Advokatica Vesna Novaković, majka poslanice DPS-a Marte Šćepanović, odgovorila je juče da nema dokaza da su izvršni povjerioci sudsko potraživanje naplatili preko reda.

Odgovor Novakovićeve prenosimo integralno:

"Činjenice" iz teksta nijesu potkrijepljene dokumentima kako se tvrdi. Nema dokaza da su izvršni povjerioci D. B. i N. J. sudsko potraživanje naplatile 'mimo reda'. Nema dilema i otvaranja brojnih pitanja, postoje samo pravila CBCG koja sprovodi pravnosnažna sudska rješenja o izvršenju i koja ih je sprovodila 2011. Sudsko rješenje o izvršenju DOO 'Keker' nalagalo je prinudno izvršenje samo na redovnim računima Opštine, a sudsko rješenje firme 'Fidija' i izvršnih povjerilaca D. B. i N. J. (I.br. 62/11) nalagalo je prinudno izvršenje na redovnim i deviznim računima Opštine. Zato, kada je legao evropski novac na devizni račun Opštine Kolašin, isti nije mogao biti prinudno skinut sa deviznog računa Opštine i prenesen DOO 'Keker' već pravnim i fizičkim licima kojima je odobreno izvršenje na deviznom računu. Stoga je jasno zašto CBCG nije izvršenje DOO 'Keker' sprovodila na deviznom računu Opštine Kolašin. Ne slažu se činjenice i izvode zaključci o sumnjivim transakcijama evropskog novca bez dokaza od CBCG, o navodnoj naplati 'mimo reda'. Konačno, na osnovu člana 57 tačka 13 Zakona o lokalnoj samoupravi, nadležnost je izvršnog organa predsjednika opštine, da obezbjeđuje izvršenje budžeta (raspolaganje novčanim sredstvima) opštine, što ukazuje da je navod u tekstu da to radi neko drugi, netačan. Niko nije protiv toga da se radi posao u javnom interesu ali sa valjanim dokazima, a ne 'poređivanjem činjenica' bez dokaza od nadležnog organa, u ovom slučaju CBCG, o obavljenoj transakciji. Da li sam pobila činjenice iz teksta ili ne, nećemo se sporiti oko toga, o tome će odlučiti oni čiji je posao da provode predložene dokaze, da ih cijene i izvode pravne zaključke”.

Advokatica Vesna Novaković reagovala je na tekst "Martinoj majci preko reda plaćeno parama EU", Centra za istraživačko novinarstvo, objavljenog u “Vijestima” 30. 9. 2016. Reagovanje prenosimo u cjelosti.

“Objavljeni tekst je sračunat za nanošenje štete meni kao majci i advokatu, članovima moje porodice i mojim klijentkinjama B. D. i J. N. U tekstu se navode i puna imena i prezimena stranaka, iako se navode iznosi sredstava koja su strankama prinudno naplaćena. Sredstva su stranke prinudno naplatile nakon 17 godina vođenja spora pred sudovima.

Sve je prinudno naplaćeno po osnovu pravnosnažne presude, rješenje o izvršenju preko CBCG, a po redosljedu koji se utvrđuje danom prispjeća rješenja u CBCG. Laž je da sam kao punomoćnik “naplatila mimo reda 180.234€”. Nema spisa koji može to dokazati. Nema naplate “mimo reda” kod CBCG. Ko tvrdi suprotno neka pruži dokaz od CBCG koja sprovodi izvršenje. Nije dokaz navođenje firme DOO “Keker”. U tekstu se smišljeno ne navodi rješenje o prinudnoj naplati I.br.62/11 Osnovnog suda Kolašin, nego se neistinito navodi da je “advokatica naplatila 180.234€-budžet za plate zaposlenih za skoro 2 mjeseca’’. U daljem tekstu, sami demantuju prednje i navode “advokatica Novaković na ime troškova zastupanja dobila 11.395€”. Laž je da su troškovi parničnog postupka naplaćeni sa kamatom, jer se troškovi postupka nikada ne dosuđuju sa kamatom i ne naplaćuju.

Preduzeće ,,Fidija’’ je kod CBCG bilo prvo za prinudnu naplatu, pa je laž da je naplatilo ostatak novca u iznosu od 40.552,65€. Jeste naplatilo, ali ne ostatak novca, ostatak su prinudno naplatile moje klijentkinje po rješenju I.br.62/11. Ostali dug je naplaćen po rješenju I.br.9/13, krajem 2013. godine.

Nijesam pozvana prije objavljivanja teksta, a označena sam na naslovnoj strani kao nečija majka, u samom tekstu kao advokatica punim imenom i prezimenom i to “korumpirana”. Zloupotrijebljeno je moje ime, moja profesija, imena mojih klijenata, povrijeđena nam osnovna ljudska prava. Za sve tvrdnje u tekstu nema utemeljenja ni u jednoj činjenici ili zakonskoj normi i sudskim spisima, osim drskog pokušaja diskreditacije mene i članova moje porodice.

Laž je da je “iznos od 180.234,00 € najvećim dijelom prešao u ruke majke Marte Šćepanović i njenih klijentkinja”, jer je na moj račun prinudno naplaćeno ukupno 12.670, € o čemu postoje dokazi.

