Ukoliko radite kao nastavnik/ca, učitelj/ica ili profesor/ica, asistent/kinja u nastavi u osnovnoj i srednjoj školi, ako ste dio pedagoško- psihološke službe, uprave, ili radite kao pomćno osoblje u školi, molimo Vas da popunite sledeći upitnik:

U ovom momentu u Crnoj Gori u hiljadama porodica trpi se kontinuirano nasilje u porodici. Mnogi od naših građana i građanki nemaju šansu da se izvuku iz tog začaranog kruga nasilja, zato što pripadaju siromašnim slojevima društva ili zbog predrasuda u kojima žive, u ovom autoritarnom društvu, koje na neki način ohrabruje nasilje, istakla je direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović na okruglom stolu "Nasilje u porodici i sudska praksa u Crnoj Gori".

Tadić Mijović je dodala da je analiza CIN-CG pokazala da su kazne za nasilje u porodici izuzetno niske, a temelj od čega sve počinje je reforma pravosudnog sistema.

Ministar pravde Bojan Božović je istakao da rade na izmjeni propisa u ovoj oblasti, kako bi borba protiv nasilja u porodici bila efikasnija i u skladu sa međunarodnim standardima.

" Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici predviđen je veći stepen zaštite žrtve, jasna dinstinkcija između prekršajnog i krivičnog djela, prava žrtve su propisana na sistematičniji i jasniji način, razdvajanje zaštitnih mjera i propisivanje da se vrijeme koje je provedeno na izdržavanju kazne zatvora se neće uračunavati u vrijeme trajanja zaštitne mjere", naveo je Božović.

Novinarka CIN-CG Maja Boričić je istakla da se studija CIN-CG posebno fokusira na sudsku praksu u krivičnim predmetima, s obzirom na to da se načinom kažnjavanja može uticati na prevenciju nasilja, koje je nažalost rasprostranjeno u svim segmentima našeg društva. 

" Naša analiza je pokazala da sudovi izriču blage i neadekvatne kazne, da je zabrinjavajući broj povratnika, a odluke često u suprotnosti sa međunarodnim standardima, konvencijama ali i domaćim propisima". 

Dodala je da je možda i najveći problem koji je uočen, prilikom analize presuda, broj povratnika i sudska praksa u ovim slučajevima:

" Među osuđenima je više od polovine ranije krivično osuđivanih ili onih koji su već prekršajno odgovarali za nasilje u porodici. Od 244 povratnika, njih 95, odnosno nešto malo manje od polovine nije osuđeno kaznom zatvora, već uslovno,novčano, kućnim zatvorom ili kaznom rada u javnom interesu".

Novinarka Tijana Lekić je naglasila da ovakva sudska praksa može voditi i do najtežih posljedica po žrtve. Govoreći o preporukama istraživanja, Lekić je istakla da je potrebno mijenjati sudsku praksu u predmetima nasilja u porodici i izricati kazne proporcionalne težini zločina:

" Trebalo bi dosljedno primjenjivati otežavajuće okolnosti, posebno voditi računa oprisustvu djece tokom nasilja, kao i ostalim međunarodnim standardima. Bilo bi značajno da Vrhovni sud preispita praksu sudova u predmetima porodičnog nasilja i da obavezujuće uputstvo da se kaznena politika pooštri i bude u skladu sa počinjenim krivičnim djelom i izmjenama KZ-a iz decembra 2023.", navela je Lekić.

Božović je dodao da svi treba da se zabrinemo zbog ovakve statistike. 

"Ne možemo mi problem riješiti samo tako što ćemo uvesti uveli stože sankcije, jer u tom slučaju bismo imali nultu stopu kriminaliteta, ako bi za svako krivično djelo predvidjeli kaznu od 40 godina.  Stvari na nažalost ne funkcionišu tako. Jako je bitno je da o ovim stvarima govori i da se djeluje sistemski", naveo je ministar pravde.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović tvrdi da je situacija pred Osnovnim sudom u Podgorici nešto drugačija, te da je sudska praksa znatno pooštrena tokom 2024.godine:

" U periodu od 2021. do 2023. je izrečeno 47 godina zatvora, 1 060 časova rada u javnom interesu, jedna novčana kazna i 67 uslovnih osuda". 

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) Valentina Pavličić je ocijenila da je glavni problem što je praktično zatajio sudski sistem u pogledu upravljanja kaznenom politikom koja se tiče ove vrste krivičnih djela. 

