Najoštrije osuđujemo uvrede i prijetnje nasiljem koje je nepoznati muškarac uputio novinarki Radio televizije Crne Gore (RTCG), Duški Pejović, u nedjelju veče, 9. marta, ispred njenog stana u Podgorici, priopćeno je iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Instituta za medije Crne Gore (IMCG), Media centra i Centra za ženska prava (CŽP).

"Ovo je napad na Duška Pejovića ne samo kao novinarku, ženu, već i kao aktivistkinju i borkinju za ljudska prava, čiji dugogodišnji rad prati kritičko izvještavanje o retrogradnim, antidemokratskim politikama, a koja je upravo zbog toga iu prošlosti bila izložena prijetnjama smrću i napadima u vidu medijskog linča. Ovakvi incidenti ugrožavaju slobodu izražavanja, sigurnosti novinara i novinarki, kao i demokratske vrijednosti na kojima bi trebalo počivati ​​građansko društvo. Pozivamo policiju i pravosudne organe da u potpunosti istraže prijetnje novinarke Pejović, da je zaštita i primijene sve mehanizme kojima će spriječiti ugrožavanje njenih prava i garantovati njenu sigurnost, te joj omogućiti da sigurno i slobodno obavlja svoj posao i živi bez straha”, navodi se u zajedničkom priopćenju CIN-CG, SMCG, IMCG i CŽP.

U Reagovanju Zavoda za školstvo Crne Gore (ZŠCG) na tekst Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG): „Nastavnik privremeno udaljen sa nastave, dugo se čekala reakcija na navode o nasilju i seksualnom uznemiravanju” se ništa ne demantuje, već se  potvrđuju  činjenice iz našeg istraživanja o ulozi ZŠCG u slučaju navodong nasilja od strane nastavnika nad učenicima i učenicama OŠ Branko Božović. CIN-CG se vodio isključivo činjenicama i obimnom dokumentacijom, te nema ni riječi o tendecioznih namjerama, za šta nas optužuju iz ZŠCG. 

Redakcija CIN-CG

U skladu sa članovima 61-65 Zakona o medijima, zahtijevamo da objavite demanti navoda koji se nalaze u vašem tekstu objavljenom na portalu Vijesti, dana 6. marta 2025. godine „CIN-CG: Nastavnik privremeno udaljen sa nastave, dugo se čekala reakcija na navode o nasilju i seksualnom uznemiravanju”, u kojem tendenciozno konstatujete da uprava Zavoda za školstvo, nakon saznanja da dio učenika trpi nasilje u JU OŠ „Branko Božović“, nije odmah adekvatno reagovala. Želimo da vas demantujemo i podsjetimo da smo u ovom slučaju postupili u skladu sa nadležnostima Zavoda za školstvo.

Ponavljamo da je u nadležnosti Zavoda za školstvo pružanje savjetodavne podrške, a ne i određivanje kaznenih mjera. Tendenciozno prebacujute odgovornost za eventualni slučaj seksualnog uznemiranja i fizičkog nasilja od strane jednog nastavnika prema učenicima na upravu Zavoda za školstvo, a ne na Školu. U Izvještaju o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada date su preporuke upućene Školi na koji način da preventivno djeluju i reaguju u slučaju pojave nasilja. U Izvještaju o eksternom utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada, 13% anketiranih učenika navodi da u Školi ima slučajeva fizičkog nasilja od strane nastavnika. Međutim, prosvjetna nadzornica koja je radila ključnu oblast Etos ustanove ne navodi da su joj učenici u toku razgovora potvrdili vjerodostojnost ovih anketnih tvrdnji. U pomenutom Izvještaju nadzornica ne spominje pojavne oblike seksualnog uznemiravanja od strane bilo kog nastavnika škole.

Smatramo da je dio teksta koji se odnosi na reagovanje uprave Zavoda na navodno neadekvatno reagovanje zasnovano na netačnim i neprovjerenim informacijama, koje nanose štetu ugledu Zavoda za školstvo. Očekujemo da objavite ovaj demanti u skladu sa Zakonom o medijima i principima novinarske etike, kako bi se izbjeglo dalje dezinformisanje javnosti. 

