Dramatičan porast prijetnji, mržnje i zastrašivanja žena u javnom životu Crne Gore

Predrag NIKOLIĆ

Nakon izjave Milke Tadić-Mijović da prvi čovjek Pljevalja Dario Vraneš baštini ,,sve što nije građanska i slobodarska antifašistička Crna Gora”, Vraneš se potrudio da to potvrdi. Zloupotrebljavajući Njegoševe stihove na Instagramu je, uz red smajlija, prenio dio izjave Tadić-Mijović i odgovorio: ,,Kazuj babo jesi li vještica? Jesam kneže, nije fajde kriti”.

Usljedile su brojne reakcije na Vranešovu uvredu uz primjetno odsustvo osude partija koje sa njegovom čine vlast. Ipak, dvadeset poslanica Skupštine, od ukupno 23, saopštilo je da najoštrije osuđuju ,,neprimjerene i ponižavajuće riječi koje je Vraneš uputio Milki Tadić Mijović”, navodi se u saopštenju koje je potpisala i jedna od tri poslanice Vranešove Nove srpske dermokratije (NSD) - Bojana Pićan, kao i jedina poslanica najbližeg koalicionog partnera te stranke - Jelena Kljajević iz Demokratske narodne partije.

Predstavnici NVO i građanski aktivisti zatražili su pokretanje odgovarajućih postupaka protiv Vraneša pred nadležnim institucijama, a od njegovog koalicionog partnera, premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad), da hitno omogući razrješenje predsjednika Opštine Pljevlja.

Vraneš je uputio izvinjenje svim ženama uz dodatak da mu nije bila namjera da vrijeđa. Pokušao je da objasni ,,želim da podvučem da je odgovor gospođi Tadić Mijović bio isključivo političke prirode, a ne lične".

Na dijelu portala i društvenih mreža uslijedile su najogavnije poruke mizoginije i mržnje prema novinarki.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, po službenoj dužnosti, formirao je predmet zbog  uvredljivog komentara, kao i  Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Pljevlja.

Ovo je 26 slučaj napada i prijetnji novinarima od 28 tokom ove godine, prema podacima regionalne mreže Safejournalist, na kojoj se nalazi najpotpunija baza podataka napada na medijske radnike. Trend koji je uočljiv proteklih godina, nastavlja se i ove pa je od svih napada čak 16 usmjereno prema novinarkama.

Onlajn napadi i prijetnje na novinarke najučestaliji su – zabilježeno je 13 takvih slučajeva.

,,Same novinarke sajber prostor vide kao veliki izvor prijetnji, za razliku od stvarnog života gdje malo ko može doći i vrijeđati te u lice. Mi smo zabilježili ponovljene prijetnje silovanjem, prijetnje silovanjem grupi novinarki, prijetnje ubistvom…'', kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Marijana Camović-Veličković, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore.

Najviše prijetnji preko društvenih mreža, tokom ove godine,  upućeno je novinarki Vijesti Jeleni Jovanović, koja zbog ranijih napada i prijetnji ima 24 policijsku zaštitu, i Danici Nikolić, urednica  M portala.

Jovanović je prijavila 13. aprila da joj je ženska osoba koja se predstavila kao Milica Ćuk prijetila smrću, zbog teksta koji je objavljen u tom mediju. U pozivu upućenom novinarki kazala je ,,ako nekome bude letjela glava (zbog teksta) to će biti glava autora”. Naknadno je prijetnje ponovila mejlom. Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv državljanke Srbije M.Ć. (36) zbog sumnje da je izvrsila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Anonimna prijeteću poruku sa telefonskog broja iz Bosne i Hercegovine Jovanović je dobila 13. septembra. Jovanović je policiji i tužilaštvu rekla da ne zna ko stoji iza poruke, ali da može biti bilo ko od članova svih organizovanih kriminalnih grupa o kojima godinama izvještava.

U oktobru , Jovanović je prijavila da je nepoznata osoba na Fejsbuk nalogu „Niko Kater“ objavila njenu fotografiju, koju je bez dozvole preuzela sa njenih društvenih mreža, uz tvrdnju da je Jovanović uhapšena. Istog dana, Jovanović je u svoj inboks primila niz prijetećih poruka, uključujući uvrede poput „izdajnici, mrš“ i komentare na nacionalnoj osnovi. Bjelopoljska policija saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv M. K. iz tog grada zbog sumnje da je ugrozio sigurnost novinarke.

Urednica „M portala“ Danica Nikolić je 28. februara 2025. primila mejl  prijetećeg i uvredljivog sadržaja. Sa navedenim je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti.

U dva navrata ove godine, Nikolić je prijavila prijetnje smrću. ,,Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste”, neke su iz repertuara prijetnji smrći i silovenjem koje ovoj novinarki stižu već tri godine. Nikolić je na saslušanju 1. jula rekla da, od 10. septembra 2022. godine kada je sa iste mejl adrese primila prvu prijetnju smrću, do danas ništa nije učinjeno. ,,Uključen je čak i Interpol, ali ni nakon tri godine ta osoba nije zaustavljena, naprotiv, prijetnje postaju samo brutalnije'', izjavila je Nikolić i dodala da je besmisleno da prijetnje dalje prijavljuje-

Uprava policije je u septembru ove godine identifikovala osobu za koju se sumnja da od decembra 2022. godine prijetila glavnoj i odgovornoj urednici M portala, saopšteno je iz Uprave policije. Nikolić je izjavila da se radi o Branku Uroševiću, državljaninu Australije, te da je policija konačno saopštila „ono što znaju već gotovo tri godine, minus par mjeseci“. ODT Podgorica izdalo nalog da se protiv Branka Uroševića, koji je osumnjičen da je u kontinuitetu prijetio urednici M portala, podnese krivična prijava.

,,Od 2021. do 2024. godine novinarke u Crnoj Gori doživjele su razne oblike napada. Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada kao i prijetnji po život ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji od kojih je većina on-line. Napadane su novinarke većih medija čije je sjedište u glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija. Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare'', kaže za CIN-CG Camović-Veličković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore u svom izvještaju o radu za 2024, u poglavlju Govor mržnje, konstatuje da se ,,najveći broj reagovanja i saopštenja Zaštitnika odnosio se na uvredljiv govor, govor mržnje, online prijetnje i zastrašivanja, kao i primjere mizoginije i seksizma''. Iz kancelarije Ombudsmana su povodom povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, poručili da ,,nasilje nad ženama nije privatna stvar, već društveni problem kojem se mora stati na put''. O društvu nasilja govori i podatak Sudskog savjeta, za period od 1. januara do 31. jula 2025. godine za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici iz člana 220 KZCG u radu bilo 786 predmeta (446 predmeta za isti period prošle godine).

Da nasilje nad ženama u digitalnoj sferi predstavlja jedna od najrasprostranjenijih vidova nasilja nad ženama i kao takvo privlači pažnju međunarodnih tijela i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, saopštio je i zaštitnik Siniša Bjeković, navodeći da su žene u politikom životu Crne Gore veoma targetirane i izložene ovoj vrsti nasilja. On je podsjetio da institucija godinama već upozorava na sve veće prisustvo ove pojave, ali da se nažalost stanje ne mijenja. Bjeković je naveo da smatra kako problem u borbi sa ovom pojavom nije zakonodavstvo već njegova primjena.

Camović navodi da je pored Ombudsmana i tužilaštvo došlo do zaključka o najvećoj ugroženosti žena iz  javnog života od strane on-line nasilnika, te da su to jedine isntitucije u državi koji na taj način uočavaju ovaj problem.

,,Obje institucije bilježe unazad nekoliko godina izraženije slučajeve govora mržnje, mizoginog i seksističkog govora prema novinarkama te da se pol izdvaja kao lično svojstvo po osnovu kog su novinarke posljednjih godina često mete diskriminatornih komentara, izjava sa elementima govora mržnje, prije svega seksističkih i mizoginih'', navodi Camović.

Ona objašnjava da su u tužilaštvu uočili da pored generalnih prijetnji sa kojima se suočavaju novinari, novinarke su nerijetko meta prijetnji sa seksualnom konotacijom, uznemiravanja i omalovažavanja zasnovanih na polu: ,,Njihovi podaci govore da novinarke često bivaju žrtve verbalnih prijetnji i napada, naročito putem interneta i društvenih mreža. Ovi rizici se često pojačavaju ako su novinarke aktivne u izvještavanju o osjetljivim temama, poput korupcije, političkih afera ili organizovanog kriminala''.

Iz Društva profesionalnih novinara (DPNCG) nedavno su saopštili da je posljednjih godina primijetan rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, bez obzira na uređivačku politiku medija, što potvrđuju i statistički podaci i činjenica da fizičku zaštitu Uprave policije imaju tri novinarke.

Kako su naveli, sudovi za prekršaje imaju 11 postupaka od kojih se osam tiču novinarki, a donijete su tri pravosnažne prekršajne presude koje se tiču napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke. Podaci Uprave policije, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih događaja u 2024. takođe 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025 (zaključno sa 20. oktobrom) 13 se tiče novinarki.

Pored novinarki na udaru su i civilne aktivistkinje i političarke. Sa teškim uvredama i napadima suočavale su se Andrijana Vuković, Dragica Sekulić, Vesna Bratić, Draginji Vuksanović-Stanković.

Nakon što je ljetos šef poslaničkog kluba opozicione Demokratske partije socijalista Danijel Živković prijetio potpredsjednici Skupštine iz vladajućih Demokrata Zdenki Popović, reagovala je i Silvana Koh Merin, predsjednica Žena političkih liderki (WPL). ,,Prijetnje i nasilje su dio opisa posla. Kao i mizoginija i seksizam. Ne. Ćutanje to dozvoljava. Umjesto toga, kada se dogodi, mora se jasno osuditi'', napisala je Koh Merin.

Po brutalnosti su se isticali napadi na dugogodišnju kritičarku vlasti, direktoricu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanju Ćalović. U martu ove godine na Fejsbuk stranici koja promoviše aktuelnu vlast objavljena je fotografija koja aludira na prljavu koja se protiv ove civilne aktivistkinje vlast vodila u tabloidu Informer 2014. godine.

Krajem ljeta, vladajuće Demokrate su direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc-Prelević optužili da pokušava da spriječi čišćenje ('veting') u bezbjednosnom sektoru kako bi u službi ostali oni ,,koji su služili mafiji".

,,Da nije opasno, s obzirom na to da se radi o grupi koja kontroliše sistem bezbjednosti, bilo bi tužno", poručila je Gorjanc-Prelević.  Ona je upozorila da svaki veting mora da se sprovodi nepristrasno, na osnovu zakona i dokaza i uz poštovanje prava na odbranu, ,,a ne proizvoljno, po volji bilo koje političke stranke na vlasti". Napadi su nastavljeni na portalima bliskim vlasti na kojima je objavljen diskreditujući tekst protvi njenog muža: ,,Demokrate su nastavili napad na mene, napadajući sad i moju porodicu".

Krajem prošlog mjeseca Društvo profesionalnih novinara pokrenulo je inicijativu da se u Krivični zakonik Crne Gore, koji je u proceduri izmjena, unesu odredbe kojima bi se pooštrila kazna za napade na novinarke i sve žene koje se bave poslom od javnog interesa, a koje su meta napada i prijetnji zbog posla koji obavljaju

,,Pošto je veoma izražen opasan govor mržnje prema poslanicama, civilnim aktivistkinjama i drugim ženama koje su u javnoj sferi, smatramo da bi i ti slučajevi trebalo biti strogo kažnjavani kako bi država zaista poslala poruku da ne toleriše ovu vrstu nasilja", naveli su iz DPNCG.

Ostali onlajn napadi na novinarke

U Odjeljenje bezbjednosti Podgorica 23. aprila 2025. novinarka Ana Raičković prijavila da je tog dana na Portalu „Aktuelno“ objavljen tekst u odnosu na koji je objavljen komentar koji je ona doživjela kao prijetnju po sebe i svog sina. Navedeni portal je u valsništvu biznismena Zorana Bećirovića, koji je zbog napada na ovu novinarku u aprilu ove godine osuđen na godinu dana zatvora.

Novinarka Pobjede Nada Kovačević prijavila je Upravi policije 3. marta Milovana Gojovića, koji je na društvenoj mreži facebook ispod teksta čija je autorka, ostavio komentar uvredljive sadržine u kojem sugeroše da je novianrka “uzela pare” za intervju sa predstavnikom crnogorske dijaspore, te da “truje medijsku scenu”. Policija je stog dana uhapsila Gojovića, kada je takođe održano ročište pred Sudom za prekršaje u Podgorici. Gojović je priznao krivicu i izvinio se novinarki.

Voditeljka Gradske televizije, Magdalena Čelanović, 26. aprila je prijavila policiji ljekara Kliničkog centra Crne Gore Vladimira Peruničića koji joj je danima, putem mejla i društvenih mreža, upućivao uvredljive, prijeteće i seksističke poruke, zbog čega se plašila za svoju bezbjednost.

Novinarki Televizije E, Itani Kaluđerović upućena je prijeteća poruka na njenom privatnom Fejsbuk nalogu. Ispod njene fotografije, na kojoj Kaluđerović ima crnogorsku nošnju, ostavljen je komentar “Pazi ti, na metak” .

Gotovo mjesec nakon incidenta, crnogorska policija identifikovala je i uhapsila Miodraga Novakovića (44) iz Kolašina. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici objavilo je 05. septembra 2025. da je Osnovnom sudu podnijelo optužni predlog protiv njega zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnsoti. Početak suđenja zakazan je za 20. novembar 2025.

Administratori Fejsbuk stranice „Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva“ objavili su link do privatnog profila novinarke Raskrinkavanja Nine Đuranović, dan nakon što je ona objavila tekst u kojem navodi da ta Fejsbuk stranica kontinuirano koristi fotografije porno glumaca za širenje dezinformacija i nacionalizma. Uz to, u ironičnom tonu lažno su je predstavili kao administratorku svoje stranice i pozvali sve svoje pratioce da joj se „slobodno obrate“. Ispod te objave bilo je i komentara uvredljive i seksističke sadržine. Kampanja protiv Đuranović nastavljena je 17. jula, još jednom objavom u kojoj je isfotošopirana na fotografiji sa vidno starijim muškarcem. U opisu fotografije između ostalog piše “Ja i moja vjerenica Nina Đuranović ćemo postati roditelji. Mislim da razlika od 32 godine nije velika. Što vi mislite?”. Slučaj nije prijavljen nadležnima, navodi se na portalu Safejournalist.

Novinarka E TV Vesna Rajković Nenadić dobila je 24. jula 2025. poziv iz policije da se izjasni na okolnosti iz prijave Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Podgorice protiv nje.

Rajković Nenadić je na Fejsbuku podijelila fotografiju Danijele Mujović u Dior Papučama uz komentar “Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblace. Ovo je sto posto fus, sto bi rekao moj sin kad sumnja je li original”.

Rajković Nenadić je saslušana u policiji 28. jula, nakon čega su se oglasili iz tužilaštva kazavši da u krivičnoj prijavi koja je podnijeta protiv nje nema elemenata krivičnih djela. Takođe, 30. jula iz policije su saopštili da u tom slučaju nema elemenata prekršaja.

Bjelopoljska policija dostavila je 6. novembra tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivičnu prijavu protiv Radojka Filipovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu novinarke Alise Hajdarpašić.
U prijavi se navodi da je Filipović 4. novembra preko društvene mreže Fejsbuk prijetio da će napasti na život i tijelo oštećene. Dežurni tužilac odredio je zadržavanje Filipoviću do 72 sata.

Nacionalističke parole navijača Hrvatske osuđene u cijelom regionu. Crnogorski navijači odgovorili fašističkim povicima antiratnom porukom i sportskom kulturom

Predrag NIKOLIĆ

,,Ustaše, četnici, zajedno ste bježali'', odgovor je navijača fudbalske reprezentacije Crne Gore na nacionalističko i fašističko skandiranje hrvatskih navijača ,,Ubij Srbina”, ,,Za dom spremni”, ,,Ustaški se barjak vije", ,,Ko ne skače taj je pravoslavac"...

Utakmica između Crne Gore i Hrvatske, koja je proglašena duelom visokog rizika, na stadionu Pod Goricom počela je u najboljem navijačkom redu – pozdravljena je hrvatska himna, a aplauz je dobio fudbalski maestro Luka Modrić.

Navijačima Hrvatske, kojih je u Podgorici bilo preko 500, skandiranje nije bilo dovoljno, pa su članovi navijačke grupe Torcida, Nogometnog kluba Hajduk iz Splita, razvili transparent - ,,Iz Dubrovnika čuju se vici, p*šite nam **rac četnici. Oprosta nema“. To je odgovor na transparent ,,Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče'', koji su navijači Crne Gore razvili tokom septembarskog meča ove dvije reprezentacije u Zagrebu.