"  Osnovna uloga Vrhovnog suda jeste da radi ujednačavanje i kontrolu kaznene politike u Crnoj Gori, oni to ne rade", istakla je Pavličić.

Rukovoditeljka Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama Snežana Vujović je navela da je za osam mjeseci ove godine broj krivičnih djela nasilja u porodici dostigao godišnju brojku za 2022 i 2023 godinu.

" To je otprilike porast od preko 50 odsto. Ja bih najprije rekla da je to zasluga tužilaštva prvenstveno, a i vjerovatno udjela u tome ima i policija, koja prezentuje same događaje na adekvatan način. Što se tiče prekršaja, tu je situacija takodje značajno drugačija od prethodnih godina. Imamo pad za od 30 do 40 odsto za ovaj period u odnosu na 2022. i 2023. godinu", istakla je Vujović.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević navodi da su nalazi te NVO slični nalazima analize CIN-CG.

Dodala je da je praksa pokazala da uvođenje krivičnog djela femicida neće smanjiti broj femicida nažalost i istakla da su djeca žrtava femicida u Crnoj Gori faktički ostavljena na milost i nemilost socijalnim službama.

"Od 2021. do 2024. godine u Crnoj Gori bilo je šest femicida, mislim da je to veliki broj za malu Crnu Goru. U četiri od šest slučajeva nasilje je bilo prijavljivano, mi ove informacije nemamo za dva slučaja, što ne znači da nije bilo prijavljeno, samo ih mi nemamo. To nam jasno govori da sistem zaštite ne funkcioniše kako treba", naglasila je Raičević.

CIN-CG je, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI) i Centrom za građanske slobode (CEGAS), organizovao događaj u okviru projekta "Podrška EU integracijama Crne Gore – Za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov", koji je podržan od strane Evropske unije, kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) i Ministarstva javne uprave. Cilj projekta je jačanje uloge novinara i civilnog društva u zaštiti i promovisanju ljudskih prava, demokratije i dobrog upravljanja u Crnoj Gori.

Kroz ovaj projekat objavljeno je više novinarskih istraživanja koja su se bavila ovom značajnom temom, kao i studija "Praksa sudova u Crnoj Gori u krivičnim predmetima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici (2021-2023): Blage kazne vrijeđaju žrtve". Dokument je sastavljen na osnovu analize 467 pravosnažnih presuda svih osnovnih sudova vezanih za krivično djelo nasilje u porodici i porodičnoj zajednici. Presude obuhvataju period od januara 2021. do decembra 2023. godine. Pored toga, dokument uključuje analizu domaćeg i međunarodnog zakonodavnog okvira, kao i intervjue sa stručnjacima iz ove oblasti.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Andrea Perišić, dobitnica je treće nagrade EU za istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori. 

Perišić je nagrađena za tekst ''Krijumčarenje crnogorskog arheološkog blaga: raznose, prodaju i uništavaju baštinu bez kazne''. U ovom opsežnom istraživanju Perišić je došla do nalaza da je vrijedno arheološko blago Crne Gore smješteno po skladištima i domovima krijumčara, te da se preprodaje na različite načine na domaćem, ali i  svjetskom crnom tržištu u koje je i sama uspjela da stekne uvid uz pomoć upućenih izvora. Novinarka CIN-CG je u ovom istraživanju došla do nalaza da crnogorski državni organi ne vode evidenciju o crnom tržištu, te da niko nikad nije procesuiran za krivična djela krijumčarenja ili oštećenja kulturnog dobra, iako crnogorski Krivični zakonik predviđa duže zatvorske kazne.

Prvu nagradu podjelili su novinari TV Vijesti, Tatjana Ašanin i Nikola Milosavić Aleksić za priču  ''U mutnim vodama'', i novinarke TV E, Svetlana Đokić i Milica Babić za priču ''Masakri odgovornosti'' , dok je druga nagrada pripala Đurđi Radulović za priču ''Niko ne provjerava: kupovina zabranjenih pesticida u Crnoj Gori'', objavljenoj u Balkan Insight-u.

EU nagrada jedna je od najznačajnijih  novinarskih nagrada u regionu i godinama se dodjeljuje u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj. Žiri u sastavu Olivera Nikolić, Mileva Malešić i Branko Čečen, saopštio je da je izbor bio veoma težak, te da je ove godine stiglo rekordnih 47 prijava.  

