Zbog promjena na svjetskom tržištu i smanjivanja proizvodnje heroina u Avganistanu, sve je više novih psihoaktvnih supstanci, koje nastaju po laboratorijama gotovo svakodnevno, a mogu imati opasne posljedice. Crna Gora treba da bude spremna da se bori protiv novih droga, a predoziranja su ozbiljan problem

Andrea PERIŠIĆ
Tijana LEKIĆ

 ,,U Crnoj Gori se nove sintetičke droge prodaju pod drugim imenom, tako da je osoba često u zabludi da konzumira neke njoj poznate supstance“, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) momak koji je već nekoliko godina u procesu oporavka od upotrebe droga, a sada se aktivno bori sa ovim problemom i nastoji da pomogne zajednici. 

Prema njegovim riječima, nove psihoaktivne supstance (NPS) u Crnu Goru za sada slabije dolaze, ali ih ima. Radi se o drogama čiji je hemijski sastav izmijenjen, tako da oponašaju efekte onih čije je korišćenje ilegalno, kao što su herion, kokain, marihuana… Osobe koje koriste droge (OKD) mogu biti izložene većem riziku od štetnih zdravstvenih ishoda zbog novih supstanci. Zbog nekad i nesvjesnog konzumiranja supstanci sa većom potentnošću ili mješavine supstanci posljedice mogu biti opasne - trovanje i smrt. 

Pa ipak, NPS mogu postati ozbiljan problem, ukoliko država ne prepozna opasnost i ne uvede mjere u odnosu na posljedice do kojih može doći ukoliko ovo pitanje ostane neriješeno.

Svjetsko crno tržište droga se razvija i mijenja, a do ekspanzije ovih supstanci došlo je i zbog odluke vlasti u Kabulu iz 2022. godine da drastično smanje proizvodnju maka u Avganistanu. Pored toga je i rat u Ukrajini, kako se navodi u Svjetskom izvještaju o drogama (SID) za 2023. godinu, koji radi Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), poremetio rute trgovine heroinom i kokainom.  

Prema ranijem istraživanju UNODC-a, Avganistan je 2020. godine proizvodio čak do 85 odsto opijuma u svijetu, snabdijevajući oko 25 miliona osoba koje koriste droge globalno, što je 80 odsto svih onih koji koriste heroin i druge opijate. 

Kako je većina heroina koji se konzumirao u Evropi poticala od opijumskog maka koji se uzgajao u Avganistanu, Evropa, upozoravaju stručnjaci, mora biti spremna na moguće posljedice zabrane uzgoja opijumskog maka i ekspanziju novih supstanci. 

,,Prethodna kratkotrajna zabrana proizvodnje opijuma u Avganistanu dovela je do nestašica heroina u Evropi, što je u nekim zemljama bilo povezano s dugoročnim promjenama obrazaca konzumacije opioida”, kaže za CIN-CG psihološkinja Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) Tatijana Đurišić. 

Ove nove droge, ističe Đurišić, globalni su problem. Zakonska regulativa, registri, sistemi podrške, kao ni međunarodna kontrola nijesu dovoljno učinkoviti da isprate trendove, pa se neke nove psihoaktivne supstance legalno proizvode i koriste u brojnim zemljama. 

Crna Gora se još bori sa starim problemima i kod nas za sada ne postoje mehanizmi kojim se upotreba novih droga može prvo detektovati, a potom i regulisati. 

Nova psihoaktivna supstanca se, prema godišnjim svjetskim izvještajima o drogama UNODC, pojavljuje na tržištu gotovo svake nedjelje. U 2021. su, putem Evropskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvijestili o 52 nove droge, a ukupan broj NPS koje je tada pratio Evropski centar za monitoring droga i bolesti zavisnosti (EMCDDA) bio je 880.

Jedna od mogućih posljedica manjka dostupnosti heroina, navodi još Đurišić, mogla bi biti povećanje potražnje za sintetskim opioidima, kao i potražnja za liječenjem problema povezanih sa opioidima.  

Više od 60 odsto pacijenata koji primaju terapiju opioidnim agonistima sada ima 40 ili više godina, navodi još Đurišić, dok je manje od 10 odsto mlađe od 30 godina. ,,To znači da usluge moraju odgovoriti na složen skup potreba za zdravstvenom njegom u populaciji koja postaje sve ranjivija”, ističe Đurišić.  

U Crnoj Gori se već godinama koriste droge koje zvanično nijesu registrovane, jer samo Forenzički centar može da analizira sastav supstanci i sve dok on ne objavi da je u okviru analiza pronađena neka nova supstanca, ona zvanično i ne postoji u Crnoj Gori. CIN-CG je pisao o ovom problemu. Test na droge i iz urina u našoj zemlji može da pokaže prisustvo oko 10 supstanci – marihuane, benzodizepina, amfetamina, metilenedioksimetamfetamina, barbiturata, metamfetamina, metadona, kokaina, opijata, tricikličnih antidepresiva. Nove supstance se ne mogu detektovati na taj način kod nas, pa se može održavati zabluda da neko ne koristi droge.

,,Na sreću, Crna Gora još nije zemlja gdje su ove supstance dostupne u velikim količinama, već se povremeno pojave na tržištu. Da bi neka država bila ‘spremna’ na dolazak NPS, mora da ima potpuno razvijen i efikasan sistem ranog prepoznavanja i upozoravanja, koji uključuje sve one organizacije i institucije koje u ovoj oblasti djeluju, odnosno kvalitetnu i pravovremenu međuinstitucionalnu saradnju i komunikaciju”, kaze za CIN-CG Marija Mijović iz NVO Juventas, koji godinama pomaže OKD kroz Program direktne podrške osobama u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključenima pruža usluge osobama koje koriste droge.. 

Prema njenim riječima, ovaj sistem postoji u Crnoj Gori, ali nije dovoljno funkcionalan. ,,On ima za cilj da prilikom dolaska neke NPS kod nas, alarmira sve uključene subjekte kako bi se adekvatno odgovorilo, prilagodili servisi koji se pružaju, kao i informacije koje se daju direktno osobama koje koriste droge, ali i široj javnosti. U Crnoj Gori to nije slučaj”. 

Mijović upozorava da se na tome mora raditi, “budući da su NPS prisutne u državama regiona, pa je pitanje vremena kada neka od njih može doći i u Crnu Goru”. 

Do objavljivanja ovog teksta CIN-CG nije uspio da dobije odgovore od Ministarstva zdravlja na brojna pitanja vezana za ovaj problem. 

NPS značajan izazov za javno zdravlje 

Đurišić upozorava da su nove psihoaktivne supstance i globalni izazov za javno zdravlje. ,,Sve je više sintetskih droga, pojavljuju se nove supstance i proizvodne prakse na tržištu droga, a mnoge štetne posljedice konzumacije droge pogoršane su interakcijama droga koje se svjesno ili nesvjesno konzumiraju zajedno. Tržište danas karakteriše dostupnost šireg spektra droga, koje su često visokog stepena potentnosti ili čistoće“. 

Evropa je, kako još ističe ona, i dalje važno proizvodno područje za neke supstance, posebno sintetičke droge i kanabis. ,,Potrošači su izloženi većem broju psihoaktivnih supstanci, a između ostalog i novim sintetskim drogama za koje je znanje o zdravstvenim rizicima često ograničeno”. 

Crna Gora ne vodi statistiku o broju preminulih usljed predoziranja. CIN-CG je i o tome pisao. Samo u posljednjih mjesec dana, prema podacima NVO Juventas, od predoziranja su preminule najmanje četiri osobe. Precizni podaci bili bi značajni za razumijevanje razmjera problema i za uspostavljanje kvalitetnijih sistema podrške. 

Đurišić i navodi i da postoje naznake da su dostupnost i proizvodnja sintetskih katinona u porastu u Evropi. Radi se o zamjenama za droge kao što su amfetamin i MDMA. Ti katinoni su sve dostupniji u ovom dijelu svijeta i mogli bi imati sve veću ulogu na tržištu.

