Ne smije biti nijednog opravdanja ili izgovora da se ugrozi status područja Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO, poručeno je sa današnje konferencije Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
“Razmjere sistematskog uništavanja Boke u ove tri decenije su teže od onih koje su nastale nakon zemljotresa 1979. godine. I onda je bilo moguće obnoviti baštinu... U nekim slučajevima, rekonstrukcije su nemoguće, a devastacije trajne”, ocijenila je direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović na konferenciji  “Između pritiska graditelja i očuvanja statusa Svjetske baštine”.
Konferencija je organizovana u okviru projekta “Osnaživanje civilnog društva u borbi protiv devastacije prostora i zaštićenih prostora” koji CIN-CG i Expeditio realizuje uz podršku EU, posredstvom Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Direktorica CGO Daliborka Uljarević kazala je da se “gradnja odavno svela na ugradnju”.
“Čini mi se da prije svega nismo naučili da volimo Crnu Goru na način da joj dajemo, a ne da od nje samo uzimamo... Kotorani i Kotoranke moraju preduzeti više odgovornosti za sebe, za dobrobit svoje opštine i svoje baštine,” poručila je ona.
Arhitektica Marija Nikolić kazala je na konferenciji da ukoliko bi sada prošetali zalivom, vidjeli bismo da gradnja bolje cvjeta nego priroda.
Predsjednik Opštine Vladimir Jokić kazao je na panelu da su učinjeni pomaci, ali da su lokalne vlasti uglavnom nemoćne.
“Ljudi misle da mi nešto u Opštini možemo da odlučimo, ne možemo ništa. Jedini metod uticanja na odluku je da budete što glasniji. Mi uložimo negativno mišljenje, možda ga prihvati neko ministarstvo, možda ne prihvati. Nema obavezujući element... Jedini razlog zašto neće biti mosta na Vergima nije domaća pamet, nego što je umiješan strani faktor – UNESCO i njegova stručna tijela. Da je do nas, našao bi se sigurno način da se to izgradi”, kazao je on.
Pomoćnica ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Marina Izgarević kazala je da je pokrenuta izrada HIA studije za Verige, uprkos tome što je UNESCO  jasno rekao da tu nema mosta. “Prostrni plan će morati da se odredi da li će se tu naći most ili neće. Odnosno, u suštini se  ne može naći ukoliko se ispoštuje mišljenje koje je obavezjujuće po nas”, kazala je ona na konferenciji.
Biljana Gligorić iz Expeditio je istakla da “ovdje imamo donosioce odluka koji izražavajuju veću nemoć nego mi iz nevladinog sektora”, dok je njena koleginica Aleksandra Kapetanović istakla da se ne slaže da se ništa ne može uraditi.
“Mi plaćamo i državu i lokalnu samoupavu da rade svoj posao, a ako vi niste u mogućnosti to da radite, vi uvijek možete to javno da iznesete i da date ostvku, ako niste u mogućnosti da spasete taj prostor”, kazala je ona, dodajući da postoje mehanizmi.
Na kraju konferencije sačinjene se preporuke, koje, između ostalog, uključuju jačanje institucija, reformu prostornog planitanja, jačanje uloge Savjeta za upravljanje područjem Kotora, preuzimanjem odgovornosti, snaženjem lokalne zajednice..
U okviru konferencije prikazan je dokumentarni film "Ugrožena baština", koji će sjutra veče u 20.30h biti prikazan a Televiziji Vijesti.

