KRIJUMČARENJE, TRGOVINA I NELEGALNO DRŽANJE DIVLJIH I EGZOTIČNIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA: Unosan posao uz simbolične kazne

Carstvo životinja u Crnoj Gori za koje ne postoji zakonska dozvola za držanje ili stavljanje u promet: afričke ostrugaste kornjače, crvenogrli barbet, žako i amazonski papagaj, azijska plava ptica, roze kakadu, crveni kengur, valabi kengur, noj, kraljevski burmanski i mrežasti piton, meksička mliječna zmija, albino boa constrictor, lav, lame, majmun makako... 

Tijana LEKIĆ

„Čuješ li ih?“ — pitao je Predrag Bajović, stand-up komičar, novinarku Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u februaru 2024. godine, dok su se vozili autobusom na liniji Podgorica–Tirana. U autobusu, punom mladih turista, zvuk motora pratio je neobičan „pjev“ nepoznatih ptica. Zvuk je dolazio iz – toaleta.

Peđa je bezuspješno pokušavao da otvori vrata. Bila su zaključana tokom cijelog putovanja. Na graničnim prelazima niko nije kontrolisao sadržaj toaleta, niti obraćao pažnju na zvuke koji su dopirali iz njega. Po dolasku u Tiranu, ptice su i dalje bile zatvorene unutra, ispraćajući putnike svojim cvrkutom.

Iz Uprave carina (UC) su za CIN-CG naveli da su 1. maja 2025. godine, na graničnom prelazu Božaj, prilikom kontrole autobusa crnogorskih registarskih oznaka, spriječili pokušaj krijumčarenja 85 životinja – 78 ptica različitih vrsta i osam kunića. Autobus je saobraćao na relaciji Kotor–Drač.

Izrečena je rekordna novčana kazna od 5.000 eura za firmu u čijem je vlasništvu autobus i 500 eura za odgovorno lice. Prema informacijama UC-a, životinje nijesu bile iz posebno zaštićenih ili divljih vrsta, te se prema važećem zakonodavstvu Crne Gore ne preduzima krivično gonjenje.

„Prilikom otkrivanja carinskog prekršaja, obaviještena je veterinarska inspekcija, koja je izašla na lice mjesta. Nakon sprovođenja propisanih radnji od strane ovlašćenih carinskih službenika, izvršena je primopredaja oduzete robe. Ptice i kunići su, u skladu sa zakonom, predati veterinarskoj inspekciji na čuvanje i trenutno se nalaze u karantinu do okončanja postupka“, navode iz UC-a za CIN-CG.

Ipak, s obzirom na to da Crna Gora još uvijek nije uspostavila državno prihvatilište za životinje, ostaje nejasno gdje se tačno ove životinje trenutno nalaze.

Iz Veterinarske inspekcije nisu odgovorili na pitanja CIN-CG do objave ovog teksta, kao što nisu odgovorili ni Agenciji za zaštitu životne sredine (EPA).

„Agencija je 5. maja informisana da je 1. maja na graničnom prelazu Božaj zaplijenjen određeni broj ptica i kunića. Koje vrste su u pitanju, od koga su oduzete, te gdje su smještene – nije nam poznato. Prije dva dana smo službenim putem urgirali kod nadležnih organa da nas informišu o sprovedenom postupku i preduzetim radnjama, međutim, odgovor još uvijek nijesmo dobili“, navode iz Agencije za CIN-CG.

Prema saznanjima CIN-CG, u Crnoj Gori postoje najmanje četiri lokacije koje su bile predmet kontrole ekološke inspekcije od 2020. do kraja 2023. godine, na kojima je zatečeno više neprijavljenih životinjskih vrsta.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP), kao i iz EPA, ističu da je nepostojanje državnog prihvatilišta ključna prepreka u borbi protiv nelegalnog držanja i transporta životinja. Pored toga, iz CZIP-a navode da loša zakonska rješenja, nizak nivo detekcije i blaga kaznena politika ukazuju na to da se država, uprkos svom ekološkom opredjeljenju, ovom vrstom kriminala ne bavi na ozbiljan način.

