Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), brojni zaposleni u našoj državi primaju zaradu ispod zakonski određenog minimalca. Zaposleni u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti su najčešće žrtve ovakvog kršenja prava. Od kada je, 1. januara 2022. godine, stupio na snagu novi Zakon o minimalnoj zaradi u iznosu od 450 eura, minimalna potrošačka korpa je, u skladu sa inflacijom, porasla za skoro 22 odsto. Tako je u decembru protekle godine iznosila 830 eura. Međutim, za mnoge, zarade su ostale na onom nivou i od prije usvajanja ovog zakona. Ovaj problem ostaje aktivan i dvije godine kasnije, te je upitno zalaganje Inspekcije rada za njegovo rješavanje.
Ovaj upitnik je namijenjen zaposlenima u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti i anoniman je.

Neophodno je povećati broj medijatora, podići granicu za sklapanje braka na 18 godina, izgraditi sklonište za žrtve ugovorenih brakova i žrtava nasilja, neki su od zaključaka sa konferencije “Pozicija djevojčica i žena u romskoj i egipćanskoj populaciji”, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Izvršna direktorka CIN-CG-a Milka Tadić Mijović je istakla da su brojna istraživanja, film “Nezaštićene” koji je prikazan na konferenciji, kao i potresna svjedočenja o životu ovih ljudi pokazala da i dalje u našem društvu nema elementarne solidarnosti sa najugroženijima. “Prepušteni su sebi, predrasudama, siromaštvu, nasilju”, naglasila je ona.

Tadić Mijović je dodala da je cilj projekta bio da osnažimo socijalna i obrazovna prava romske i egipćanske zajednice. “Poseban fokus je bio na onim djelovima zajednice koji su još ranjiviji – djevojčicama i ženama, osobama koje koriste drogu, starima, kao i onima drugačijih seksualnih opredjeljenja”, istakla je direktorka CIN-CG-a.

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je istakla da naziv filma CIN-CG-a dobro oslikava koliko su zaista žene te populacije nezaštićene u svim sferama života. Međutim, ona napominje da se ova populacija suočava sa diskriminacijom i u drugim evropskim zemljama.

Film “Nezaštićene” novinarki CIN-CG-a Đurđe Radulović i Andree Perišić govori o seksualnom i reproduktivnom zdravlju žena. U filmu je istaknuto, između ostalog, da 87 odsto njih ne koristi kontracepciju, da im je često uskraćena zdrastvena zaštita zbog nedostatka dokumenata, te da česti porođaji u ranom dobu, pobačaji i abortusi, kao i težak život, dovode do kraćeg životnog vijeka kod ove populacije.

“Naš sistem, nažalost, nema odgovore na njihove probleme... Na terenu smo vidjeli djecu tinejdžere koji ne znaju da napišu svoje ime ili ne znaju da saberu dva i dva”, istakla je Radulović.

Panelisti su se složili da sve počinje od nedostatka obrazovanja. 

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da Crna Gora ima dobre strateške planove, ali da je suština uložiti više novca u njihovu implementaciju.

“Roditelji ne dozvoljavaju djeci da se školuju, a neophodno je staviti veći akcenat i na pohađanje vrtića”, navela je Vojvodić.

Direktorica Centra za romske inicijative (CRI) Fana Delija je dodala da je i dalje zabrinjavajuća praksa dječjih ugovorenih brakova, nasilja i prosjačenja, što vodi direktno u trgovinu ljudima.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su rekli da država planira da otvori državno sklonište za žrtve trgovine ljudima, ali i da će organizovati edukativne radionice kako bi pokušali da utiču na jedan od glavnih problema ove populacije-nedostatak ili prekid obrazovanja.

Konferencija je održana u “Evropskoj kući”, u završnici dvogodišnjeg projekta “Romska i egipćanska zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava”, koji je CIN-CG realizovao u partnerstvu sa CRI. Projekat je sproveden uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

CIN-CG je, osim dokumentarnog filma i brojnih istraživačkih tekstova, u okviru projekta sproveo i ispitivanje javnog mnjenja. Istraživanja su objavljena i u dvojezičnoj publikaciji, na našem i engleskom jeziku. 

Ne treba da ih žalimo, već poštujemo

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Srđan Pavićević je istakao da romska i egipćanska populacija ne traži sažaljenje, već poštovanje.

On je naglasio i da 90 odsto njih ne završi ili djelimično završi školu, što vodi do prijevremenih brakova, prosjačenja, prostitucije i raznih drugih zloupotreba.