Navijači Crne Gore su na prvom fudbalskom meču u istoriji sa Hrvatskom ponovili antiratnu poruku koja se čula na Cetinju u februaru 1992. u jeku napada na Dubrovnik. Transparent je propraćen aplauzom publike na Maksimiru, a skrenuo je pažnju i regionalne javnosti da je moguće drugačije navijanje i podrška svojoj reprezenataciji.

Nakon meča koji je završen 3:2 za Hrvatsku i koji nije imao rezultatski značaj, jer se Hrvatska već plasirala na Svjetsko prvenstvo, a Crna Gora nije, selektor reprezentacije Hrvatske Zlatko Dalić zahvalio se svima u Crnoj Gori na gostoprimstvu. ,,Ostalo ne želim da komentarišem'', poručio je hrvatski selektor.

,,Nisam ni shvatio da je aplauz upućen meni. Naježio sam se - nevjerovatan osjećaj", izjavio je najbolji fudbaler hrvatske reprezentacije Luka Modrić čije je pojavljivanje na stadionu propraćeno aplauzom.

Dobru atmosferu i pohvale na igru naše reprezentacije, i pored poraza u duelu sa jednom od najačih svjetskih reprezentacija, uspio je da pokvari selektor Crne Gore Mirko Vučinić svojim mizoginim objašnjenjem poraza: ,,Sve je bilo fenomenalno, ali na kraju su slavili Hrvati. To je isto kao kad izlaziš sa nekom ženom deset večeri zaredom, plaćaš večeru, a na kraju je voziš kući kao taksista. Dakle, moramo da budemo konkretni”.

Ombudsman RTCG zatražio je pokretanje disciplinskog postupka protiv komentatora Nebojše Šofranca zbog načina na koji je tokom prenosa utakmice komentarisao incidente na tribinama. Smatra da je Šofranac relativizovao događaj, jer nije jasno osudio ekstremističke ispade, a nakon meča izjavio da je atmosfera bila korektna.

U hrvatskim medijima navijanje njihovih navijača ocijenjeno je krajnje negativno, uz naglašavanje da su navijači Hrvatske u Podgorici bili dočekani izuzetno korektno. Nova TV je skandiranje nazvala ,,sramotnim".  

,,A ti naši nevježe ne znaju da su upravo ti Crnogorci najveće žrtve četnika, koji im negiraju naciju, državu i postojanje, a oni su u jeku najvećeg rata i napada na Dubrovnik imali hrabrosti okupiti se i s Cetinja javno poručiti: 'Sa Lovćena vila kliče oprosti nam, Dubrovniče'... Jednom riječju razočaranje. I s pravom su zapjevali 'Ustaše i četnici, zajedno ste bježali', jer su i ovog puta ustaše učinili uslugu četnicima'', napisao je novinar Vlado Verušić u Jutarnjem listu.

,,Kad sami nemamo volje ni snage obračunati se s vlastitim demonima, uvijek se nađe netko drugi tko će to učiniti. Pa makar to bili i oni od kojih to najmanje očekujemo, kao što su to ovaj put učinili Crnogorci'', piše Slobodna Dalmacija u tekstu pod naslovom ,,Ne pamti se kad je netko Hrvatima održao takvu lekciju iz povijesti''.

Tablodidi u Srbiji iskoritili su divljanje hrvatskih navijača da pojačaju svoj narativ prema Crnoj Gori, pa su optužili da na nacionalističko skandiranje nije reagovala policija, mediji, niti država. Na domaćem terenu priču je preuzeo Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), koji u svojoj kolumni tvrdi da je navijače umirivao jedino oficijelni spiker: ,,Nikad nisam bio ponosniji nego sinoć, ustaše u sred Podgorice pozivaju na ubistvo 33 odsto Srba u Crnoj Gori, a državni vrh mudro ćuti zbog evropskih integracija... Najbolje bi bilo da u susret novim hrvatskim zahtjevima na putu ka Briselu promijenimo ime. Da se više ne zovemo Crna Gora nego Duboko Grlo, jer to što mi možemo progutati, a pritom ne povratiti ne može niko''.

Realnost je ipak drugačija od tabloidne paralelne stvarnosti, tako da su ,,navijanje'' osudili mnogi iz vlasti i opozicije. ,,Ovakvi incidenti nas opominju da pogrešne ideologije u regionu nikada ne miruju te da javni prostor moramo aktivno i odlučno štititi od neprimjerenih poruka netrpeljivosti koje šalju neodgovorni pojedinci", poručio je premijer Milojko Spajić na mreži X. Istakao je da je ,,ponosan na naše navijače koji su aplauzom pozdravili hrvatsku himnu i reprezentativce", naglasivši da je takav gest najbolji primjer vrijednosti koje Crna Gora želi da njeguje.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović izjavio je ,,Koliko su navijači Crne Gore sinoć zaslužili poštovanje, jednako kao igrači oba tima na terenu, toliko je ponašanje hrvatskih navijača bilo sramotno i za svaku osudu''.

Uz pridruživanje osude navijačkog šovinističkog divljanja, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) su skrenuli pažnju na selektivnu reakciju vlasti: ,,Osudili su ponašanje hrvatskih navijača, ali su prešutjeli napad na vozilo hrvatskih navijača dan ranije. Dosljedna osuda nasilja i govora mržnje je ključ za zdrav društveni ambijent''.

Hrvatski državljani napadnuti su u nedjelju uveče u mjestu Ugnji, na magistralnom putu Cetinje-Budva. Za sada nepoznate osobe su im prepriječile put i na kombiju polomile stakla i retrovizor. Iz policije su saopštili da se građani Hrvatske, koji su putovali kombijem splitskih registarskih oznaka, nijesu kretali organizovano niti kao navijačka grupa, već individualno. Policija još uvijek traga za napadačima, a sa događajem je upoznato Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju i u toku je prikupljanje obavještenja od lica, izuzimanje video nadzora i preduzimanje svih mjera i radnji na rasvjetljavanju događaja.

Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković posjetio je u nedjelju uveče, u prostorijama cetinjske policije građane Hrvatske koji su napadnuti, ponudio im svaku vrstu pomoći i izrazio podršku. Ubrzo je organizovana i akcija prikupljanja sredstava za popravku vozila napadnutih hrvatskih navijača. Napad su osudile brojne nevladine organizacije.

Par dana prije utakmice, hrvatski mediji su izvještavali da je crnogorska policija spriječila dolazak beogradskih navijačkih grupa Crvene zvezde - „delije" i Partizana - „grobari", koje su imale namjeru da se sukobe sa hrvatskim navijačima. ,,Crnogorska policija je jako dobro pripremljena, spriječili su dolazak 'grobara' i 'delija' koji su htjeli napraviti sačekušu. To je na vrijeme zaustavljeno'', saopštio je reporter hrvatske Nove TV.

Crnogorski državljanin Miloš Lukovac (37), koji se u bezbjednosnim službama vodi kao operativno interesantno lice i osoba bliska režimu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uhapšen je u nedjelju veče u Podgorici kada su istražitelji dobili operativna saznanja da je iz Beograda stigao u Podgoricu kako bi izazvao incident na utakmici. Lukovca, koji je MMA borac, opozicioni mediji u Srbiji nazivaju „Vučićev batinaš sa tribina", jer je tokom meča Srbija - Engleska bio predvodnik napada na druge navijače Srbije koji su skandirali „Ko ne skače, taj je ćaci" i „Pumpaj". Kako je saopšteno iz Uprave policije, policijski službenici su Lukovca u nedjelju oko 23 sata u Podgorici locirali i kontrolisali njegov automobil „audi", beogradskih registarskih oznaka, kojim je upravljao dok su se sa njim nalazile tri osobe. Uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom kokaina.

U sklopu ove akcije uhapšen je i državljanin Srbije N.T. (22) za kojeg je utvrđeno da nema prijavljen boravak na teritoriji Crne Gore. ,,Nakon sprovođenja odgovarajućeg postupka lice će biti udaljeno sa teritorije Crne Gore'', saopštili su iz policije.

Nakon završetka utakmice koju je policija označila visokorizičnom, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović javno je izrazio zahvalnost svim policijskim službenicima, starješinama i rukovodiocima, kolegama iz  ANB-a, kao i  direktoru hrvatske policije Nikoli Milini i njegovim kolegama iz Republike Hrvatske sa kojima je crnogorska policija bila u neposrednoj komunikaciji u realnom vremenu u cilju pružanju podrške i razmjene informacija.

Da je incidenata bilo i nakon utakmice javlja hrvatski Index, pozivajući se na navijačku stranicu hooligans.cz. ,,Najozbiljniji incident dogodio se prilikom povratka navijača kući. Na cesti pri izlasku iz Podgorice, skupina nepoznatih napadača postavila je zasjedu i kamenjem zasula kolonu automobila u kojoj su se nalazili hrvatski navijači. Kada su putnici izašli iz svojih vozila, napadači su se razbježali u obližnju šumu. Zasad nema službenih informacija o mogućim ozljedama ili materijalnoj šteti'', piše index.hr.

I dok pojedini hrvatski mediji apeluju na Nogometni savez Hrvatske da uputi izvinjenje kolegama iz Crne Gore, čeka se reakcija krovne organizacije FIFA. Ona je zbog prethodnog meča između Crne Gore i Hrvatske na kojem su se takođe čuli povici ,,Ubij Srbina'' kaznila Hrvatski savez sa 30.000 franaka.

Podsjetimo da je tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, 2023. godine, nakon utakmice između Crne Gore i Srbije u Podgorici, UEFA, zbog šovinističkih ispada navijača, kaznila Fudbalski savez Srbije sa 50.000 eura, a Crne Gore sa 20.000. 

Dešavanja na stadionima znaju biti znakovita. Sukob navijača, fudbalera i policije na utakmici Dinamo–Crvena zvezda u Zagrebu 1990. simbolično je označio kraj Jugoslavije. „Rat je počeo na Maksimiru“, kaže naslov jednog dokumentarnog filma. Nakon toga, sprega tajne policije, kriminala i huligana u sportu postala je uobičajena za ostvarivanje političkih ciljeva.

Za razliku od navijača najvećih klubova u Crnoj Gori koji, poput svojih istomišljenika iz regiona, tokom navijanja koriste nacionalističke i šovinističke provokacije, navijači reprezentacije pokazuju otklon od ove negativne ,,tradicije''.

Prošli su dug put, od 2019. godine kada je Fudbalski savez Crne Gore zbog rasizma kažnjen nakon utakmice sa Engleskom kada je grupa navijača Crne Gore fudbalerima afričkog porijekla iz Engleske uputila ,,majmunske krike”, do nedavnog Oprosti nam Dubrovniče i Ustaše, četnici, zajedno ste bježali.

Valja podsjetiti i na utakmicu sa BiH, 2022. godine, kada su navijačima iz susjedne države dobacivali ,,burek sa sirom''. Video-snimak skandiranja se brzo proširio regionom i postao primjer duhovite i uspjele provokacije. Iz BiH su kasnije odgovorili – Dabogda vas sa biroa zvali, i u revanšu u Zenici počastili navijače Crne Gore sa burekom i sirnicom.

Prenamjena zemljišta iz “sporta i rekreaciju“ u “stanovanje velike gustine“ koju je tražio rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović donijela je veliku korist firmi LD Group iz Nikšića, koja je, neposredno prije usvajanja Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice, počela da kupuje zemljište na ovom prostoru, gdje nije bila planirala stambena gradnja 

Andrea PERIŠIĆ

Rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Božović tražio je od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUDI) i tadašnjeg ministra Janka Odovića da se izvrši prenamjena urbanističke parcele (UP) 37 u Podgorici, u Ulici Baku, iz “sporta i rekreacije“ u “stanovanje velike gustine“. To je uradio samo dan nakon što je firma Društvo za proizvodnju, promet i usluge LD Group D.O.O. Nikšić (u nastavku: LD Group), čiji je vlasnik Luka Nikčević, sedmog marta 2024. ugovorom o poklonu, dobila 1/70 dio vlasništva nad parcelom 1386/1, od koje je, između ostalog, sastavljena UP 37. 

Detaljni urbanistički plan (DUP) “Univerzitetski centar - izmjene i dopune“ (DUP - Univerzitetski centar) predviđao je na prostoru UP 37, koja je ukupne površine od oko šest hiljada kvadrata, izgradnju zatvorenog bazena, spratnosti G+P i maksimalne površine od 3 600 metara kvadratnih. Time je trebalo da se zaokruži sportski kompleks UCG-a, koji je u neposrednoj blizini planirane srednje škole i Tološke šume.

Iz Rektorata UCG-a za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kažu da su inicijativu za prenamjenu zemljišta pokrenuli da bi obezbijedili stambeni fond za svoje zaposlene. ,,Posljednja raspodjela stanova na UCG-u vršena je prije skoro 15 godina, pa je interesovanje, broj zahtjeva i očekivanja za rješavanje ovog važnog pitanja ogromno, što je i pokazala anketa koju je sproveo Sindikat UCG-a”, kažu i ističu da su u prethodnom periodu bili “suočeni sa neopravdanim moratorijumom na urbanističkoj parceli na kojoj se očekivala izgradnja zgrade za zaposlene“. 

,,UCG je u prethodnih par godina uspio da više od 40 hiljada kvadrata u okolini zgrade Tehničkih fakulteta, nekad neuređene površine, pretvori u parkovsku zonu za potrebe sporta i rekreacije, uz prateće i odgovarajuće sadržaje. Takođe, prema važećem DUP-u, u blizini predmetne lokacije planirane su ili već realizovane površine za sport i rekreaciju (sportske dvorane i otvoreni tereni Sportsko-kulturnog centra), pejzažno uređenje uz rekreativni i aktivni sport (Tološka šuma, stari i novi dio) i školstvo (gimnazija sa fiskulturnom salom). Te činjenice su, zajedno, vjerujemo vrlo ubjedljiv dokaz da su potrebe ovog područja za sportskim i rekreativnim sadržajima u potpunosti zadovoljene“, kažu iz Rektorata UCG-a za CIN-CG. 

Ipak, rektor Božović u dopisu kojim od MPPUDI traži planske izmjene ne objašnjava da to čini zarad rješavanja stambenog pitanja zaposlenih, već da bi “prenamjena ovog zemljišta za stanovanje velike gustine doprinijela usklađivanju funkcija i zaokruživanju urbanog bloka“.

Iz MPPUDI za CIN-CG su kazali da planirana izgradnja zatvorenog bazena na toj lokaciji nije prikladna, jer takav objekat treba da se nalazi u većem sportskom kompleksu koji ima odgovarajuću infrastrukturu i kapacitete. Istakli su još i da taj prostor ne ispunjava potrebne urbanističke i arhitektonske uslove i da bi gradnja bazena uticala na okolni ambijent. ,,UCG se oplemenjivanjem nekoliko zelenih površina odrekao gradnje od oko BGP 56 848 kvadratnih metara, koje su važećim prostorno-planskim dokumentom dozvoljene za gradnju“, navode iz ovog Vladinog resora.  

Zemljištu enormno skočila cijena 

Ali, jasno je da je prenamjena zemljišta donijela veliku korist firmi LD Group, koja je, i prije usvajanja Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice, u septembru 2023. godine počela da kupuje livade treće klase, koje su bile privatna svojina više osoba, gdje nije bila planirala stambena gradnja. Pošto je firma LD Group kupila prvu parcelu u drugoj polovini 2023, 1386/2, od nešto manje od 800 kvadratnih metara, za 454 799 49 eura, nastavila je da širi svoju imovinu, preuzimajući od drugih vlasnika i susjednu parcelu 1386/1, od 3250 kvadratnih metara, koju je platila skoro milion eura -  973 984 eura. Dio ove veće parcele je preuzet ugovorom o poklonu, a ostatak je kupljen, što se vidi iz kupoprodajnih ugovora koje posjeduje CIN-CG.

Koja poslovna logika je ovu kompaniju vodila da plati parcele gotovo milion i po, ako se na njima u momentu kupovine nijesu mogli graditi poslovno stambeni objekti? Može li biti da su znali da će to zemljište biti prenamijenjeno i donijeti veliki profit? CIN-CG je kontaktirao LD Group, ali smo ostali bez odgovora.

Jasno: prenamjenom koju je tražio rektor Božović, ovom je zemljištu enormno skočila cijena. Nedaleko od ove parcele, ova ista firma već je realizovala projekat Green Level, u elitnoj podgoričkoj ulici Baku, nadomak univerzitetskog centra, na rubu Tološke šume. Na mjestu gdje su ranije bile livade, niklo je naselje. Kompleks se na oficijalnom sajtu ove firme opisuje kao “savršeno mjesto za prijatan život“.