Ja 33 godine radim pravne poslove, od toga sam 24 godine advokat i na moj rad nije bilo pritužbi od stranaka i sudova. Nijesam zarađivala svoj hljeb kao advokat da nanosim štetu drugima, ne koristim nezakonito nečiji novac, privilegije, ne “ naplaćujem  mimo reda”, ne koristim funkcije članova porodice za svoju korist, a kako sam grubo oklevetana u ovom tekstu. Biću neskromna pa ću reći da sam svojim klijentima dala i pomogla svojim profesionalnim radom sigurno više nego što sam zaradila. Ovo je poznato svakom časnom klijentu koji je sarađivao sa mnom, koji nije zbog ličnih i partijskih interesa pokušao da diskredituje moj profesionalni rad i profesionalni rad članova moje porodice. Podmetanje u tekstu, odlika je pojedinih iz ovog grada koji su reprezenti stručnog neznanja i nerada i oni bi zasigurno na ovaj način koristili ulogu roditelja kada bi ih zapalo. Riješili su svoja egzistencijalna pitanja zahvaljujući funkcijama koje su vršili i vrše. Zbog toga što se dobro znamo mnogo im je pametnije da mene i članove moje porodice ostave na miru, a u ovom gradu se kao i u svakom drugom, dobro zna kako je ko živio, kako je ko radio i zaradio, i kako su njihovi pravni prethodnici radili i zarađivali, zapošljavali i sebe i svoga, kako su školovali djecu po inostranstvu od plata, a meni i mojoj porodici na najpokvareniji način pokušavaju da prave podmetačine od prinudnih naplata po sudskim presudama. Zbog njihovih kompleksa i pokvarenosti, neću prestati da se bavim advokaturom dok mi je kćerka na funkciji, jer smetam zbog predmeta koje vodim i sada. Ove izmišljene gadosti o meni i mome djetetu očigledno služe mojim “dobronamjernim sugrađanima” da moju porodicu pokušaju da prikažu u najružnijem svjetlu, ali nama korupcija nije imala po kome doći. A oni, neka se dobro pogledaju u ogledalo prije nego nastave…”.

Povodom reagovanja bivšeg predsjednika Opštine Kolašin Milete Bulatovića, objavljenog u “Vijestima” juče pod naslovom “Tada nisam bio u izvršnoj vlasti”, odgovorile su novinarke.

“Bivši predsjednik Opštine Kolašin Mileta Bulatović u reagovanju na tekst “Majci Marte Šćepanović preko reda plaćeno novcem EU“, tvrdi da je nedopustivo da se njegovo ime nađe u prvoj rečenici teksta “s obzirom na činjenicu da nikakve veze nije imao s upravljanjem  novcem dobijenim od EU”.

Bulatović takođe navodi da on u to vrijeme nije bio na funkciji predsjednika Opštine Kolašin.

U tekstu na koji Bulatović reaguje nigdje se ne navodi da je Bulatović imao ikakve veze sa novcem EU, koji je isplaćen majci poslanice DPS Marte Šćepanović, njenim klijentkinjama i kompaniji Fidija.

Takođe, u tekstu se nigdje ne navodi da je on u to vrijeme pokrivao poziciju predsjednika Opštine Kolašin.

Njegovo ime pominje se u prvoj rečenici, da bi se objasnilo da se sporna transakcija dogodila u vrijeme prije nego je vlast u tom gradu na sjeveru preuzela opozicija.

To vrijeme, kako se i podsjeća u tekstu, okarakterisale su brojne afere, a gradom je tada upravljala koalicija DPS i Grupe građana koju su vodili Bulatović i Mile Šuković, dugogodišnji i tadašnji predsjednik Skupštine.

Bulatović je bio prvi čovjek Grupe građana, koja je 2010. osvojila šest mandata i formirala koaliciju sa DPS-om, koji je imao 12 odbornika”.

Mileta Bulatović saopštio je da nije obavljao nijednu funkciju u izvršnoj kolašinskoj vlasti u vrijeme kada je Opština Kolašin isplatila advokatici Vesni Novaković i njenim klijentima više od 180.000 eura.

Reagujući na tekst Centra za istraživačko novinarstvo “Martinoj majci preko reda plaćano parama EU”, Bulatović je istakao da je predsjednik Opštine tada bio Darko Brajušković, a sekretar za finansije Luka Medenica.

Novakovićeva je majka poslanice DPS-a Marte Šćepanović.

"Bio sam savjetnik za ekologiju predsjednika Skupštine opštine“, tvrdi Bulatović u reagovanju.

On je ocijenio da je nedopustivo  da se njegovo ime nađe u prvoj rečenici teksta, s obzirom na činjenicu da, kako tvrdi, nikave veze nije imao sa upravljanjem  novcem dobijenim od EU.

On je ponudio "da svi koji imaju dokaze koji ukazuju na drugačije, odmah ih ponesu u tužilaštvo".

"Nedopustivo je za istraživačko, ali i za profeisonalno i iole ozbiljno novinarstvo da nije u stanju da utvrdi ni kada sam bio na funkciji predsjednika opštine i do kada sam i imao priliku da upravljam finansijama.  To ukazuje na priličnu nozbiljnost i površnost prilikom pisanja sličnih tekstova, čija je svrha, očigledno, samo senzacionalizam“.