“Njihova marginalizacija je samo naša krivica i ja je prihvatam”, naveo je potpredsjednik Vlade.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta: „Podrška EU integracijama Crne Gore - za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov” koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) u partnerstvu sa Centrom za građanske slobode (CEGAS) i Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Tokom implementacije projekta predviđeno je da CIN-CG sprovode i objavi dubinska istraživanja i analizu ključnih aspekata pravosudnog sistema u Crnoj Gori, i izradi studiju sa preporukama. Tokom trajanja projekta sprovodiće se redovne medijske kampanje.

Projekat će trajati dvije godine. 

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta: „Novinarska istraživanja: Šta usporava integracije“ koji iz Fonda za pluralizam podržava Ministarstvo kulture i medija. U fokusu projekta će biti process evropskih integracija, vladavina prava, organizovani kriminal, borba protiv korupcije i ljudska prava.

CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja nastojati da informiše javnost o ovim ključnim temama od javnog interesa.

Istraživanja će biti prezentovana u multimedijalnoj formi kroz tekstove, audio, video priloge i infografike. Svi sadržaji biće dostupni na sajtu CIN-CG-a, kao i na portalima i u štampanim izdanjima partnerskih medija i na društvenim mrežama. Ključni nalazi projekta na kraju istraživanja biće objedinjeni u E-book.

Mreža za izvještavanje o različitosti – Nova agenda (Reporting Diversity Network – New Agenda) poziva organizacije civilnog sektora, građanske aktiviste i borce za ljudske prava da prisustvuju Treningu o izvještavanju o različitosti namjenjenom trenerima za ovu oblast. Trening će se održati u Podgorici od 13.02. do 16. 02. 2024. i okupiće 30 učesnica/ka sa Zapadnog Balkana. 

Učesnice/i će steći vještine koje će im pomoći da prepoznaju perspektivu manjinskih grupa, govor mržnje, posljedice narativa mrženje i podjela, kao i načine na koje se boriti protiv ovih štetnih pojava. Učesnice/i će biti obučeni za da i sami prenesu stečeno znanje iz ove oblasti kolegama u svojim organizacijama. 

Mreža za izvještavanje o različitosti bavi se formiranjem novih praksi za borbu protiv narativa mržnje u medijima, te zahtjeva reakcije od medijskog sektora, organizacija civilnog društva i vlasti, kao i javnim eksponiranjem počinioca govora mržnje. 

Ovaj trening je osmišljen sa ciljem da osposobi učesnice/ke i njihove organizacije da se što efikasnije angažuju u borbi protiv govora mržnje, te da se suprotstave neodgovornom i nezakonitom ponašanju u medijima. Cilj je da aktivno suprotstavljanje narativima mržnje postane dio redovne prakse učesnica/ka i njihovih organizacija, čime će se značajno podržati ljudska prava i demokratski standardi.  Učesnice/i će steći vještine javnog zagovaranja i ostvarivanja uticaja u ovoj oblasti, a poseban fokus treninga biće na jačanju kapaciteta za kampanje, uključujući i aktivnosti na društvenim mrežama. 

Učesnici treninga prisustvovaće i konferenciji Mreže za izvještavanje o različitosti, koja će se održavati 15. i 16. februara 2024. 

Za apliciranje, popunite aplikacioni formular, najkasnije do 22.01.2024. Izabrani učesnici/e biće obavješteni najkasnije do 25.01. 2024. 

Svi troškovi puta biće pokriveni. Ukoliko imate bilo kakve posebne zahtjeve vezano za put i smještaj molim Vas da nam stavite do znanja unaprijed u dijelu za komentare u aplikaciji. 

Jezik radionice i konferencije je engleski.  

‘’Mreža za izvještavanje o različitosti- Nova agenda’’ okuplja organizacije Zapadnog Balkana: Albanian Woman in Audiovisual (AWA), Association for the Advancement of Journalistic Practices INNOVATIVE MEDIA, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Fondacija za razvoj Medija i civilnog drustva – MediaCentar, Kosovo Glocal, Media Diversity Institute Global (MDI Global) and Media Diversity Institute – Western Balkans.

‘’Mreža za izvještavanje različitosti – Nova agenda’’ je projekat koji kofinansira Evropska unija i ‘’Smart Balkans- Civil Society for Shared Society in the Western Balkans’’, regionalni projekat koji implementriju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Norveško ministarstvo inostranih poslova. 