Krijumčari sve češće švercuju i kućne ljubimce

Iz Uprave policije (UP) su za CIN-CG naveli da je 25. januara 2024. godine, na graničnom prelazu Dobrakovo, u jednom autobusu pronađeno 150 papagaja i 50 hrčaka. Životinje su tada oduzete, ali bez specifikacije o lokaciji na kojoj su smještene.

Iako Crna Gora ne prepoznaje krijumčarenje kućnih ljubimaca, odnosno domaćih životinja, kao krivično djelo, u posljednjem izvještaju EUROPOL-a o organizovanom kriminalu u Evropskoj uniji, objavljenom u martu 2025. godine, ističe se da se ova vrsta krijumčarenja značajno povećava.

„Krijumčarenje divljih vrsta ostaje problem zbog stalne potražnje u Evropskoj uniji i širom svijeta. Međutim, krijumčari sve češće trguju vrstama koje nijesu na listi zaštićenih prema Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES lista), kako bi izbjegli pažnju nadležnih organa“, navodi se u izvještaju EUROPOL-a.

CITES konvencija predstavlja međunarodni sporazum kojim se štite određene vrste od nelegalne trgovine, a koji je Crna Gora potpisala 2006. godine, s ciljem očuvanja biodiverziteta na planeti.

Nelegalna trgovina divljim životinjama danas spada među najprofitabilnije oblike organizovanog kriminala, a njena vrijednost na globalnom nivou procjenjuje se na čak 23 milijarde dolara godišnje.

Afričke kornjače vrijedne 120.000 eura, a kazna uslovna

Službenici Sektora granične policije registrovali su, od početka 2022. do kraja 2023. godine, dva slučaja krijumčarenja životinja, oba u blizini granice između Crne Gore i Srbije.

Prvi slučaj zabilježen je u januaru 2022. godine, u mjestu Konatari kod Bijelog Polja, kada je policija zatekla crnogorskog državljanina koji je lokalnim putem, izbjegavajući carinski nadzor, pokušao da prokrijumčari divlje životinje iz Srbije u Crnu Goru, s namjerom da ih preda stranim državljanima. Predmet krijumčarenja bile su dvije afričke ostrugaste kornjače (Centrochelys sulcata) i ptica vrste crvenogrli barbet (Psilopogon mystacophanos). Kornjače, koje se nalaze na CITES listi zaštićenih vrsta, procijenjene su na crnom tržištu na oko 120.000 eura, dok je ptica živopisnog perja, porijeklom iz Azije, klasifikovana kao gotovo ugrožena vrsta.

Kornjače su privremeno smještene u Prirodnjački muzej u Podgorici, dok ptica barbet, nažalost, nije preživjela.

„Protiv jednog lica podnijeta je krivična prijava za iznošenje i unošenje zaštićenog prirodnog dobra, posebno zaštićenih životinja, kao i za trgovinu njima“, saopšteno je iz Uprave policije za CIN-CG. Osumnjičeni crnogorski državljanin bio je jedini krivično gonjen, a Osnovni sud u Bijelom Polju izrekao mu je uslovnu kaznu.

Drugi slučaj krijumčarenja dogodio se 2023. godine, u međunarodnom vozu na izlazu iz Crne Gore, kada su policijski službenici pronašli šest plastičnih bidona sakrivenih u fabričkoj šupljini vagona. U njima su se nalazile tamnosmeđe školjke zaštićene vrste — prstaci (Lithophaga lithophaga). Zbog sve veće komercijalne potražnje u kulinarstvu, ova vrsta je podložna prekomjernom izlovu. Zakonska zaštita smatra se ključnom mjerom za sprječavanje njenog nestanka s morskih dna Crne Gore. Vađenje prstaca, osim toga, uništava morske stijene u kojima oni žive, što dodatno ugrožava čitav morski ekosistem.

Međutim, budući da u tom slučaju nije utvrđen vlasnik pronađenih školjki, niko nije odgovarao.