Izmjenama i dopunama PUP-a, LD Group je omogućeno da širi  poslovno carstvo i da novim projektom, na parceli od oko četiri hiljade kvadrata, gradi objekte za posao i stanovanje velike gustine. Riječ je o dijelu grada gdje se cijene kvadrata u novogradnji kreću preko tri hiljade eura, a dosežu i pet hiljada. UCG ima 14 odsto udjela u vlasništvu nad urbanističkom parcelom 37, gdje sada gradi nikšićka firma. 

Cijela hronologija otvara sumnju u proces planiranja prostora, odnosno, u to da su izmjene i dopune PUP-a Podgorice, najvažnijeg planskog dokumenta na lokalnom nivou, mijenjane kako bi pogodovale investitoru, a ne javnom interesu.

Zanimljivo je da je, za razliku od rektora Božovića, služba Glavne gradske arhitektice tražila da se prenamjena ukine, jer nije u tom kompleksu nadomještena lokacija za sport i rekreaciju. To piše u Izvještaju o javnoj raspravi o Nacrtu izmjena i dopuna PUP-a Podgorice (Izvještaj) iz marta 2025. ,,S obzirom na to da uklonjena lokacija za sport i rekreaciju nije nadomještena, a pritom je od značaja za univerzitetski kompleks, potrebno je predmetnoj lokaciji vratiti namjenu sport i rekreacija”, naveli su tada iz ove službe Glavnog grada. 

Na te primjedbe su, kako se može vidjeti iz Izvještaja, iz resornog ministarstva odgovorili pozitivno, da će “predmetne parcele preispitati i korigovati u skladu sa mogućim”.  

I predstavnica Glavnog grada u Savjetu za reviziju planske dokumentacije Zorica Rakčević je neposredno prije usvajanja konačne verzije PUP-a istakla da je uslov za izradu konačnog PUP-a da se “prihvate primjedbe i ispoštuju sugestije i predlozi institucija”. 

Uprkos ovakvom stavu Glavnog grada i mišljenju njegove predstavnice u Savjetu za reviziju planske dokumentacije, u konačnim izmjenama i dopunama PUP-a koje su usvojene u avgustu 2025. namjena ove lokacije je ipak ostala stambena. 

Pogazili Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata

Na ovaj način je prekršen član 36 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji se odnosi na izradu predloga planskog dokumenta, a kojim je precizirano da se predlog plana sačinjava na osnovu Izvještaja. 

Osim što je na ovoj lokaciji izmijenjena namjena zemljišta kroz izmjene i dopune PUP-a, u dokumentu je dodatno navedeno da se gradnja može odmah sprovesti direktno po tom planu, iako je na snazi DUP - Univerzitetski centar.

To znači da će investitor moći da gradi i bez razrade preciznijim planom nižeg reda, što je u praksi neuobičajeno i sporno, posebno jer se ne radi o projektu od javnog značaja, već o stambeno-poslovnom kompleksu.

Na taj način preskaču se ključni koraci koje podrazumijeva izrada detaljnog plana, koji bi inače bili obavezni, poput javne rasprave, stručne revizije i dobijanja saglasnosti nadležnih institucija. Time se izbjegava i provjera važnih elemenata: kakva je povezanost sa saobraćajem, koliko će biti gusto stanovanje, kako će se novi objekti uklopiti uz školu, Tološku šumu i okolne blokove.

Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata Crne Gore, planiranje mora da se zasniva na javnom interesu, očuvanju javnih površina i transparentnosti postupka. Član tri tog zakona jasno kaže da pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu. 

LD Group trenutno razvija projekat Green city u Siti kvartu, gdje je cijena stanova po metru kvadratnom između 2 500 i 2 600 eura, dok garažno mjesto košta 15 hiljada eura.  

U martu 2025. godine LD Gradnja, sestrinska firma LD Group-a, čiji je vlasnik takođe Luka Nikčević, najavila je zajednički projekat sa Univerzitetom Crne Gore i Glavnim gradom - rekonstrukciju i uređenje dijela Tološke šume. 

Novi stambeno-poslovni komleks, koji će nići umjesto sportskih sadržaja, uveliko će uticati na okolne objekte i promijeniti uslove života građana koji tu već imaju stanove. ,,Saznali smo sasvim slučajno, tek prije nekoliko nedjelja, da će se ovdje graditi nova zgrada, umjesto bazena, što će potpuno promijeniti ambijent. Da smo znali da će tik uz naše stanove nići nova zgrada ogromnih gabarita, mi ne bismo ovdje ni došli. Niko od nas nije znao ništa o izmjenama u planovima, niti je bilo ikakvog obavještenja. Tek kad smo malo istražili, ispostavilo se da je zgrada zaista ucrtana u PUP-u”, kaže za CIN-CG jedna sagovornica iz ovog naselja. 

,,Ulica Baku je već sada zakrčena, nema dovoljno parking mjesta, saobraćajne gužve su velike, a svaka nova zgrada znači još automobila i još manje prostora. Zgrada koja se planira bukvalno bi nam zatvorila pogled i uzela jedini slobodan prostor koji nam je ostao. Planiramo da se obratimo gradonačelniku Mujoviću, kao i resornom ministru, i tražimo da nam objasne na osnovu čega je ta zgrada uopšte ucrtana. Ako bude trebalo, organizovaćemo i potpisivanje peticije, jer ne želimo da nam se preko noći promijene a gore uslovi u kvartu”, kaže CIN-CG-ova sagovornica. 

Ovo nije jedini primjer spornog planiranja u izmjenama i dopunama PUP-u Podgorice. Pri njihovoj izradi izvršen je veliki broj tzv. “tačkastih” izmjena namjene površina, po zahtjevima raznih investitora i vlasnika zemljišta. Ova metodologija je žestoko kritikovana od strane stručne javnosti zbog činjenice da se radi o ad-hoc izmjenama, koje se vrše netransparentno i bez prethodno izvršenih analiza. Gotovo da ne postoji naselje u Podgorici gdje nijesu izvršene takve izmjene. Dodatno problematično je i to što se takve, značajne, izmjene vrše kroz postupak izrade izmjena i dopuna plana, koji bi trebao da podrazumijeva samo određene korekcije i unapređenje planskih rješenja u važećem planu.

Tako je slučaj Beogradske ulice, u samom srcu najstarijeg gradskog jezgra, primjer kako vlasti interese pojedinaca stavljaju ispred javnog. U tom dijelu grada je, prethodnim planskim dokumentima, bila predviđena izgradnja Prirodnjačkog muzeja, a sada se tu planira stambena zgrada. Posebno je problematično što se to dešava u trenutku kada stanovnici okolnih zgrada već mjesecima protestuju protiv novih urbanističkih rješenja i intenzivne gradnje u tom kvartu, koji je infrastrukturno i saobraćajno već preopterećen. 

I u naselju Zabjelo izvršena je prenamjena iz parkovskih površina u centralne djelatnosti na površini od 2 500 kvadratnih metara i pored činjenice da je Glavni grad vršio aktivne pregovore sa vlasnicima zemljišta oko eksproprijacije, u cilju širenja parkovske površine, za, ovo, veoma gusto naseljeno područje. 

U zahvatu DUP-a “Blok 35 i 36” umjesto garaže iz važećeg DUP-a data je mogućnost direktne izgradnje šestospratnice. Ugostiteljski objekat je planiran u dijelu Tološke šume, dok su uz obalu Morače u Zagoriču planirane površine za turizam. I u naselju Donji Kokoti se može direktno graditi, na površini od čak 50 hektara, u okviru područja gdje se planira vrlo intezivna gradnja poslovnih i komercijalnih objekta. 

Ništa nije došlo iznenada, nasilje protiv građana Turske pripremano je u medijima, na društvenim mrežama i od pojedinih političara koji su širili lažne vijesti da ovdje boravi preko sto hiljada Turaka - spremnih na sve 

Predrag NIKOLIĆ

,,Ubij Turčina'' ori se ulicama Podgorice dok se građani sklanjaju pred hordama mladića, navijača i tzv. ,,narodnih patrola'' koje imaju namjeru da ,,pravdu'' preuzmu u svoje ruke. 

U noći između subote i nedjelje, nešto poslije ponoći, ispred lokala Komanka na Zabjelu došlo je do tuče između više osoba. Prema zvaničnim podacima Uprave policije, u sukobu je povrijeđen 25-godišnji M. J., koji je zadobio sedam ubodnih rana nožem. 

Vijest o napadu brzo se proširila društvenim mrežama koje su dolile ulje na vatru i rasplamsale mržnju uz sulude ideje o organizovanju narodnih patrola. Već sjutradan veče, stotine građana okupile su se na Zabjelu, tražeći da se „Turci protjeraju“. „Ubij Turčina“, „Ovo je Crna Gora“ i „Nećemo strance u našem kvartu“ – uzvici su koji su se čuli dok je policija pokušavala da smiri okupljene. Desetine ljudi je napalo vozilo turskih tablica, a tri turska državljana su bila primorano da se sklone u kazino, nakon što su građani pokušali fizički da se obračunaju sa njima. Policija ih je izvela iz kazina i privela, uz skandiranje okupljenih i pozivanje na smrt Turaka.

Iz policije su se o ovom događaju zvanično oglasili kasno te večeri, oko 22:20, saopštivši da su uhapsili državljanina Azerbejdžana Y. G. (31) i državljanina Turske N. D. (54), osumnjičene da su u subotu nanijeli povrede M. J. Oni se sumnjiče za krivično djelo nasilničko ponašanje. U saopštenju Uprave policije se navodi da je u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u nedjelju veće privedeno 45 osoba – državljani Turske i Azerbejdžana – koje su bile predmet kriminalističke obrade, kao i provjera u odnosu na zakonitost njihovog boravka na teritoriji Crne Gore. Saopšteno je da će osmoro biti deportovano, dok je sedmoro novčano kažnjeno.

Poslanik i visoki funkcioner Demokrata Boris Bogdanović je na društvenim mrežama podijelio fotografiju špalira turskih državljana sa rukama na zidu i raširenih nogu, naglasivši da je uhapšeno 40 Turaka i da oni štite svaki dom, te da neće biti kompromisa u odrani bezbjednosti građana.

Dok je na Zabjelu trajalo opsadno stanje, okupljenim građanima se obratio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. On je naveo da se manipuliše sa podacima da u Crnoj Gori boravi 100.000 turskih državljana. ,,U Crnoj Gori trenutno imamo 13.000 turskih državljana, od čega samo 80 sa stalnim boravkom. Pripremili smo novi zakon o strancima prije sedam, osam mjeseci. Naredne sedmice imaćemo novi restriktivniji zakon koji će ući u skupštinsku proceduru i to ćemo riješiti kao ozbiljna država“, kazao je ministar.

Precizno prema podacima Uprave policije - zaključno sa 30. septembrom 2025. godine, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak u Crnoj Gori.

Premijer Milojko Spajić je, dok je okupljanje na Zabjelu trajalo, na mreži x saopštio da će već sjutra, po hitnoj proceduri, donijeti odluku o priveremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske. Obećanje je sjutra i ispunjeno. 

Preko noći uvedeni vizni režim za državljane Turske počinje od četvrtka. Kako će aktuelna hajka i restriktivne mjere uticati na odnose sa državom koja je posljednjih godina u samom vrhu po stranim direktnim investicijama, nakon Srbije i Rusije, ostaje da se vidi. Dodatni problem će biti ako Turska uvede recipročne mjere s obzirom na veliki broj naših građana koji se liječe, trguju, školuju u Turskoj, putuju preko Istambula...

Iste večeri, sa skandiranja se prešlo i na djelo, pa je na Zabjelu, iza ponoći,  zapaljen automobil na auto-placu Zeren motors, čiji je vlasnik turski državljanin, dok je u centru Podgorice, na Bulevaru Ivana Crnojevića, uništen lokal koji je u zakupu državljanina Turske. Polomljeni su izlozi i zapaljen lokal, a kuhinja je potpuno razorena. Na društvenim mrežama dijelile su se objave o pojedinim ugostiteljskim objektima koji otkazuju Glovo dostavu jer tamo uglavnom rade Turci, objavljen je i snimak maltretiranja dvojice Turaka. 

Policija je u utorak uhapsila osam osoba zbog krivičnih djela i prekršaja sa elementima nacionalne i vjerske mržnje. P.M. iu Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je preko društvenih mreža širio mržnju prema Turcima. Zbog napada, udaranja šakama, nogama i palicama tri turska državljanina u ponedjeljak na Zabjelu uhapšena su tri mladića iz Podgorice...

Više državno tužilaštvo (VDT) u Podgorici samoinicijativno je formiralo predmet povodom događaja od 26. oktobra, kada je grupa građana u naselju Zabjelo u Podgorici skandirala ,,Ubij, ubij, ubij Turčina". U saopštenju VDT-a piše i da su formirani predmeti povodom događaja kojem su oštećena dva vozila, kao i objekat u vlasništvu turskih državljana: ,,A sve u cilju ocjene da li u radnjama bilo kojeg lica ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje", saopšteno je iz VDT-a.

Slijedećeg dana masa je sa istom mržnjom na usnama, u pratnji policije, krenula ka Siti kvartu u ,,istragu Turaka''. Nije došlo do fizičkih sukoba, ali je tenzija bila vidljiva na svakom uglu uz skandiranje protiv Turaka. Prije pohoda na City kvart, policija je privela više državljana Crne Gore, nakon što je kod zgrade, tzv. Komanke u naselju Zabjelo, pronašla i oduzela više bejzbol palica pripremljenih za napad na turske državljane, saopšteno je iz Uprave policije (UP). Kako je saopšteno, privođenja su sprovedena u okviru pojačanih aktivnosti zbog objava na društvenim mrežama koje su pozivale na nasilje i govor mržnje. Policija je izdala saopštenje u kojem upozorava da „nema mjesta samoinicijativnim akcijama i govoru mržnje“, te da će svi koji budu širili nacionalnu netrpeljivost biti procesuirani.

,,Branimo se od dalje migracije bodenja, silovanja, okupacije'', bio je jedan od transparenata na protestu ispred Vlade u utoraku 28. oktobra. Protest koji je prvobitno bio najavljen ispred turske ambasade zakazan je pod sloganom Za normalan život nas i naše djece! Hoćemo da živimo bezbjedno! Poziv na protest, koji je inicijalno bio planiran ispred turske ambasade pa premješten ispred vlade, prati već ustaljeni repertoar ugroženosti djece, žena i ostalih od Turaka.  

Prije protesta, policija privela je večeras 11 osoba, među kojima je devet maloljetnika, koji su imali namjeru da sa fantomkama, bakljom i marihuanom dođu na protest isrped Vlade, saopšteno je iz Uprave policije.

Odjek mržnje se iz Podgorice poširio, pa su u Baru, u noći između ponedjeljka i utorka, dva lokala u vlasništvu državljana Turske demolirana. Zasada nepoznati počinilac ili više njih, pokušao je i da jedan od lokala zapali. Sljedeće noći, radnja u centru Herceg Novog, koja je u vlasništvu državljana Turske, izgorela je u požaru.

Tri dana nakon incidenta, koji je pokrenuo lavinu a u kojem je ranjen crnogorski madić, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović izjavio je da su u njemu učestvovala tri državljanina Azerbejdžana i jedan državljanin Turske. ,,Povrede koje su nastuoplke su lake, posjekotine, rezne rane i jedna ubodna, a tužilac je smatrao da nije u pitanju krivično djelo ubistva u pokušaju. To je potkrepljeno i od strane vještaka medicinske struke'', kazao je Šćepanović. 

Nakon ovih događaja mržnja na društvenim mrežama i komentarima na portalima je eksplodirala pa se otvoreno poziva na ujedinjenje Crnogoraca i Srba protiv, kako navode, vjekovnog neprijatelja. Bez zazora se objavljuju komentari i statusi kojima se jedna etnička grupa dehumanizuje uz pozivanje na linč. 

Subotnji incident je bio samo okidač, a hajka se mjesecima pripremila kroz izjave političara, aktivista, influensera i mržnju na društvenim mrežama. Institucije su sa zakašnjenjem demantovale lažni podatak, koji je dio građana prihvatio kao vjerodostojan, a koje su plasirali Nebojša Medojević, Milan Knežević i Vladislav Dajković, da se u Crnoj Gori nalazi preko 100.000 turskih državljana. Nikako ili mlako se reagovalo na glasine da turski državljani siluju, kidnapuju i zastrašuju. 

Početkom ovog mjeseca ostrašćenost prema Turcima je pojačana kada su društvene mreže bile preplavljene snimcima otmice u Budvi u kojoj su sva lica bili državljani Turske. Policija je odmah reagovala i pohapsila sve vinovnike. 