I aktuelni problemi sa drogama u Sjevernoj Americi primjer su kako promjene u dostupnosti i upotrebe opioida mogu imati užasne posljedice. Potentni derivati fentanila u velikoj mjeri istisnuli su opioide koji se izdaju na recept i heroin i tako postali glavni uzrok epidemije smrtnih slučajeva izazvanih opioidima. 

Crna Gora je, ističe Mijović, država koja se nalazi na tranzitnoj ruti trgovine drogama, te su supstance kao što su heroin i kokain izuzetno zastupljene. ,,Može doći do upliva drugih supstanci na tržište droga, kao što su sintetičke droge, koje bi potencijalno mogle biti dostupnije, potentnije i mogle bi se pronaći po povoljnijoj cijeni u odnosu na ono što je u ovom trenutku na tržištu dostupno. To znači da servisi koji se pružaju treba da budu prilagođeni situaciji na tržištu i potrebama osoba koje koriste droge”, kaže ona. 

Sve raznolikiji i opasniji proizvodi od kanabisa

Mala količina novih droga često je dovoljna za pripremu velikog broja uobičajenih doza. To može povećati rizik od trovanja. 

Đurišić kaže da su na evropskom kontinentu sve raznolikiji i proizvodi od kanabisa, kao i da se kontinuirano otkrivaju novi sintetski kanabinoidi u biljnom materijalu. Izgledaju kao prirodni kanabis i konzumentima koji ne sumnjaju u ono što kupuju mogu se lažno prodavati kao kanabis.

,,Pojedini sintetski kanabinoidi izuzetno su potentni i povezani sa predoziranjima sa smrtnim ishodom ili bez smrtnog ishoda”, navodi Đurišić. 

Raznolikost na tržištu kanabisa dodatno se povećala u maju 2022. kada je utvrđeno da je prvi polusintetski kanabinoid, heksahidrokanabinol (HHC), dostupan u Evropi. HHC je hemijski sličan kanabisu i uglavnom ima identinčne učinke. Međutim, ni farmakologija ni toksikologija HHC-a kod ljudi nijesu detaljno ispitane. Tokom 2022. HHC se prodavao kao “legalna” alternativa kanabisu, u e-cigaretama i prehrambenim proizvodima. 

,,Nakon njegove pojave otkriveni su i drugi polusintetski kanabinoidi, što upućuje na činjenicu da postoji komercijalni interes na tom području. Novitet ovih oblika kanabisa i nedostatak empirijskih dokaza znače da postoji znatna neizvjesnost u pogledu mogućeg učinka tih supstanci na zdravlje”, upozorava Đurišić.

Posljednja nacionalna strategija za borbu protiv droga rađena prije deceniju 

I dok se sve ovo dešava, Crna Gora još nema ni novu Nacionalnu strategiju za borbu protiv droga. Posljednja je rađena 2013. godine. 

U odnosu na vrijeme kada je prethodna strategija pisana, Mijović ističe da ima pomaka kada je koordinacija nadležnih institucija i civilnog sektora u pitanju, ali da ona svakako još nije na zadovoljavajućem nivou. ,,Ne postoje mehanizmi niti procedure koje su obavezujuće, a dobar dio komunikacije svodi se na lična poznanstva i aktivnosti posvećenih pojedinaca u ovoj oblasti. Buduća strategija bi svakako trebalo da sadrži i određene preporuke o izradi protokola, određenih mehanizama i procedura djelovanja, kako bi se na sistemskom nivou koordinacija među subjektima na polju politika o drogama lakše uspostavila i bila svrsishodna”. 

Strategija je predviđala obezbjeđivanje uslova za dalju edukaciju u oblasti bolesti zavisnosti i rehabilitacije, kao i izgradnju kapaciteta za stručnjake koji rade u oblasti liječenja osoba koje koriste droge, na svim nivoima zdravstvene i socijalne zaštite. 

U strategiji je još pisalo i da treba detaljno definisati zadatke izabranog doktora u liječenju OKD i izraditi stručne protokole na nivou primarne zdravstvene zaštite. 

Mijović ističe da, prema saznanjima NVO Juventas, ovakvi protokoli ne postoje. ,,Osobe koje koriste drogu čak percepiraju da najveći stepen stigme doživljavaju u okviru zdrastvenog sistema, što su pokazala naša ranija istraživanja. Ova ideja zahtijeva uspostavljanje jasnog standardizovanog sistema rada i protokola, kao i unapređenje znanja u okviru primarne zdravstvene zaštite o radu sa osobama koje koriste droge”. 

Ipak, iako Crna Gora kasni u tome da isprati trendove, Đurišić smatra da je povoljna okolnost ta što naša država ima mogućnost da uči na iskustvima drugih država koje su se sa ovim problemom, nažalost, već suočile. 

Osobe koje koriste droge rijetko prioritet donosiocima odluka

U Nacionalnoj strategiji za borbu protiv droga za period od 2013. do 2020. godine, navodi se da treba ojačanti kapacitete za uspostavljanje registra i sistema izvještavanja o drogama. Registar je uspostavljen, ali podaci nijesu sveobuhvatni i ne predstavljaju realno stanje u državi, kaže Mijović.

Prema podacima iz Registra u 2022. godini prvi zahtjev za liječenje od bolesti zavisnosti od opioida uputilo je 76 osoba, od kanabisa pet, a od kokaina tri. Prethodno je na tretmanu liječenja od upotrebe opoida bilo 79 osoba, a od kokaina i kanabisa po jedna. Nije bilo osoba koje su se prvi put javile za liječenje od drugih stimulansa, hipnotika i sedative, halucinogena i isparljivih susptanci. Najviše onih koji su se prvi put javili za liječenje od upotrebe opioida u periodu od 2016. do 2022. bilo je u 2020. godini – njih 198. 

Ovi podaci ne odslikavaju realno stanje, niti se na osnovu njih mogu donijeti zaključci o trendovima upotrebe droga u Crnoj Gori. 

Đurišić, koja je inače i voditeljka Registra, objašnjava da je broj prijavljenih potražilaca tretmana u evidenciji nizak iz godine u godinu, što ne odgovara realnosti. 

Osobe koje koriste droge rijetko su prioritet donosiocima odluka u našoj zemlji, kaže još Mijović. 

,,Neophodno je jačati dostupnost servisa i usluga, posebno u ruralnim područjima gdje je stepen stigme veći, obezbjediti bolji pristup uslugama ženama koje koriste droge i stvoriti uslove za uvođenje usluga i servisa podrške za mlade osobe koje koriste droge. Posebno za maloljetne osobe za koje trenutno usluge izostaju…”

Spisak koraka za unapređenje položaja osoba koje koriste droge je dug, a državne institucije bi, zbog svega što se dešava na tržištu droga u Crnoj Gori, ali i svijetu, morale da se probude i shvate ozbiljnost problema, da ne bismo nespremno dočekali izazove koje nose pojave novih supstanci. 

Neophodne promjene u vođenju Registra

Proces vođenja i funkcionisanja Registra droga, kaže Đurišić, pokazao se veoma izazovnim iz više razloga. 

Među najznačajnijima su nedovoljna svjest o zakonskoj obavezi slanja prijava u registar od strane većine pružalaca podataka (novo osoblje u zdravstvenim ustanovama ne biva upoznato o zakonskoj obavezi izvještavanja u Registar od strane nadležnih), nedostatak jasnih i efikasnih mehanizama kontrole i primjene zakonskih posljedica u slučajevima nepoštovanja ove obaveze, kao i nemogućnost identifikacije svih zahtjeva za tretmanom u izvještajnoj godini (najčešće, zdravstvene ustanove klijentov obrazac za prijavu će, ukoliko ga pošalju uopšte, poslati samo jednom, bez obaveznog ažuriranja prijave u novoj kalendarskoj godini). 

Pored ovih, tu je i problem zastarelosti softvera registra i zakonodavstva koje se na njega odnosi, nezadovoljavajućeg kvaliteta podnešenih prijava u određenom broju slučajeva, kao i značajne preopterećenosti pojedinih centara i doktora koji učestvuju u tretmanu osoba koje koriste droge (OKD), posebno onih u institucijama koje su ujedno i najveći izvori podataka. 