Žrtve dječjeg ugovorenog braka pate od brojnih posljedica uzrokovanih traumatskim iskustvom, zlostavljanjem, iskorištavanjem i ponižavanjem, poručeno je sa trodnevnog treninga koji je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u Ulcinju.
“Posljedice na zdravlje mogu biti duboke i dugotrajne”, kazala je psihološkinja Centar za romske inicijative Jovana Knežević.
Izazovi u zadovoljenju potreba žrtava dječjeg ugovorenog braka su, između ostalog,narušeno povjerenje u druge, osjećaj gubitka kontrole nad svojim životom, jezička barijera ali i dostupnost usluga i neizvjestan boravišni status žrtve.
Upravo temama dječjih ugovorenih brakova i trafikinga pripadnika romske i egipćanske populacije mora se posvetiti posebna pažnja, kako bi se zaštitile žrtve ali i ukazalo na probleme u sistemu, kazala je na treningu direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović.
O specifičnosti i ranjivost romske populacije na treningu je govorila Fana Delija iz CRI, dok je Knežević govorila o integraciji žrtava dječjeg trafikinga i žrtvi ugovorenih brakova.
O međunarodnoj praksi i propisima i nacionalnom zakonodavnom okviru govorio je Slavko Milić iz Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova MUP.
Na treningu su učestvovali i glavni i odgovorni urednik nedjeljnika “Monitor” Esad Kočan, i Elvis Beriša, izvršni dorektor NVO Koračajte sa nama.
Treningu su prisustvovali i novinari  redakcije UL-info.
CIN-CG će u partnerstvu sa CRI u naredne dvije godine sprovoditi projekat “RE zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava”.
Glavni cilj projekta je osnaživanje RE zajednice kroz lakši pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnim i drugim pravima ove populacije u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na žene i djevojčice. Akcenat će biti i na efektima pandemije COVID-19 na poziciju pripadnika/ca RE, koja je zbog svog položaja posebno osjetljiva na sve vrste kriza.

Ukratko o rezultatima projekta: ,,Skupa možemo više: Zajedno do jednakosti”, koji je Centar za istrazivačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) realizovao u okviru programa ,,Media for all” podržanog od strane Britanskog savjeta.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, po okončanju Konkursa za najbolju novinarsku priču koja adresira položaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, nagradio Miloša Rudovića iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) i Dijanu Savović iz TV i portala Vijesti.

Rudović je nagrađen za članak „Osobe sa djelimičnim ili potpunim oštećenjem vida moraju da se oslanjaju na pomoć personalnih asistenata: Univerzitet bez knjiga na Brajevom pismu“, objavljen na portalu CIN-a, a Savović kao autorka TV priloga „Roditeljstvo osoba sa invaliditetom - tema kojoj nadležni ne posvećuju gotovo nikakvu pažnju“, koji je objavljen na portalu Vijesti.

Uloga medija u pozicioniranju pitanja od značaja za osobe sa invaliditetom je izuzetna, a novinari i novinarke imaju i odgovornost da budu glas marginalizovanih grupa.

Inkluzivnost visokog obrazovanja u Crnoj Gori ostaje nefunkcionalna, a pogotovo se to odnosi na (ne)prilagođenost literature osobama sa potpunim ili djelimičnim oštećenjem vida na što se ukazuje Rudović kroz svoj istraživački članak. Dijana Savović skreće pažnju javnosti na jednu važnu, a potpuno zanemarenu problematiku - roditeljstvo lica sa invaliditetom.

Položaj ranjivih grupa je takav da se zarad njegovog unaprjeđenja moraju umrežiti sve snage, kako one koje pripadaju institucionalnom okviru, a koje čine nadležni državni organi, tako i one iz civilnog društva, a koje dominantno predstavljaju nevladine organizacije i mediji. Tom sinergijom se postiže više za dobrobit onih koji moraju imati podršku u zastupanju svojih prava, CGO cijeni da primjeri Rudovića i Savovićeve mogu biti podsticaj da se o osobama sa invaliditetom izvještava na pozitivan, dostojanstven način koji doprinosi afirmaciji njihovih sposobnosti i mogućnosti, ali i problematizuje izazove sa kojima se suočavaju.