U cilju sagledavanja situacije i sticanja uslova za buduću izradu plana upravljanja Parkom prirode "Rijeka Zeta", Opština Danilovgrad je tokom protekle godine sprovela analize.

Tokom ovog procesa otkrivene su brojne nepravilnosti u postupku donošenja Odluke o proglašenju Parka prirode "Rijeka Zeta". Ove nepravilnosti, u skladu sa članom 35 Zakona o zaštiti prirode ("Službeni list Crne Gore", br. 54/16 i 18/19), predstavljaju osnov za reviziju zaštićenog područja Parka prirode "Rijeka Zeta".

Tim povodom Opštine Danilovgrad se obratila Agenciji za zaštitu životne sredine, dopisom broj 01- 322/24-734/1 od 26.03.2024. godine kako bi na adekvatan način otklonila nepravilnosti i time izbjegla potencijalnu štetu za Opštinu, ali i za državu Crnu Goru, s obzirom na veliki broj zanemarenih zakonskih koraka prilikom samog proglašenja zaštićenog područja.

Oštro demantujemo i osuđujemo navode da po pitanju Parka prirode “Rijeka Zeta”, ništa nije preduzeto, a naročito narativ da smo tražili izmjene granica zaštićenog područja zarad interesa pojedinačnih investitora i tim povodom javno pozivamo iznosioce ovakvih tvrdnji da svoja saznanja, ukoliko ih imaju, podijele sa javnošću i potkrijepe odgovarajućim dokazima.

Stoga želimo naglasiti saradniku u izradi ovog dokumenta, biologu Vuku Ikoviću, koji je 2019. godine bio zaposlen u Opštini Danilovgrad, da ova institucija nije i neće biti ničija kutija želja, uključujući i one koji su svjesno doprinijeli stvaranju izuzetno lošeg dokumenta zbog lične promocije. Da li su u pitanju i drugi interesi, ostaje na građanima i vremenu da prosude.

Opština Danilovgrad je u svom zahtjevu broj 01-322/24-734/1 od 26.03.2024. godine jasno tražila reviziju Studije zaštite, a ne izmjenu granica, kako se u navedenom tekstu neistinito navodi. Namjera iz koje je zahtjev proistekao jeste usklađivanje Odluke o proglašenju Parka prirode ,,Rijeka Zeta“ sa Ustavom i zakonima Crne Gore.

Cilj Studije zaštite nije izmjena granica zona zaštite zaštićenog područja već otklanjanje niže navedenih nepravilnosti:

- Procedura donošenja Odluke nije sprovedena u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, jer vlasnici nepokretnosti nijesu u pisanoj formi obaviješteni o namjeri stavljanja pod zaštitu područja rijeke Zete.

Shodno članu 33 Zakona o zaštiti prirode o predlogu akta o proglašavanju zaštićenog područja predlagač akta obavještava javnost. Predlagač obezbjeđuje javni uvid u studiju zaštite i predlog akta o proglašavanju zaštićenog područja i organizuje javnu raspravu.

Obavještenje se objavljuje u najmanje jednom štampanom mediju i sadrži podatke o vremenu i mjestu javnog uvida i javne rasprave. Predlagač akta o proglašavanju zaštićenog područja dužan je da u pisanoj formi obavijesti vlasnike nepokretnosti o namjeri stavljanja pod zaštitu područja i omogući uvid u studiju zaštite. Javni uvid u studiju zaštite i akt o proglašavanju zaštićenog područja može trajati najmanje 20 dana od dana objavljivanja obavještenja.

- Odlukom se ograničava pravo svojine vlasnika zemljišta koja je u zoni zaštićenog područja koje se štiti članom 58 Ustava Crne Gore. Navedenom odredbom se jemči pravo svojine i garantuje da niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes uz pravičnu naknadu.

- Opština Danilovgrad ne posjeduje spisak vlasnika čije parcele pripadaju zonama zaštite, što takođe potvrđuje da vlasnici nepokretnosti u postupku proglašenja nijesu obaviješteni u pisanoj formi o stavljanju pod zaštitu njihove nepokretnosti.

- U samoj Odluci navodi se da je njen sastavni dio Prilog 1 kojim je definisan opis granica, zaštitne zone i spisak katastarskih parcela zaštićenog područja po režimima zaštite, kao i grafički prikaz granica zaštićenog područja i zona zaštite.