Bulatović kaže da je "žrtva medijske hajka", koja "poprima oblik potpunog odsustva profesionalnih standarda".

Bulatović najavljuje i da će pred sudom potražiti pravdu zbog „ovog i svih budućih tekstova u kojima se budu iznosili netačni podaci“ u vezi sa njim.

"'Vijesti' bi naročito trebalo da znaju da nijesam  imao veze s ovim slučajem, jer je u tom listu na istu temu objavljen tekst prije nekoliko godina. Istina, tada su se kao odgvorni spominjali oni, koji su, eventualno mogli biti odgvorni za upravljanje novcem EU, a ne ja. Očekujem da u skladu sa zakonom objavite ovo reagovanje, a od autorki teksta očekujem i izvinjenje".

Funkcioner DPS—a Zoran Jelić godinama je kršio zakon, jer je radio kao savjetnik u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) iako to nije mogao pošto je u isto vrijeme bio i poslanik vladajuće partije.
ZZZCG vodila je njegova supruga Vukica. Prema zakonu o državnim službenicima i namještenicima državni službenik čini težu povredu radne obaveze ako politički djeluje.A Zoran Jelić ne samo da je djelovao politički, nego je bio jedan od najglasnijih poslanika vladajuće partije.

Ranije je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević, kojeg je opozicija po lex specialisu predložila na tu funkciju, iznio podatak da Jelić od sredine 2012. godine do 27. maja ove nije dolazio na posao, iako je uredno primao platu u ZZZCG. Milošević se nije bavio kršenjem zakona zbog političkog djelovanja savjetnika Zorana Jelića, ali je u julu ove godine protiv bračnog para Jelić podnio krivičnu prijavu zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog vršenja dužnosti. Milošević je rekao da je Zoran Jelić od januara do kraja maja koštao ZZZCG i državni budžet bruto 4.253 eura, a da se ni jednom nije upisao na posao, što rade ostali zaposleni.

Iako ne postoji pisani trag o Jelićevim dolascima i angažmanu u ZZZCG, on je dobijao i varijabilu, koje se prema propisima isplaćuju za poseban doprinos ili povećan obom posla. Prema podacima do kojih je došao CIN-CG, Jelić je varijabilu u iznosu od 250 eura neto primio od ZZZCG u decembru 2014. A u novembru 2015. godine isplaćena mu je varijabila od 150 eura. Jelić te iznose nije prijavio u imovinskim kartonima, iako ga na to obavezuje Zakon o sprečavaju sukoba interesa.

Zanimljivo za izuzetan radni doprinos, Jelić je nagrađivan i u Skupštini Crne Gore. Za svih 12 mjeseci prošle godine primio je, pored poslaničke plate, i varijabilu. Te prihode navodi u imovinskom kartonu.

Jelić je, podsjetimo, bio direktor ZZZCG do marta 2012. Godine, kada je razriješen dužnosti na lični zahtjev. To mjesto naslijedila je njegova supruga Vukica. Ona je svog muža nešto duže od godinu nakon što je imenovana za direktoricu, a mjesec dana po usvajanju nove
sistematizacije radnih mjesta, postavila za savjetnika.

Iz Rješenja o rasporedu od 25. jula 2013. godine, koji je potpisala Jelićeva supruga, ne vidi se sa kojeg mjesta je Zoran Jelić  raspoređen na mjesto “samostalnog savjetnika za koordinaciju i  praćenje procesa rada u Sektoru za razvoj ljudskih resursa”. Jelić je odbio da odgovori na pitanje CIN-CG koje je mjesto pokrivao u ZZZCG,
od momenta kada je napustio poziciju direktoar ove ustanove do  postavljanja za savjetnika.

Jelić je za vrijeme šefovanja u ZZZCG postao poznat po čuvenoj formuli za uspjeh vladajuće partije na izborima, koju je otvoreno  promovisao na jednoj od sjednica DPS-a. “Jedan zaposleni - to su četiri glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka smanjili smo  njima jedan glas, a nama povećali i tu je dio porodice. 'Ajmo tom
čovjeku da pomognemo da se zaposli i imaćemo efekat ova četiri glasa  za DPS”, poručio je Jelić.
Nadležne institucije, u prvom redu Upravna inspekcija pri Ministarstvu  unutrašnjih poslova (MUP) i Agencija za antikorupciju, nijesu preduzeli  odgovarajuće mjere protiv Jelića zbog kršenja zakona. Nijesu  reagovali ni prema njegovoj supruzi, koja je zbog konflikta interesa po  zakonu morala tražiti izuzeće, kada je 2013. godine potpisala
rješenje o rasporedu supruga Zorana u zvanje državnog službenika.
Direktor Agencije za antikorupciju Sreten Radonjić odgovorio je za  CIN-CG da mu Zakon o sprečavaju korupcije „ne dozvoljava proizvoljno komentarisanje“ slučaj, te da ne može da odgovori da li  je su Jelići bili u konfliktu interesa.