Divlje životinje pod udarom krijumčara, sankcije pretežno simbolične

Od početka novembra 2022. do kraja novembra 2023. godine, Uprava carina zabilježila je dva slučaja krijumčarenja životinja.

Prvi slučaj registrovan je u Carinskoj ispostavi Bar, kada je spriječen nelegalni prenos tri divlje svinje (Sus scrofa). Divlje svinje se mogu loviti u toku lovne sezone, ali takozvani ,,trofeji" se ne mogu prenositi u druge zemlje bez posebne dozvole. U ovom slučaju izrečena je prekršajna kazna od 200 eura, od čega je plaćeno 134 eura.

Drugi slučaj zabilježen je na graničnom prelazu Debeli Brijeg, gdje su carinski službenici u gepeku automobila pronašli pet sivih sokola (Falco peregrinus). Riječ je o zaštićenoj vrsti ptica u Crnoj Gori, poznatoj kao najbrža životinja na svijetu, jer u padu može dostići brzinu do 300 kilometara na sat. Nažalost, jedan soko nije preživio transport. Izrečena je novčana kazna od 500 eura, od koje je plaćeno 334 eura.

U posljednje četiri godine podneseno 15 prijava za nelegalno držanje životinja

Iz zapisnika ekološke inspekcije, u koji je CIN-CG imao uvid, proizlazi da su u periodu od početka 2020. do kraja 2023. godine zabilježene brojne nepravilnosti u vezi s držanjem životinja u Crnoj Gori. Među njima su egzotične i zaštićene vrste koje su se nalazile na različitim lokacijama u zemlji, bez potvrde o porijeklu.

Tokom ljetnjih mjeseci, naročito na primorju, zabilježeni su slučajevi u kojima su pojedinci koristili životinje za fotografisanje u komercijalne svrhe, bez potrebnih dozvola za njihovo držanje ili promet. U jednom od takvih slučajeva, tokom kontrole u julu 2023. godine, inspektori su zatekli osobu koja je na šetalištu u Budvi koristila sovu kukuviju kako bi zarađivala novac. Osoba je izjavila: „Ja ne koristim ptice u komercijalne svrhe, ja ih koristim da širim emociju.“ Ta granica između emocije i zarade čini osnovu na kojoj počiva praksa ovakve vrste korišćenja životinja. Ipak, u takvim slučajevima, životinjama se, prema navodima inspekcije, često slome krila kako bi ih spriječili da pobjegnu. Ekološka inspekcija izrekla je prekršajnu kaznu od 165 eura.

U četiri kontrole koje je ekološka inspekcija sprovela od 2020. do kraja 2023. godine, potvrđeno je prisustvo većeg broja neprijavljenih životinja. U dva slučaja radilo se o privatnim licima koja drže životinje za svoje potrebe, dok su u druga dva kontrole bile usmjerene na firme koje upravljaju zoološkim vrtovima.

Ljubitelj ptica iz Budve

Jedan od slučajeva koje je ekološka inspekcija zaprimila odnosi se na rezidenta Budve. Tokom inspekcije sprovedene 2021. godine, po inicijativi Uprave policije, zatečeno je da na njegovom posjedu boravi 44 koze, tri psa i čak 688 ptica različitih vrsta. Većina ptica bila je klasifikovana kao domaće vrste (patke, guske, ćurke i slično), za koje nije potrebna posebna dozvola za držanje i uzgoj. Ipak, među njima su se nalazile i vrste koje nijesu autohtone i koje su od posebne vrijednosti.

Nakon što je ekološka inspekcija utvrdila da su ptice smještene u adekvatnim uslovima – u skladu sa Pravilnikom o uslovima držanja i uzgoja divljih vrsta životinja i Zakonom o zaštiti prirode – što je potvrdila i jedna veterinarska ambulanta, vlasnik je podnio zvaničan zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine za dobijanje dozvole za držanje sljedećih vrsta: afrički kraljevski čvorak (Lamprotornis), ara (Ara ararauna), roze kakadu (Eolophus roseicapilla), žako papagaj (Psittacus erithacus), amazonski papagaj (Amazona auropalliata), brda mina (Gracula religiosa), grimizni toucanet (Aulacorhynchus), fazan (Phasianus colchicus), noj (Struthio camelus), anteatrska ćaskica (Myrmecocichia), azijska plava ptica (Irena puella).