U Prilogu 1 ne postoji spisak katastarskih parcela, već samo katastarskih opština, što je veliki propust.

- Smatramo neadekvatnim da na teritoriji Opštine Danilovgrad, koja poljoprivredu vidi kao okosnicu svog razvoja, u zoni II zaštićenog područja koja obuhvata 27,54 km2 odnosno 27.540.000 m2, nije dozvoljeno postavljanje pomoćnih i privremenih objekata (objekti za gajenje životinja, prateći objekti za gajenje životinja, objekti za skladištenje stočne hrane, objekti za smještaj poljoprivredne mehanizacije, alata i oruđa, objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, plastenici i drugi slični objekti).

- Analizom dokumenta i granica zaštite, može se utvrditi da postoje objekti preko kojih prelazi sama granica II i III zone. Dakle, imamo paradoksalnu situaciju da se dio objekta nalazi u zoni aktivnog režima zaštite, odnosno zoni II, a dio u režimu održivog korišćenja odnosno zoni III.

Takođe granica teritorije Opštine Danilovgrad i teritorije Opštine Nikšić prolazi osovinom same rijeke Zete, stoga imamo slučaj da je desna obala zaštićena, dok lijeva nije. Granica se završava zonom II, ne postoji prelazna tzv. buffer zona.

- Odluka nije usaglašena sa Studijom zaštite zaštićenog prirodnog dobra Dolina rijeke Zete. Odlukom o proglašenju parka prirode “Rijeka Zeta” je dozvoljeno vršiti plansku izgradnju turističke infrastrukture u aktivnom režimu zaštite, dok studijom isto nije predviđeno. Takođe, Odlukom nije definisano šta izgradnja turističke infrastrukture u aktivnom režimu zaštite podrazumijeva, s obzirom da dati termin nije prepoznat važećim zakonima.

- Uvidom u studiju ne nalazi se preklopljena mapa plavnih područja sa zonama zaštite zaštićenog područja. Preklopom mape plavnih područja (petstogodišnje mape plavnih područja), utvrđuje se da je zona II zaštićenog područja u mnogome veća od plavnih površina, kao i to da su određena plavna područja u zahvatu zaštićene zone III, što bi revizijom studije zaštite trebalo biti razmotreno.

- Određene površine zone II i III zaštite, u dosadašnjim granicama koje posjeduje Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine se preklapaju, u zahvatu od oko cca 5,7ha. Kolizija se dešava u zahvatu površina naselja i poljoprivrednog zemljišta (što je potvrdio i tim stručnjaka koji se u novinskom članku pominje), gdje se planskim dokumentima dozvoljava gradnja.

Nakon upita o dostavljanju zvaničnih granica Parka prirode rijeka Zeta (e-mailom dostavljene granice na kabinet predsjednika od strane Agencije za zaštitu životne sredine, dana 21.05.2023. god), kolizija je otklonjena, čime je površina zone II smanjena za ovih 5,7ha, odnosno sa 27,54 km2 umanjena na 27,48 km2, a time ujedno i faktički promijenjena zvanična granica zone II, i promijenjena kvadratura iz “Odluke o proglašenju Parka prirode “Rijeka Zeta”

Prema našim analizama, jedino zakonsko i pravno moguće rješenje u cilju otklanjanja svih navedenih nedostataka nastalih tokom izrade studije i donošenja Odluke o proglašenju Parka prirode “Rijeka Zeta” je revizija zaštićenog područja, u skladu sa odredbom člana 35 Zakona o zaštiti prirode.

Nažalost, još uvijek nijesmo naišli na razumijevanje organa uprave odnosno Agencije za zaštitu životne sredine, koja je obrađivač predmetne studije i koja odlučuje o zahtjevima za reviziju.

Opština Danilovgrad će ostati istrajna u procesu zaštite rijeke Zete, u korist građana i zdrave životne sredine, s namjerom da se svi uočeni propusti prilikom proglašenja otklone.

Cilj Opštine Danilovgrad je da osigura da svi segmenti zajednice budu uzeti u obzir, te da se postigne pozitivan uticaj na kvalitet života građana, rijeku Zetu i okolinu, kao i da se istaknu vrijednosti ovog područja. To će se postići samo kroz transparentne procese prilikom donošenja odluka.

Nema sumnje da je namjera inicijatora i obrađivača studije bila dobronamjerna u cilju zaštite najvećeg prirodnog resursa naše opštine.