Poteškoće predstavlja i činjenica da registar trenutno pokrivaju samo javne zdravstvene ustanove. Pored ovog, mnogi pacijenti nijesu voljni da budu prijavljeni u registar. Osim što je i dalje razlog za veliku diskriminaciju, upotreba droge je i zakonom kažnjiva aktivnost.

Iako često razviju bolest zavisnosti zbog traumatičnih iskustava, žene se susreću sa dodatnom stigmom, rodnom diskriminacijom i strahom da traže pomoć

Đurđa RADULOVIĆ

,,Imala sam preko stotinu povreda na tijelu. Jedva sam ostala živa’’, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Jana, čije je ime izmijenjeno zbog zašitite identiteta. 

Jana je 90-ih godina bila žrtva silovanja i zlostavljanja. Imala je tada svega 16 godina. Fizički bolovi su bili neizdrživi, a duševni još teži. ,,Htjela sam da me nema’’, kaže.  Ljekari su joj propisali veliku količinu tableta. ,,To je bilo vrijeme kada je bilo sramota govoriti o silovanju, o traumi. Nije bilo psihoterapije, nijesam imala kome da se obratim. Htjela sam da neprekidno spavam’’, kaže ona. 

Objašnjava da je bila iz porodice sa problemima, a obrazac bježanja od istih bio joj je poznat. ,,Otac je patio od zavisnosti od alkohola’’.

Kokain je probala u društvu ,,Nijesam znala ni šta je to, ni koliko može biti opasno. Nije me ni zanimalo. Probleme sam stavila pod tepih. Osjećala sam se opet živom’’, kaže Jana.  Počela je da konzumira kokain kada god je bio dostupan. Jednoga dana strašno su je zaboljela leđa. ,,Tada nijesam znala da su to bili znaci prve krize.’’, kaže ona. 

Najznačajnije evropske i svjetske  organizacije koje se bave ispitivanjem trendova vezanih za upotrebu droga kod žena ukazuju na snažnu vezu između životnih trauma i upotrebe droge. Žene koje imaju problem sa drogom često su žrtve traumatičnih iskustava u djetinjstvu, naročito seksualnog i fizičkog zlostavljanje, navodi se u publikaciji ,,Zdravstveni i društveni odgovor na probleme sa drogom’’ iz 2023. Evropskog centra za monitoring droga i zavisnosti od droga (EMCDDA). I Kancelarija Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) navodi u izvještaju ,,Žene i droge’’ iz 2018. da među ženama koje razviju bolest zavisnosti postoji viša stopa posttraumatskog stresnog sidroma(PTSD) u poređenju sa muškarcima. 

U Crnoj Gori nema preciznih podataka o broju  osoba koje koriste droge (OKD), pa se procenat žena ne može znati. U Evropi od ukupnog broja onih koji imaju ozbiljan problem sa zavisnošću od droga, žene čine oko jednu četvrtinu, dok oko jedne petine njih (dvadeset odsto) ulazi u programe liječenja, navodi EMCDDA. 

U Crnoj Gori, procenat žena u liječenju je značajno manji, prema podacima koje je CIN-CG uspio da dobije od institucija. ,,Najčešće bude da je na tretmanu 25 muškaraca, a svega tri žene’’, kazali su za CIN-CG iz JU ,,Kakaricka gora’’ za liječenje i rehabilitaciju od bolesti zavisnosti. To je svega oko 10 odsto žena, što je znatno manje od evropskog procenta.  

U psihijatrijskoj bolnici u Dobroti nemaju odjeljenje za bolesti zavisnosti kod žena, već su žene sa ovim problemom smještene na drugom odjeljenju, objasnili su za CIN-CG iz ove ustanove. ,,U poseldnje tri godine na Odljenjenu za bolesti zavisnosti liječeno je ukupno 350 muškaraca, dok je 52 žena sa ovim problemom bilo smješteno na Akutnom ženskom odjeljenju'', naveli su iz ove bolnice. 

Iz psihijatrijskog odjeljenja bolnice Nikšić, kazali su da je u poslednja tri mjeseca na liječenju od bolesti zavisnosti bilo deset muškaraca i samo jedna žena. 

Na zamjenskoj terapiji samo sedam odsto žena 

Podaci koje je CIN-CG dobio od zdravstvenih ustanova u kojima se sprovodi program zamjenske terapije za opoidne supstance (buprenofin i metadon), pokazuju da je procenat žena u terapiji svega sedam odsto. Neravnomjernost je naročito izražena u Nikšiću i u sjevernim opštinama. U Nikšiću je 96 muškaraca na terapiji, a svega dvije žene, dok u Beranama i Bijelom Polju nema žena koje su u ovim programima. 

Međutim, ovako mali procenat žena na liječenju, ne prati i nizak procenat žena koje koriste droge, pokazuju dostupna istraživanja. 

Prema ''Izvještaju o kvalitetu života, životnim stilovima i rizicima'' Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IZJZ) iz 2017. sa 4000 ispunjenih upitnika, 7,4 žena i 9,4 muškarca konzumiralo neku nelegalnu supstancu makar jednom u životu. U trenutku istraživanja, 2,5 odsto muškaraca i dva odsto žena konzumiralo je neku nelegalnu supstancu ,,u toku prethodnog mjeseca''. Štaviše, iako se više muškaraca izjasnilo da je probalo heroin makar jednom u životu, duplo više žena nego muškaraca je označilo da su konzumirale heroin ,,tokom prethodnog mjeseca''. U populaciji mladih do 24 godine, više žena se izjasnilo da je konzimiralo i heroin i kanabis ,,u toku prethodnog mjeseca''. 

Prema ESPAD istraživanju iz 2019. godine, najvećeg istraživačkog projekta o adolescentnoj upotrebi psihoaktivnih supstanci u svijetu, procenat djevojčica koje su probale heroin do šesnaeste godine u Crnoj Gori bio je značajno veći od procenta na evropskom nivou. I procenti onih koje su probale  kokain i amfetamin do šesnaeste godine, veći su nego na evropskom nivou, dok su procenti onih koje su probale ekstazi i kanabis  malo manji od evropskog prosjeka. 

Tradicionalne porodične i društvene obaveze i uloge, otežavaju ženama koje koriste droge da započnu sa liječenjem. Strah od stigme, zakonskih sankcija, gubitka starateljstva nad djecom dodatno opterećuje žene koje su razvile bolest zavisnosti da pristupe stacionarnom tipu tretmana, navodi se u Svjetskom izvještaju o drograma iz 2023 UNODC-a. 

,,Društvo i institucije ne prepoznaju da se žene koje koriste droge u Crnoj Gori suočavaju sa nizom izazova u poređenju sa muškarcima što postaje problem koji zahtjeva hitnu reakciju, kažu za CIN-CG iz Crnogorske mreže za smanjenje štete, LINK. ,,Ne postoji adekvatan odgovor na njihove potrebe i senzibilisan pristup, te trpe rodnu diskriminaciju i neravnopravan tretman. Mnoge žene koje koriste droge su i trudnice, majke, bave se seksualnim radom, često doživljavaju nasilje i stigmu; pripadnice etničkih manjina, žrtve trgovine ljudima, u zatvoru ili bivše zatvorenice. Sve to zahtjeva naročit pristup’’, objašnjavaju iz LINK-a

Žene najčešće razvijaju zavisnost uz društvo i partnera 

Ivanu, čije je ime izmjenjeno zbog zaštite identiteta je u svijet heroina uveo partner. Do tada je, kako kaže, uzimala droge samo rekreativno, u izlascima. ,,Pila sam, uzimala sam tablete, ali samo kad izađem. Sve mi je to djelovalo bezazleno’’, kaže ona za CIN-CG. 

Ivanina biografija, na prvi pogled djeluje sasvim uobičajeno. Nakon srednje škole uspješno je završila fakultet, zaljubila se, udala. Osnovala je sopstveni biznis i već godinama ga gotovo neprekidno vodi. Rodila je dvoje djece. Ipak, sve te godine, od šesnaeste do četrdesetih, Ivana je koristila droge. 