Naše društvo ima duboko autoritarne korijene, zabrinjavajuće je jačanje desnice, koje i one osvojene slobode pokušavaju da ukinu, pravda još nije dostupna, govor mržnje je i dalje prisutan, zaključci su sa okruglog stola “Ima li pravde u Crnoj Gori za LGBTQI+”.

Ministar pravde u Vladi Crne Gore Bojan Božović je podsjetio da su ljudska prava neodvojivi dio čovjeka i društva, a da su jedan od najranjivijih djelova tog društva  i LGBTQI+ .

“Dodatni fokus moramo usmjeriti na govor mržnje. Jako je važno i da pratimo trendove koje nameće praksa Suda u Strazburu i praktičara koji se bave ovom temom. Posebnu pažnju treba posvetiti i kaznenoj politici”, naveo je ministar. 

Na pitanja i konstatacije Marka Vukčevića iz Spektre i Ivane Vojvodić iz Juventasa, govoreći o razlozima za stopiranje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju na osnovu samoodređenja, navodi da je to izuzetno važan izvor prava, te da pretpostavlja da je samo riječ u dodatnom usklađivanju, te da su i političke okolnosti sigurno uticale da zakon još ne bude usvojen.

“Ja svakako podržavam usvajanje ovog zakona i ministarstvo je dalo saglasnost za njegovo usvajanje. Svakako treba napraviti dodatne konsultacije zbog čega Zakon još nije usvojen”, istakao je ministar.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je pisao da Vlada, i pored obećanja, ali i obaveze, nije sredinom decembra prošle godine na dnevni red stavila prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Na Zakonu je rađeno osam godina, a očekivalo se da bude usvojen do kraja ove godine u Skupštini Crne Gore. Usvajanje ovog Zakona je i obaveza prema Vladinom programu za pristupanja EU 2024-2027. Prema tom dokumentu ovaj propis trebalo je da bude usvojen do kraja prošle godine.

Predstavnik ambasade Kanade u Crnoj Gori Dejvid Morgan je istakao da snažno podržavaju civilne organizacije u borbi za ljudska prava, te da smo ovdje najprije “da učimo kako možemo biti bolji”.

Predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je podsjetila da je jedan od onih koji je rizikovao svoj život za borbu za ljudska prava bio i Zdravko Cimbaljević, koji je predvodio prvi prajd u Crnoj Gori i bio primoran da napusti Crnu Goru, a “sklonište je našao baš u Kanadi”.

Iako je prošao dug put od prve parade, navodi direktorka CIN-CG, još ima puno da se uradi da bi ove osobe mogle da žive kao ostali.

“Ne mogu da usvajaju djecu, a nemaju ni mnoga druga prava koje imaju heteroseksualne osobe”, istakla je Tadić Mijović. 

Ona je istakla da je neusvajanje Zakona o samoodređenju opstrukcija u vladajućoj koaliciji,”jer desne partije u toj koaliciji ne žele prava za ovu zajednicu”.

Sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković je istakla da su problemi relikt naslijeđenog ponašanja, nepoštovanje zakona i neadekvatna primjena tih zakona.

“Nedostatak liberalizacije uma, to nam nedostaje”, navela je sutkinja.

Podsjetila je da Ustav, Krivični zakonik,ali i drugi propisi zabranjuju diskriminaciju.

Dodala je da se napadi u većini slučajeva procesuiraju kao prekršaj na osnovu Zakona o javnom radu i miru. “Zanemarljiv je broj slučajeva, koji je procesuiran po Zakonu o zabrani diskriminacije”, istakla je Vuković.

Naglasila je i da nerijetko dolazi do zastare ovih postupaka, da je neblagovremeno i postupanje policije, čime je pravovremena zaštita žrtava dovedena u pitanje.

“ Jako je siromašna i sudska praksa u ovom pravcu nažalost. Bilo bi interesantno izreći kaznu rada u javnom interesu, osuđenog uputiti na rad u nekoj organizaciji, koja se bavi zaštitom prava ovih osoba, međutim takvih presuda nije bilo”, istakla je sutkinja Vuković.

Sutkinja je rekla i da je evidencija ovih slučajeva takođe sporna, te da nijesu pouzdani podaci o procesuiranim slučajevima.