Da se sve više tone u strah i bijes bilo je jasno i proteklog mjeseca kada se pojavila lažna vijest da je u šoping centru u Podgorici oteto dijete. Na društvenim mrežama se pojavila objava da je dijete oteto majci ispred nosa u sred bijela dana, te da je, nakon zatvaranja tržnog centra pronađeno u toaletu sa trakom preko usta i ošišane glave. Sve začinjeno informacijom da se radi o grupi Turaka. Iz Uprave policije su saopštili da im nije prijavljen ovakav slučaj, šoping centar je demantovao da je bio zatvoren i da se radi o netačnim informacijama. ,,Grupa Turaka kidnapuje djecu; Kradu iz pošiljki Glova hranu i ostalo;
Ubijaju, biju, siluju…”, bili su neki od komentara.

Kako je priča odmicala, počeli su da se dijele i drugi navodi: da djecu neki muškarci slikaju po igralištima, kao i da se neki ,,čudni tipovi” vrzmaju po podgoričkim naseljima i navodno popisuju djecu. Uslijedila su reagovanja UNICEF-a i Monstata, koji su pokušali da je u toku pripremna faza za MIKS istraživanje koje sprovodi Uprava za statistiku. Uzalud, posljednje saopštenje navijačke grupe Varvari glasi: ,,siluјu naše žene, otimaјu i snimaјu decu, pljačkaјu po ulicama, naoružani idu ulicama Podgorice''.

I kada je demantovana laž da je u Crnoj Gori preko 100.000 turskih državljana, pojedini političari objašnjavaju da je „subjektivni osjećaj da Turaka ima preko 100.000“. 

Valja podsjetiti i na sramni događaj kolektivnog kažnjavanja iz 1995. kada je nakon silovanja djevojčice rulja uzela pravdu u svoje ruke i zapalila cijelo romsko naselje u Danilovgradu. Policija tada nije reagovala. 

Samo od sebe neće stati. Dio građana je konačno našao nekog na koga će da se ostrvi za brojne probleme koje nas sve muče. Problem je što im to za sada uglavnom nekažnjeno prolazi, pa bi u budućnosti mogli da prošire svoje djelovanje. 

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Zaštita vitalnih interesa i strateških ciljeva

• Crnoj Gori su potrebne strane direktne investicije, ali bi država, čak i kada je riječ o najvećim ulaganjima, trebalo prvo da zaštiti svoje vitalne interese i strateške ciljeve.

Ishodi investicija od sticanja nezavisnosti

• Od sticanja nezavisnosti 2006. do 2024. godine, strane direktne investicije iznosile su oko 15 milijardi eura, ali nisu u dovoljnoj mjeri doprinijele diverzifikaciji ekonomije, niti stvaranju dodatne vrijednosti, budući da su dominantna ulaganja bila usmjerena ka nekretninama, a ne ka industriji, poljoprivredi, novim tehnologijama i znanju.

Potreba za investicijama koje podstiču razvoj

• Crnoj Gori su potrebne investicije razvojnog karaktera koje doprinose ekonomskom napretku. Razvoju najviše doprinosi ulaganje u tehnologije i znanje, čega u Crnoj Gori nije bilo dovoljno. Ulaganje u nekretnine, dominantno u stanogradnju, uglavnom donosi ekstra profit investitorima, ali ne doprinosi stvaranju nove vrijednosti, niti razvoju zemlje.

Ograničene investicije iz zemalja EU

• Strane direktne investicije su dominantno stizale iz zemalja koje nijesu članice Evropske unije (EU) i ne dijele strateške spoljnopolitičke ciljeve Crne Gore. Dio razloga što je znatno manje ulaganja dolazilo iz država članica EU mogao bi da bude nesigurnost poslovnog ambijenta, česte izmjene propisa, korupcija i slabosti u vladavini prava.

Rizik od of-šor i netransparentnog kapitala

• Značajan procenat stranih direktnih investicija dolazi iz of-šor zona i poreskih rajeva, zbog čega postoji sumnja da se putem kompanija registrovanih na tim adresama prao novac, uključujući i onaj domaćih poslovnih, političkih i kriminalnih struktura.

Fokus na kvalitet investicija naspram njihovog porijekla

• Manje je važno odakle investicije dolaze, a mnogo je značajnije u šta se ulaže i da li je proces transparentan i usklađen sa ključnim prioritetima države.

Bilateralni sporazumi i zdrave investicije

• Bilateralni sporazumi koje je Crna Gora potpisala sa više država ne znače nužno i dolazak zdravih investicija iz tih zemalja. Ti sporazumi i strana ulaganja ne bi smjeli da ugroze temeljna načela konkurentnosti i jednakih šansi, na kojima počiva zdrava ekonomija i održivi razvoj.

• Bilateralni sporazumi najčešće više štite strane investitore, a manje državu u koju se ulaže i omogućavaju investitorima da tuže državu.

Rizik od UAE i „najpovlašćenijih nacija“

• Bilateralni sporazumi potpisani sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) mogu proizvesti negativne efekte ne samo zbog privilegija koje su dobili investitori iz te zemlje, već i zato što kompanije iz drugih država, poput Holandije i Srbije, sa kojima Crna Gora ima sporazume koji sadrže klauzulu o „najpovlašćenijoj naciji“, mogu zahtijevati iste povlastice koje imaju one iz UAE. Ukoliko ih ne dobiju, mogu pokrenuti arbitražne sporove koji bi Crnu Goru mogli značajno da koštaju.

Učešće stručnjaka u pripremi bilateralnih sporazuma

• Da bi se u bilateralnim sporazumima zaštitili interesi Crne Gore, njihovoj pripremi i sadržaju trebalo bi pristupiti sa mnogo više pažnje, uz učešće stručnjaka. 

Savremene odredbe za zaštitu države

• Svi bilateralni sporazumi koje potpisuje Crna Gora trebalo bi da prate savremene trendove i sadrže odredbu tzv. regulatory power, kojom se državi daje pravo da donosi mjere i usvaja propise u oblastima od javnog interesa, kao što su zaštita zdravlja, životne sredine i kulturne baštine, kao i u drugim pitanjima od nacionalnog interesa, bez preuzimanja odgovornosti ukoliko bi to dovelo do štetnih posljedica po investitore. Pored toga, sporazumi bi trebalo da sadrže i odredbu denial of benefit, kako bi se spriječile zloupotrebe koje se odnose na treaty shopping.

Uvođenje ,,investicionog filtera javnog interesa“

• Neophodno je uvesti ,,investicioni filter javnog interesa“. Za svaki projekat iznad određenog investicionog praga potrebno je sprovesti standardizovani test koristi koji bi procjenjivao uticaj na bruto domaći proizvod, izvoz, produktivnost, razvoj novih tehnologija, angažovanje lokalnih dobavljača, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, javne prihode, te posebno uticaj na prostor i prirodu.

Uvođenje obavezne i nezavisne pravne kontrole

• Da bi se spriječile zloupotrebe, potrebno je uvesti obaveznu i nezavisnu pravnu kontrolu prije potpisivanja bilo kakvog ugovora koji se odnosi na državnu imovinu, zemljište, pravo građenja, koncesije ili dugoročne obaveze. Dobar sistem kontrole štiti i administraciju i građane.

Potpuna transparentnost prilikom potpisivanja bilateralnih sporazuma

• Prilikom potpisivanja bilateralnih sporazuma i ugovora sa stranim investitorima neophodno je obezbijediti potpunu transparentnost. Potrebno je uspostaviti registar svih ugovora, aneksa, podugovora, državnih pomoći i olakšica koji bi bio dostupan javnosti.

Ustanoviti princip institucionalne ravnoteže

• Potrebno je ustanoviti princip institucionalne ravnoteže: bez obzira ko proces vodi, ministarstvo, agencija ili komisija, mora postojati nadzorno tijelo sa jasnim ovlašćenjima, u kojem bi bili zastupljeni i nezavisni stručnjaci.

Transparentnost štiti od reputacionog rizika

• Transparentnost ne usporava investicije, naprotiv, ona ih štiti od reputacionog rizika i izjednačava uslove za sve.

Najviši standardi za projekte koji utiču na životnu sredinu i kulturnu baštinu

• Za projekte koji imaju uticaj na životnu sredinu i/ili kulturnu baštinu moraju važiti najviši standardi procjene i javne rasprave, sa realnim rokovima, stručnim tijelima i obavezom da se primjedbe uvaže ili obrazloži zašto nijesu.

Lokalni sadržaj i obaveza minimalnog učešća

• Strateški projekti trebalo bi da imaju i lokalni sadržaj, obavezu minimalnog učešća domaćih dobavljača i radne snage, plan obuke i transfera znanja, te podsticaje za reinvestiranje dobiti.

Unaprjeđivanje regionalne ravnoteže stranih direktnih investicija

• Kod stranih direktnih investicija važno je voditi računa o regionalnoj ravnoteži, što se može postići uvođenjem stimulansa za ulaganja u sjever zemlje i druga manje razvijena područja, te olakšice za investitore koji koriste domaće sirovine, ulažu u znanje, tehnologiju, preradu, otvaraju stalna radna mjesta i čuvaju prostor.

Jačanje domaćih institucija

• Potrebno je ojačati i domaće institucije, posebno Agenciju za strana ulaganja, kako bi se postigli najbolji efekti za zemlju prilikom stranih direktnih investicija.

Usklađivanje sa EU pravilima

• Strane direktne investicije trebalo bi da budu kompatibilne sa evropskim pravilima. Ako je članstvo u EU strateški cilj Crne Gore, onda bi pravila državne pomoći, konkurencije, javnih nabavki i zelene taksonomije trebalo da budu sastavni dio svakog investicionog projekta. Time bi se poslao jasan signal ozbiljnim investitorima da u Crnoj Gori važe ista pravila kao i u EU.

Strane investicije u nekretnine ne doprinose razvoju

Maja Boričić

Jasna pravila za strana ulaganja, koja moraju biti jednaka za sve, zakonske izmjene, prestanak potpisivanja netransparentnih bilateralnih sporazuma, omogućavanje principa konkurentnosti i efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala su preduslovi da Crna Gora ima adekvatnu zaštitu kada su u pitanju strane investicije.

To je zaključeno na konferenciji Crnogorski pravni okvir, strana ulaganja i strateški ciljevi zemlje, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Profesor dr Časlav Pejović je ocijenio da je sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) veoma problematičan i suprotan Ustavu, te upozorio da bilo koja kompanija, koja je registrovana u zemljama sa kojima Crna Gora ima potpisane sporazume koji sadrže klauzulu najpovlašćenije nacije, može da tuži Crnu Goru ako ne dobije iste uslove koje sada imaju kompanije iz UAE. Profesor Pejović je istakao da Srbija i Holandija imaju potpisane sporazume sa Crnom Gorom koji i sadrže ovu klauzulu.

Bilateralni sporazumi koje potpisuje Crna Gora, rekao je Pejović, omogućavaju stranim kompanijama i investitorima da tuže državu. Ovi sporazumi ne sadrže klauzulu koja bi štitila zemlju. „Najgore ulaganje strano je ulaganje u nekretnine, to je mrtvi kapital“, pojašnjava profesor Pejović.

Govoreći o tome koliko ovi sporazumi ne moraju donositi i kapital, naveo je primjer Rusije: „Crna Gora nema bilateralni sporazum sa Rusijom, a ta je zemlja glavni investitor kod nas.“

„Brazil je potpisao samo tri bilateralna sporazuma, a u vrhu je po ulaganjima stranih investitora“, dodao je Pejović.

„Imam razlog da vjerujem da u našim sporazumima namjerno nema te klauzule koja štiti državu od zloupotrebe. Vlasti preferiraju bilateralne ugovore kako bi se zaobilazile procedure, kako bi se bogatstvo tako stečeno kasnije koristilo u političke svrhe“, rekao je dr Mladen Grgić sa Univerziteta Crne Gore.
„Nažalost, imamo nula sjednica Vlade koje raspravljaju o pitanjima stranih investicija“, dodao je Grgić.

Ministar pravde Bojan Božović je naveo da je obeshrabrujuće za ulaganja ukoliko nemamo adekvatnu zaštitu i ukoliko nam postupci traju u nedogled, i najavio skoru izmjenu Zakona o arbitraži, ali i zakona koji se odnose na efikasnost sudskih postupaka, koji će biti usklađeni sa evropskim zakonodavnim okvirom i praksom.

„Striktno poštovanje Ustava i domaćih propisa je važno. Crna Gora je država koja želi jasna i konkretna ulaganja, ali i zemlja koja želi da sačuva svoje vitalne interese“, poručio je ministar pravde.

Izvršna direktorica CZIP-a Jovana Janjušević ocjenjuje da naša država pati od sindroma podvojene ličnosti, jer ne želi ispoštovati propise koje je sama donijela i koji su suštinski dobri, ističući da se ne vodi računa o zaštićenim područjima zbog interesa stranih investitora.

Ona je upozorila da se, nakon Velike plaže, sada dogovaraju investicije u Buljarici, i to direktnim pregovorima iza zatvorenih vrata, bez transparentnosti. „Predsjednik opštine Budva vodi tajne razgovore sa Alabarom“, istakla je Janjušević.

Predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je ocijenila da naša zemlja nema jasnu strategiju za strana ulaganja, te da se prema istraživanjima koja je sproveo CIN-CG može zaključiti da zemlje iz kojih se najviše ulagalo od nezavisnosti do sada ne dijele naše strateške ciljeve.

Među prvima su, ističe ona, Rusija, Srbija, Azerbejdžan i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), a problem je i što najveći dio ulaganja ide u nekretnine, a ne u nove tehnologije, industriju, poljoprivredu i druge grane koje bi doprinijele razvoju.

Prošle godine vodeća ulaganja, dodala je ona, bila su iz Srbije, Rusije i Turske, što je više od trećine ukupnih stranih direktnih investicija lani.

„Zemlja se od obnove nezavisnosti razvijala i novcem skrivenih investitora, sa ofšor destinacija, iza kojih se često krila naša politička, ekonomska i kriminalna struktura, koja je ovdje oprala stotine miliona eura. Sporazumi poput onog sa UAE, koji inače važe za najveću praonicu novca, mogli bi ugroziti neke od najvrednijih preostalih predjela koji još nijesu devastirani sumnjivim novcem“, zaključila je Tadić Mijović.

Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić ističe da glavni izazovi uključuju porijeklo investicija, navodeći da, ako je novac uplaćen iz Švajcarske, ne znači da je to švajcarska investicija.

Ona, međutim, navodi da je Crna Gora u proteklih 18 godina privukla raznoliki kapital, te da je najvažnija jasna i konzistentna politika, jasna pravila igre, otvoren dijalog i adekvatni podsticaji za sektore koje prepoznajemo kao važne za razvoj.

Grgić je ocijenio da nije isti ugovor koji je potpisan sa Francuskom za izgradnju bolnice ili sa Mađarskom za željeznicu, te da se takvi ugovori razlikuju od komercijalnih sporazuma.

„U suštini nije bitno odakle su investitori, već kakvi su investitori i kakav pravni okvir vi stvorite ovdje“, zaključio je Grgić.

Profesorica dr Gordana Đurović je navela da smo uspjeli da stvorimo visoku zavisnost od stranih direktnih ulaganja, a nismo stvorili uslove za konkurentnost izvoza.

„Pravila nijesu jasna, jednaka za sve i održiva, nema inovativnosti, a investitori iz razvijenih zemalja se ne osjećaju sigurno“, dodala je Đurović.

Istakla je da ulaganje u nekretnine, koje je ovdje dominantno, jeste ustvari zamrzavanje kapitala, te dodala da, iako je poglavlje koje se bavi javnim nabavkama uslovno zatvoreno, EU traži da u prvom dijelu 2026. mijenjamo Zakon o javnim nabavkama, koji će eliminisati potpisivanje ovakvih bilateralnih sporazuma.

Izvršni direktor Fidelity Consulting Miloš Vuković je naglasio da dobar investitor ne bježi od pravila, već od nereda. Istakao je da je Nacrt zakona o strateškim investicijama veoma štetan po Crnu Goru. „U formi kakav je sad, legalizuje korupciju, nema garancija, jasnih obaveza, a nije bilo ni sveobuhvatne javne rasprave.“

On je ocijenio i da aktuelna priča oko ulaganja u Slovensku plažu budi sumnje u korupciju te da zahtijeva uključivanje tužilaštva.

Ekonomski analitičar Dejan Mijović je ocijenio da je u svim ovim poslovima bilo više korupcije nego neznanja.