Kooperativni centar za sajber bezbjednost (CCDCOE) u Talinu, Estonija, jedan je od najvećih svjetskih centara koji se bavi ovom vrstom bezbjednosti. Gotovo sve članice NATO u njemu imaju svoje predstavnike, osim Crne Gore i Makedonije, čije su stolice još uvijek prazne.

CCDCOE otvoren je 2010, a akreditovan je pri NATO. Ključne djelatnosti ovog Centra su obuka, konsultacije i istraživanja vezana za sajber bezbjednost. 

Kada će i da li će dvije balkanske NATO članice popuniti mjesta u Talinu, nijesu znali da kažu predstavnici  CCDCOE novinarima iz Skoplja i Podgorice koji su boravili u studijskoj posjeti Estoniji, po projektu “Seeing is Believing“.

Iako se Crna Gora još nije oporavila od sajber napada iz 2022, koji je u potpunosti bio paralisao elektronske sisteme Vlade i njenih institucija, izgleda da još nema interesovanja da se naš predstavnik pošalje u ovaj Centar, koji je među prvim u svijetu. 

Sajber sigurnost - bezbjednost podataka jedne zemlje i njenih građana od najveće je važnosti za dobro funkcionsanje administracije, efikasnu javnu upravu, povjerenje stanovništva, ali i za cjelokupnu bezbjednost zemlje i zaštitu od potencijalnih šteta koje mogu da se nanesu sa strane. 

U svijetu se sve više govori o sajber ratovanju jer hakerski upadi i kompromitovanje podataka u potpunosti mogu da parališu informacione sisteme i dovedu u opasnost zemlju. Stoga, danas veliki broj država izdvaja ogromna sredstva iz budžeta kako bi ojačale svoje kapacitete od ove vrste napada. Estonija, koja je skroz digitalizovala svoj sistem, jedna je od zemlja koja je za svega dvije decenije razvila jedan od najefikasnijih sitema odbrane na ovom polju i mnogima je sada uzor. 

U ovoj zemlji tokom proljeća CCDCOE je pokrenuo najveću svjetsku vježbu odbrane od sajber napada. U njoj je učestvovalo više od 3 000 ljudi iz 38 zemalja, među kojima su bile i zemlje koje nijesu NATO članice. Dva tima, raspoređena u dvije boje, ratovala su na sajber bojnom polju nekoliko dana.

Ovakva vrsta vježbi održava se svake godine u Talinu kako bi se ojačali sistemi  zemalja ponaosob, ali i samog NATO saveza.

Vježbe uključuju razne vrste simulacije, sajber ratovanja, iznalaženja solucija za odbranu informacionih sistema, te rješavanje problema koji se tiču forenzičkih, pravnih i medijskih izazova. Vježbe služe i da bi se donijele strateške odluke.

Nakon sajber napada na sisteme Vlade Crne Gore, stručnjaci iz estonske eGovernance Academy su više mjeseci pružali ekspertsku pomoć našoj zemlji. Podršku na ovom polju pružaju nam i neke druge članice Evropske unije (EU) i NATO.

Regionalni centar za borbu protiv sajber kriminala i za sajber bezbjednost trebalo bi da ima sjedište u Podgorici, a bivša Vlada Dritana Abazovića najavila je otvaranje tog centra za proljeće 2024. U ovaj projekat uključeno je direktno francusko Ministarstvo za Evropu, ali i nekoliko francuskih univerziteta.

Iskustva Estonije na ovom polju, posebno Centra za izuzetnost u Talinu u kojem je crnogorska stolica još prazna, mogla bi i ovom regionalnom projektu, sa sjedištem u Podgorici, biti od posebne važnosti.

Podgorica, PR pres servis – Država treba da izdvoji sredstva za izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve dječijih ugovorenih brakova, da napravi socijalni plan za zapošljavanje odraslih lica iz romske i egipćanske zajednice, koja su elementarno pismena, kao i da olakša procedure za dobijanje ličnih dokumenata.

To je saopšteno na pres konferenciji, koju je organizovao Centar za romske inicijative u partnerstvu sa Centrom za istraživačko novinarstvo, a povodom predstavljanja rezultata dvogodišnjeg projekta „RE zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava“, koji je finansirala Evropska unija, a kofinanisralo Ministarstva javne uprave digitalnog društva i medija. 

Psihološkinja Centra za romske inicijative i projekt asistentkinja, Jovana Knežević, kazala je da su kroz projekat obuhvaćene 283 osobe, od čega 40 predstavnika relevantnih institucija i 243 predstavnika Roma i Egipćana.