Njen tadašnji momak, danas suprug, koristio je heroin kada ga je upoznala u ranim dvadesetim. ,,To je za mene bilo strašno. Mislila sam da mi se nikada neće desiti da i ja to probam, međutim prevarila sam se’’, kaže ona. 

Socijalno okruženje značajno više utiče na žene kada je u pitanju upotreba droge, što nije nužno slučaj sa muškarcima navodi se u publikaciji Ženske mreže za smanjenja štete (WHRIN) iz 2015. ,,One obično po prvi put injektiraju droge sa muškim partnerom, i on je taj koji im injektira drogu. Muškarci obično prvo ubrizgavaju sebi drogu čistim priborom, dok su žene sljedeće. ,,Odbijanje da dijele igle nerijetko se tumači kao nepovjerenje i odbijanje intimnosti u vezi, što može voditi do nasilja od strane partnera’’, navodi se dalje. Žene u ranjivom položaju iz straha da ugroze vezu tako često injektiraju drogu već korišćenjim proborom, čime povećavaju i rizik od inficiranja virusima poput HIV-a i hepatitisa C. 

Ivana je uz partnera postepeno razvijala ozbiljnu bolesti zavisnosti.  Iako njen suprug nije radio, ali ga je imućna porodica izdržavala, za nju je to socijalno okruženje imalo samo riječi osude.,,Svekrva me nikada nije prihvatila zbog mog problema, a za sina nikad ništa loše nije rekla. U gradu su znali da mi kažu „nemajko, jadnice, propalice, vidi te kako izgledaš’’. Na pitanje da li su govorili isto za njenog supruga, odgovora sa tužnim osmjehom ,,on je uvijek bio omiljen’’. 

Istraživanja pokazuju da se ŽKD suočavaju sa manjom socijalnom podrškom i većim socioekonomskim izazovima u odnosu na muškarce, a ,,zbog niže stope zaposlenja i primanja’’ im je i cijena liječenja manje pristupačna nego muškarcima, navodi UNODC. 

Ivani je centar svijeta bio suprug. ,,Njega sam tjerala da ide na liječenje, a nije mi padalo na pamet da i ja pođem. Svoj problem nisam ni vidjela.’’ Iako je suprug počeo da koristi zamjensku terapiju na njen nagovor, ona se nije prijavila za isti tretman. ,,Pozajmljivala sam od njega. Svakog dana bih ga molila da mi da malo da preguram radni dan, dok je on ostajao kući’’, kaže ona. Ali, to nije bilo rješenje. Ubrzo bi se vraćala heroinu, jer metadona nije bilo dovoljno za dvoje…

Često žrtve zlostavljanja, a skloništa ne posjeduju kapacitete 

Jana je u ranim dvadesetim upoznala prvog supruga sa kojim je dobila dijete. Nakon rođenja kćerke trudila se da ne koristi droge i da se izbori sa bolešću. Međutim, problemima nije bilo kraja- trpjela je svakodnevno fizičko i psihičko nasilje. 

Trenutno u Crnoj Gori ne možemo da kažemo da li postoji sklonište koje bi pružilo adekvatnu podršku ženama koje koriste droge, a koje su i žrtve nasilja, navode iz LINKA. ,,Tokom mapiranja servisa i usluga za osobe koje koriste droge koje su Link i NVO Juventas sproveli , pokazalo se da, od organizacija civilnog društva koje pružaju usluge skloništa ženama žrtvama nasilja, a koje su uzele učešće u ovoj aktivnosti, dio organizacija  navodi da imaju nedostatak kapaciteta da se bave ženama koje koriste droge, dok je dio njih odgovorio i da ne želi da se bavi ženama koje koriste droge’’, naveli su iz ove organizacije. 

Kriminalizacija upotrebe droga obično znači da žene koje se suočavaju sa rodno-zasnovanim nasiljem, rizikuju institucionalno nasilje od strane službenika/ca policije, zdravstvenih i socijalnih službi umjesto da im bude obezbjeđena zašitita navodi UNODC. 

,,Bila sam primorana da se sa djetetom sklonim od partnera. Ali ubrzo potom ,,željela je samo da zaboravi na svoju situaciju’’ i potpuno se predala psihoaktivnim supstancama. 

Rodno zasnovano nasilje utiče na upotrebu droga kod žena, jer je žene mogu koristiti kao sredstvo koje im pomaže da se nose sa emocionalnim i fizičkim bolom zbog zlostavljanja od strane parntera, navodi Svjetski izvještaj o drogama UNODC-a. 

Studije pokazuju da žene koje koriste droge imaju do pet puta veći rizik da budu žrtve rodno-zasnovanog nasilja od žena koje ne koriste droge, navodi UNODC. Rizik od nasilja od strane partnera veći je ukoliko i on koristi droge, navodi EMCDDA. 

ŽKD su i u povećanom riziku od seksualnog zlostavljanja zbog efekata koje droge vrše na tijelo navodi se u studji EMCDDA. Osim toga, žene koje razviju bolest zavisnosti često su primorane da nude seksualne usluge za novac ili drogu, te dolaze u dadatnu ugroženost od zlostavljanja ali i seksualno prenosivih bolesti, zatvorskih kazni i infekcija zbog injektiranja nehigijenskim priborom, navodi se. 

,,Dugo sam pokušavala da izbjegnem da imam seksualne odnose za drogu.Viđala sam žene oko mene, koje tako žive. Mislila sam da mi se nikad neće desiti’, kaže Jana. Pružanje seksualnih usluga da bi došla do droge, Jana opisuje kao jedno od najtraumatičnijih iskustava.,,Najstrašniji je način na koji ljudi gledaju žene koje dođu u takvu situaciju. Stigma koja se veže za ženu koja to uradi. Ne gledaju te kao ljudsko biće’’, objašnjava ona.  

,,U nekim zemljama Evrope procjenjuje se da između 20 i 50 odsto žena koje injektiraju droge pružaju seksualne usluge’’ ,navodi se u publikaciji EMCDDA. „Ove žene se suočavaju i sa većim stepenom stigme, kako zbog upotrebe droga, tako i zbog pružanja seksualnih usluga’’.  

Upotreba droge je česta i među ženama koje se bave seksualnim radom. Prema Evropskom veb istraživanju o drogama iz 2021. gotovo četvrtina seksualnih radnica u Crnoj Gori (23.2%) koristila je droge injektiranjem nekad u životu, a 14.5%  se izjasnilo da je koristilo ,,tokom poslednje godine''. 

NVO Juventas je 2011. godine otvorio Drop in centra za osobe koje se bave seksualnim radom i to je jedini centar ove namjene u Crnoj Gori. Dugogodišnja praksa u pružanju direktne podrške pokazala je da je riječ o heterogenoj zajednici. Tako, jedan broj osoba koje se bave seksualnim radom koristi droge, te se usljed toga pojačava stepen socijalne isključenosti, kao i diskriminaciju od strane društva. Razlozi za bavljenje seksualnim radom su individualni. Svakako, kada osoba razvije bolest zavisnosti, onda i to posljedično može biti ili jeste jedan od načina da se obezbjede sredstva za nabavljanje droge. Pošto su osobe koje se bave seksualnim radom često u visokom riziku od socijalne isključenosti ili su već socijalno isključene važno je dalje unapređivati sistem socijalne zaštite i omogućiti uslove za unapređenje kvaliteta života. U Crnoj Gori se bavljenje seksualnim radom tretira kao prekršaj te stoga izostaju ciljane usluge i servisi podrške namjenjeni ovoj zajednici. 

Zajednica osoba koje se bave pružanjem seksualnih usluga je uprkos servisima koje imamo i godinama unazad pružamo, dosta skrivena, upravo zbog visokog stepena stigme i diskriminacije, a ovo se dodatno usložnjava kada su dio i zajednice osoba koje koriste drogu. Crna Gora ima izuzetno mali broj usluga koje se fokusiraju na žene koje koriste drogu i koje su prilagođene njima.  

U Crnoj Gori djeluju tri drop-in centra za osobe koje koriste droge, dva su u Podgorici, a jedan je u Baru. 