Međutim, kako kaže Valtazar Bogišić, "Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi," odnosno, ono što je od početka nezakonito, ne može postati zakonito samim protokom vremena.

Tvrdnja iz koje proizilazi da je revizija pokrenuta u dogovoru sa investitorima biće predmet istrage sudskih organa.

Umjesto da zajedno radimo na rješavanju problema, odnosno pronalaženju modela koji bi sveobuhvatno i potpuno zaštitio jedan od bisera na području naše Opštine, mi moramo da trošimo vrijeme da pobijamo neistine koje nemaju dokaze i služe za promociju ličnosti i uopšte narušavanju imidž Opštine.

Način na koji je autor teksta prezentovao pronevjere i razbojništva koja su se dogodila na štetu Pošte Crne Gore može uticati na povjerenje koje Pošta uživa kod svojih korisnika. Zbog ovoga, te zbog naših zaposlenih, želimo da naglasimo da naši korisnici, prilikom ovakvih incidenata, nikada nijesu oštećeni i da su sva novčana primanja uredno isplaćivana. Novčana sredstva kojima Pošta Crne Gore raspolaže su osigurana, poštovanje internih pravila i procedura je obavezno, svi zaposleni imaju ugovore, pa je takav slučaj bio i sa zaposlenim u Tivtu kojeg pominjete. Takođe, slučajevi pronevjere, krađe, razbojništava koji se dogode predmet su procesa pred nadležnim organima.
Ovdje je dobro naglasiti da je Pošta Crne Gore najrazuđeniji poslovni sistem u državi koji pruža, pored ostalih, i usluge platnog prometa. Prema našim saznanjima, pronevjere i krađe događale su se i drugim finansijskim institucijama. U krajnjem, bilo bi interesantno uraditi uporednu analizu sa drugim institucijama, svakako uzimajući u obzir broj pristupnih tačaka, broj zaposlenih i posebno uvažavajući mogućnost i rizik koji druge institucije nemaju - dostavu novčanih primanja na adresu.
Kako ste djelimično i naveli u tekstu, učinjeno je mnogo značajnih koraka u smislu povećanja bezbjednosti zaposlenih, objekata, pošiljaka i novca. U ovom smislu nas takođe i očekuju značajna unapređenja, ali želimo da još jednom naglasimo da povremene incidente, najčešće van prostora mogućnosti naše reakcije, nije najbolje prezentovati na način na koji ste Vi to učinili.
Ovo, svakako, prije svega zbog efekta koji naglašavanje ovog segmenta može imati kod građana.
Vjerujemo da smo jedinstveni u stavu da je poštanski sistem i njegov razvoj jedan od najvažnijih segmenata društva. Dakle, potrebno ga je podržati, istovremeno vodeći računa da ne bude ugrožen od želje za podrškom i ukazivanjem na greške.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je 21. i 22. juna 2024. u Petrovcu održao obuku o istraživačkom novinarstvu koju su vodili iskusni i eminentni stručnjaci Vladan Mićunović, Branko Čečen i Milka Tadić Mijović. Oni su imali cilj da kroz teorijski i praktičan rad osposobe učesnike treninga za istraživačko novinarstvo za izvještavanje o ekonomskim i društvenim temama. Treneri su prilagodili obuku iskustvu i znanju učesnika, fokusirajući se na tehnike istraživačkog izvještavanja, nove medije, novinarsku etiku i druge važne teme.

Trening “Istraživačko novinarstvo: Izvori, provjera činjenica i tehnike” je dio projekta “Profesionalno novinarstvo za bolju zaštitu ljudskih prava” koji sprovodi Media centar u partnerstvu sa Institutom za medije Crne Gore i CIN-CG-om. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

U maju ove godine obilježeno je dvadeset godina od ubistva Duška Jovanovića, glavnog odgovornog urednika i vlasnika Dana, lista, koji je početkom milenijuma izvještavao o organizovanom kriminalu šverca cigareta u Crnoj Gori. 