„Imali smo ogroman broj eksperata i pomoć inostranih stručnjaka, tako da nije u pitanju neznanje — to je korupcija, neposvećenost javnom interesu i proklamovanim ciljevima razvoja. Mi nemamo ni relevantne institucije koje treba da se bave investicijama“, naglasio je Mijović i istakao da bi bilo važno ojačati Agenciju za strana ulaganja, koja bi trebalo da bude prva i glavna adresa investitorima sa strane.

Ovaj događaj je dio višegodišnjeg projekta „Promovisanje odgovornosti preko onlajn medija“, koji CIN-CG realizuje uz podršku National Endowment for Democracy (NED) iz Vašingtona.

Vlada da podrži osnivanje centra za liječenje kancera

Bivša ministarka nauke Sanja Damjanović istakla je značaj projekta Međunarodni institut za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST), na kojem godinama i sama radi, a koji bi se bavio, između ostalog, najsavremenijim metodama za liječenje kancera. Projekat bi trebalo da bude na listi važnih infrastrukturnih projekata Vlade. Ako bi realizovala ovaj projekat, Crna Gora bi postala regionalni centar za liječenje raka najsavremenijim metodama, ali i centar istraživanja iz ove oblasti.
Ovaj projekat ima podršku Evropske unije sa čak 80 odsto sredstava, istakla je Damjanović, što je oko 200 od ukupno 250 miliona eura, ali Vlada Crne Gore ga još nije kandidovala za podršku Brisela, što je, kako je rekla, neshvatljivo.

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković je obećao da će se potruditi da stavi kolegama do znanja koliko je ovaj projekat bitan za Crnu Goru.

If Montenegro continues to conclude agreements that circumvent the public procurement system, it risks losing credibility, delaying EU accession, and undermining its own legal framework, thereby directly endangering its position, reputation, and economic security, experts warn.

By Đurđa Radulović / Predrag Nikolić

The conclusion of bilateral agreements on economic cooperation, such as those in the fields of infrastructure development, real estate, tourism, telecommunications, e-governance, and healthcare investments, must comply with EU regulations and national legislation that uphold the principles of transparency, free competition, non-discrimination, and level ground for bidders, said Gordana Đurović, Professor at the Faculty of Economics (University of Montenegro), in an interview with the Centre for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG).

According to CIN-CG sources, the newly planned agreements could cause serious harm through provisions that fail to protect Montenegro’s interests and instead serve only those of investors, similar to the Agreement with the United Arab Emirates (UAE) on cooperation in tourism and real estate development.

During the summer, following the signing of the controversial agreement with the UAE, the Government of Montenegro prepared four additional draft agreements. In June and July, it drafted two agreements with the Government of Hungary, one on cooperation in infrastructure development and another on telecommunications. In June, it also prepared a draft agreement with Ukraine on e-government services, as well as a draft framework for negotiations and the conclusion of an agreement with the Government of France on the implementation of priority projects in Montenegro. None of these drafts have yet been signed.

The planned agreements reportedly contain problematic provisions similar to those found in the UAE deal, effectively overriding domestic and EU laws on competition and transparent processes. The Montenegrin Parliament recently concluded discussions on granting consent for two intergovernmental agreements with Hungary and France. Critics have raised concerns that these agreements would allow companies from France and Hungary to carry out some of Montenegro’s key capital projects without open tenders.

The agreement with Hungary, related to railway and highway infrastructure development, contains a clause, mirroring the UAE agreement, that allows Hungarian companies to be directly engaged as primary contractors and operators “without the need for public procurement procedures in accordance with Montenegro’s national legislation.”

The agreement with Ukraine also states that there will be no need for public procurement or tenders for e-government services. According to the draft, “the e-government project shall not, for either party, and in particular not for Montenegro, be subject to any public procurement, tender, public competition, or any other procedure defined under the national legislation of Ukraine or Montenegro following ratification of the Agreement.”

The proposed agreement with France concerns the implementation of priority projects, including the design and construction of a new university clinical center in Podgorica, as well as other healthcare, energy, digital, and transport infrastructure projects. The future agreement would also regulate sources of financing to be provided by France and its institutions, such as the French Development Agency (AFD).

Any international agreement that provides for direct contracting with foreign companies without applying public procurement procedures established by domestic law and EU legal standards is inconsistent with Montenegro’s obligations as an EU candidate country, Đurović stressed. She added that Montenegro should conclude all international agreements in the fields of tourism, real estate, and infrastructure strictly within the existing legal framework, fully respecting the principles of public accountability, transparency, and market competition.

EU May Penalize Montenegro for Unlawful State Aid

Montenegro has signed 27 bilateral investment treaties to date. However, the practice of bypassing tenders and ignoring competition law was not typical of earlier agreements, explained Maja Kostić-Mandić, Professor of International Law at the University of Montenegro.
“This is definitely not standard practice for the treaties Montenegro has signed so far. Nor have I encountered such provisions in UAE agreements with other countries. On the contrary, their recent agreements, such as the one with India, contain no references to the abolition of competition,” said Kostić-Mandić.

Granting special privileges to investors may constitute a form of prohibited state aid under the EU Stabilisation and Association Agreement, Kostić-Mandić explained. She referred to the well-known Micula case, in which the General Court of the European Union ruled that Romania had breached its obligations under a bilateral investment treaty with Swedish investors of Romanian origin. Romania was found responsible both for withdrawing promised state aid upon joining the EU and for subsequently compensating the investors under an arbitration award, prompting the European Commission to initiate proceedings against Romania for violating EU state aid rules.
“A similar scenario could befall Montenegro after joining the EU,” Kostić-Mandić warned, “having to pay both the investor and the EU for breaching its rules.”

According to her, the Montenegro - UAE agreement on tourism and real estate development is atypical because it creates a fundamental imbalance in the obligations of the contracting parties, which is detrimental to Montenegro’s interests. “The provisions effectively transfer part of national sovereignty to a foreign government, granting it significant influence in identifying and classifying projects as strategic and of public interest,” she said.

The legal scholar further emphasized that, due to the economic asymmetry between the contracting parties, the UAE Government does not assume binding obligations that would make it legally accountable in case of non-performance. “The UAE is merely obliged to ‘encourage investors,’ while Montenegro undertakes substantial international obligations toward an undefined investor, obligations which, if unfulfilled, often lead to investor–state arbitration claims,” Kostić-Mandić explained.

She also noted that many regional legal experts have informally expressed concerns over the lack of protection for Montenegro’s interests in the agreement. “It is questionable whether any independent legal expert, unaffiliated with UAE interests, had the opportunity to review the text before signing,” she added.

Unlike Montenegro’s earlier bilateral investment treaties (BITs), the recent and planned agreements do not include the Most-Favoured-Nation (MFN) clause, which allows investors to claim equal treatment if another foreign investor receives more favourable conditions. Montenegro currently has 15 active BITs containing the MFN clause, meaning that investors from those countries could initiate disputes if investors from the UAE or Hungary are granted preferential treatment, such as exemption from tenders. “Montenegro could face multimillion-euro liabilities and costly legal defences, regardless of the outcome,” Kostić-Mandić warned.

Absence of the “Denial of Benefits” Clause

According to Časlav Pejović, Professor at Kyushu University (Japan) and an expert in international investment law, none of Montenegro’s agreements contain a Denial of Benefits Clause, a provision that allows a state to deny treaty protections to investors who do not have genuine links to the contracting country.

Pejović explained that many companies use countries like the Netherlands, one of the states with the most BITs, to set up shell subsidiaries solely to gain access to investor–state arbitration. He cited the example of a U.S. water infrastructure company that sued Bolivia through its Dutch subsidiary because the U.S. and Bolivia had no bilateral investment treaty.

“Bilateral treaties are, in fact, a form of soft power,” Pejović noted. “Today, power relations are established through this kind of ‘force in gloves’ rather than cannons and weapons.” He added that poor countries often bear the brunt of massive compensation claims, for instance, Ecuador was ordered to pay over one billion dollars to a U.S. company under such a treaty.

Pejović questioned why Montenegro’s government has repeatedly violated the constitutional principle of competitiveness in its recent agreements. “This is entirely inconsistent with the Constitution,” he said.

The Government insists that the agreements are fully aligned with Montenegro’s Constitution and its obligations under the EU Stabilisation and Association Agreement. However, the EU Delegation in Montenegro warned that, “under EU and Montenegrin public procurement legislation, as well as the Reform Agenda, Montenegro must fully apply the principles of equal treatment, non-discrimination, and transparency in implementing all contracts concluded under cooperation agreements with the UAE.”

Pejović further explained that the mere signing of such treaties does not guarantee economic benefits. “Countries without BITs can still attract high levels of foreign investment. Brazil, for example, the world’s fifth-largest recipient of foreign investment, has only a handful of such treaties. Montenegro, on the other hand, has 27, but little to show for it,” he concluded.

Historical and Structural Context

The first intergovernmental investment agreement was signed between Pakistan and West Germany in 1959, followed by the 1964 Convention on the Settlement of Investment Disputes. Until the 1990s, fewer than 500 BITs existed worldwide. The collapse of the Berlin Wall triggered an explosion of neoliberal investment policies, encouraged by the World Bank and IMF, which promoted BITs as a “passport to prosperity.”

By 2008, there were nearly 3,000 BITs worldwide, though the trend has since declined as many countries recognized the risks of surrendering sovereignty and facing costly arbitration. “Some states, such as the U.S., have since introduced ‘regulatory power’ clauses protecting their right to regulate in areas such as the environment, health, and safety,” Pejović said. The EU is likewise developing mechanisms for a dedicated investment court system.

Public Procurement Red Flags

Professor Đurović emphasized that identifying “red flags” in public procurement is crucial to preventing corruption and protecting public funds. Common indicators include single-bid procedures, unusually short deadlines, inflated prices, frequent contract amendments, overly restrictive qualification criteria, and repetitive awards to the same bidders, all of which undermine transparency and fair competition.

The European Union uses a multi-level “red flag system” to detect irregularities, integrating data analysis and e-procurement tools. North Macedonia has already implemented an automated version of this system, developed with international partners such as SIGMA, the Open Contracting Partnership, and the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD).

The EU has formally urged Montenegro to ensure the timely and consistent implementation of procurement reforms and will closely monitor compliance.

Conclusion

As economic analyst Miloš Vuković noted, “The UAE Agreement effectively excludes the application of Montenegro’s public procurement framework, bypassing mandatory tenders for projects worth billions of euros. This undermines equal market access and creates serious risks of abuse and mismanagement of public funds.”
He added, “If purchases as small as €8,000 require publication and a minimum three-day bidding period, it is incomprehensible that multi-billion-euro projects should be exempt from any procurement oversight.”

Experts agree that Montenegro’s recent agreements signal a troubling shift toward investor dominance at the expense of state sovereignty, legal integrity, and alignment with European standards.

Ako Crna Gora nastavi da potpisuje sporazume koji zaobilaze sistem javnih nabavki, rizikuje gubitak kredibiliteta, odlaganje pristupanja EU i narušavanje sopstvenog pravnog poretka, čime bi bila direktno ugrožena njena pozicija, ugled i ekonomska sigurnost, upozoravaju stručnjaci 

Đurđa Radulović/Predrag Nikolić

Zaključivanje bilateralnih sporazuma o ekonomskoj saradnji, poput saradnje u oblasti razvoja infrastrukture, nekretnina, turizma, telekomunikacija, e-uprave, pa i ulaganja u zdravstveni sektor, moraju biti u skladu sa EU propisima i nacionalnim zakonodavstvom koje poštuje principe transparentnosti, slobodne konkurencije, nediskriminacije i jednakog tretmana ponuđača, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Gordana Đurović, profesorica Ekonomskog fakulteta. 

Sagovornici CIN-CG upozoravaju da bi i novi planirani sporazumi mogli izazvati ozbiljnu štetu odredbama, koje ne štite interes Crne Gore, već isključivo interes investitora, kao što je to bio slučaj sa Sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. 

Vlada Crne Gore je tokom ljeta ove godine, nakon potpisivanja spornog sporazuma sa UAE, pripremila još četiri sporazuma. U julu i junu pripremila dva sporazuma sa Vladom Mađarske: Predlog za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji u oblasti razvoja infrastrukture  i Predlog sporazuma o saradnji u oblasti telekomunikacije. U junu je načinjen i Predlog  sporazuma sa Vladom Ukrajine o obezbjeđenju servisa za elektronsku upravu, kao i Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Francuske o realizaciji prioritetnih projekata u Crnoj Gori. Za sada nijedan od ovih nacrta nije potpisan. 

Planirani sporazumi sadrže problematične odredbe poput onih iz Sporazuma sa UAE, kojima se ukidaju domaći i evropski zakoni o konkurenciji i transparentnim procesima. Skupština Crna Gore  je ove sedmice završila raspravu o davanju saglasnost na dva međudržavna sporazuma sa Mađarskom i Francuskom. Problematizovano je to što će ovi sporazumi omogućiti kompanijama iz Francuske i Mađarske da bez tendera rade neke od naših kapitalnih projekata.

Sporazum sa Mađarskom koji se odnosi na razvoj željezničke infrastrukture i razvoj auto-puta, sadrži odredbu, kao i u sporazumu sa UAE, koja predviđa da se mađarske privredne kompanije kao glavni izvođači i operateri mogu anagažovati direktno bez „potrebe za javnim nabavkama, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore''. 

I ugovor sa Ukrajinom pominje da nema potrebe za sprovođenjem javnih nabavki, odnosno tendera za elektronsku upravu. Kako se navodi u predlogu sporazuma posao oko elektronske uprave „neće biti ni u jednoj od strana, a posebno u Crnoj Gori, predmet javne nabavke, javnog tendera, postupka javnog takmičenja iii bilo kog drugog postupka definisanog u nacionalnom zakonodavstvu Ukrajine i Crne Gore nakon ratifikacije Sporazuma''. 

Vlada Crne Gore je sa Francuskom predvidjela sporazum koji se odnosi na realizaciju prioritetnih projekata. Oblasti u kojima će se definisati saradnja su projektovanje i izgradnja novog univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici kao i drugi projekti iz zdravstva, razvoj i modernizacija elektroenergetske mreže, digitalna transformacija, izgradnja saobraćajne infrastrukture... Predviđeno je da budući sporazum detaljno reguliše izvore finansiranja koje Francuska i njene institucije, poput francuske Agencije za razvoj (AFD) mogu obezbijediti za realizaciju projekata. 

Svaki zaključeni međunarodni sporazum koji predviđa direktno ugovaranje sa stranim kompanijama, bez primjene postupaka javnih nabavki propisanih domaćim zakonodavstvom i pravnom tekovinom Evropske unije, nije u skladu sa obavezama Crne Gore kao države kandidata za članstvo u EU, kaže Đurović. 

Crna Gora bi trebalo da sve međunarodne sporazume u oblastima turizma, nekretnina i infrastrukture zaključi u okviru postojećih zakonskih procedura, uz puno poštovanje principa javne odgovornosti, transparentnosti i tržišne konkurencije, objašnjava Đurović.

EU bi mogla kazniti Crnu Goru zbog nedozvoljene državne pomoći 

Crna Gora je do sada potpisala 27 bilateralnih ugovora. Međutim, praksa izostanaka tenderskih postupaka i nepoštovanje zakona o konkurenciji nijesu bili uobičajeni postupci prilikom potpisivanja ranijih ugovora, objašnjava za CIN-CG Maja Kostić-Mandić, profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu Crne Gore. ,,To definitivno nije uobičajena praksa u ovim ugovorima koje je Crna Gora do sada potpisivala. Ni  u sporazumima koje UAE potpisuju sa drugim zemljama nisam naišla na nešto slično, naprotiv, koliko se sjećam gledala sam njihove najnovije, kao onaj sa Indijom, gdje nema pomena o ukidanju konkurencije“ objašnjava Maja Kostić, profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG). 

Davanje posebnih pogodnosti investitorima može se smatrati oblikom nedozvoljene državne pomoći, a na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, objašnjava Kostić-Mandić. ,,U ovom kontekstu posebno je značajan slučaj braće Micula gdje je Opšti sud Evropske unije našao da je Rumunija bila odgovorna za povredu  bilateralnog sporazuma prema švedskom investitoru braći Micula rumunskog porijekla, jer je prilikom pristupanja Uniji ukinula državnu pomoć koju je bila obećala tom ulagaču, a zatim, kada mu je isplatila naknadu prema arbitražnoj odluci, Evropska komisija je protiv Rumunije pokrenula postupak zbog povrede pravila o nedozvoljenoj državnoj pomoći“, navodi Kostić. ,,Sličan scenario bi mogao da zadesi i Crnu Goru nakon što postane zemlja članica EU“, objašava Kostić-Mandić, dakle da plati i investitoru, a i EU zbog kršenja njenih pravila. 