“40 predstavnika relevantnih institucija prošlo je akreditovanu obuku Program osnovne obuke stručnih radnika, stručnih saradnika i članova i članica multidisciplinarnih timova za prevenciju i suzbijanje dječijih ugovorenih brakova. Učesnici su bliže upoznati sa problematikom dječijih ugovorenih brakova, načinima egzistencije kada je u pitanju romska i egipćanska zajednica”, saopštila je Knežević.

Učesnici su naveli da je obuka puna praktičnih primjera što je, kako je rekla, pomoglo da steknu uvid u realno stanje u praksi i lakše prepoznaju rizike za sklapanje dječijeg ugovorenog braka.

Dodala je da je 40 predstavnika institucija, nakon završene obuke, steklo uslove za dodjelu sertifikata koje izdaje Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu.

“153 pripadnika romske i egipćanske zajednice iz Nikšića, Podgorice i Berana, od čega 94 žene i 59 muškaraca imali su priliku da sa predstavnicima relevantnih institucija, a u sklopu šest radionica, razgovaraju o posljedicama dječijeg ugovorenog braka, nasilju u porodici, rizicima prosjačenja, stambenim pitanjima, materijalnim davanjima i načinima sankcionisanja pomenutih problema”, rekla je Knežević.

Istakla je da je 90 predstavnika romske i egipćanske zajednice iz Nikšića, Podgorice i Berana, kroz šest radionica i tokom promocije tri video zapisa, shvatilo važnost zapošljavanja, prijavljivanja dječijih ugovorenih brakova i nasilja u porodici.

 “Tokom implementacije projekta, od 2022. godine do danas, organizacija je identifikovala i prema nadležnima procesuirala 19 slučajeva dječijeg uovorenog braka i pružila više od 70 usluga u svojstvu povjerljivog lica, dok je ove godine identifikovano devet slučajeva dječijeg ugovorenog braka, tri slučaja prosjačenja, tri slučaja navođenja na prostituciju i seksualnu ekspoataciju od kojih je jedan dječak”, rekla je Knežević.

Dodala je da su za vrijeme trajanja projekta identifikovana 22 slučaja nasilja u porodici i porodičnoj zajednici i pruženo više od 60 različitih usluga.

“Romi i Egipćani, nakon što su izbjegli sa Kosova još davne 1999. godine suočavaju se sa administrativnim procedurama koje otežavaju, ili onemogućavaju rješavanje njihovog statusa u svojstvu stranaca ili regulisanje pitanja državljanstva”, pojasnila je Knežević.

Prema njenim riječima odredbama Zakona o strancima, pripadnici romske i egipćanske zajednice su kao stranci obavezni da posjeduju novčana sredstva u iznosu od najmanje 10 eura po osobi za svaki dan zahtjevanog boravka, odnosno 3.600 eura godišnje.

“Značajan problem je i taj što veliki broj pripadnika romske i egipćanske zajednice ne ostvaruje skoro nikakvu zdravstvenu zaštitu, ili to čini u privatnim zdravstvenim ustanovama, kada ima novac. I dalje je veliki broj nezaposlenih lica. Stambene jedinice u kojima žive pripadnici RE zajednice su u veoma lošem stanju, a djeca su u stalnom riziku od saobraćajnih nesreća, zbog nepostojanja usporivača brzine”, navela je Knežević.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative i koordinatorka projekta Fana Delija, rekla je da, kada je u pitanju procesuiranje slučajeva dječijeg ugovorenig braka, zajednica smatra da je potrebno obostrano kažnjavati roditelje, kao i članove starog vijeća.

“Država treba da obezbijedi podršku ženskim romskim i egipćanskim aktivistkinjama kako bi se preventivno djelovalo u suzbijanju nasilja u porodici i dječijih ugovorenih brakova. Ono što smatramo da je veoma značajno je da država isplanira sredstva za narednu godinu u iznosu od 180 hiljada eura za izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve dječijeg ugovorenog braka, kako bi omogućili da romske i egipćanske djevojčice znaju da ih država štiti i da nisu zaboravljene”, poručila je Delija.

Smatra da država treba da omogući jednostavan pristup kada su u pitanju lična dokumenta, kao i da se jača saradnja sa zemljama porijekla.