“Da bi Agencija mogla sa  sigurnošću da utvrdi postojanje povrede zakona potrebno je da
raspolaže svim činjenicama, dokazima i dokumentacijom“ reako je  Radonjić. On je i sugerisao novinarima CIN-CG da ukoliko posjeduju,
dokaze mogu dostaviti Agenciji na provjeru i postupanje. Iz Agencije su indirektno poručili i da ih ne zanima to što je Zoran  Jelić godinama paralelno radio kao poslanik i državni službenik, iako  je to zabranjeno zakonom.“Zakonom o državnim službenicima i  namještenicima propisane su odredbe koje regulišu prava, obaveze i
odgovornosti zaposlenih u državnim institucijama. Njihova neposredna  primjena je na poslodavcu”, odgovorio je Radonjić.
Dakle, prema ovom tumačenju upravo je Jelićeva supruga, kao njegov  poslodavac, trebalo da utvrdi da li je prekršen Zakonom o državnim  službenicima i namještenicima, kada je za savjetnika imenovala politički eksponirano lice.
Članica Savjeta Agencije za antikorupciju i izvršna direktorica  Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović ocijenila  je da slučaj bračnog para Jelić brutalan primjer privatizacije  državne ustanove. Ćalovićeva je navela da je Vukica Jelić ranije  morala da se obrati tadašnjoj Komisiji za sprječavanje sukoba interesa i traži mišljenje prilikom  raspoređivanja njenog supruga u službeničko zvanje. Ona je kazala da Zakon o konfliktu interesa propisuje da se u bilo kom  slučaju, gdje privatni interes može biti stavljen ispred javnog, treba  obratiti Agenciji i tražiti mišljenje ili se sam izuzeti iz tog  postupka.
“U jednom periodu gospodin Jelić je bio direktor, a gospođa Jelić  službenica. Onda je gospođa Jelić postala direktorica, a gospodin  Jelić službenik, a potom je gospodin Jelić kao bivši direktor savjetovao gospođu Jelić kao novu direktoricu. Sama komplikacija da  se taj slučaj ispriča na taj način, pokazuje koliko je to očigledan  konflikt interesa”, naglasila je.
Ćalovićeva je za CIN-CG istakla i da je cijeli slučaj dodatno  upozoravajući, ako se ima u vidu da je Jelić poslanik u Skupštini,  koja bi trebalo da vrši kontrolu izvršne vlasti, a konkretno  ZZZCG.

“Jelić je bio i predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i  socijalno staranje, koji treba da vrši nadzor nad institucijom gdje je  njegova supruga direktor, a on službenik”, istakla je.
Vukica Jelić nije željela da daje putem telefona izjave povodom  kršenja zakona u ZZZCG, dok Zoran Jelić nije odgovorio na pitanja  CIN-CG.

IA traži zabranu rada na dva kolosjeka

NVO Institut Alternativa ranije (IA) je apelovao na nadležne, u prvom  redu Agenciju za antikorupciju i Upravnu inspekciju, da zaustave  zloupotrebu zakona i rad na dva kolosjeka. Oni su komentarisali slučaj  poslanika DPS-a Radovana Obradovića, koji je lani dobio otpremninu u  iznosu od 15 000 eura, zato što je napustio radno mjesto savjetnika u  Opštini Bijelo Polje. Pored toga njemu je i radni odnos u Opštini  mirova. I to po osnovu Zakona o radu, koji se nije mogao odnositi na  njega.
Iz IA su naglasili da se mirovanje radnog odnosa nije moglo odnositi na  Obradovića, pošto je on bio savjetnik u Opštini, a prava državnih i  lokalnih službenika uređena se posebnim zakonima. Riječ je o Zakonu o  državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj  samoupravi, koji ne prepoznaju mirovanje radnog odnosa službenika iz  razloga biranja na neku “državnu funkciju”.
“Logika koja se primjenjuje na zaposlene u privatnom ili nevladinom  sektoru, ne može se primjenjivati na zaposlene u državnoj upravi i  lokalnim upravama. Priroda posla i ovlašćenja javnih službenika stavljaju ih u naročito osjetljiv položaj, kako sa stanovišta politizacije, tako i sa stanovišta sukoba interesa”, kazali su iz IA.

Inspekcija ih nije kontrolisala

Iz Upravne inspekcije su odgovorili za CIN-CG da nijesu vršili nadzor u slučaju Jelić, te da mogu da daju samo načelan komentar.
Potvrdili su, međutim, da članom 9 Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano da je državni službenik dužan da se  uzdržava od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja. Dodali su i da je članom 83 istog zakona precizirano da je izražavanje političkih uvjerenja u vršenju posla teža povreda radne obaveze.

Na pitanje da li je Vukica Jelić morala da traži izuzeće, kada je  postavila supruga za savjetnika u ZZZCG, odgovorili su da poslove sukoba  interesa utvrđuje Agencija za sprječavanje korupcije. “Podsjećamo, članom 134 stav 1 Zakona o državnim službenicima i  namještenicima propisano je da o pravima i obavezama državnog
službenika, odnosno namještenika odlučuje starješina državnog  organa rješenjem”, piše u odgovoru.
CIN-CG pitao je Upravnu inspekciju i da li postoji pravni osnov za  primanje varijabile u Skupštini i ZZZCG paralelno, ako se, prema  propisima, varijabilni dio zarade isplaćuje za izuzetne rezultate u  radu ili uslijed povećanog obima posla. Kazali su da je odgovor najbolje zatražiti od nadležne budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koja kontroliše primjenu Zakona o  zaradama u javnom sektoru.