Zatvorska kazna umjesto pomoći 

Usljed straha da će biti prinuđena da se bavi seksualnim radom zbog zavisnosti, Jana se trudila da do novca dođe preprodajom droge. ,,To mi je obezbjeđivalo kakav-takav status neku vrstu sigurnosti, među muškarcima koji se time bave. Trudila sam se da djelujem neustrašivo, opasno, učila sam od njih’’, objašnjava ona. To je bio i jedan od načina da prehrani dijete. Zbog prodaje droge, ona je osuđena na kaznu zatvora u ranim dvadesetim. 

Žene često bivaju osuđene na kaznu zatvora jer su u najnižem rangu preprodaje droge i lako ih je otkriti, navodi UNODC. Obično su natjerane od strane partnera da počnu sa kriminalnim aktivnostima, a nekad odgovaraju za djela koja je partner počinio, navodi UNODC. 

,,Procenat žena koje su kažnjene zatvorom zbog krivičnih djela povezanih sa drogama je veći nego kod muškaraca’’, navodi UNODC. 

Trenutno je na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori u pritvoru ukupno 17 žena. Od toga su dvije optužene zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih supstanci, dok su njih četiri u pritvoru zbog sumnje u izvršenje tog krivičnog djela, kazali su za CIN-CG iz Uprave za izvršenje krivčnih sankcija (UIKS). Njih pet je u pritvoru zbog sumnje da su počinile djelo kriminalnog udruživanja, što može ali i ne mora biti povezano sa stavljanjem u promet opojnih droga, objasnili su iz UIKS-a. 

UNODC je još 2007. u predložio dekriminalizaciju nenasilnih kriminalnih djela počinjenih od strane žena. ,,Neke studije potvrđuju da sudije i ostali u sistemu pravosuđa ne uzimaju u obzir nejednakost žena kada donose presude'', navodi UNODC. 

Janina najveća patnja bilo je oduzimanje starateljstva nad djetetom, koje nije uspjela da povrati ni nakon izlaska iz zatvora. Ćerka je pripala mužu, koji je dok su bili skupa Janu zlostavljao. 

Žene često pate više nego muškarci zbog ozbiljnih dugoročnih posljedica od zatvorskih kazni, navodi se u izvještaju UNODC-a. ,,Odvajanje djece od majke je jedan od najštetnijih aspekata zatvorske kazne za žene’’, navodi izvještaj.

I uz bolesti zavisnosti može se biti dobar roditelj

Jako smo željeli djecu, kaže Ivana. Bez obzira na problem sa bolešću, ovaj par se upustio u planiranje porodice. ,,Suprug je bio tad već na metadonu, a ja sam odlučila da prekinem sa upotrebom svih psihoaktivnih supstanci'', kaže Ivana. Ivana je ostala u drugom stanju putem vještačke oplodnje. ,,Doktori su sumnjali da je upotreba droga kod mene i partnera izazvala probleme. Bila sam upoznata sa rizicima, brinula sam'', govori ona.  Međutim, ubrzo nakon porođaja nastavila je sa upotrebom.  ,,Moj problem je postepeno rastao. Koliko god sam čuvala svoje kćerke u trudnoći, one su me znale samo u stanju bolesti, od svoje pete do dvanaeste godine'', kaže ona.

Sa tugom, ali  i prihvatanjem objašnjava kako se jedna od kćerki stidjela nje. ,,Kada ih pratim do škole, kaže mi da ih ostavim prije ulaza u dvorište, da je niko ne vidi sa mnom'', govori ona.

Želim da im nešto napravim, da se potrudim, a ne mogu da ustanem, govori ona. 

Ljudi koji koriste droge mogu biti dobri roditelji i u jednakoj mjeri vole svoju djecu kao ostali, samo što bolest zavisnosti kao i svaka druga, može otežati roditeljstvo, kaže za CIN-CG Marija Mijović iz Juventasa. Da bi to postigli često im je potrebna pomoć servisa i socijalnih službi.  

Naročite uspjehe postižu ljudi koji pređu na substitucionu opoidnu terapiju, kaže za CIN-CG Boban Sekulić, koordinator programa za smanjenje štete u NVO CAZAS. ,,To omogućava ljudima da budu ponovo funkcionalni, da uspostave neku ravnotežu, te mogu u značajno većoj mjeri da se posvete djeci’’, kaže Sekulić. 

Trudnoća često neželjena 

Jedna studija (Unintended Pregnancy in Opioid Abusing Women, 2011) pokazala je da čak 86 odsto žena koje koriste opijate, nevoljno ostaju trudne. I kod žena koje su na nekom vidu liječenja od opoidnih supstanci, postoji visoka stopa neplaniranih trudnoća, oduzimanja roditeljskog prava, abortusa i djece koja su smještena u hraniteljskim porodicama ili su usvojena..

 ,,Skoro smo imali slučaj ŽKD da niko nije znao da je trudna. Iznijela je trudnoću, ali je odustala od starateljstva. Trudnoća je najvjerovatnije bila neželjena’’, govori Sekulić. 

Na pitanje CIN-CG-a da li primaju trudnice na tretman od bolesti zavisnosti iz JU Kakaricka gora kazali su da ova institucija ,,nije tip zdravstvene ustanove, te nije u mogućnosti da pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu koja je neophodna trudnicama sa bolešću zavisnosti''. 

Jedan od problema koji nosi trudnoća tokom bolesti zavisnosti je sindrom neonatalne apstinencije, kod novorođenčeta.  Ovaj sindrom je rezultat hroničnog izlaganja korišćenja droge od strane majke tokom trudnoće. Prema izvještaju Američkog udruženja pedijatara može nastati od svih vrsta droga, pa čak i antidepresiva. Pošto beba nakon porođaja nije izložena ovim supstancama, kod nje se javljaju simptomi apstinencije, koji mogu biti fatalni.  

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNODC preporučuju savjetovanje sa ljekarima i odgovorajuću terapiju kod trudnica koje koriste droge, što može igrati važnu ulogu u tome da žena uredno održava trudnoće, posjećuje ljekare, ostvari kontakt sa drugim servisima podrške, objašnjavaju u preporukama. Sve to može značajno poboljšati ishod trudnoće i porođaja.

Rodna perspektiva i trauma-informisan pristup 

Sagovornice CIN-CG-a prošle su kroz višegodišnje pokušaje odvikavanja od droga i na kraju ostvarile stabilan oporavak. ,,Prvi put kad sam odlučila da na par dana pođem na psihijatriju da se ,,očistim'', sa namjerom da zauvijek prekinem, psihijatar mi je rekao ,,što će ti droga, mlada si, zdrava.'' , kaže Ivana.

Jana je probala razne tretmane, reto centre, išla je u inostranstvo... ,,Dosta toga je bilo religijski bazirano. Niko mi godinama, decenijama nije objasnio kakva je to bolest'', govori ona. 

Obje bi se  vraćale drogama, a svaki povratak vodio je dublje u bolest, objašnjavaju. 

Sve do otvaranja ženskog krila u JU ,,Kakaricka gora''. 

Tek tada su dobile odgovarajući tretman. Smatraju sebe sretnicama, jer su prošle kroz psihotepeutsku podršku i tretman u ovoj ustanovi. Vjeruju da je to bilo ključno za njihov oporavak. 

U JU Kakaricka gora kažu da primjenjuju rodno senzitivan pristup za žene. ,,U toku rada sa ženama pristup terapeuta je različit u odnosu na rad sa muškarcima, jer često su klijentkinje doživjele traumatična iskustva u djetinjstvu ili  u toku perioda bolesti zavisnosti'', naveli su oni za CIN-CG.  Navode da je motivacija žena koje se odluče na tretman uglavnom jaka, pa tretmanu pristupaju ozbiljno. 

EMCDDA preporučuje trauma-infromisani pristup liječenju žena koje pate od bolesti zavisnosti, obzirom na veliki stepen traume i stigme sa kojom su se sočile kroz život.  Ovakav pristup ima za cilj ,,da prepozna simptome traume kod pacijentkinja i ulogu koju je igrala u njihovom životu, da obezbjedi da joj se traumatično iskustvo ne ponovi (tokom liječenja), i da uspostavi osjećanje sigirnosti i samopoštovanja kod žena'' navodi EMCDDA. 