Nagrade za najbolju novinarsku priču se dodjeljuju u okviru projekta „JednakoSPOSOBNOST!“ koji CGO sprovodi u saradnji sa Udruženjem roditelja djece sa smetnjama u razvoju iz Podgorice i uz finansijsku podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) posredstvom projekta „Reforma nacionalnog sistema procjene invaliditeta“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP, u saradnji sa različitim akterima.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u partnerstvu sa Centrom za romske inicijative (CRI), će u naredne dvije godine sprovoditi projekat: RE zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava.
Glavni cilj projekta je osnaživanje RE zajednice kroz lakši pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnim i drugim pravima ove populacije u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na žene i djevojčice. Akcenat će biti i na efektima pandemije COVID-19 na poziciju pripadnika/ca RE, koja je zbog svog položaja posebno osjetljiva na sve vrste kriza.
Planirane su različite aktivnosti tokom dvogodišnje realizacije projekta. Biće sprovedeno terensko istraživanje (intervjui i fokus grupe) u okviru RE zajednica, kako bi se osvijetlili ključni izazovi koji utiču na život ove populacije, posebno djece i djevojčica/žena, uključujući pitanja ranih/prisilnih brakova, nedovoljne uključenosti u obrazovni sistem, uličnog prosjačenja, prava na zdravstveno osiguranje i sl. Nalazi terenskog istraživanja poslužiće kao osnova za dubinska novinarska istraživanja, u okviru kojih će biti objavljeno više istraživačkih tekstova.
Životne priče i izazovi sa kojima se susreću pripadnici/e RE zajednice biće pretočene u kratki dokumentarni film kako bi se javnost upoznala sa najvažnijim pitanjima koja utiču na RE populaciju u Crnoj Gori.
Projekat predviđa i održavanje više treninga za predstavnike/ce medija i institucija (pravosuđa, policije, škola, socijalnih službi i sl.), kako bi se upoznali sa specifičnostima izvještavanja i rada sa RE populacijom, njihovom kulturom, tradicijom i načinom prevazilaženja mogućih izazova. Najvažniji nalazi projekta biće sadržani u bilingvalnoj publikaciji koja će biti objavljena u posljednjim mjesecima realizacije i u formi E-booka. Ključni nalazi projekta biće predstavljeni na finalnoj konferenciji.
Projekat se realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) sprovodi projekat: Novinarska istraživanja, u čijem su fokusu predstavnici/e manje brojnih naroda i etničkih grupa, ranjivih kategorija stanovništva - žene, djeca, osobe treće životne dobi, osobe sa invaliditetom (OSI). Projekat će trajati deset mjeseci. CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja pokušati da utvrdi ključne probleme sa kojima se suočavaju manje brojni narodi i ranjive grupe u našem društvu. Pokušaće i da utiče na društvene aktere, od donosioca/teljki odluka, pravosudnih organa kako bi se otvorio dijalog i situacija popravila. Predviđeno je da se u okviru projekta sprovede i objavi više dubinskih istraživanja o stepenu socijalne ugroženosti ranjivih grupa koje će biti u fokusu, njihove uključenosti/isključenosti iz društva kao i izloženosti diskriminaciji. Istraživanja će biti prezentovana javnosti i u multimedijalnoj formi (tekstovi, audio, video, infografici), a ključni nalazi projekta biće dostupni u formi E-booka. Projekat se realizuje uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Organizacije civilnog drustva i nezavisni mediji su najzasluzniji za građansku emancipaciju Crne Gore u proteklih 30 godina, poručio je danas vršilac dužnosti (v.d.) direktora Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Neđeljko Rudović.

"Ne mislim da su to političke stranke, ne čak ni akademska zajednica, već u prvom redu mediji i organizacijie civilnog društva", kazao je on na konferenciji "Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija". koju organizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), BIRN i Monitor. Rudović je istakao da se doprinos medija i civilnog društva sada vidi i kroz izradu medijskih zakona i strateških dokumenata.

Za razliku od drugi zemalja bivšeg regiona, Rudović je kazao da je Crna Gora imala izuzetno žilave medije i NVO sektor. "To nije bio slučaj u drugim zemljama bivše Jugoslavije", kazao je Rudović. On je kao primjer naveo da su aktivnosti civilnog društva i medija sačuvale Taru od potapanja. "Ta kampanja za Taru trajala je 3-4 mjeseca i na kraju se uspjelo. To je svima dalo krila i pokazalo da se može", kazao je on.

Izvršna direktorica Nezavisnog dnevnika (ND) i Televizije Vijesti Marijana Bojanić kazala je da su zajednickim aktivnostima sa predstavnicima civilnog sektora spriječeni mnogi ekološki problemi.
Saradnja i djelovanje profesionalnih medija i NVO je, prema njenim riječima, možda i presudno važna za proces evropskih integracija.