 ,,Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE je atipičan međunarodni sporazum, jer je u osnovi ovog sporazuma neravnoteža u obavezama strana ugovornica, što predstavlja i njegov osnovni nedostatak sa aspekta interesa Crne Gore“, objašnjava Kostić-Mandić.  Sadržaj navedenih odredbi Sporazuma nedvosmisleno ukazuje na to da se ovdje faktički prenosi dio nacionalnog suvereniteta na stranu vladu, jer je predviđeno da ona bitno utiče na identifikovanje i kvalifikovanje projekata kao strateških i od javnog interesa za Crnu Goru, objašnjava ova pravnica. 

 ,,Ovdje treba imati u vidu i izrazitu ekonomsku nejednakost strana ugovornica. Na osnovu Sporazuma se za Vladu UAE ne uspostavljaju 'čvrste' obaveze, čije bi neispunjenje moglo dovesti do njene pravne odgovornosti, a jedina 'obaveza' UAE je da podstiče investitore, dok Crna Gora preuzima velike, međunarodne obaveze, u odnosu na nepoznatog investitora, a radi se o obavezama zbog čijeg neispunjenja investitori obično tuže državu na osnovu bilateralnih sporazuma o zaštiti investicija“, objašnjava Kostić-Mandić. 

Prema riječima Kostić-Mandić, više njenih kolega iz regiona, a na osnovu neformalne razmjene mišljenja ukazalo na nedostatak zaštite interesa Crne Gore u Sporazumu. ,,Postavlja se pitanje da li je, uopšte, neko od pravnika ko je stručan, a ne zastupa isključivo interese UAE bio u prilici da pročita tekst ovog sporazuma prije njegovog potpisivanja'', kaže Kostić-Mandić. 

Sporni sporazum sa UAE, kao ni četiri planirana sporazuma ne sadrže klauzulu o najpovlašćenijoj naciji koja je predviđena bilateralnim sporazumima (BiT), koje je Crna Gora prethodno potpisivala sa drugim državama. ,, Crnu Goru obavezuje 15 bilateralnih sporazuma, a svi sadrže klauzulu o najpovlaštenijoj naciji, koja predviđa da ulagači mogu da se pozivaju na nju ako je država dala nekom drugom bolji tretman, npr. dozvole, dobijanje posla bez tendera ili slično“, ističe Kostić-Mandić. Tako sada nakon sporazuma sa UAE i drugih koji su u pripremi, a kojima su predviđene velike povlastice za investitore iz ovih zemalja, može doći do sporova i sa investitorima iz država sa kojima smo ranije potpisali BIT-ove koji sadrže klauzulu o „najpovlašćenijoj naciji“, jer se investitori iz tih zemalja mogu pozvati na ovu klauzulu i tužiti Crnu Goru, što su recimo oni morali da idu na tender, ili što nijesu mogli da se prijave za investicije koje su ekskluzivno date nekom iz UAE, ili sjutra i Mađarske. Crna Gora bi, dakle, mogla imati milionske rashode, zbog mogućih investicionih arbitraža, pa bi samo odbrana države na sudovima mogla stajati milione, a to su nepovratna sredstva bez obzira na ishod, kaže Kostić-Mandić. 

Nema ni klauzule o ,,uskraćivanju pogodnost'' investitorima koji krše zakon

,,Ni u jednom sporazumu koji je do sada potpisala nema Klauzula o uskraćivanju pogodnosti (engl. Denial of Benefits Clause)'', kaže u razgovoru za CIN-CG Časlav Pejović, profesor na Pravnom fakultetu Kjušu Univerziteta (Japan) i stručnjak za pravo stranih ulaganja.

Klauzula o uskraćivanju pogodnosti je odredba u sporazumima, posebno onim koje se tiču investicija, koja omogućava državi da investitorima iz trećih zemalja uskrati zaštitu ili beneficije koje su inače predviđene tim sporazumom, ukoliko investitor ne ispunjava uslove vezane za nacionalnost ili stvarnu povezanost sa zemljom potpisnicom sporazuma. 

Pejović navodi primjer Holandije jedna od država sa najviše potpisanih bilateralnih sporazuma. ,,Mnoge kompanije osnivaju filijale u Holandiji samo da bi iskoristile povoljnosti sporazuma. Da bi mogli nekoga da tuže. Bio je primjer američke kompanije, koja se bavila infrastrukturom vode. Kako SAD i Bolivija nemaju taj sporazum, a Holandija i Bolivija imaju, Amerikanci su otvorili kompaniju u Holandiji i tužili su Boliviju. Ima dosta takvih primjera''. 

Bilateralni sporazumi su zapravo jedna vrsta nasilne politike, objašnjava Pejović. ,,Danas se odnosi moći uspostavljaju ovom vrstom 'sile u rukavicama' umjesto topovima i oružjem'', kaže ovaj ekspert. 

Postoje slučajevi enormnih odštetnih zahtjeva od strane kompanija, a obično siromašne zemlje stradaju, objašnjava Pejović.  Tako je Ekvador koja je jedna od najsiromašnijih zemalja, morala da plati preko milijardu dolara jednoj američkoj kompaniji, zbog sporazuma koji nije vodio računa o državnim interesima. 

Pejović tvrdi da ne može da razumije zašto se u više sporazuma koje je Vlada Crne gore potpisala ili predložila tokom 2025. krši ustavno načelo konkurentnosti. ,,To je u potpunosti u suprotnosti sa Ustavom“, kaže Pejović. 

Iz Vlade tvrde da je Sporazum u potpunosti su usklađeni sa Ustavom Crne Gore i obavezama koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom. S druge strane iz Delegacije EU su upozorili da ,,u skladu sa zakonodavstvom EU i Crne Gore o javnim nabavkama, kao i u skladu sa Reformskom agendom, Crna Gora ostaje u obavezi da u potpunosti primjenjuje principe jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti prilikom sprovođenja svih ugovora i sporazuma koji budu zaključeni u okviru sporazuma o saradnji sa UAE".

Pejović objašnjava da ,,ne postoji garancija da sa potpisivanjem sporazuma naša država ima neke beneficije. Države koje nemaju sporazume mogu biti vrlo uspješne u privlačenju stranih investitora. Primjer je Brazil koji je  peta zemlja u svijetu po stranim investicijama, a imaju samo par važećih  sporazuma. Mi imamo 27 sporazuma, ali nemamo investicija'', kaže Pejović. 

Bilo više postupaka u prošlosti 

Crna Gora je do sada potpisala 27 BIT, prema sajtu Ujedinjenih nacija UNCTAD, na kome se može naći precizna statistika o BIT za svaku državu.  

Od potpisanih ugovora 24 je na snazi. Ugovor koji je 2010. potpisan sa  BLEU – Belgijsko-luksemburškom ekonomskom unijom nikada nije stupio na snagu, sporazum koji je Jugoslavija potpisala sa Poljskom 1979. raskinut je, a više nije aktivan ni sporazum koji je bivša država potpisala 1974. sa Francuskom. 

Država Crna Gora do sada se suočila sa više tužbi stranih investitora. 

Holandska kompanija MNSS and RCA je 2012, na osnovu BIT-a Jugoslavije sa Holandijom, tužila Crnu Goru. Zbog povrede prava vezane za upravljanje nikšićkom Željezarom, ova kompanija je tražila odštetu od preko 100 miliona eura. Međunarodni centar za rješavanje međunarodnih sporova u Parizu  utvrdila odgovornost države ali nije dodijelila odštetu kompaniji. 

Zbog nedostatka jurisdikcije odbijena je i tužba CEAC Holdings Limited  sa Kipra iz 2014. godine. Kompanija CEAC ruskog milijardera Olega Deripaske, bivšeg Vladinog partnera u KAP-u i Boksitima, je pokrenula arbitražni postupak u vezi s navodnim kršenjem Ugovora o poravnanju za Kombinat aluminijuma koji je potpisan 2009. godine. Odštetni zahtjev je bio vrijedan 100 miliona eura. 

Medusa iz Velike Britanije tužila je Crnu Goru 2015. godine, tužba je odbijena. Spor o istražnim pravima u oblasti nafte i gasa u području Prevlaka; investitor je tvrdio da su državne mjere narušile njihova prava.

Odbijanje tužbe od strane arbitraže uslijedilo je i sljedeće godine 2016. u čuvenom slučaju Olega Deripaske protiv Crne Gore. Investitor je tvrdio da je došlo do eksproprijacije i obezvrijeđivanja investicije (boksit, aluminij) putem raznih intervencija države i zato tražio stotine miliona odštete. 

Adiko banka je 2017. tužila Crnu Goru na osnovu BIT-a potpisanog sa Austrijom. Tužba je pokrenuta zbog zabrane promjene hipoteka vezanih uz švicarski franak, nakon promjene zakone 2015. Tužba je od strane arbitraže odbijena, uz konstataciju da  država može u nekim slučajevima donositi regulatorne promjene koje utiču na investitore, ako su promjene legitimne i zakonite

Dvije tužbe protiv države CG su još u toku. Prva je tužba Duška Kneževića i njegove kompanije Atlas iz 2020. Tvrde da je država ugrozila njihovo poslovanje, odštetni zahtjev je čak 500 miliona. 

Ove godine švajcarska kompanija Tara Resources pokrenula je međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon što je Vlada lani raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca. Najavljeni odštetni zahtjev iznosi 300 miliona eura.  

Nezavisna Crna Gora je prvi bilateralni sporazum potpisala sa Finskom 2008. godine, a zatim sa Danskom, Katarom i Srbijom (2009), Maltom i Makedonijom 2010, Azerbejdžanom (2011), Turskom i UAE (2012) i Moldavijom (2014). Na snazi je i više ugovora koje je Crna Gora potpisivala dok je bila u okviru bivših država. 

Crvene zastavice 

U praksi javnih nabavki, postoje brojni pokazatelji koji mogu ukazivati na moguće nepravilnosti, poznati kao „crvene zastavice”, objašnjava profesorica Đurović. Među najčešćima su situacije kada se u konkurentskom postupku pojavi samo jedan ponuđač, što može ukazivati na ograničenu konkurenciju ili namještanje tendera. Neobično kratki rokovi za dostavljanje ponuda često sugerišu da je nabavka unaprijed „prilagođena” određenom ponuđaču, dok izuzetno visoke cijene u odnosu na tržišne standarde mogu biti znak dogovora ili nedostatka konkurencije.

Takođe, učestale izmjene ugovora nakon njihove dodjele, naročito one koje povećavaju vrijednost ugovora ili mijenjaju obim posla, predstavljaju ozbiljan signal za provjeru. Na sumnju upućuju i nesrazmjerno strogi ili neodgovarajući uslovi kvalifikacije, koji favorizuju pojedine firme, kao i učestalo ponavljanje istih dobitnika ugovora u postupcima koje sprovodi ista institucija. Prepoznavanje ovih „crvenih zastavica” ključno je za jačanje transparentnosti, sprječavanje korupcije i zaštitu javnog interesa u trošenju budžetskih sredstava.

I Evropska unija koristi takozvani „sistem crvenih zastavica”, i to na više nivoa – od Evropske komisije i tijela poput OLAF-a (Evropske kancelarije za borbu protiv prevara), preko Evropskog revizorskog suda, do nacionalnih agencija i tijela za javne nabavke u zemljama članicama. Ovaj sistem, koji može biti potpuno automatizovan, zasniva se na analizi podataka, algoritmima za prepoznavanje nepravilnosti i savremenim e-nabavkama koje omogućavaju praćenje i analizu postupaka u realnom vremenu. Cilj je jasan – spriječiti zloupotrebe javnih sredstava, povećati transparentnost i konkurenciju, te ojačati odgovornost i povjerenje u sistem javnih nabavki.

Severna Makedonija je jedna od prvih zemalja Zapadnog Balkana koja je razvila i primijenila ovakav automatizovani sistem crvenih zastavica u javnim nabavkama. Sistem je razvijen uz podršku civilnog sektora i međunarodnih aktera, poput SIGMA inicijative, Open Contracting Partnershipa-a i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Zasniva se na analizi otvorenih podataka sa nacionalne platforme za e-nabavke, što omogućava ranije otkrivanje nepravilnosti i veću kontrolu nad trošenjem javnih sredstava.

EU je zvanično, u pisanoj formi pregovaračke pozicije, pozvala Crnu Goru da obezbijedi pravovremeno usvajanje planiranih aktivnosti, kao i njihovu efikasnu i dosljednu primjenu, te će pomno pratiti sprovođenje preuzetih obaveza.

,,Sporazum Crne Gore sa UAE isključuje primjenu zakonskog okvira iz oblasti javnih nabavki, čime se izbjegava zakonom propisana obaveza raspisivanja tendera za poslove vrijedne više milijardi eura. Time se derogira princip jednakog pristupa tržištu, što otvara ozbiljan prostor za zloupotrebe i netransparentno upravljanje javnim sredstvima'', kaže za CIN-CG ekonomski analitičar Miloš Vuković. On daje poređenje - za nabavke roba i usluga u vrijednosti od 8.000 do 25.000 eura, odnosno radova od 40.000 eura, zakon propisuje javnu objavu poziva kroz elektronski sistem nabavki i rok za dostavljanje ponuda od najmanje tri dana. ,,U slučaju projekta vrijednog više milijardi eura, predviđa se potpuno isključenje iz ovog sistema, što je s aspekta dobrog upravljanja i evropskih standarda – neprihvatljivo'', naglašava Vuković. 

Kolonijalna doktrina 

Profesor Pejović navodi da je prvi međudržavni sporazum koji se odnosio na investicije potpisan između Pakistana i Zapadne Njemačke 1959. godine. Nakon njega je uslijedilo donošenje konvencije iz 1964. o arbitraži za međunarodna ulaganja.

Do 90-ih godina prošlog vijeka broj sporazuma na svjetskom nivou je bio ispod 500. Sve se mijenja padom Berlinskog zida. ,,Do tada su zemlje socijalizma bile restriktivne, gledale su na strana ulaganja kao na nužno zlo. To je bilo i kod nas i u istočnom bloku, da stranci ne mogu imati preko 49 odsto, potrfolio je morao biti u državnom vlasništvu. Nakon pada Berlinskog zida vidjelo se da je kapitalizam dominantan i te kočnice su pale i buknuo je neoliberalni kapitalizam'', objašnjava Pejović. 

Svjetska banka i MMF promovisali su ideju da su bilataralni sporazumi karta za zemlju blagostanja. ,,Samo potpišite bilateralne sporazume i to će privući strane investitore. Postoje dvije teorije o stranim ulaganjima. Prva je ta pozitivna iza koje stoje Svjetska banka, MMF i Bijela kuća to je bio takozvani Vašingtonski koncezus. Svjetska banka još uvijek promoviše da su strana ulaganja pozitivna, da će zemlje imati uspjeh i doživjeti procvat. A na drugoj strani imamo teoriju da sa stranim ulaganjima dolazi politička nesigurnost, da razvijeni investiraju zastarjele tehnologije siromašnijim zemljama, da ne vode računa o ekologiji i o ljudskim pravima. Postoji i srednja teorija, nju promovišu Ujedinjene nacije, u kojoj se traži neki balans između ove dvije krajnosti'', kaže Pejović. 

Objašnjava da su pod uticajem tih opijajućih priča o blagostanju, mnoge zemlje potpisale bilateralne sporazume sa razvijenim državama. Ti sporazumi su išli vrlo često u korist investitora. Ono što mnoge zemlje nijesu odmah shvatile jeste rizik koji nose sporazumi. ,,Nekad se potpisivanjem sporazuma država odriče svog suvereniteta. To znači da može biti tužena, ne samo od države, nego i od investitora. To je ta ambrela klauzula, iako je to sporazum dvije države, ako država pristane da se svojevoljno odriče suvereniteta to znači da investitori mogu da te tuže'', navodi Pejović. 

Negdje oko 2008. bilo je skoro tri hiljade bilateralnih ugovora u svijetu, a krenulo se sa 400 početkom 90-ih. Onda je taj trend počeo da pada, dosta je zemalja odustalo od takve regulative. 

,,Ono što se desilo počev od 2005. da su zemlje kao što je SAD promijenile sadržaj tih sporazuma jer su osjetile da sa ulaskom investitora iz Kine, Indije i oni sami mogu biti tužene“ kaže Pejović. Tako su Amerikanci počeli sa unošenjem klauzule 'regulatori pauer' koja daje pravo državi da donosi propise u određenim oblastima i da može da se zaštiti i da sporazumi ne nose posljedice. Ova se klauzula obično odnosi na zaštitu životne sredine, zdravlja, bezbjednosti i navedeni se taksativno u sporazumima sa stranim državama. „Suština je da ako se donese neki propis pa to bude na štetu stranih investitoru, država nema odgovornosti. To su Amerikanci prije 20 godina, 2005. počeli da uvode'', objašnjava Pejović i dodaje da i EU ima mehanizme zaštite i plan da se uvede poseban sud za strana ulaganja.