“Neophodno je da država oslobodi pripadnike/ce zajednice od troškova koji su neophodni za prikupljanje dokumentacije. Takođe, potrebno je informisati širu zajednicu na koji način omogućiti da medijatori budu spona između lica koja ne posjeduju dokumenta i institucija, kako bi se što brže i adekvatnije regulisao pravni status”, rekla je Delija.

Smatra da Vlada treba da napravi socijalni plan za zapošljavanje odraslih lica iz romske i egipćanske zajednice, koja su elementarno pismena i bez mogućnosti sticanja kvalifikacija.

“Treba edukovati zdravstvene službenike u dijelu senziblizacije prilikom pružanja zdravstvene zaštite pripadnicama i pripadnicima romske i egipćanske zajednice. Neophodno je da se izdaju privremene zdravstvene legitimacije, koje bi omogućile romskoj i egipćanskoj populaciji da imaju jednak pristup kada je u pitanju zdravstvena zaštita. Nažalost, ove godine smo imali dva smrtna ishoda, samo zato što osobe nisu imale zdravstvenu zaštitu”, rekla je Delija.

Poručila je i da je potrebno urediti infrastrukturu romskih nasilja, posebno kada je riječ o osvjetljenju, kanalizaciji, struju, legalizaciji objekata, stajalištima za autobuse.

(www.prcentar.me)

Estonija je u potpunosti digitalizovala svoj sistem, pa je često nazivaju i E-stonija, i po tome prednjači u Evropskoj uniji. Pretekla je mnoge uzore iz skandinavskih zemalja. 

Iako je prošlo samo nešto malo više od tri decenije, otkada je povratila svoju samostalnost nakon raspada Sovjetskog Saveza, zemlja bilježi u brojnim oblastima fantastične uspjehe. Zahvaljujući reformama i digitalnoj transformaciji već godinama su estonski učenici na PISA testovima u samom vrhu svijetske liste, a prošle su godine bili prvi u Evropi. 

Tako je Estonija pretekla svoju „učiteljicu“ Finsku, koja je dugo važila za predvodnicu i u oblasti obrazovanja i digtalizacije, a pomogala je Estniju i u njenim prvim koracima ka sveobuhvatnim reformama nakon povratka samostalnosti, prije nešto više od tri decenije. Tačno je da je od Finske mnoge modele Estonija preuzela, ali ih je stalno unapređivala i podizala na viši nivo.

Sve poslove sa državnom administracijom građani rade putem interneta: od prijave novorođenog djeteta, do zahtjeva za socijalnu pomoć, sklapanje braka, ostvarenje penzija, naknade za nezaposlenost... Jedino se za razvod traži fizičko prisustvo, zbog nekih tehničkih pitanja. Sva dokumenta su elektronska.

Digitalizacija je Estoniji donijela ogromne uštede, nema dugih redova pred državnim uredima, čuvanja dokumentacije u papirnim arhivama, a pošto su sve službe centralizovane nema preklapanja poslova i sve je mnogo efikasnije. 

Od digitalizacije imaju koristi i građani drugih zemalja, koji mogu dobiti e-državljanstvo i nakon toga onlajn otvoriti kompaniju u ovoj državi, a da nikada fizički ne dođu u nju.

„Samo u prošloj godini Estonija je od digitalnog državljanstva i kompanija koje su otvorili stranci, imala preko 220 miliona eura prihoda“, rekli su iz Digital Estonija brifing centra novinarima iz Crne Gore i Makedonije.

Digitalno e-državljanstvo, prvi korak za otvaranje firmi u ovoj zemlji, dobija se brzo nakon bezbjednosnih provjera, a za registraciju kompanije potrebno je samo nekoliko sati. Tom se kompanijom može upravljati sa bilo koje lokacije na svijetu, dokumenta se potpisuju digitalno, ugovori se sklapaju onlajn, a automatski je omogućeno i otvaranje bankovnog računa u bankama na teritoriji Estonije, kojim se takođe upravlja onlajn. Svaki e-državljanin ima svoju smart ID karticu koja omogućava poslovanje.

E-državljanstvo, naravno, ne omogućava da postanete državljanin ove zemlje, ali ruši biznis barijere i omogućava strancima da posluju bez problema i zato je ova država idealna za otvaranje start-up kompanija.

Estonija ima prvu E-ambasadu na svijetu u Luksemburgu, koji je otvorila zbog rizika od sajber napada. Tu su pohranjeni svi važni podaci ove zemlje sa Baltika, koja ima oko milion i trista hiljada stanovnika. Tako se u drugoj članici Evropske unije čuva banka podataka koju je Vlada Estonije kopirala i izmjestila, kako bi se i na taj način obezbijedila od udara sa strane.