Izvršni direktor ERA – Saveza za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i Turskoj Danijel Kalezić je ocijenio da ima li pravde možda dobro govori i to što nadležni kalkulišu godinama oko usvajanja Zakona o samoodređenju.

Zatim, dodaje i da većina podzakonskih akata nije usklađena sa Zakonom o istopolnom partnerstvu, te da dvoje djece istopolnog para već sedam godina ne mogu da dobiju državljanstvo, jer nadležni neće to da riješe.

“Mnoge prepreke i dalje postoje i formalno pravne i životne”, istakao je Kalezić. 

Dodao je i da se napad na ove osobe tretira kao kafanska tuča, kada govorimo o sudskoj praksi, pa se izriču novčane,uslovne kazne i slično.

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da je jačanje desnice možda i najveći problem kada govorimo o ljudskim pravima.

“Očekujemo veliki pad podrške u narednom periodu zbog jačanja desnice”, navela je ona.

Naglasila je da su potrebna veća izdvajanja iz budžeta za ovu oblast.

“ Imamo stagnaciju u ovoj oblasti, koja može dovesti i do porasta nasilja”, upozorila je Vojvodić.

Navela je i da istraživanje pokazuje da 71 odsto građana Crne Gore smatra da ove osobe treba da imaju ista prava,kao svi ostali.

“Problem je porast govora mržnje i nasilja, a u posljednjem periodu trans osobe su posebno ugrožene”, navela je direktorka Juventasa.

Novinarka CIN-CG Đurđa Radulović je navela da je CIN-CG objavio pet tekstova i jedan podkast u okviru ovog projekta. 

Istakla je da, osim o svim ovim problemima koji su pomenuti, govorili smo i o zdrastvenoj zaštiti transrodnih osoba.

“ Dugo godina im nije bila dostupna hormonska terapija, mnogi ljekari nijesu dovoljno informisani šta im je potrebno, suočavaju se sa nepristojnim pitanjima…” navela je Radulović.

Psihijatrica Tea Dakić je istakla da su i Zakon o istopolnom partnerstvu i Zakon o samoodređenju i dalje dikriminatorni.

“ Ne dozvoljava se mlađima od 18 da promijene pol, ali se dozvoljava djetetu od 15 godina da radi, sačini testament bez saglasnosti roditelja i slično”, naglasila je Dakić.

Sutkinja Vuković je zaključila da smo primorani da uskladimo zakonodavstvo sa međunarodnim standardima,  te da “nije te obaveze, ne bi ni ovoliko uradili”.

Događaj je organizovan u okviru projekta: “Unapređenje zaštite prava LGBTQI+ populacije i pristupa pravdi u Crnoj Gori”, koji je podržan od strane Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI). Cilj projekta je unapređenje zaštite prava LGBTQI+ zajednice i njihovog pristupa pravdi u Crnoj Gori, kroz istraživanje reakcija državnih organa na prijavljene slučajeve diskriminacije i napada na LGBTQI+osobe i govor mržnje na internetu, kao i analizu praksi sudova i drugih institucija u vezi sa kršenjima prava LGBTQI+ zajednice.

Media centar, u sklopu projekta „Profesionalno novinarstvo za bolju zaštitu ljudskih prava“, koji se realizuje u partnerstvu sa Institutom za medije Crne Gore i Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave, raspisuje:

Javni poziv za obuku novinara/ki u oblasti istraživačkog novinarstva 

Na ovaj poziv mogu se javiti novinari/ke iz Crne Gore koji su zaposleni, ali i oni koji rade kao frilenseri, novinari/ke sa iskustvom, a i oni koji tek počinju. 

Obuka će se odvijati u dvije faze.  Prvo kroz organizovanje dvodnevnog treninga 7. I 8. februara 2025.  koji će voditi iskusni treneri. Nakon sprovedene obuke biće izabrano deset polaznika koji će nastaviti rad na istraživačkim pričama, uz mentorsku podršku  stručnjaka i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Ovaj dio obuke trajaće sedam mjeseci. Polaznici će tokom ovog perioda dobijati odgovarajuću mjesečnu naknadu, a njihove priče biće objavljene na sajtu CIN-CG-a i u drugim zainteresovanim  medijima.  