Jovanović i redakcija Dana doživljavali su godinama brojne pritiske, prijetnje, a Jovanović je i pretučen u ulazu svoje zgrade nekoliko godina prije ubistva. Politički vrh i kriminalne grupe bile su tada u sprezi koja je dovela da toga da Crna Gora postane jedan od glavnih centara duvanske mafije u regionu. Jovanović je u periodu kada je ubijen prenosio detaljnu istragu hrvatskog nedjeljnika Nacional, koja je uz brojne dokaze i dokumnete iznosila detalje duvanskog šverca, dovodeći u vezu tadašnjeg prvog čovjeka Crne Gore, Mila Đukanovića i njegove sardnike sa ilegalnim poslovima. Četiri godine kasnije, 2008, ubijen je i glavni odgovorni urednik Nacionala, Ivo Pukanić. 

Ubistvo Duška Jovanovića do danas nije razriješeno, kao ni mnogi drugi napadi na novinare, naročito one najhrabrije koji su se usudili da izvještavaju o kriminalu i korupciji u vrhu vlasti i zamjere se najmoćinijim ljudima u Crnoj Gori. Evropska komisija svake godine u svojim izvještajima ističe da Crna Gora nema dovoljno dobre rezultate u istragama napada na novinare koji su se dašavali tokom trodeceniske vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), a pojedine istrage nisu dale nikakve rezulatete. Osim slučaja Duška Jovanovića i Dana, tu su pokušaji ubistva novinara Vijesti Tufika Softića i Olivere Lakić, prebijanje Mladena Stojovića i Željka Ivanovića, bombaški napad na redakciju “Vijesti” i tako dalje.

Prema poslednjem izvještaju organizacije Article19, Global Expression Report, Crna Gora ima solidan rejting kada je u pitanju sloboda izražavanja, odnosno nalazi se na 48. mjestu na listi od 161 zemlje. 

I prema poslednjem izveštaju Reportera bez granica ,,World Press Freedom Index”,  za 2024, zauzima 40. mjesto od 180 zemalja, sa rezultatom od 73.21, što  ukazuje na relativno dobar nivo slobode medija. Analizirajući podatke iz prethodnih godina, može se zaključiti da u poslednjih nekoliko godina Crna Gora ima bolji rejting slobode medija nego u ranijem periodu, naročito tokom kasnih godina vladavine DPS-a, kada je Crna Gora bila među najniže rangiranim zemljama Evrope. Tako se u periodu od 2017. do 2020. Crna Gora kretala oko 105. mjesta na listi od 180 zemlja. Znači, u poslednjih nekoliko godina, rejting se poboljšao za čak oko 60 mjesta. Do ovog poboljšanja došlo je najviše jer u posljednjih nekoliko godina gotovo da nije bilo direktnih fizičkih napada na medije i novinare. 

Nemoguće je ne povezivati ovakav nivo slobode sa smjenom tridesetogodišnje vladavine DPS-a, tokom koje se prosječan građanin plašio da izgovori stav glasno za kafanskim stolom sa prijateljima, već su se politička mišljenja šaputala uz oprezno osvrtanje preko ramena. 

Ipak, situacija, iako znatno bolja, nije idealna. I pored toga što crnogorski zakoni garantuju slobodu govora i izražavanja, sloboda medija nastavlja da bude pod prijetnjom političkog miješanja, ekonomskih pritisaka i nekažnjivosti napada na novinare, ističe se u izvještaju Reportera bez granica. 

Ključni napadi na novinare, koji su se desili tokom prethodnog režima, i dalje nisu ni blizu razriješenja. Ta činjenica ne uliva povjerenje. To upućuje na bojazan da ljudi prethondog sistema i dalje imaju moć kada su ključni procesi u pitanju ili utiču na one koji su danas na vlasti. Tako, isto kao što se ne rješavaju pojedini slučajevi  organizovanog kriminala iz prethodnog perida, izostaje rješavanje napada na one koji su pisali o tome, i zbog toga ugrozili ili izgubili svoje živote. 

Da su oni ključni akteri prethodnog režima  opstruirali istrage napada na novinare, pokazala je činjenica, koja je izašla na vidjelo nakon smjene DPS-a da je nekadašnja dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda, a ranije i Vrhovna državna tužiteljka, Vesna Medenica, lično opstruirala istragu ubistva Duška Jovanovića, sa te pozicije tužiteljke. 

Iako je znala za važnu službenu zabilješku, odnosno priznanje Damira Mandića, jedinog osuđenog za ubistvo Duška Jovanovića, Medenica nije reagovala po hitnom postpku. Istraživački napori pojedinih novinara ukazuju je da je to bila jedna od ključnih stvari koje su usporile istragu i uticale da se ubistvo nikada ne rasvijetli. 