Prvi veliki sajber napad Estonija je imala 2007. godine i prijetio je da parališe rad Vlade. Do napada je došlo nakon što su vlasti u Talinu odlučile da monumentalne spomenike iz sovjetskog vremena izmjeste iz centra prijestonice. Zbog napada je tada uhapšen i osuđen na simboličnu novčanu kaznu Estonac Dmitrij Galuškjevič, ali je prema tvrdnjama zvaničnika iza svega stajala Moskva.

Estonija se graniči sa Rusijom, koja u svojoj agresivnoj propagandnoj kampanji ne krije da ima pretenzije na zemlje Baltika. Oko četvrtine stanovnika Estonije pripada, kako se to kaže, populaciji koja govori ruski jezik. Njih otprilike nešto više od trećine ima državljanstvo Estonije, a ostali trajnu boravišnu dozvolu koja im omogućava sva prava kao i Estoncima, osim da glasaju na nacionalnom nivou.

Od napada 2007. godine hakerski napadi na ovu zemlju ne prestaju, ali je estonska Vlada uložila ogromne napore i uspješno se odupre.  

„Kada smo odlučili prije nekoliko godina da na još jednom mjestu, van zemlje, pohranimo banku naših elektronskih baza i otvorimo E-ambasadu neki su sumnjali da smo ušli u svojevrsnu paranoju“, rekla je predstavnica Digital Estonija brifing centra grupi novinara iz Makedonije i Crne Gore, koji su bili u višednevnoj studijskoj posjeti Talinu, preko projekta „Seeing is Believing“.

Danas, posebno nakon invazije Rusije na Ukrajinu i učestalih hakerskih napada sa više strana, pa i svojevrsnog sajber ratovanja, i druge države namjeravaju da uđu u projekte e-ambasada, dok Estonija planira da pored Luksemburga otvori još jednu digitalnu ambasadu, ali van evropskog tla. Pregovori oko toga upravo se vode sa nekoliko zemalja.

Ambasada je ustvari samo dobro čuvana prostorija sa serverirma na kojima su pohranjeni svi važni podaci, koji uključuju baze vezane za državnu administraciju, one o preduzećima, bankama, pravosudnom sistemu, javnim finansijama, socijalnim službama, popisu stanovništva i tako dalje. U slučaju da se hakerskim napadima obori bilo koji od ovih segmenata u Estoniji, serveri u Luksemburgu odmah bi preuzele funkciju.

“Gotovo da nema porodice u Crnoj Gori koja na neki način nije pogođena ovim problemom, ali u posebno teškom položaju su ranjive kategorije stanovništva - žene, mladi, siromašni, osobe iz romske i egipćanske zajednice, osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT…”, naglašava Radulović.

Ona ocjenjuje i da o diskriminaciji dosta govori i podatak da je veći broj osoba koje kriju da su u oporavku, nego onih koji koriste droge.

“ Veliki problem je i što Skloništa za žrtve nasilja ne primaju žene koje koriste droge”, ističe Radulović.

Njena koleginica Perišić dodaje da je neophodno donijeti što hitnije novu Strategiju za borbu protiv droga, jer je postojeća zastarjela i nedovoljno precizna, a situacija na terenu je kritična i stalno se mijenja.

Dodaje da mnogi podaci koji su važni radi prevencije nijesu dostupni, te da i mediji često nesvjesno doprinose stigmi i distance. 

“Jer ne koriste odgovarajuću terminologiju I relevantne podatke kada izvještavaju o ovim temama”, ističe Perišić.

Marko Dragićević iz NVO Linka dodaje da se koristeći neadekvatnu terminologiju podstiče stigma i diskriminacija i usporava oporavak onih koji koriste droge.

“ Takav narativ bolest zavisnosti skreće na moralni nivo i samim tim se kod tih osoba javlja I osjećaj samodiskriminacije i autostigmatizovanja”, ističe Dragićević.

Programska direktorica Juventasa Jelena Čolaković je takođe naglasila potrebu za odgovornim izvještavanjem o ovim temama navodeći da “stigmatizacija često proizilazi iz senzacionalističkog izvještavanja”.

“ U posljednjih mjesec dana četvoro ljudi se predoziralo, a mi nemamo način to da registrujemo, ni da spriječimo”, istakla je Čolaković.

Ona je dodala da se nada da će se stvari uskoro mijenjati, te da se radi na novoj Strategiji za borbu protiv droga.