"Zajednički pritisak na donosice odluke može zaista da dovede do važnih rezultata", kazala je Bojanić. Ona je istakla da svakodnevno svojim istraživačkim radom "guramo institucije da rade posao koji oni ne žele da rade". "Slabe institucije zahtijevaju snažne medije", kazala je ona, dodajući da te institucije rade sve da oslabe rad profesionalnih medija. Ona je zaključila da bez profesionalnih medija ne možemo računati da ćemo imati i profesionalno izvještavanje.

Esad Kočan, glavni i odgovorni urednik nedjeljnika Monitor, ocijenio je na konferenciji je da saradnja nezavisnih medija i profesionalnih NVO izvanredna. "Mi jedni bez drugih ne bi mogli da funkcionišemo", kazao je on.

On je rekao da su ekološke teme egzistencijalne teme. Govoreći o situciji u Crnoj Gori, Kočan je istakao da ono "što smo mi proživjeli za 30 godina neki su proživjeli za 200 godina". On je kazao da se decenija dešavao strahoviti pritisak na grupacije koje tretira kao neprijatelje - NVO i nezavisne medije, istovremeno "zagušivanje ogromnom proizvodnjom paramedija i paranvo organizacija".

Ekolog Vuk Iković kazao je na konferenciji da su mediji saveznici zaštite životne sredine i da sve veća osviješćenost i medijska pismenost na temu ekologije.
"Novinar može da bude nosilac jedne snažne ekološke ideje", kazao je on.

On je rekao da su mediji posljednjih sedmica ukazali na više ekoloških problema, koji su sada u fazi rješavanja. Iković je kritikovao nastup premijera Zdravka Krivokapića i vicepremijera Dritana Abazovića, navodeći da su oni na jučerašnjoj konferenciji navodili probleme, ali ne i rješenja u istoj oblasti. Prema njegovom mišljenju, brojni problemi ostaju neriješeni, ali je poručio da ne možemo očekivati da ih neko riješi umjesto nas.

Ključne teme poglavlja 27 za istraživanja

U toku paneka Ključne teme poglavlja 27 za istraživanja govorili su panelisti Darko Saveljić, ornitolog i ekološki aktivista iz Crne Gore, Aleksandar Dragićević, aktivista NVO KOR, Dina Đorđević, istraživačka novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraćivačko novinarstvo BIH, i Nikola Marković, v.d. direktora RTV Nikšić. 

„Kriminal nad prirodom i dalje nije prešao prag senizibilnosti tužilaštva,“ istakao je Saveljić. On je dodao da su problematični i kapaciteti naših institucija, zbog činjenice da postoji nedostatak znanja za vođenje administracije, zatim volje i sposobnosti da se ti procesi vode. 

Kao jedan od aktuelnih problema istako je činjenicu da investitor nije obavezan da uradi procjenu uticaja na životnu sredinu, već je dovoljno da pribavi informacije, što je dovoljan pokazatelj nivoa svijesti kada su ove teme u pitanju. 

Dragićević je kazao da su teme svuda oko nas, i pozvao novinare da se obraćaju aktivistima jer uvijek imaju nešto zanimljivo i novo kada su u pitanju teme poglavlja 27. 

On je istakao tri tek „zagrebane“ teme na kojima je potrebno više raditi. „ Kruzeri i zagađenje koje oni proizvode, pitanje novca od MHE i u čijim džepovima taj novac završava, kao i pitanje devastacije Tare koje će tek osjetiti generacije u budućnosti. 

Dina Đorđević, Leila Bičakčić i Nikola Marković složili su se da od eksploatacije prirode profitiraju uglavnom krugovi bliski vlasti. 

„Svi smo mi isti region sa istim problemima. Ekološke teme su teme ogromne korupcije“, kazala je Bičakčić. 

Ona je dodala da u BiH situaciju dodatno komplikujeje administrativni sistem,  jer „se tu može pojaviti bezbroj nivoa vlasti koji će izvlačiti svoj dio kolača.“

Marković je istakao da su „vrijednost životne sredine i njenu valorizaciju, prije države i svih nas prepoznali su tajkuni. “

Dina Đorđević je istakla da do sada nije bilo dovoljno regionalne saradnje, obzirom na sličnost problema svih država regiona, ali da je to nešto na čemu svakako treba raditi. 