Prijave sa biografijom (CV) kandidata/kinja i motivaciono pismo slati najkasnije do 28.1.2025. na Media centar e-mail: media@mediacentar.me

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) je prilikom rada na tekstu ,,Seksualno uznemiravanje učenika od strane osoblja: dokaze obično guraju pod tepih“ poštovao sve profesionalne i etičke standarde. CIN-CG će i u daljem radu nastaviti da se bavi temama od velikog javnog interesa poput ove.

Poštovani,

U Gimnaziji „Slobodan Škerović“ postoji nulta tolerancija na bilo kakvo uznemiravanje učenika, uključujući i seksualno uznemiravanje. Škola osuđuje svako ponašanje pojedinaca koje nije u skladu s  etičkim kodeksom prosvjetnog radnika.
U navedenom slučaju Škola je reagovala u skladu sa zakonskim mogućnostima, a u daljem radu će nastaviti da štiti sva prava svojih učenika i osnažuje ih da svako kršenje njihovih prava prijave školi i roditeljima. Takođe se zalažemo za izmjenu zakonskih akata koji moraju da prate promjene u društvu i školskoj populaciji.
Na kraju, kao pedagoška ustanova s odgovornim pristupom prilikom rješavanja raznih situacija, u kojoj su učenici i njihov interes uvijek na prvom mjestu, skrećemo pažnju da ovakvi i slični događaji zahtijevaju izuzetan senzibilitet medija u pristupu i oslanjanje na istražne i sudske organe kako bismo svi zajedno doprinijeli pravednijem društvu.

Biljana Vučurović,
direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“

Neophodna je depolitizacija zdravstvenog sistema, izmjene zakonskih propisa, kako bi se tržište otvorilo za više dobavljača ljekova, da  ljekovi i medicinske usluge budu dostupne građanima u svakom trenutku dobrim planiranjem, veća transparentnost javnih nabavki, ali i da se pravosudni sistem konačno uhvati u koštac sa korupcijom u zdravstvu, neki su od zaključaka debate „Zdravstveni sistem Crne Gore i borba protiv korupcije: Da li je naše zdravstvo zdravo?“. 

Debatu je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), u sklopu projekta „Duštvo protiv korupcije“, koju realizuje uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (SAD), posredstvom Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović je istakla da nakon više istraživanja možemo zaključiti da se sistem još nije na pravi način uhvatio u koštac sa korupcijom u zdravstvu i da zbog toga najveću cijenu plaćaju građani, nekad i životom.

„ Iako je percepcija građana da je korupcija u zdravstvu široko rasprostranjena , iako je u našoj anketi preko 60 odsto učesnika tvrdilo da je dalo mito zdravstvenim radnicima, nijedna presuda zbog korupcije u zdravstvu nije donesena u posljednjih deset godina“, naglasila je Tadić Mijović.

Ona je podsjetila da su posljednjih 30 godina ovdje stvoreni oligopoli, privatna carstva koja imaju monopol nad nabavkama ljekova, te da su milijarde otišle u privatne ruke bliske vlastima, a da građani  za veliki broj medikamenata daju mnogo više novca nego u zemljama regiona, pa čak i Evrope.

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun tvrdi da medicinski radnici postaju taoci neodgovornih pojedinaca, te da se takvoj praksi mora stati na kraj i individualizovati krivica. On je istakao da rade na uspostavljanju nultog stepena korupcije u zdravstvu, ali i da pravosudni sistem mora adekvatnije da reaguje na korupciju.

Dodao je da se radi i na izmjenama Zakona o ljekovima koji će omogućiti konkurenciju, da će i ljekovima van liste ograničiti cijenu, te da se ubrzo očekuje i Strategija digitalizacije zdravlja.

Predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović zaključila je da zdravstvo nije zdravo i neće biti zdravo dok god je upliv politike u profesiju veliki.

„ Glavni izvor korupcije je politika, politička zapošljavanja, postavljanje ljudi na funcije bez nedovoljno znanja...“istakla je ona.

Ona je dodala da je političko zapošljavanje otvorilo put i lažnim diplomama, te da je depolitizacija zdravstva ključ.

„ Treba depolitizovati funkcije direktora zdravstvenih ustanova, da to ide preko javnog konkursa“, istakla je ona.

Ona tvrdi da nijedan ljekar neće pružiti lošiju zdravstvenu uslugu, ako mu se ne da novac, te da treba da odgovaraju i oni koji su samoinicijativno dali novac, ako ih niko nije uslovljavao.