Iskustva drugih kod nas ne važe.

Stručnjaci upozoravaju da PPCG omogućava gradnju na područjima od najvećeg značaja za biodiverzitet Crne Gore i da bi  neki od posljednjih nedirnutih pejzaža Mediterana mogli biti trajno izgubljeni. Tome doprinose i nedavni sporazumi sa UAE, u kojima država nije zaštitila svoje interese od investitora i njihovih ambicioznig projekata

Đurđa RADULOVIĆ

Sporazumi koje je Crna Gora nedavno potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), ako počne njihova realizacija, mogu  imati ozbiljne posljedice na prirodu i uopšte prostor Crne Gore, upozoravaju stručnjaci. Put ka betonizaciji zaštićenih područja otvoren je i nedavno usvojenjem Prostornog plana Crne Gore (PPCG). Uprkos brojnim kontraverzama i kritikama PPCG je usvojen u Skupštini Crne Gore krajem juna. 

,,Ukoliko dođe do realizacije Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretninasa UAE, moguće su ozbiljne i trajne posljedice po životnu sredinu, koje su u ovom trenutku nesagledive’’, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Ksenija Medenica, biološkinja iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). 

Iako Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina ne precizira nijednu konkretnu lokaciju, upravo ta neodređenost dodatno zabrinjava, upozorava Medenica. ,,To ostavlja mogućnost da investitor samoinicijativno odabere bilo koji prostor od strateškog i ekološkog značaja. Do sada su u javnosti kao potencijalne lokacije pominjane Velika plaža, Buljarica, Jaz, Hajla, Bjelasica i Sinjajevina – sve lokaliteti od izuzetne vrijednosti za prirodu, od kojih su neki zaštićeni na nacionalnom nivou, a svi imaju međunarodni značaj i prepoznati su kao potencijalna Natura 2000 staništa”, kaže Medenica. PPCG planira i hidroenergetski objekat u kanjonu Komarnice, iako se u drugom dijelu tog dokumenta navodi da se radi o predjelu koji je pod zaštitom.  

Za razliku od uobičajenih bilateralnih sporazumm između dvije zemlje, Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE ne sadrži klauzule koje  omogućavaju Crnoj Gori autonomiju nad radovima i projektima koje će UAE izvoditi, objašnjava za CIN-CG Časlav Pejović, profesor emeritus Pravnog fakulteta Kjušju univerziteta, stručnjak za međunarodno pravo. Ova važna klauzula koju unose u bilaterane sporazume zemlje koje vode računa o spostvenom interesu naziva se ,,pravo na regulisanje” (Right to regulate). Ova klauzula omogućava državama zaštitu ukoliko strani investitor sa čijom zemljom je potpisan bilateralni sporazum gradi protiv interesa i propisa države u kojoj investira, objašnjava Pejović.  ,,Na ovaj način, štiti se, između ostalog i životna sredina. Po Sporazumu između Crne Gore i UAE takva zaštita ne postoji”, kaže Pejović.  

Međutim, kako ova klauzula nije prethodno unesena, Crnoj Gora je dala prvenstvo interesima investitora, objašnjava Pejović. ,,Po sadašnjem Sporazumu, Crna Gora bi bila odgovorna prema investitorima iz UAE, ako bi donijela propise koji bi ugrozili interese investitora”, kaže Pejović. 

Pejović daje primjer sporazuma koji je potpisan između UAE and Indije, u kojem se obje zemlje štite javno dobro, ukoliko jedna od država interveniše protivno interesima investitora, da bi spriječila negativini uticaj- to se ne smatra kršenjem Sporazuma. 

I Medenica ističe da se Crna Gora ne može na osnovu sporazuma sa UAE zaštiti od pogubnih uticaja na prirodu.  To se, kaže ona, najbolje vidi na primjeru Velike plaže, gdje je postojao uvid u idejno rješenje projekta arapskog investitora. Realizacija predstavljene mega investicije stanova i rizorta iz UAE, koju je za sada spriječio otpor lokalnih vlasti i aktivista,  imala bi katastrofalne posljedice po biodiverzitet. ,,Došlo bi do uništavanja staništa rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući čak 35 od 48 ugroženih ptica u Crnoj Gori. To bi dovelo i do degradacije jedine poznate lokacije u Crnoj Gori za izlijeganje glavate kornjače. Narušile bi se i obalne dine, koje su prioritetna EU staništa, koje štite od erozije plažu i brane Ulcinj od poplava“, navodi Medenica. 

Velika plaža je ekološki ključan prostor, sa izuzetnim biodiverzitetom i statusom zaštićenog prirodnog područja, tvrdi ova biološkinja. ,,Infrastrukturni zahvat ovog obima doveo bi do nepopravljivog gubitka, i u direktnoj je suprotnosti s domaćim zakonima, međunarodnim obavezama i strateškim dokumentima o zaštiti prirode”, kazala je Medenica. 

Buljarica jedno od najugroženijih područja 

Usvojeni PPCG, kao da je pravljen za ustupke mega projektima investitora, a ne da zaštiti prostor i omogući održiv razvoj zemlje. PPCG predviđa znanto veću gradnju u gotovo svim opštinama, u odnosu na vezriju plana koja je bila na javnoj raspravi. 

PPCG je naročito zabrinjavajući kada je u pitanju Buljarica o čemu je CIN-CG već pisao. Dok je u tekstualnom dijelu Plana navedeno da je Buljarica prostor od izuzetne važnosti za očuvanje prirode, u grafičkom prikazu PPCG cijela lokacija pretvora se u gradsko građevinsko područje, što otvara vrata masovnoj urbanizaciji i uništavanju prirodnih staništa. 

Iz CZIP-a su ranije u izjavi za CIN-CG izrazili sumnju da je ova prenamjena zemljišta urađena preko noći, imajući u vidu izjave premijera Milojka Spajića i investitora iz UAE Muhameda Alabara koji je izrazio interesovanje i za Buljaricu. Alabar je isticao da je zainteresovan za gradnju u Buljarici, a i dio lokalnog stanovništva koji posjeduje zemlju na ovoj lakaciji izrazil je želju da pregovara sa arapskim investitorom. 

Prema PPCG je, ne samo u Buljarici, već u cijeloj opštini Budva predviđeno značajno veće građevinsko područje od verzije Plana koja je bila na javnoj raspravi. I mada je samo jezgro grada odavno devastirano, čini se da su sledeći na potezu zaleđe koje je u vezriji plana na javnoj raspravi bilo zaštićena zona, te zaleđe Jaza, plaže za koju je Alabr takođe izrazio interesovanje.

Buljarici odavno prijeti betonizacija. Još za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), Vlada Crne Gore raspisala je, preko Savjeta za privatizaciju, 2016.  tender za prodaju Buljarice, bez saglasnosti Opštine Budva i privatnih vlasnika zemlje. Tada je planirana gradnja 40 hiljada stanova, odnosno 11,5 miliona kvadratnih metara stambeno-poslovnog prostora, od čega bi se čak 9,3 miliona odnosilo na stanove, vile i apartmane za dalju prodaju, odnosno tržište. Projekat nije prošao zbog otpora lokalnog stanovništva. 

Uvala Buljarica jedna je od nekoliko preostalih slatko – slanih močvarnih područja na jadranskoj obali, koju sa strane mora okružuju livade morske trave posidonije (Posidonia oceanica), koja je zaštićena međunarodnim i domaćim zakonodavstvima, navodi se u istraživanju Buljarica: Blago Paštrovića na tajkunskoj trpezi, Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Crnogorskog društva ekologa (CDE). 

I mnoge druge biljne i životinjske vrste koje žive na području Buljarice zaštićene su na nacionalnom i međunarodnom nivou, prisutni su ekosistemi visoke vrijednosti, posebno iz ugla Natura 2000 ekološke mreže i zaštićenih područja u moru, navodi se u ovoj publikaciji. Ekosistemi močvarnog područja Buljarice dom su veoma bogate flore i faune, a Buljarica je jedan od predjela koji je najbogatiji izvorima na cijeloj crnogorskoj obali, navodi se u ovoj publikaciji. ,,U zaleđu buljaričke plaže postoji gust pojas trske koji postepeno prelazi u livade, a kasnije u šumu hrasta, jasena, brijesta i maslijnake. Brda koja okružuju dolinu prekrivena su makijom i kultivisanim maslinjacima. Izražen biodiverzitet u tako malom prostoru na obali Jadrana ilustruje ekološku kompleksnost Buljarice, ali i njenu ranjivost'', navodi se u studiji. Buljarica je dom za 41 vrstu vilinog konjica, 11 vrsta vodozemaca, 93 vrste ptica, a na ovoj lokaciji nalazi se čak 36 vrsta staništa, uključujući endemske i reliknte vrste biljaka i životnja. 

Iako su iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) i Ministarstva ekologije u Vladi Dritana Abazovića, 2022. najavljivali zaštitu ovog područja kao jedinstvenog na Jadranu, do toga nije došlo. Još davne 1968. u bivšoj Jugoslaviji, prepoznata je vrijednost obalnog dijela Buljarice koji je tada zaštićen kao Spomenik prirode. Buljarica je nominovana i za Emerald mrežu zaštićenih područja, ali ovaj sistem zaštite nije još zaživio u Crnoj Gori. Danas je cijelo područje gotovo u potpunosti bez zaštite, a naročito močvarni dio. 

Ni PPCG ni Strateška procjena uticaja na Veliku plažu ne štiti ovaj prostor

Usvojeni PPCG predviđa i značajno veće građevinsko zemljište u odnosu na verziju koja je bila na javnoj raspravi i kada je u pitanju opština Ulcinj, uključujući donji Štoj, centralni dio opštine, i dio predviđen za gradnju na Velikoj plaži. 

Strateška procjena uticaja (SPU) za Državnu studiju lokacije  Velike plaže formalno je urađena i bila je na javnoj raspravi krajem 2023. godine. Ipak, ovaj dokument ima ozbiljna ograničenja  i metodološki i sadržajno, čime je plaža ostala lisena zaštite od investicije kakve su najavljene sporazumom sa UAE, upozorava Zenpa Lika, arhitektica i predsjednica Udruženja - Dr. Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA). 

,,U samom tekstu SPU-a jasno govori o osjetljivosti terena, dok istovremeno planski dokument dozvoljava visoku spratnost (od pet do 10 etaža), zauzetost do 50 odsto i zahvate u područjima koja bi trebalo da imaju ograničenu upotrebu. Taj raskorak šalje lošu poruku- da se procjena koristi kao formalnost, a ne kao stvarni alat za zaštitu prirode. Nažalost, u ovom slučaju, SPU više prikriva nego što rješava ključna pitanja, i tako dovodi u pitanje održivost cjelokupnog planiranja“,  upozorava Lika. 

Građevinski radovi i infrastruktura u ovom prostoru sa sobom nose: gubitak staništa usljed zatrpavanja, nivelacije i betoniranja tla, narušavanje hidrološkog režima, uključujući promjene dotoka i kvaliteta vode u močvarne sisteme, zagađenje tokom i nakon gradnje (otpadne vode, svjetlosno i zvučno zagađenje), fragmentaciju prostora, čime se trajno prekida prirodna veza između Solane, Velikeplaže i Ade Bojane, navodi Lika. 

No, gubitak nije samo ekološki, objašnjava ova arhitektica. ,,Pejzaž Velike plaže je jedan od posljednjih netaknutih na Mediteranu — široka, slobodna, pješčana ravnica koja pruža rijedak osjećaj prostorne širine, mira i prirodne tišine. To je mjesto gdje priroda i čovjek još uvijek dijele prostor bez sukoba. Velika plaža nije samo najduža pješčana plaža Crne Gore, već i najveća netaknuta plaza bivše Jugoslavije. Njena vrijednost ne leži u luksuznoj izgradnji, već u prirodnom dostojanstvu koje nosi.

Velika plaža i njeno zaleđe predstavljaju jedno od najbogatijih staništa biljnih i životinjskih vrsta na crnogorskoj obali, posebno onih koje su zaštićene nacionalnim i evropskim zakonodavstvom. Ona je ključno biodiverzitetsko područje (Key Biodiversity Area) što je uvrštava na globalnoj mapi kao jako značajno. U zoni Velike plaže identifikovane su  22 biljne vrste sa statusom zaštite– endemi, relikti i prioritetne vrste za zaštiitu. Među njima je i morski narcis (Pancratium maritimum), koji raste isključivo na dinama i jedna je od najosjetljivijih biljnih vrsta na Mediteranu.  Na prostoru opštine ulcinje preoznato je čak 18 stanišnih tipova sa EU Direktive o staništima, uključujući: sive i bijele dine s vegetacijom (prioritetni tipovi), mediteranske slane stepe, estuarijske i lagunarne sisteme, vlažne depresije između dina, koje su izuzetno rijetke u Crnoj Gori, a na tom prostoru zabilježeno je čak 240 vrsta ptica. 

 Nedavno je i evropski parlamentarac Tomas Vajs tvrdio da će od zaštite Komarnice, ulcinjske Solane i dina na Velikoj plaži zavisiti i zatvaranje poglavlja 27, u pregovorima sa Evropskom unijom(EU).

Gubi se identitet Crne Gore

Uništavanjem zaštićenih prostora masovnom gradnjom, ne gubi se samo pejzaž — briše se prepoznatljivi karakter i biodiverzitet Crne Gore, što znači gubitak lokalnog, nacionalnog i mediteranskog prirodnog nasljeđa, kaže Lika. Ako se ovakvi zahvati sprovedu, recimo na Velikoj plaži ili Buljarici posljedice će biti nepovratne —  neki od posljednjih nedirnutih pejzaža Mediterana bili bi trajno izgubljen.

U Crnoj Gori su prostorno planiranje i arhitektonsko oblikovanje već decenijama pod pritiskom generičke, investitorski vođene, neinventivne gradnje, koja umanjuje lokalne prostorne kvalitete i narušava postojeće vrijednosti graditeljskog nasljeđa, objašnjava za CIN-CG Sonja Dragović, istraživačica oblasti urbanizma i prostora. 

,,Međutim, uništavanje karakterističnog ambijenta duž primorja prekomjernom gradnjom, koja se poslednjih godina proširila i na turističke centre sjevera kao što su Kolašin i Žabljak, nije rezultat lošeg ukusa pojedinačnih investitora, već sistemske odgovornosti nadležnih institucija: vlasti koje su donosile i sprovodile 'razvojne' politike koje se svode na privatizaciju, ministarstava koja su vodila prostorno planiranje, lokalnih uprava, glavnih državnih i gradskih arhitekata”, objašnjava Dragović. 

U tom kontekstu, pitanje da li investicije u izgradnju nekretnina dolaze iz UAE, Kanade, Evropske unije postaje sporedno, objašnjava Dragović. ,,Ključno je kako je zakonski i planski okvir koncipiran. Ako Prostorni plan predviđa maksimalnu eksploataciju prostora kroz intenzivnu izgradnju, to automatski generiše interes investitora koji u tome vide priliku za dobru zaradu: više kvadrata, više i novca od prodaje! U tom procesu redovno su žrtvovani ne samo kvalitet arhitekture, nego i dugoročna održivost i javni interes”, kaže Dragović. 

Aktuelni PPCG do 2040. stvara osnovu za dalji rast interesovanja za investicije u nekretnine. S obzirom na nedavno zaključeni sporazum koji favorizuje ekonomske odnose s UAE, realno je očekivati da dio tih investicija upravo odatle dođe. „Plan, uopšteno uzev, otvara prostor za investicije ovog tipa, i to kroz strukturno podešene mehanizme koji stimulišu dalje intenziviranje komercijalne gradnje. Zato je iluzorno očekivati da bi ova gradnja bila značajno unaprijeđena dolaskom nekih 'boljih' ili 'zelenijih' investitora, dok god regulatorni okvir uporno forsira kvantitet nad kvalitetom. Ni najsenzibilniji arhitekte ne mogu izraditi održivo i kontekstu prilagođeno rješenje ako je zadatak da se na svakoj parceli izvuče maksimum kvadrata. Rezultate takvog pristupa jasno vidimo u Budvi, u kvartu ispod Ljubovića, u Kolašinu...“, objašnjava Dragović. 

,,Problem je, dakle, sistemski. U Crnoj Gori postoje male, posvećene inicijative koje pokušavaju da zagovaraju drugačije pristupe, kao što su KANA, Expeditio i drugi odgovorni pojedinci. Ipak, njihov uticaj na promjenu javnih politika u ovoj oblasti ostaje na nivou incidenta'',  naglašava Dragović. 