Crna Gora proglašena je ekološkom državom prije tri decenije,a nakon toga je krenulo razaranje naših najvažnijih resursa, istakla je predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović, drugog dana konferencije, koju CIN-CG organizuje u okviru projekta "Istraživačko novinarstvo,ekološke teme,učešće građana/ki", zajedno sa nedeljnikom Monitor i Balkanskom mrežom za istraživačko novinarstvo (BIRN). "Između proklamacije i prakse velika je praznina", ocijenila je Tadić Mijović.
Ona je naglasila i da nema ozbiljnijih pomaka u nekim od najvažnijih slučajeva napada na novinare.
" I dalje imamo zatvorenost i otežan pristup informacijama u istraživanjima",upozorila je predsjednica CIN-CG-a.

Premijer Zdravko Krivokapić naveo je da mu je zadovoljstvo da učestvuje u konferenciji, jer izuzetno cijeni rad CIN-CG-a,koji je uvijek imao jasan,precizan,,nedvosmislen,objektivan glas,koji osvješćuje.

" Ugrožen je najjznačajniji resurs Crne Gore,a odnos medija prema ekološkim temama treba da prosvjećuje,imamo ekološku državu,ali i neekološki odnos prema njoj",ocijenio je Krivokapić.
Šefica Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa čestitala je CIN CG-u i njihovim partnerima na uspješnom projektu i profesionalnim standardima koje su uveli u istraživanju ove oblasti.
"Vlasti moraju stvoriti ambijent za slobodno istraživačko novinarstvo,kako bi javnost dobijala prave informacije", istakla je Popa.
Pauline Ades Mevel iz Reportera bez granica podsjetila je da je u posljednjih 10 godina ubijen 21 novinar zbog istraživanja iz oblasti ekologije.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović istakao je da je dobro što ekologija dobija sve više na značaju.
" Iza svake veće sistematske devastacije životne sredine stoji korupcija",ocijenio je Abazović.
Zato, dodaje,kada pričamo o uništavanju životne sredine treba da pričamo i o tužilaštvu i sudovima.
"Vladavina prava je najveći problem u Crnoj Gori",ocijenio je potpredsjednik Vlade.
Ambasador Francuske u Crnoj Gori Christian Thimonier je ohrabrio je sve članove društva da produkuje ekološku svijest, te istakao da je jako važna uloga medija u mobilisanju društva u tom pravcu.
Bojana Jovanović iz Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) je istakla da u Srbiji upravo predstavnici vlasti napadaju ili stvaraju atmosferu u kojoj je dopušteno napadati novinare,te da se pomoću medijske mašinerije obračunavaju sa novinarima.
Predsjednik Komisije za praćenje nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović je istakao da je utisak javnosti da se u posljednje vrijeme malo lakše diše što se tiče slobode medija,ali da je zabrinjavajuće što ništa nije urađeno u rješavanju starih slučajeva napada na novinare. On je ocijenio da mora doći do promjena u tužilaštvu da bi se rješavali ovi slučajevi.
V. d. direktora Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Neđeljko Rudović kazoo je da je “cilj svake vlade koja želi da doprinese putu Crne Gore pod broj jedan bi trebalo da bude stvaranje ambijenta za slobodno i profesionalno i novinarstvo”.
On je napomenuo da se poglavlja 10 i 23 direktno odnose na rad medija.
Kod poglavlja 10, Rudovic je kazao na konferenciji CIN-CG da Crnu Goru ovdje očekuje ispunjavanje dva završna mjerila.
Kod poglavlja 23, on je na konferenciji CIN-CG, izmedju ostalog, napomenuo da u tom dijelu ostaje veliki broj izazova.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak kazao je na panelu “Glavni izazovi u okviru poglavlja 10, 23 i 27” da javna administracija ne smije da ostaje nijema na pitanja novinara i gradjana. “Najvažnije ljudske pravo je pravo na zdravu životnu sredinu”, kazao je on.
Mrdak je dodao da je bitno da gradjani znaju dokle se stiglo sa ispunjavanjem mjerila iz poglavlja 27.
Poglavlje 27 treba da ispunimo zbog nas samih, a ne EU, poručio je on.
“Ne moramo da sredimo KAP i bazen crvenog mulja zbog EU, nego zbog nas”, naveo je on kao jedan od primjera.
Mrdak je kazao da treba insistirati na primjeni najsavremenije tehnologije.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO), kazala je da se dvije stvari neće naći u firmalnim dokumentima, a kojima bi se izbjegli mnogi problemi.
“Prvi su politički kapaciteti, a drugo crnogorako mjerilo, što podrazumijeva da mi kao društvo znamo što želimi. Ekologija je zacijelo jedno od tih pitanja, ali i vladavina prava,” kazala je Uljarević.
Kritikujući Vladu, ona je kazala da je u mnogim djelovima samo nastavila praksu bivše vlasti. Kao primjer je navela pitanje ekonomskog državljanstva.
Istakla je da je nova vlast medju prvim obećanjima rekla da će ukinuti ekonomska drzavljanstva, a sada je odlučila da nastavi taj program, uprkos zabrinutosi medjunarodne zajednice.
Zenepa Lika, predsjednica Društva dr. Martin Šnajder Jakobi, kazala je da se o prostoru u Crnoj Gori neadekvatno brine i da je sam ministar urbanizma medju onima koji nisu legalni gradili.
Prema njenim riječima, treba raditi na jačanju svijesti da je prostor orgraničen, a da je Crna Gora veoma mala i ograničena prostorom.
“Prostorno planiranje divedeno do te mjere da se svodi na ispunjavanje želha pojedinih grupacija”, kazala je ona.
Koordinarka u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Ksenija Medenica kazala je da poglavlje 27 ima 10 podoblasti.
“Problemi su zaista brojni, ali ono što im je negdje zajedničko je nedostatak administrativnih i finansijskih kapaciteta”, kazala je Medenica.
Crna Gora proslavila je, kako je kazala, 30 godina ekološke države bez brojnih strateških dokumenata.
Da nije poglavlja 27 i obaveza prema EU, Medenica je kazala da se možemo pitati što bi bilo sa brojnim područjima, kao što je ulcinjska Solana ili Skadarsko jezero.
Direktor Media centra  Goran Đurović je na konferenciji naveo da je potrebna bolja regulativa da bi novinari kvalitetnije radili svoj posao.