Direktor Montefarma Aleksandar Bogavac kaže da je siguran da u toj instituciji sada nema korupcije: „Da je vidim prvi bi je prijavio“.

On je istakao da simbolično ozdravljenje sistema predstavlja i izbor njega za šefa Montefarma.

„ Ja sam prvi direktor Montefarma koji nije član nijedne partije“, naglasio je Bogavac.

Rukovoditeljka službe za javne nabavke u KCCG Bojana Đukić je istakla da efikasno sprovođenje javnih nabavki najviše koče neosnovane žalbe koje se podnose bez suštinskog razloga i prolongiraju postupke nabavki neophodnih medicinskih sredstava.

CIN-CG je objavio više istraživanja, koristeći, između ostalog, i online ankete sa brojnim građanima i građankama o njihovim iskustvima sa korupcijom u zdravstvu, baveći se sistemom javnih nabavki, novim informacionim sistemom, lažnim diplomama i odgovorom pravosuđa na korupciju u zdravstvu.

U predmetnom tekstu se pominje poslovanje Društva “Tržnice i pijace”d.o.o. i između ostalog navodi: “Poslovni rezultat je 2020. bio minus 249 hiljada, 2021. plus tri hiljade, a 2022. opet minus 22 hiljade, da bi prošle godine dostighao najveći minus od 272 hiljade eura.”

Navedeni podatak za 2022.godinu nije tačan, jer naše Društvo uopšte nije poslovalo sa minusom, već je godina završena pozitivnim rezultatom i to u iznosu od 22.583 eura. Moguće da se radi o tehničkoj grešci, ali radi tačnog informisanja javnosti dužni smo reagovati. 

Pored toga, moramo navesti još neke činjenice.

Izvršna direktorica Mirjana Purić nije bila na čelu  preduzeća “Tržnice i pijace” tokom 2020.godine, već je stupila na dužnost u martu 2021.godine. Nezavisno od te činjenice, u tekstu se prenebregava činjenica da se radi o godini tokom koje je bila pandemija Covida i da su naši objekti u kojima su pijace mješovite robe, što je najveći dio prihoda Društva bili zatvoreni, odnosno zakupci 3 mjeseca nijesu plaćali zakup, a da se na zelenim pijacama sprovodio poseban režim koji je iziskivao značano veće troškove od uobičajenih. Sve to se moralo odraziti na poslovni razultat.

Tokom 2021.godine smo takođe imali period zatvaranja objekata i prelazak pijace Tuzi u vlasništvo Opštine Tuzi, odnosno njihovog preduzeća, shodno razgraničenju. Pored svih tih otežavajućih okolnosti i ta i naredna (2022.godina) završene su pozitivnim finansijskim rezultatom.

Na kraju 2023.godine, poslovni rezultat je bio negativan, kako je i navedeno, ali iz razloga specifičnih okolnosti, a ne zbog loših poslovnih odluka i nedomaćinskog odnosa. Dva su osnovna razloga za ovakav razultat. Prvi je zato što su knjigovodstveno evidentirana rezervisannja po osnovu sudskih sporova, koje su protiv Društva pokrenuli zaposleni, a odnose se na potraživanja iz rada i po osnovu rada, za period 2008-2022.godine. Na današnji dan možemo reći da činjenice ukazuju na to da zaposleni neće ostavariti prava u ovom, već značajno manjem iznosu, što će biti evidentirano u ovoj godini.

Pored toga od 01.11.2023.godine stupio je na snagu novi Granski kolektivni ugovor, koji je podrazumijevao značajno povećanje zarada zaposlenih, pa je to direktno uticalo na rezultat. Napominjemo da je prije nekih 15 dana Ustavni sud Crne Gore, ovaj Kolektivni ugovor proglasio neustavnim.

Na kraju, moramo navesti i da će, prema sadašnjim podacima i projekcijama,  2024.godina biti završena pozitivnim poslovnim rezultatom.

Prosječan broj zaposlenih u 2020.godini je iznosio 155, u 2021.godini 151 zaposleni, 2022.godine 149 i 2023.godine 150 zaposlenih.

,,TRŽNICE I PIJACE”DOO PODGORICA