Ana Komatina

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta "Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Advokat Zoran Piperović u reagovanju na tekst "Lažni projekat na Karibe odnio 194.000 eura?" tvrdi da Veselin Barović više nema udjela u vlasništvu “Eurofonda”.
U tekstu koji smo objavili informisali smo javnost da je “Euroinvest”, koji upravlja “Eurofondom”, opredijelio skoro 200.000 eura za firmu registrovanu na Kajmanskim ostrvima, koja je trebalo da izradi arhitektonsku dokumentaciju održivog razvoja solane. Taj posao firma sa Kajmanskih ostrva nikada nije završila.
Moguće je da advokat Piperović vjeruje da njegov vlastodavac nema udjela u “Eurofondu”.
Zvanična dokumenta koja mi posjedujemo - demantuju te tvdnje.
Kada je 2013. godine sklopljen posao o kojem smo pisali, Barović je bio jedan od vlasnika “Eurofonda”, o čemu svjedoči i revizorski izvještaj čiji izvod objavljujemo u prilogu.

Objavljujemo i najnoviji podatak iz 2016. godine sa sajta Centralne depozitarne agencije (CDA), odnosno “Listu 10 najvećih akcionara” iz koje se vidi da Veselin Barović i sada ima 2,6 odsto vlasništva u “Eurofondu”.
Advokat Piperović kaže i da naš tekst obiluje nedoumicama. Dužnost novinara nije da odgovori na sva sporna pitanja, ali jeste da ih postavi. Glavni problem, dakle, nije u tome što novinari ne znaju odgovore, već to što Ognjen Jovović stečajni upravnik solane "Bajo Sekulić" nije nikada čuo za kajmansku firmu “Balkan Investment Management Limited”, koja je trebala da napravi projekat održivog razvoja solane, za što je “Eurofond” opredijelio značajna sredstva.

Lista 10 najvećih akcionara 08. 09. 2016. godine

Punomoćnik biznismena Veselina Barovića, advokat Zoran Piperović kazao je da njegov klijent nema udjela u "Eurofondu". Piperović je reagovao povodom teksta "Lažni projekat na Karibe odnio 194.000 eura?", koji je objavljen 4. septembra na sajtu Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, a koji je prenijela dnevna novina "Vijesti". Reagovanje Piperovića prenosimo u cjelosti.

"U samom tekstu čiji naslov završava upitnikom navedene su neistine, čak i nedoumice u vezi same srži izvještaja, tako da uopšte nije jasno, šta se njime htjelo postići. Naime, iz same sadržine proizilazi da je predmetni ugovor možda I realizovan, pa je isplaćena određena suma, a onda se malo dalje konstatuje da‚ možda  i nije. Sama ova jezička i logična egzibicija govori o površnosti istraživača, a što ne reći i imenovanog pomagača u istraživanju. Uostalom, čitalac ne može da zaključi iz teksta, ko je vlasnik „Eurofonda“? Ovo zbog toga što se u istom tvrdi, da taj fond kontrolišu (sic!) ljudi (sic!) Veselina Barovića, a zatim malo dalje se konstatuje i to decidno da se na sajtu Barovićevog (sic!) Eurofonda nalazi i „strategija održivog razvoja Solane“. Dakle, ne znamo, kako sugeriše ovaj tekst, ključne dvije stvari : Ima li ugovora i čiji je Eurofond? Stvar je vrlo prosta i provjerljiva.Moj vlastodavac nema udjela u Eurofondu.I tu istinu zadnjih godina uvijek pojede želja za senzacionalizmom. Čak pod uslovom i da ima veze sa tim fondom, da je on vlasnik, sam tekst, do zla Boga kontradiktoran,nije zaslužio stranice Vašeg lista", saopštio je Piperović.