Protiv Medenice je 2022. podignuta optužnica za učestvovanje  u kriminalnoj grupi u kojoj je i njen sin, a koja se bavila organizovanim kriminalom i švercom. Skaj prepiske pokazuju da je Medenica vršila pritiske i opstrukcije na sudski sistem neprimjerenim uticajem, te da se sa funkcije predsjednice Vrhovnog suda mješala i odlučivala o brojnim sudskim procesima svojih kolega, koji su morali biti nezavisni. 

Dok pravosuđe ne bude imalo hrabrosti da spremno procesuira organizovani kriminal, ne može se očekivati da će napadi na novinare, koji su prvi istraživali i izvještavali javnost o kriminalu u strukturama vlasti, biti procesuirani. 

Đurđa RADULOVIĆ

"This op-ed is sponsored by ARTICLE19 as part of the Ethical Journalism Awards, #CheckitFirst. ARTICLE19 is an international think–do organization that propels the freedom of expression movement locally and globally to ensure all people realize the power of their voices."

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta: “Etičko novinarstvo u pričama o žrtvama nasilja” u okviru “Western Balkans Media for Change” projekta.

U fokusu projekta biće ranjive grupe, žrtve nasilja, stigme, diskriminacije i ostali vidovi kršenja ljudskih prava. CIN-CG će kroz ovaj projekat uraditi više dubinskih istraživanja, a o rezultatima nalaza, pored objavljenih tekstova, javnost će informisati i kroz kampanju na društvenim mrežama.

Projekat će trajati četiri mjeseca. 

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović, jedna je od četiri dobitnika Nagrade za etičko novinarstvo, čiji je pokrovitelj organizacija Article 19, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, u okviru kampanje ,,CheckItFirst“.

Cilj kampanje je da se na nivou Zapadnog Balkana unaprijedi medijska pismenost i izvještavanje po najvišim novinarskim standardima.

Radulović je nagrađena za tekst "Ravnopravnosti nema dok tradicija krvavih čaršava opstaje“, objavljen u martu 2023. Tekst istražuje nasilne procedure pregleda nevinosti i himenoplastike koje ljekari u privatnim klinikama Crne Gore praktikuju, iako predstavljaju prekršaje ljudskih prava, fizičko povređivanje i poniženje žena.

Nagrađene su još tri priče sa Kosova, iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Sa Kosova je nagrađena priča ,,Izgubići sve ako objavi snimke“, novinara Aulone Kadriu i Dardana Hotija Kosovo 2.0. koja govori o problemu zloupotrebe intimnih snimaka. Iz Srbije su nagrađene novinarke/r Centra za istraživačko novinarstrvo Srbije (CINS) Ivana Milosavljević, Teodora Ćurčić i Vladimir Kostić za priču ,,CINS u kol centru SNS-a: Agencija za hostese, kupovina glasova i miloni u kešu“, koja je razotkrila mrežu kupovine glasova Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića. U BiH je nagrađen novinar Deutche Wele, Dragan Maksimović za tekst o ekološkim posljedicama eksploatacije uglja.

Article19 je međunarodna organizacija za ljudska prava, osnovana 1987, koja se bavi slobodom izražavanja i informisanja širom svijeta.

Media centar u okviru projekta: ,,Profesionalno novinarstvo za bolju zaštitu ljudskih prava“  koji sprovodi u partnerstvu sa Institutom za medije Crne Gore i Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore raspisuje

JAVNI POZIV Za obuku novinara u oblasti istraživačkog novinarstva 

Na ovaj poziv mogu se javiti novinari iz Crne Gore koji su zaposleni, ali i oni koji rade kao frilenseri, novinari sa iskustvom, a i oni koji tek počinju. 

Obuka će se odvijati u dvije faze.  Prvo kroz organizovanje dvodnevnog treninga  koji će voditi iskusni treneri. Nakon sprovedene obuke biće izabrano deset polaznika koji će nastaviti rad na istraživačkim pričama, uz mentorsku podršku  stručnjaka i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Ovaj dio obuke trajaće sedam mjeseci. Polaznici će tokom ovog perioda dobijati odgovarajuću mjesečnu naknadu, a njihove priče biće objavljene na sajtu CIN-CG i u drugim zainteresovanim  medijima.  

Prijave sa biografijom (CV) kandidata/kinja i motivaciono pismo slati najkasnije do 15.05.2024. na Media centar e-mail: media@mediacentar.me