Prema njenim riječima, nedostaje snažna institucionalna podrška viziji prostornog razvoja koja bi bila usmjerena na dugoročnu održivost, pravedan prostorni razvoj i pažljiv odnos prema pejzažu i zatečenim kulturnim i prostornim vrijednostima, umjesto na kratkoročnu zaradu. 

„Na žalost, u ovom trenutku ne vidim koja bi opcija sa postojeće političke scene mogla da ozbiljno - argumentovano, samouvjereno, energično - stane iza takve 

vizije”, zaključuje Dragović. 

UAE Sporazum- osnova da investitori “ulažu” u zaštićena područja 

I pored  brojnih kritika sporazuma, i otpora koji se za sada pokazao snažnim u Ulcinju, iz manjih crnogorskih opština na sjeveru, vjeruju da će investicije iz UAE doprinijeti razvoju zemlje. Više predsjednika opština imalo je prilike da se sretne sa investitorom iz UAE, Alabarom, kome su predlagali projekte na vrijednim zaštićenim područjima. 

Potpisivanje sporazuma sa UAE koji se koristi kao osnova za pozivanje investitora da ulažu u izuzetna prirodna područja poput Bjelasice, Bogićevice, Prokletija, Sinjajevine i drugih, otvara ozbiljna pitanja o viziji razvoja naše države, upozorava Medenica. ,,Ova područja, koja bi po svim stručnim kriterijumima trebalo da budu pod zaštitom kao Natura 2000 zone, danas se nude investitorima kao da su ničije vlasništvo, i to bez jasne strategije, stručne procjene i javnog konsenzusa“ kaže Medenica. 

 ,,Sporazum sa UAE predstavlja značajan iskorak u pravcu međunarodne promocije potencijala Opštine Berane i predstavlja put ka novim investicijama, što će dovesti do novih radnih mjesta, razvoja turističke infrastrukture i unapređenja lokalne privrede, te promociji prirodnih resursa ovog kraja’’, kažu za CIN-CG iz Opštine Berane. Ova opština je među prvima poslala predloge za investicione projekte, nakon saznanja o dolasku UAE investitora. Naročito ističu razvoj luksuznog turističkog kompleksa Jelovica Luxury Retreat, na lokaciji Jelovice, odnosno beranske strane planine Bjelasice, koja je među najvažnijim potencijalnim Natura 2000 staništa. To znači da bi investitori morali naročito voditi računa kada su ovakva područja u pitanju. 

U Beranama se, kako kažu iz Opštine, nadaju investicijama koje bi se mogle smatrati ,,održivim”. ,,Cilj je da se valorizuju prirodni resursi opštine na način koji je održiv, ekološki odgovoran i u skladu sa strateškim razvojnim planovima Berana”, kažu iz Opštine Berane.

Iz Opštine Gusinje ističu ljepote Prokletija kao najvažniji resurs. Investitorima iz UAE predložili su projekte vezane za planinu Bor, koja je dio Prokletija, kanjonu rijeke Grlje u selu Vusanje,  te Ali-pašine izvore, kazao je za CIN-CG gradonačelnik Opštine Gusinje, Sanel Balić. 

Gradonačelnik opštine Plav, Nihad Canović, kazao je ranije da su iz te opštine predali detaljne projekte Alabru, predstavili mu lokaciju Bogićevicu, te izrazio zadovoljstvom reakcijama investitora iz UAE na predložene projekte. I on je tom prilikom izrazio nadu da će lokalna ekonomija doživjeti bum zahvaljujući investitorima iz UAE. Sličan entuzijazam izrazio je i gradonačelnik Kolašina, Petko Bakić, koji je Alabaru predložio gradnju na Sinjajevini i Bjelasici. 

,,Nadmetanje lokalnih samouprava u tome ko će bolje parče zemlje da ponudi investitoru samo je odraz potpune nesposobnosti državnih i lokalnih struktura da dugoročno planiraju, koriste i zaštite ono što je najvrednije Umjesto da se ova prirodna bogatstva valorizuju kroz održive modele razvoja – poput eko-turizma, naučnog istraživanja i preduzetništva, lokalne samouprave ih neselektivno nude kroz ovaj sporazum čija je ustavnost upitna, a čija je primjena u drugim državama (primjer Beograda na vodi) već izazvala brojne kontroverze i štetu javnom interesu”, upozorava Medenica. 

Prema njenim riječima davanje ovih prostora u ruke investitorima znači trajni gubitak – gubitak prava građana na pristup prirodi, gubitak ekoloških i pejzažnih vrijednosti, i gubitak budućih razvojnih šansi. Lokalnim zajednicama se zauzvrat nudi uloga jeftine radne snage, dok se profit i kontrola sele van njihovih ruku, a sve to na štetu prirodi. 

Dok institucije sporo reaguju na porast govora mržnje na društvenim mrežama i u javnom prostoru, žrtve ostaju nezaštićene, a počinioci često nekažnjeni

Predrag NIKOLIĆ

Treba da joj se da neka infekcija da odmah krepa, samo je jedan od niza komentara koje su na društvenim mrežama upućeni Jeleni Radonjić. Ova Cetinjanka se našla na meti nakon incidenta ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, kada je druga žena istog imena i prezimena automobilom probila rampu i povrijedila dvije osobe. U hajci je ključno bilo što je zapošljena u Prijestonici Cetinje, pa su na društvenim mrežama iz tog podatka sami izvlačili monstruozne konstrukcije. Policija i Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju identifikovali su dvije osobe sa čijih su naloga na društvenim mrežama upućene prijetnje i uznemirujuće poruke.

Zbog epidemije govora mržnje na društvenim mrežama i u javnosti, Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković je, 9. maja, izdao državnim tužilaštvima Obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i krivičnih djela počinjenih iz mržnje (zločin iz mržnje).

Uputstvom je propisano da se Vrhovnom državnom tužilaštvu kvartalno dostavljaju izvještaji sa ažuriranim podacima o tim predmetima, a novi izvještaji još nijesu dostavljeni, kazali su za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz VDT-a.

Uputstvo je izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. Prema odredbama uputstva, postupajući državni tužioci biće u obavezi da u predmetima sa elementima govora mržnje posebno cijene svako javno izražavanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj grupi ili pojedincu zbog nekog njenog određenja radi stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja. Takođe će se cijeniti da li je došlo do raspirivanja već postojeće mržnje, vodeći računa da li se mržnja putem javnog govora razvija, jača i produbljuje. 

Odmah po donošenju ovog akta tužilaštvo je imalo priliku da tekstira njegovu djelotvornost. ,,Veliki junak nepobjedivog karaktera”, tako je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije okarakterisaočetničkog vojvodu i ratnog zločinca Pavla Đurišića. On je 3. maja služio liturgiju u crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Lijevče polju, u Republici Srpskoj, nakon čega je rekao da se Đurišićevo junaštvo u bici u tom mjestu ,,može porediti s junaštvom Pavla Orlovića”, te da je, ,,napadnut od udruženih neprijateljskih snaga”, tu ,,doživio privremeni poraz”.

Nakon mitropolitove besjede, 20. maja podnesena je krivična prijava zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje. Prijavu su potpisali direktorica Akcije za ljudska prava, Centra za ženska prava, Centra za građansko obrazovanje i Centra za demkratiju i ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, Maja Raičević, Daliborka Uljarević i Nevenka Vuksanović, kao i izvršni direktor Antifašisti Cetinja Filip Kuzman, programska direktorica Centra za demokrtsku tranziciju Milica Kovačević i predsjednik Udruženja profesora istorije Miloš Vuksanović.

Predstavnici NVO tražili su od Državnog tužilaštva jasan stav o tome da li veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori predstavlja govor mržnje koji mora biti sankcionisan. Odgovor na to pitanje nijesu dobili jer je Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu.

U pritužbi VDT-u na ovu odluku iz pomenutih NVO su naglasili da nijesu dobili traženi odgovor, te da ,,ovakav pristup odražava ustaljenu praksu pojedinih tužilaštava da prijave, naročito u predmetima govora mržnje, odbacuju formalistički i netransparentno – bez suštinske analize, dijaloga sa podnosiocima i uvida u širu društvenu štetnost takvih pojava. Umjesto
odgovornog pristupa koji bi gradio povjerenje u institucije i dalje svjedočimo administrativnom odbacivanju prijava, svedenom na jednu rečenicu''.

Upozorili su i da je u skladu sa Obavezujućim uputstvom za postupanje
u slučajevima govora mržnje: ,,Više državno tužilaštvo bilo dužno da prijavu, ukoliko ne nalazi elemente krivičnog djela, proslijedi nadležnom organu radi prekršajnog gonjenja, ili da barem u aktu konstatuje da za to nema osnova. To nije učinjeno, što predstavlja dodatni propust u postupanju, a možda i stav Tužilaštva o ovim pitanjima koji nije ohrabrujući. Imajući u vidu sve navedeno, tražimo da se predmet ponovo razmotri, da se podnosiocima dostavi zakonom propisano rješenje sa valjanim obrazloženjem, te da se obezbijedi dosljedna i profesionalna primjena važećih internih uputstava''.

Da rekacije institucija moraju biti snažnije usljed ekspanzije sajber nasilja, govora mržnje na društvenim mrežama i zloupotreba prava na slobodu izražavanja, ponovio je više puta ministar pravde Bojan Božović.

Iz Ministarstva pravde je najvaljeno će u Krivični zakonik uvesti novo krivično djelo – teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

,,Izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore usaglašene su sa institucijama u Crnoj Gori, što znači da se u narednim danima, po prevodu kompletne dokumentacije Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonka poslati Evropskoj komisiji na dalje razmatranje i sugestije'', kazali su za CIN-CG iz Ministarstva pravde.

Dodali su, da s obzirom na to da ovo nije jedina izmjena, nije moguće predvidjeti kada će tekst biti usaglašen sa Evropskom komisijom. No čim se to desi, Ministarstvo pravde će preduzeti sve potrebne korake u cilju njegovog utvrđivanja na Vladi, a potom i upućivanja ka Skupštini.

,,Kriminalizacijom ovog ponašanja vrši se prevencija zločina iz mržnje, stvara se sigurniji društveni ambijent, štiti se dostojanstvo i prava svakog pojedinca, a u konačnom vrši se usklađivanje i sa međunarodnim standardima'', kazali su iz ministarstva.

Do sada, po njihovim riječima, govor mržnje nije bio prepoznat kao krivično djelo već samo kao prekršaj u okviru Zakona o zabrani diskriminacije.

Iz Kancelarije zaštitinika ljudskih prava i sloboda za CIN-CG su kazali da podržavaju zakonodavnu inicijativu koja bi, posebno sa aspekta Krivičnog zakonika Crne Gore, preciznije definisala govor mržnje, te obezbijedila efikasniju zaštitu žrtava.

Navode i da sadašnji zakoni pružaju relativno dobru osnovu za reagovanje na govor mržnje. Podsjećaju, iz kancelarije Ombudsmana, da se govor mržnje može procesuirati ne samo kroz Zakon o javnom redu i miru, kao i kroz Krivični zakonik Crne Gore, već i kroz Zakon o zabrani diskriminacije, kojim je govor mržnje koji se zasniva na stvarnom i/ili pretpostavljenom ličnom svojstvu/svojstvima žrtve prepoznat kao oblik diskriminacije.

Na pitanje CIN-CG-a o broju postupaka vođenih zbog govora mržnje iz Vrhovnog suda su kazali da ne posjeduju statistiku. Uputili su nas da podatke tražimo od osnovnih i viših sudova.

Da u posljednjih dvije godine nijesu imali postupaka zbog govora mržnje za CIN-CG su odgovorili iz osnovnih sudova – Cetinje, Danilovgrad, Bar, Plav, Berane i Nikšić. U Osnovnom sudu u Podgorici, u posljednje dvije godine, imali su tri ovakva slučaja. Sud je, sredinom 2023. dvojicu okrivljenih osudio na rad u javnom interesu u trajanju od po 360 časova. Žalbeni postupak pred Višim sudom u Podgorici je u toku. U martu 2023. jedna osoba je osuđena na kaznu zatvora od 7 mjeseci i istom je izrečena mjera bezbjednosti - obavezno liječenje narkomana, koja se ima izvršiti u ustanovi za izvršenje kazne zatvora. Slučaj iz jula prošle godine ustupljen je Osnovnom sudu u Danilovgradu.

,,Govor mržnje, zasnovan na različitim ličnim svojstvima potencijalnih žrtvi, najčeće se procesuira u postupku utvrđivanja prekršajno-pravne odgovornosti, a izostaje krivično gonjenje, pa se na taj način ne šalje jasna poruka da se na ove delikte mora reagovati izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija'', kažu za CIN-CG iz kancelarije Zaštitinika.

Za razliku od sudova kancelarija Zaštitnika ima preciznu evidenciju o govoru mržnje. Tokom 2020. zabilježena su dva slučaja govora mržnje, 2021. čak 10, 2022. – 16, 2023. godine – 12, a tokom protekle godine šest. Odnose se na nacionalnu pripadnost, pol, društveno ili etničko porijeklo, seksualnu orjentaciju, vjeru ili uvjerenje, jezik...

,,Važno je ukazati da ove brojke svakako ne odražavaju realno stanje stvari o rasprostranjenosti ovog problema, iz više razloga. Jedan je taj što se određen broj građana sa online govorom mržnje pokušava boriti kroz online mehanizme prijave nezakonitih sadržaja (administratorima stranica, portala, mreža), kao i prijavom policiji. Takođe, imajući u vidu da je internet prostor i dalje polje bez adekvatne, odnosno nedovoljno efikasne kontrole, primjećujemo da na određen broj građana to djeluje destimulišuće, pa i ne reaguju odnosno ne pokušavaju da traže zaštitu, dok se neki suprostavljaju odgovorom slične sadržine, odnosno nastavkom govora mržnje'', kažu iz kancelarije Zaštitnika i dodaju da im se značajno veći broj građana obraća pitanjima kako se najbrže mogu zaštiti kada su žrtve online govora mržnje, konkretno kome da se obrate kako bi se odmah uklonio nepoželjan sadržaj.

Ombudsman dodaje da prema informacijama dobijenim od Uprave policije proizilazi da su se gotovo sve prijave odnosile na uvredljive komentare preko društvene mreže Tik Tok i Facebook. Međutim, Zaštitnik ponavlja da je radi vođenja adekvatne i sveobuhvatne statistike, neophodno da Uprava policije konkretizuje osnov diskriminacije iz člana 2 stav 2 Zakona o zabrani diskriminacije, odnosno lično svojstvo lica kojima su uvredljivi komentari i upućeni. Takođe, obeshrabrujuća je činjenica da po prijavama za uvredljive komentare nije bilo moguće utvrditi identitet počinilaca, zbog čega u tim predmetima nije izrečena sankcija. ,,Prema tome, u slučajevima kada za to ima zakonske osnove izuzetno je važno pravovremeno procesuirati odgovorne, jer društvena osuda bez drugih posljedica autorima i počiniocima djela ne šalje jasnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati'', kaže Ombudsman.

Iz Uprave policije za CIN-CG su odgovorili da dobijanje informacija o korisnicima, u slučajevima govora mržnje kao i u drugima, može biti otežano iz više razloga, kao što su: zaštita privatnosti i zakonska regulativa, tehnička i geolokacijska ograničenja, operativne poteškoće, servisi i platforme trećih strana koje su uključene u konkretnu aktivnost na internetu, međunarodna saradnja i drugo. Dodali su i da je vrlo važno pravovremeno reagovanje jer internet provajderi podatke o internet saobraćaju čuvaju samo određeno vrijeme.

No i gdje nema ,,tehničkih problema'' institucije često reaguju sporo i sporadično. Posebno kada su u pitanju političari.

Nedavno je poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović u toku skupštinskog zasijedanja izjavila da je crnogorski jezik nakaradan i uveden na silu. Iz Centra za građanska prava podnijeli su prijavu protiv poslanice: ,,Ove izjave su otvoreno šovinističke i imaju jasan cilj: da podriju identitet Crne Gore, ospore njen Ustav i pravo crnogorske nacije na svoju kulturu i identitet''

Početkom jula predsjednik opštine Nikšić i poslanik Nove sprske demokratije (NSD) Marko Kovačević podnio je ostavku na poslaničku funkciju. Kako ga više ne štiti imunitet otvorila se mogućnost da konačno bude saslušan u tužilaštvu zbog govora na obilježavanju godišnjice bitke na Grahovcu. On je prošlog juna na Grahovcu izjavio da će ,,s onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima". Administrativni odbor parlamenta nikad nije raspravljao o skidanju imuniteta Kovačeviću, pa zbog toga on nije, duže od godinu dana, mogao biti saslušan.