Pavol Šalai, direktor Kancelarije Reportera bez granica za Evropu i Balkan, kazao je da postoji da su su medijske slobode na Balkanu pogoršale.

On je ukazao na problem nasilja nad novinarima u regionu, slabe regulacije, ali i uticaja dezinformacija na niske stope vacinacije protiv koronavirusa.
Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Bosne i Hercegovine (CIN-BiH), kazala je da su novinari najčešće stavljeni na marginu i dovodi so toga da imaju sve manje želje i volje da se bave novinarstvom.
“Istraživačko novinarstvo u stvari je potpuno gurnuto u NVO sektor. Ne postoji veliki interes ni javnih emitera, pa ni komercijalnih medija kojima je istraživačko skup sport”, kazala je ona.
Ona je ukazala na značaj uvezivanja medija i novinara u regionu.
“Mislim da imamo zajedničke interese i zajedničke teme”, kazala je ona.
Boris Raonić, generani direktor, Radio televizija Crne Gore (RTCG), naveo je na konferenciji da postoji velika mogućnost za regionalnu saradnju i da se mogu očekivati konkretni rezultati.
O statusu u medjunarodnim izvještajima, on je kazao da ne može prihvatiti nalaz Reportera bez granica da je Crna Gora najlošije rangirana u regionu.
“Javni servis već pokazao da je otvoren za sve. Javni servis će nastaviti u tom pravcu ,” kazao je Raonić.
Osnivač ND i TV Vijesti, Željko Ivanović, kazao je da izvještaj Reportera vrlo precizno detektovo Crnu Goru kao najgoru po pitanju medijskih sloboda.
Ivanovic je kazao da nigdje u regionu nema toliko napada na novinare i da nigdje Javni servis nije bio zarobljen kao u Crnoj Gori.
Ivanovic je kazao da je svaka priča suvišna dok politička elita ne napravi dogovor o tome kako treba da izgleda okvir u kome ce se mediji takmičiti u kvalitetu, a ne kome će više da se dopadnu.
Bojana Jovanović, zamjenica urednika KRIK-a, kazala je da na panelu “Proces evropskih integracija i sloboda medija u regionu: Gdje smo sada?” da je Javni servis u Srbiji zarobljen.
“Položaj slobodnih medija je veoma loš. Suočeni smo sa zastrašivanjem i pritiscima”, kazala je ona, dodajući da su najugroženiji lokalni mediji.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) zajedno sa partnerima iz Mreže za izvještavanje o različitosti 2.0 (Reporting Diversity Network 2.0) objavljuje poziv za projektne prijedloge koji imaju za cilj suzbijanje govora mržnje i bolju reprezentaciju različitosti.