Italijan Ćiro Kanone iz Brindizija, osuđivan zbog pranja novca od šverca cigareta,  tvrdio je da da mu je u Crnoj Gori ukraden milion eura.
Njegovu krivičnu prijavu, međutim, odbacilo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici.
U međuvremenu Kanone je preminuo, a gdje je završio, navodno, njegov milion eura, još nije jasno.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)  objavio je u avgustu prošle godine  da je Kanone  2013. godine tužio pastorka Roberta Ivicu Šušića  (Robert Ivitsa Shushich),  studenta Univerziteta Donja Gorica i potpredsjednika mladih Atlantskog savjeta.
Kanone je tužbom tvrdio  da mu je Šušić oteo stan od 79 kvadrata i garažu nedaleko od Svetog Stefana i Miločera.
Predmet po tužbi Kanonea vođen je u Osnovnom sudu u Kotoru, ali je zamrznut nakon njegove smrti 2014. godine.
Brindizijcu je sporni  stan u februaru 2012. godine prodala firma “Anagusta”, kontroverznog nikšićkog biznismena Branislava  Mićunovića.
Ipak, gubitak stana nije bio njegov najveći problem u Crnoj Gori.
Ostao je, navodno, i bez miliona eura koji je deponovao u Prvoj banci, koja je u vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića.
Kanone je godinu pred smrt preko svoje advokatice iz Podgorice Mirjane Tomović podnio krivičnu prijavu zbog nestanka novca sa njegovog bankovnog računa.
Za tu, navodnu, krađu optužio je  bivšu suprugu državljanku Bugarske, sa prebivalištem u Podgorici - Marijanu Kaluđerović   (Mariana Kalugerovich).
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici potvrdili su da su izviđali po krivičnoj prijavi Italijana.
“Prema izvještaju koji je Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljen iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ovo tužilaštvo je sprovelo izviđaj, postupajući po krivičnoj prijavi  C. C. (Ćira Kanonea).
Krivična prijava podnijeta je  protiv M. K., zbog produženog krivičnog djela prevara.
Ocjenom prikupljenih dokaza, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici  našlo je da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv M. K., iz kojih razloga je krivična prijava odbačena”, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Prema ranijim podacima CIN-CG, Marijana Kaluđerović u glavnom gradu Crne Gore posjeduje dvije firme “La Serenissima” i “LMP”.
Firmu “La Serenissima”, koja se bavi trgovinom na malo namještajem, opremom za osvetljenje i ostalim predmetima za domaćinstvo u specijalizovanim prodavnicama, u avgustu 2002. osnovao je Italijan Serđo Rombaldoni (Sergio Rombaldoni).
Kaluđerovićeva se prilikom osnivanja vodila kao ovlašćena zastupnica i izvršna direktorica te firme.
Nepunu godinu kasnije Rombaldoni istupa, a Kaluđerovićeva postaje vlasnica firme, dok njene prethodne funkcije preuzima Goran Kaluđerović.
Druga firma “LMP” bavi se nespecijalizovanom trgovinom na veliko, a osnovana je u martu 2011, sa adresom u zgradi Maxim u Podgorici.
Njeni osnivači su  Robert Šušić (40%), Marijana Kaluđerović (50%) i Bugarin Dimitar Guerganov (Dimiter Guerganov).

Tomovićeva: Iz Forenzičkog centra rekli da potpis nije falsifikovan

Advokatica iz Podgorice Mirjana Tomović kazala je juče da je tužilaštvo odbilo krivičnu prijavu Kanonea nakon vještačenja koje je obavljeno u Forenzičkom centru u Danilovgradu.
Vještaci su dali nalaz  da potpis njenog nekadašnjeg klijenta na punomoćju, pomoću kojeg je podignut novac sa računa, nije falsifikovan.
“To vještačenje Forenzičkog centra  bilo je ključno. Novac je podignut sa računa u dva navrata. Kanone je tvrdio da on nikada nije dao punomoćje Kaluđerovićevoj da podigne novac sa njegovog bankovnog računa”, rekla je Tomović.
Dodala je da se sa predmetom u kotorskom Osnovnom sudu ništa nije promijenilo.
“Zakonski nasljednici Kanonea se nisu javili i predmet je zamrznut”, istakla je Tomovićeva.

Pranje miliona od šverca  cigareta, godine u zatvoru

iro Kanone je za života bio  u žiži italijanskih medija i tamošnjih istražnih organa. Italijanski medij “Trnews.it” u julu 2013. godine objavio je da je sad pokojni  Kanone predvodnik švercerske organizacije.
Finansijska policija za borbu protiv mafije te godine Ćiru i njegovom sinu Oskaru zaplijenila je trajno imovinu vrijednu blizu šest miliona eura, nakon istrage koja je trajala više od godinu.
Njegova firma, koja je poslovala u sektoru proizvodnje plastike,  tada je konfiskovana, a zvanični organi su navodili da je porodica Kanone novac prala u Italiji, Monaku, San Marinu, Bahamima... To nije bio prvi put da su Kanoneovi na udaru policije. Po švercu i pranju novca tamošnjim pravosudnim i bezbjednosnim organima poznati su više od 15 godina...
Zbog pranja novca i šverca cigareta Ćiro je u maju 2009. osuđen na pet godina zatvora, a njegov sin Oskar na šest.

Vladimir Otašević

Policija do sada nije procesuirala ni jednog kamataša koji je svoje usluge reklamirao na internetu i na taj način tražio žrtve.

Iz Uprave policije pak tvrde da prate internet oglase o davanju novčanih pozajmica. Radi se o novčanim pozajmicama uz kamatu, a često i obavezno obezbijeđene nekretninama. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pronašli su desetak takvih oglasa.

Na sajtu “mooglasi.me” postavljen je oglas za davanje novčanih pozajmica uz obavezan zalog nekretnine. Ostavljen je broj telefona – 069446***. Vlasnik tog telefonskog broja rekao je novinaru CIN-CG da trenutno ne daje novčane pozajmice, bez  uloga onog koji traži pozajmicu. Kazao je i da je obavezan zalog nekretnine, a i da novčanu pozajmicu isključivo daje samo uz zalog poslovnih prostora, ne i stambenih. Nije želio da precizira kolika je kamata, kao i gornji i donji limit pozajmice.

Isti broj telefona 069446*** nalazi se i ispod oglasa o obukama “pasa, vodiča pasa, dresera pasa, detektiva, istražitelja, tjelohranitelja, zaštitara imovine, tajnih agenata.”

U oglasima se navodi da se radi o “Bezbjednosno zaštitnoj agenciji Podgorica - Centru za obuku dobrovoljaca”. U Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) nema ni riječi o postojanju takve agencije, takođe ni u Registru nevladinih organizacija - Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Advokat Goran Rodić upozorava da zelenaši obično imaju kriminalnu prošlost i da su skloni prijetnjama i fizičkom nasilju.