"Trauma-informisani" pristup u pružanju podrške ženama koje koriste droge prepoznaje važnost uzimanja u obzir potencijalnih traumatskih iskustava koje su mogle proći, a stručna podrška  mora biti zasnovana na principu individualnosti'', navode iz Juventasa.

Način na koji bi se sistemski moglo pristupiti ovom problemu upravo počinje od edukacije i informisanja kadra, u svim službama koje mogu doći u kontakt sa ovom zajednicom, te usvajanje pristupa u pružanju podrške koji odgovara na potrebe žena koje koriste droge, kazali su iz Juventasa.

,,Danas sam druga žena. Sretna sam. Iscijelila sam odnose sa porodicom, posvećena sam majčinstvu, imam posao'', govori Jana.

I Ivana se navikava na potpuno novi život. ,,Sada je došao red na mog partnera da se liječi. Podstakla sam ga da pođe u instituciju, ali više mi nije on centar svijeta. Sada sam fokusirana na sebe i da ostanem u apstinenciji...zauvijek'', govori ona sa osmjehom. 

Upotreba droga među djevojčicama i ženama 

Oko 80 odsto djevojčica uzrasta do 16 godina probalo je neku od hemijskih supstanci koje izazivaju zavisnost prema ESPAD istraživanju u Crnoj Gori iz 2019, dok je kod dječaka taj procenat 85 odsto. Manje djevojčica je do šesnaeste godine konzumiralo ilegalne droge nego dječaka (osam i četrnaest odsto), ali je veća upotreba ljekova za smirenje i bolove bez ljekarskog recepta, nego kod dječaka iste dobi (13 i devet odsto). Djevojčice i dječaci su do šesnaeste godine u jednakom procentu isprobali kombinaciju ljekova i alkohola (dva odsto),  inhalante (šest odsto) i amfetmin (dva odsto). Istraživanje je zabilježelo porast konzumacije alkohola kod djevojčica, a pad kod dječaka u odnosu na prethodne godine.  

Na svjetskom nivou najveći procenat žena je u populaciji koja koristi amfetamina (45 odsto), kao i među populacijom koja koristi nepripisane ljekove (između 45 i 49 odsto), dok su manji procenti među populacijama koje korsite herion i kokain gdje oko dvije trećine čine muškarci , navodi se u Svjetskom izvještaju o drogama iz 2023. Sve više žena je koje koriste marihuanu, pa je u Sjevernoj Americi 42 odsto žena u toj populaciji. 

Iako ovdje već godinama osobe koje koriste droge konzumiraju i fentanil, lijek protiv bolova, koji kada se neadekvatno uzima izaziva strašne posljedice i može biti smrtonosniji i do 50 puta od heroina, ta se supstanca ne detektuje na testovima, jer je registri u našoj zemlji još zvanično ne prepoznaju. Podaci sa terena pokazuju da je samo u Podgorici i Baru u posljednjih nekoliko mjeseci od predoziranja umrlo oko 15 osoba, ali ni o tome nema zvaničnih podataka

Tijana Lekić/Andrea Perišić

„Probao sam fentanil. Još prije desetak godina. Drug kod koga sam inače nabavljao heroin, kad ga jednom nije imao, ponudio mi je flastere fentanila“, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) momak u tridesetim godinama, koji je želio da ostane anoniman. On je već duže vrijeme u oporavku, odnosno više ne koristi droge, a otvoreno govori o pogubnosti fentanila.

Fentanil je 1959. godine razvila kompanija Janssen Pharmaceuticals (danas Johnson&Johnson Innovative Medicine). Radi se o lijeku za jake bolove koji je i do 100 puta snažniji od morfijuma. Pripada kategoriji opioida, sintetičkih supstanci, a pacijentima se može davati u vidu injekcija, tableta i flastera za kožu. Sve do sredine 90-ih prošlog vijeka ovaj lijek se brzo širio u Americi i u Evropi, pa se sve lakše mogao naći na ilegalnom tržištu.

Od heroina fentanil je 50 puta smrtonosniji. Brzo dovodi do razvijanja bolesti zavisnosti, a lako može doći i do predoziranja. Samo jedna upotreba fentanila može izazvati probleme sa disanjem i radom srca i dovesti do predoziranja.

"Fentanilske flastere koristio sam oko mjesec dana. Onda su prestali da budu dostupni, morao sam se vratiti heroinu. Imao sam sreće da ih nijesam više imao gdje kupiti, jer znam da su ljudi propadali od toga. Krize su im bile užasne, milion puta teže od heroinske. Neki su jedva preživjeli, neki su i danas na dopu (heroinu), a neki su umrli", kaže CIN-CG-ov sagovornik.

Jedan od njegovih prijatelja koji je takođe koristio fentanil išao je na liječenje u JU "Kakaricka gora".

"Mislili su da mu nema spasa, ali sad je dobro", priča ovaj momak.

Iz JU "Kakaricka gora" za CIN-CG kažu da je nekoliko njihovih klijenata prijavljivalo da su koristili fentanil.

"To su često pratile 'rupe u sjećanju' koje su trajale od nekoliko sati do nekoliko dana. Najčešće su ga miješali sa drugim supstancama ili koristili flastere fentanila otapajući ih u usnoj duplji".

Trenutno se u ovoj ustanovi liječi 25 osoba koje su koristile razne droge.

Dejstvo fentanila, kažu iz JU "Kakaricka gora", obično počinje osjećajem opuštenosti i euforije, ali nakon toga slijede disforija i apatija.

"Zavisnost od fentanila se može prepoznati po određenim znacima u ponašanju korisnika. Ti znaci se razlikuju od osobe do osobe. Mogu biti sasvim očigledni, ali su vrlo često i skriveni i razvijaju se postepeno. Veoma je važno uočiti simptome na vrijeme i započeti liječenje zavisnosti od fentanila što prije da bi se izbjegle najteže posljedice".

Neki od tih simptoma su nezainteresovanost za aktivnosti u kojima se nekad uživalo, nesposobnost obavljanja svakodnevnih obaveza, udaljavanje od porodice i prijatelja…

Iz NVO Juventas, koja godinama kroz razne projekte i aktivnosti pomaže osobama koje koriste droge (OKD), su testovima koje su dobili preko međunarodnog projekta u kojem su učestvovali u toku više mjeseci 2023. godine otkrili da se u opojnoj drogi heroin nalazi fentanil. Kod nas samo Forenzički centar može da analizira sastav supstanci. Kada bi takve analize mogli da sprovode i drugi akteri uključeni u aktivnosti koje se vezuju za prisutnost droga na tržištu, to bi pomoglo da Crna Gora obezbijedi servise koji bi služili da se upozore ljudi o posljedicama konzumiranja nepoznatih supstanci i drugim rizicima koji postoje na crnom tržištu.

Sve dok Forenzički centar ne objavi da je u okviru analiza pronađena neka nova supstanca, ona zvanično ne postoji u Crnoj Gori. Fentanil je ovdje u upotrebi preko 10 godina. CIN-CG, do objavljivanja ovog teksta, iz Forenzičkog centra nije dobio odgovore na brojna pitanja.

Crno tržište droga se razvija, pojavljuju se nove psihoaktivne supstance (NPS), čija je hemijska struktura izmijenjena tako da oponašaju efekte kontrolisanih supstanci, odnosno supstanci čije je korišćenje ilegalno (heroin, kokain, marihuana, fentanil, LSD…). Kako međunarodna kontrola, registri i zakonska regulativa nijesu dovoljno efikasni da isprate trendove, NPS se legalno konzumiraju u brojnim zemljama. Crnogorski sistem još nije u stanju ni da odgovori na izazove koje predstavljaju kontrolisane supstance.

U Svjetskom izvještaju o drogama za 2023. godinu Kancelarije Ujedinjenih nacija (UN) za drogu i kriminal upozorava se da je rat u Ukrajini poremetio rute trgovine heroinom i kokainom.

"To bi moglo da pokrene ekspanziju proizvodnje i trgovinu sintetičkim drogama", piše u ovom dokumentu.