Poziv je otvoren u sklopu projekta Reporting Diversity Network 2.0 koji ima za cilj da utiče na medijsku zastupljenost etničke pripadnosti, religije i roda na Zapadnom Balkanu.
RDN 2.0 ima za cilj da aktivira ulogu civilnog društva u suprotstavljanju narativima podjele i njihovoj zamjeni prijeko potrebnim pozitivnim diskursom koji doprinosi vrijednostima dobrosusjedskih odnosa i poštovanju društvene raznolikosti.

Svrha poziva je povećanje efikasnosti organizacija civilnog društva (OCD) koje sarađuju sa medijima kako bi se smanjili narativi u kojima su stereotipi i negativne reprezentacije drugih dominantni.

Specifični ciljevi poziva su:

Vrste aktivnosti za koje se OCD mogu prijaviti uključuju (ovo su primjeri i lista može da uključi i druge aktivnosti, sve dok one doprinose gore navedenim ciljevima):

Sve aktivnosti se sprovode na teritoriji Crne Gore.

Vrijeme sprovođenja aktivnosti je ograničeno na 6 (šest) mjeseci.

Ukupan budžet programa podrške organizacijama civilnog društva je 27500 eura. U okviru programa, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) podržaće pet projekata - pojedinačna vrijednost granta je između 3.000 i 8.000 eura.

OCD koji se javljaju na ovaj poziv moraju da ispunjavaju sljedeće uslove:

Na konkurs se mogu prijaviti različiti tipovi organizacija civilnog društva: grassroot organizacije, organizacije koje su članovi većih mreža koje djeluju na nacionalnom ili regionalnom nivou, mediji osnovani kao OCD…

Partnerstvo sa lokalnim medijima smatraće se prednošću i donijeće dodatne poene prilikom ocjenjivanja projekata.

Jednodnevna obuka o pravilima i procedurama za sprovođenje EU grantova biće organizovana za odabrane primaoce bespovratnih sredstava. Obuka će obuhvatiti teme kao što su: upravljanje projektima, pravila o vidljivosti, finansijsko izvještavanje itd.

Pored toga, odabranim OCD će biti omogućena mentorska podrška vezano za sprovođenje kreativnih medijskih kampanja za podizanje svijesti javnosti kao za upravljanje projektnim aktivnostima.

Pozivamo sve zainteresovane organizacije da popune prijavne obrasce.


PRIJAVNI OBRASCI 


Rok za prijavu je 21. februar 2022. do 17:00h.

Za sva dodatna pitanja nas možete kontaktirati na assistantcincg@gmail.com do 7. februara 2022.

Svoje prijave možete poslati na mejl: assistantcincg@gmail.com

Kriterijumi za ocjenjivanje:

Komisija za evaluaciju obratiće pažnju na geografsku i tematsku raznolikost prilikom dodjele grantova, poštujući principe jednakih mogućnosti i inkluzivnosti.

Prijavu će pregledati nezavisna komisija za evaluaciju.

Napomena: Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) može da zatraži dopunu dokumentacije najkasnije u roku od osam dana od prijema projektnog prijedloga.

2023, Centar za istraživačko novinarstvo CG - Sva prava zadržana