"Zelenaštvo je često i dio organizovanog kriminala, kao što je pranje novca, krijumčarenje narkotika ili sličnih radnji, što ljude koji se bave ovim čini posebno opasnim i spremnim na upotrebu sile", upozorio je.

Rodić smatra da je zakonska regulativa u Crnoj Gori dobra za borbu protiv ove vrste kriminala, ali da se zbog specifičnih okolnosti slučajevi zelenaštva teško procesuiraju. Problem je, kako kaže, i to što oštećeni u većini slučajeva ne žele da sarađuju sa nadležnima kako bi se procesuirali kamataši, često zbog straha.  Dodaje da bi nadležni trebalo da se bave i ispitivanjem porijekla novca.

Zelenašenje u Crnoj Gori je rastući problem i potrebno je da država efikasnije reaguje. Uprkos toj ocjeni skupštinskog Odbora za bezjednost i odbranu, pravosnažne osuđujuće presude zelenašima za poslednje dvije godine mogu se izbrojati na prste jedne ruke. Bilo ih je samo tri, od kojih je samo u jednom slučaju zelenaš završio u zatvoru.

“Pojava vršenja krivičnog djela zelenaštvo u Crnoj Gori i dalje predstavlja veliki društveni problem, koji zahtijeva efikasniju reakciju državnih organa. Odbor za bezbjednost je konstatovao da je pojava vršenja krivičnog djela zelenaštva jedan od rastućih problema, a imajući u vidu da zelenaške aktivnosti jačaju uticaj organizovanih kriminalnih grupa kroz širenje polja njihovog djelovanja, Odbor je ocijenio da nadležni državni organi rješavanju ovog problema treba da posvete punu profesionalnu pažnju”, kazao je za CIN-CG predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu u Skupštini Crne Gore Mevludin Nuhodžić. On je naglasio da je potrebno tom problemu posvetiti punju pažnju.

Podaci iz Sekretarijata Sudskog savjeta, dostavljeni CIN-CG, pokazuju da je lani i za prvih pet mjeseci ove godine bilo ukupno tri pravosnažne, osuđujuće presude za zelenaštvo. Presudom podgoričkog  Osnovnog suda iz decembra 2015. jedna osoba je pravosnažno osuđena  na zatvorsku kaznu zbog zelenašenja. Druga je, presudom Osnovnog suda u Herceg Novom, pravosnažno osuđena na uslovnu kaznu zbog ovog krivičnog djela. Iz Sekretarijata Sudskog savjeta su istakli i da je u maju ove godine postala pravosnažna presuda Osnovnog suda u Kotoru, kojom je jedna osoba takođe osuđena na uslovnu kaznu zbog davanja novca na kamatu.

Nuhodžić je podsjetio da u 2014. godini crnogorski sudovi nijesu donosili presude za zelenašenje, kao i da su u tužilaštvu bile podnijete samo tri krivične prijave.

Izjavio je da očekuje da će se, uz efikasniji rad nadležnih organa i moć medijskog izvještavanja o ovom problemu, građani ohrabriti da u većem broju dostavljaju policiji saznanja o zelenaštvu ili nasilju koje isto obično prouzrokuje.

CIN-CG ranije je, pozvavši se na nezvanične podatke, objavio da je veliki broj samoubistava u Crnoj Gori posljedica zelenaških dugova.

Čovjek, koji je i sada žrtava kamataša, kazao je za CIN-CG da godinama plaća kamatu zbog pozajmice osobi koja se tim poslom bavi od devedestih.

"Dobar je prijatelj sa mnogo inspektora i nikad se nije zacrvenio kad mi je kamatu povećavao sa prvobitnik pet odsto, na 15 koliko mu sad plaćam. Kaže niko me nije tjerao. Sve što zaradim dajem njemu, ponekad pozajmljujem da bi mu na vrijeme donio kamatu. Nekad mu je teško i da siđe da mu dam novac, pa me je naučio da mu ubacim u poštansko sanduče. Nemam ideju kako da se uzvučem iz ovoga. Trpim dok mogu, ali ga nijesam prijavio policiji", rekao je čovjek, čije ime je poznato redakciji.

Dodao je da su ga nekoliko puta prijavljivali drugi dužnici, ali da nikad nije zadržan duže od informativnog razgovora. "Znači, nema svrhe da ga prijavim", kazao je.

I dok građane uništavju zelenaške kamate, iza brojnih oglasa u kojima se nude novac uz sumnjive uslove  stoje i pojedinci iz inostranstva. Oni slobodno reklamiraju svoje usluge, nudeći  milione eura, a crnogorske institucije ne istražuju ovakve pojave.

Napredak u ovoj godini

Nuhodžić je kazao da se, iako nije riječ o impozantnim brojkama, mora konstatovati napredak u dosadašnjim aktivnostima nadležnih organa u suzbijanju zelenašenja.

Istakao je da je, prema podacima Uprave policije,  za prvih šest mjeseci ove godine sprovedeno deset policijskih akcija po osnovu zelenašenja i da je nadležnim državnim tužilaštvima procesuirano osam lica, od kojih su dva lica povratnici, a šteta u dijelu zelenaške kamate iznosi oko milion eura.