Crna Gora trenutno nema ažuriranu Nacionalnu strategiju za borbu protiv droga. Posljednja je rađena 2013. godine.

Nema testova koji pokazuju prisustvo novih psihoaktivnih supstanci

Iz NVO Juventas za CIN-CG kažu da OKD u Crnoj Gori ne mogu sa sigurnošću da znaju šta kupuju.

"Heroin koji stigne do nas uglavnom je izmiješan sa raznim drugim supstancama. Jedna od njih može da bude i fentanil", objašnjavaju iz ove NVO.

U Crnoj Gori test na korišćenje droga iz urina može da pokaže prisustvo oko 10 kontrolisanih supstanci - marihuane, benzodizepina, amfetamina, metilenedioksimetamfetamina, barbiturata, metamfetamina, metadona, kokaina, opijata, tricikličnih antidepresiva. Prema saznanju CIN-CG-a, NPS se ne mogu identifikovati na taj način.

To znači da ljekari ne mogu da znaju kako da reaguju kada im dođe osoba koja se predozirala nekom novom psihoaktivnom supstancom.

"Podržavamo ideju o neophodnosti detekcije NPS, međutim, vođeni iskustvom u pojedinim slučajevima predoziranja, smatramo jednako važnim sprovoditi prevenciju upotrebe benzodiazepina i alkohola", kaže za CIN-CG psihijatar i koordinator Centra za supstituciju Centra za mentalno zdravlje (CZMZ) Kotor Jovo Đedović.

Nova psihoaktivna supstanca se, prema godišnjim izvještajima o drogama Kancelarije Ujedinjenih nacija (UN) za drogu i kriminal, pojavljuje na tržištu praktično svake nedjelje. U 2021. su, putem Evropskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvijestili o 52 nove droge, a ukupan broj NPS koje je tada pratio Evropski centar za monitoring droga i bolesti zavisnosti (EMCDDA) bio je 880.

Najveći talas novih droga u Crnu Goru, kao i najvećih broj slučajeva predoziranja, kako navode iz NVO Juventas, obično se događa oko Nove godine i tokom ljeta.

Osim novih droga, pojavljuju se i novi trendovi konzumiranja kontrolisanih supstanci. Kokain se, recimo, u Crnoj Gori sve češće injektira. To u nekim slučajevima može da dovede do određenih zdravstvenih komplikacija.

Crna Gora ima "sistem ranog upozorenja", ali u njega nijesu uključeni svi akteri u državnom i društvenom sistemu koji se bave pitanjem droga. Idealno bi bilo kada bi, smatraju iz NVO Juventas, u tom sistemu bile sve zainteresovane strane.

U posljednjih nekoliko mjeseci 15 osoba umrlo usljed predoziranja u Podgorici i Baru

Crna Gora ne prikuplja podatke o broju osoba koje su umrle od predoziranja. Obično se kao uzrok smrti navodi stanje povezano sa predoziranjem, kao što je, recimo, prestanak rada srca. Porodice preminulih često zbog stigme ne žele da se zna uzrok smrti pokojnika. Međutim, ovi podaci bili bi važni da bi se poboljšalo stanje u prevenciji bolesti zavisnosti.

Iz KCCG su CIN-CG-u kazali da u Intenzivnoj jedinici Interne klinike niko nije preminuo od trovanja opijatima posljednjih pet godina.

CIN-CG se obratio i svim domovima zdravlja u Crnoj Gori. Mnogi nijesu odgovorili, a iz onih koji jesu, kazali su da u posljednjih pet godina nije bilo slučajeva predoziranja.

U tom vremenskom periodu, u Kolašinu je testirano 87 osoba.

"Sve je uvedeno kroz protokole i kompjuterski", kazali su iz kolašinskog Doma zdravlja.

Od 2015. do danas, u kotorski Centar za mentalno zdravlje nije se javila nijedna osoba sa kliničkom slikom koja je upućivala na predoziranje.

"Osim toga, ustanove koje tretiraju predoziranje opijatima ne dostavljaju podatke o ovim incidentima u Dom zdravlja Kotor, sve informacije koje o tome dobijamo se zasnivaju na nepouzdanim podacima, tako da ne postoji registar ovih događaja", kaže Đedović.

Međutim, podaci sa terena organizacija koje pomažu osobama koje koriste droge (NVO Juventas i Crnogorske mreže za smanjenje štete - Link) pokazuju drugačije.

"Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, oko 15 ljudi je preminulo od predoziranja - u Podgorici i Baru", kažu za CIN-CG iz Link-a.

Dobro upućeni izvori su CIN-CG-u kazali da su u Podgorici početkom avgusta ove godine, u roku od dva dana, preminule tri osobe koje su često zajedno upotrebljavale drogu. Ti izvori tvrde da je moguće da te osobe tada nijesu znale šta konzumiraju, niti koje su moguće posljedice.

Prema Svjetskom izvještaju o drogama za 2021. godinu Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), u SAD-u i Kanadi, smrtni slučajevi predoziranjem, pretežno kao posljedica epidemije nemedicinske upotrebe fentanila, nastavljaju da obaraju rekorde. Preliminarne procjene u SAD-u ukazuju na više od 107 hiljada smrtnih slučajeva predoziranja drogom u 2021. godini, što je porast u odnosu na skoro 92 hiljade u 2020. godini.

Psihijatrica Sanela Kusturica koja radi u hercegnovskom Domu zdravlja za CIN-CG kaže da bi se predoziranje kao uzrok smrti moglo evidentirati u Registru narkomanije Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

"U ovom elektronskom registru, uz dijagnozu bolesti zavisnosti obavezni smo ispuniti prijavu. U slučaju smrti korisnika dužni smo ga odjaviti iz registra - a odjava podrazumjeva da se navede razlog, iseljenje, smrt… To bi moglo biti to zvanično mjesto gdje bi se predoziranje kao uzrok smrti (ukoliko je ono uzrok) moglo evidentirati".

Brojna istraživanja sprovedena u skorije vrijeme upozoravaju na trend rasta broja osoba koje koriste psihoaktivne supstance, kao i na to da prvo konzumiranje neke supstance počinje sve ranije.

Prema rezultatima ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) izvještaja iz 2019. godine, najvećeg međunarodnog istraživačkog projekta o adolescentnoj upotrebi psihoaktivnih supstanci u svijetu, u Crnoj Gori je u periodu od 2007. do 2019. značajno porasla upotreba raznih droga (kokaina, ekstazija/MDME, amfetamina, metamfetamina, heroina, marihuane (kanabisa), LSD-a ili drugih halucinogenih droga, magičnih gljiva, GHB-a) među maloljetnicima.

Analiza za potrebe ovog izvještaja, koja je u Crnoj Gori sprovedena na uzorku od oko 6.200 učenika prvog razreda srednjih škola u Crnoj Gori, pokazala je da oko 18 odsto učenika do svoje šesnaeste godine nije nikada probalo nijednu psihoaktivnu supstancu. Oko devet odsto učenika u Crnoj Gori je nekada probalo kanabis. Ova stopa je veća u odnosu na zemlje regiona, sa izuzetkom Hrvatske u kojoj je oko 20 odsto učenika nekada konzumiralo kanabis. Maloljetnici u Crnoj Gori najčešće sa 15 godina probaju kanabis.

U zdravstvenom sistemu Crne Gore postoje supstitucione terapije (terapija metadonom i terapija buprenorfinom) koje pružaju isključivo javne zdravstvene ustanove i zatvori, međutim podaci o broju i karakteristikama korisnika/ca terapija se ne prikupljaju adekvatno. Prema podacima iz publikacije "Zadovoljstvo korisnika OST programima u Crnoj Gori", koju su načinile NVO Juventas i Crnogorska mreža za smanjenje štete - Link, broj korisnika/ca OST terapija u 2021. godini na dan prvog septembra bio je 1.110.

Nakon uvođenja buprenorfinske terapije, upozorava se u ovoj publikaciji, došlo je do znatnog opterećenja određenih zdravstvenih ustanova. Po broju korisnika/ca posebno se ističu Dom zdravlja Podgorica (457), KCCG (113) i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (127).