“U periodu od 1. januara do 15. juna 2016. godine državnim tužilaštvima podnijeto je 16 prijava protiv 17 lica za navedeno krivično djelo. Protiv tri lica, po optuženjima tužilaštva, u toku je krivični postupak pred nadležnim sudovima; protiv sedam lica odbačena je krivična prijava zbog nepostojanja elemenata predmetnog krivičnog djela u radnjama prijavljenih lica, dok je protiv devet lica izviđaj u toku”, saopštio je.

Važna uloga notara

Ministarstvo pravde pozvalo je lani sve građane koji imaju pritužbe da notari učestvuju u poslovima sa elementima zelenašenja, da se obrate tom resoru ili Notarskoj komori.

Predsjednik Notarske komore Branislav Vukićević kazao je za CIN-CG da, prema informacijama kojima raspolaže, takve prijave nijesu pristizale.

On je pojasnio da je zabranjeno da notati ovjeravaju zelenaške ugovore, te da posebno moraju voditi računa kada je riječ o pozajmicama između fizičkih lica.

“Obično kad dođu stranke da ovjere ugovor o zajmu skrenemo pažnju kolegama da se ne smiju ovjeravati ugovori o zajmu u kojima je navedena kamata”, kazao je.

Vukićević je dodao da notari, u slučaju da ovjere ugovor o zajmu sa kamatom, učestvuju u krivičnom djelu.

Prema riječima predsjednika Notarske komore, ugovori o zajmu između dva fizička lica, koji su u posljednje vrijeme rijetki, mogu da se ovjere isključivo bez kamate. Međutim, ovjeravajući takav ugovor, notari ne mogu da otkriju da li je riječ o zelenaštvu ili stvarnoj pozajmici.

Ana Komatina i Vladimir Otašević

Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović saopštio je  da će zatražiti pokretanje  istrage o porijeklu novca kojim je policijski specijalac Boro Grgurović nedavno kupio stan od više desetina hiljada eura.
Tokom  istrage utvrdiće se i da li je pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) novac za nekretninu   dobio kao nagradu za priznanje brutalnog prebijanja Miodraga Mija Martinića 24. oktobra.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) prije nekoliko dana objavio je da je Grgurović kupio dvosoban stan u Podgorici,  par mjeseci nakon što je  poslije priznanja optužen  za  prebijanje Martinovića. Martinović je zverski pretučen u nasilnoj akciji  pripadnika SAJ-a tokom policijskog gušenja  protesta Demokratskog fronta.
Izvori CIN-CG tada su nezvanično saopštili da je Grgurović novac za kupovinu stana dobio kao nagradu  što je sa kolegom Goranom Zejakom  preuzeo krivicu za zvjersko postupanje oko 20 sajovaca.   Grgurović je, medjutim za CIN-CG ranije negirao te tvrdnje, ističući da je novac za stan dobio od očuha svoje supruge, koji živi u Beogradu. Sedamdeset  kvadrata u zgradi u Bloku pet Grgurović je platio gotovinom. Prema dokumentima u koje je CIN-CG imao uvid stan je kostao 55.000 eura.

Prije nego se sa porodicom  uselio, u stanu su izvršene određene popravke koje su dodatno koštale.
“U oviru svojih ovlašćenja, zatražiću pokretanje istrage porijekla novca kojim je, kako se navodi, pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice Boro Grgurović, nakon priznanja krivice za prebijanje Mija Martinovića, kupio i adaptirao dvosoban stan u Podgorici”, rekao je Danilović.
Dodao je da će biti temeljno ispitane “sve sumnje da je služba nagradila službenika SAJ-a za preuzimanje odgovornosti za prebijanje Martinovića”.
“U tom smislu očekujem efikasnu istragu i tijesnu saradnju Tužilaštva i Uprave policije.  Podsjećam da sam u nekoliko navrata izrazio nezadovoljstvo što do sada niko po komandnoj liniji nije odgovarao zbog nasilja dijela specijalaca nad građanima”, rekao je za CIN-CG  Danilović. Dodao je da je tim povodom  zatražio od direktora Uprave policije Slavka Stojanovića da hitno reaguje i pozove na  odgovornost komandata SAJ-a Radoslava Lješkovića.

“Snažno sam podržao krivičnu prijavu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda  Šućka Bakovića protiv šefa SAJ-a, koja je uslijedila, a u kojoj se navodi  da je najmanje 14 pripadnika SAJ-a direktno brutalno pretuklo Martinovića i oštetilo njegovo vozilo, kao i sumnje da se Lješković solidarisao sa nasilnicima izjavom da ne zna imena pripadnika jedinice na čijem je čelu, koji su učestvovali u svemu”, kazao je ministar policije.
Rekao je  da očekuje da će aktuelni i budući sudski procesi rezultirati nedvosmislenim utvrđivanjem odgovornosti  za nasilje, ali i eventualnim  drugim  zloupotrebama koje su pratile taj  slučaj. Lješković će u podgoričkom Osnovnom sudu najprije svjedočiti u postupku protiv Grgurovića i Zejaka, a zatim -  30. juna, sjesti i na optuženičku klupu. Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni predlog protiv Lješkovića za krivično djelo - pružanje pomoći učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela. Njemu prijeti kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Vladimir Otašević