Prema Svjetskom izvještaju o drogama za 2023. godinu Kancelarije Ujedinjenih nacija (UN) za drogu i kriminal, u svijetu je 2021. od 17 osoba - jedna koristila droge, što je 23 odsto više nego u protekloj deceniji. Procjenjuje se da da je broj ljudi koji injektiraju droge u 2021. godini porastao čak 18 odsto u odnosu na 2020. godinu. Do predoziranja najčešće dovodi korišćenje opioida, a glavni uzrok smrtnih slučajeva povezanih sa drogom obično se pripisuje hepatitisu C i pratećim bolestima jetre.

"Najčešće naši klijenti počinju sa konzumacijom marihuane u tinejdžerskim godinama, a nakon toga skoro po pravilu počinju sa upotrebom sintetičkih droga i psihostimulansa (kokain). Uglavnom to kasnije prati i upotreba sedativa i opijata (među kojima je i heroin). Ovo je najčešći put kojim OKD prolaze prije nego se odluče da potraže pomoć", kažu iz JU "Kakaricka gora".

Teško do lijeka koji spašava živote

Prema saznanju CIN-CG-a, u Crnoj Gori lijek nalokson, koji, ako se da na vrijeme, osobi koja se predozirala može spasiti život, nije lako dostupan onima kojima je potreban. On djeluje tako da raskida veze receptora i opijata, pri čemu opijatu prestaje dejstvo.

Iz Kliničkog centra Crne Gore su CIN-CG-u kazali da ovaj lijek imaju u Urgentnom centru (UC) i da ga najčešće životno ugroženim pacijentima daje anesteziolog kada budu primljeni u Intenzivnu jedicu Interne klinike nakon dijagnostikovanja u UC-u, sa izvjesnim protokom vremena od momenta trovanja.

"Pacijenti sa hitnim i urgentnim stanjima, pa i oni sa intoksikacijom opijatima, uglavnom budu primljeni u UC gdje im se primarno ukaže urgentna medicinska pomoć. Urgentni centar ne vodi poseban protokol pacijenata koji se jave sa intoksikacijom opijatima, već jedinstven protokol za sve pacijente koji se obrate za medicinsku pomoć. Ukoliko je neophodno dalje bolničko liječenje, budu primljeni na odgovarajuće odjeljenje", navode iz KCCG-a.

Nalokson u Crnoj Gori osobama koje su se predozirale smiju jedino da daju zdravstveni radnici. Međutim, postavlja se pitanje koliko su često oni u mogućnosti da stignu da pravovremeno upotrijebe ovaj lijek, koliko su osobe koje su se predozirale svjesne da treba da pozovu pomoć i da li imaju nekog uz sebe ko to može i želi da učini umjesto njih. Među tim ljudima, ima onih koji se na to teško odlučuju, budući da u ovakvim slučajevima sa hitnom obično dolazi i policija. Zbog stigme i diskriminacije, mnogi ne žele da se sazna za njihovo stanje.

U pojedinim državama u Evropi i Americi nalokson imaju razni subjekti koji mogu da dođu u kontakt sa osobama koje su u riziku od predoziranja. U Škotskoj i SAD-u ovaj lijek je dio standardne policijske opreme. Imaju ga i taksisti.

"Činjenica je da bi nalokson kao antidot trebalo učiniti dostupnijim, jer spašava živote. Nalokson bi trebale primjenjivati osobe koje su adekvatno edukovane, iz medicinske struke. Kao i u svakoj situaciji, treba odmjeriti korist u odnosu na potencijalne rizike i štetu. Ujedno treba raditi na opštem podizanju svijesti i edukciji stanovništva (posebno osoba koje u porodici ili svom okruženju imaju korisnike opioida) o načinu prepoznavanja simptoma predoziranja i načina kako bi u tom slučaju trebalo reagovati", navodi psihijatrica Kusturica.

"Mislio sam da će mi droga pomoći da se izborim sa životnim izazovima sa kojima sam se suočavao. Želio sam da zaboravim na probleme i živio u zabludi da u drogama nalazim rješenja. Nijesam bio svjestan toga šta će mi se sve dogoditi i koliko droge zapravo unište život. Sa psihičkim posljedicama sam se borio i dugo nakon što sam ušao u proces oporavka", kaže za CIN-CG Marko Dragićević, član Link-a.

On je 20 godina koristio droge, a u procesu oporavka je preko četiri godine.

"Odlučio sam se na liječenje tek kada sam poželio da umrem".

Iz NVO Juventas za CIN-CG kažu da je mnogo više onih koji kriju da su u procesu oporavka od onih koji koriste droge. Zbog stigme ne žele da se zna da se liječe.

Proces oporavljanja je vrlo dug i težak, ali moguć, kaže Dragićević.

"Da sam u trenutku kada sam počinjao da koristim droge imao priliku da vidim nekoga ko je dugo u toj priči i ko bi mi eventualno rekao, nemoj, desiće ti se to i to kroz par godina, možda bi to nešto promijenilo", ističe Dragićević.

Naš sagovornik sa početka teksta govori o teškom procesu oporavka, nakon uzimanja fentanila.

"Prolazili smo kroz pakao, kroz mnogo teže krize od heroinskih. Neki su jedva preživjeli nakon fentanila", kaže on.

Iako su fentanil, ali i nove psihoaktivne supstance, opasni, problem je što ih naše institucije ne detektuju, pa nema ni cjelovite strategije za smanjenje štete.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) održao je krajem oktobra u Budvi trening: „Odgovorno izveštavanje o problemima i posljedicama korišćenja droga u Crnoj Gori“. Trening je dio istoimenog projekta, podžanog kroz subgranting šemu programa: “Kompetentno, transparentno, efikasno i odgovorno civilno društvo koje pruža usluge osobama koje koriste droge u Crnoj Gori”, koji implementiraju NVO Juventas i Crnogorska mreža za smanjenje štete Link, a finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Trening su vodili iskusni predavači/ce iz zemlje i regiona. Oni su novinarima približili ovu važnu temu, koja nije dovoljno istražena. Govorili su i o metodama  i tehnikama istraživanja i izvještavanju o socijalnim, psihološkim, ekonomskim i društvenim posljedicama konzumacije droga, pravima ranjivih grupa, ključnim izazovima sa kojima se susreću pojedinci, ali i institucije koje se bave ovim problemom.  Poseban akcenat stavljen je na pitanja vezana za terminologiju i etiku izvještavanja kada su ove teme u pitanju, te o specifičnostima intervjuisanja korisnika droga, prikupljanja podataka, dokumenata i tako dalje.  

Jedan od ciljeva treninga bio je jačanje saradnje među novinarima i ekspertima, u cilju zajedničkog djelovanja. Ta saradnja je ovim treningom već počela, a dogovorene su i buduće aktivnosti.

 

Molimo vas da popunite upitnik koji se tiče upotreba anaboličkih steorida i drugih sličnih supstanci u Crnoj Gori u svrhe sporta, poboljšanja fizičke snage i izgleda. Upitnik je u potpunosti anoniman, a odgovori će biti korišćeni isključivo u svrhe istraživanja koje sprovodi Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), počeo je realizaciju petomjesečnog projekta "Odgovorno izvještavanje o problemima i posljedicama korišćenja droga u Crnoj Gori”, kako bi doprinijeli smanjenju korišćenja droga u Crnoj Gori, uz jačanje kapaciteta i edukativne uloge medija kada je u pitanju borba protiv problema koje nosi korištenje droga u Crnoj Gori.

Projektom je predviđeno da se sprovedu i objave istraživački tekstovi o ključnim izazovima u ovoj oblasti, uz kontinuiranu kampanju podizanja svijesti opšte javnosti, najvažnijih institucija i građana/ki Crne Gore o potrebi veće društvene kohezije i adekvatnijeg pristupa rješavanju problema koje nosi korišćenje droga, a naročito među mladima i ženama.

Ovaj projekat je podržan kroz subgranting šemu programa “Kompetentno, transparentno, efikasno i odgovorno civilno društvo koje pruža usluge osobama koje koriste droge u Crnoj Gori" koji implementiraju NVO Juventas i Crnogorska mreža za smanjenje štete Link, a finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.