Kako bi izdala dozvolu za držanje tih ptica, Agencija je tražila dostavljanje tačnog dokaza o njihovom porijeklu. Međutim, to nije bilo moguće za sve navedene vrste.

„Ptice sam nabavio kupujući ovdje, a najveći dio iz inostranstva“, izjavio je vlasnik. Zbog nedostatka dokumentacije, pokrenut je prekršajni postupak u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, a u narednom periodu Sud za prekršaje u Budvi izrekao mu je novčanu kaznu od 250 eura.

Medvjed u kavezu

Drugi predmet kontrole ekološke inspekcije u februaru 2022. godine odnosio se na privatnog držaoca životinja iz Berana. Tada je inspekcija evidentirala prisustvo 287 životinja, iz ukupno 41 različite vrste.

Na imanju su inspektori zatekli, između ostalih, medvjeda (Ursus arctos Linnaeus), vuka (Canis lupus), veliku sovu ušaru (Bubo bubo), sivog ždrala (Grus grus), jelene lopatare (Dama dama), lame, patagonijsku maru (Dolichotis patagonum) i druge vrste.

„Na dan kontrole, subjekat nadzora izjavljuje da nema dozvolu Agencije, ali da je još 2019. godine podnio zahtjev za legalizaciju držanja divljih i zaštićenih vrsta životinja“, navodi se u zapisniku ekološke inspekcije.

Vlasnik je tada izjavio da ne posjeduje carinsku dokumentaciju o uvozu, jer u trenutku kada je nabavio životinje iz Srbije, dozvola za uvoz navodno nije bila potrebna, s obzirom na to da su Crna Gora i Srbija tada činile državnu zajednicu.

Međutim, u zapisniku inspekcije ne pominje se u kakvim su uslovima tada zatečene životinje. Iz Suda za prekršaje u Bijelom Polju potvrđeno je da protiv ovog lica nije vođen prekršajni postupak.

Tokom nedavne posjete imanju, saradnica CIN-CG nezvanično je potvrdila da se na licu mjesta i dalje nalazi medvjed, smješten u izuzetno skučenom kavezu.

Zoološki vrtovi bez dozvola: Nedostatak saradnje među nadležnim institucijama

U blizini Podgorice nalaze se dva zoološka vrta. Jedini koji se od 2023. godine nalazi u registru zooloških vrtova Uprave za veterinu, fitosanitarne poslove i bezbjednost hrane (Uprava za veterinu), vodi Miljan Miličković. Ipak, nijedan zoološki vrt u Crnoj Gori trenutno ne posjeduje dozvolu Agencije EPA.

Ovo ukazuje na izostanak efikasne koordinacije među nadležnim institucijama. Naime, u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine, za držanje životinja u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima, bazenima ili kavezima, neophodna je isključivo dozvola EPA-e.

„Svjesni smo da veterinarsko-sanitarne uslove za držanje divljih životinja u zoološkim vrtovima propisuje i Zakon o dobrobiti životinja, a ispunjenost tih uslova utvrđuje Uprava za veterinu, rješenjem, uz prethodno izdatu saglasnost uprave nadležne za zaštitu prirode“, navode iz Agencije.

Novinarka CIN-CG nedavno je posjetila ova dva zoološka vrta. U jednom se ulaznica naplaćuje pet eura, dok drugi naplaćuje tri. Osim toga, na tim lokacijama se organizuju proslave rođendana i svadbi.

Dok se čeka dozvola, trgovina cvjeta

Oba zoološka vrta u blizini Podgorice bila su predmet nadzora ekološke inspekcije tokom 2022. i 2023. godine.

Tokom kontrole iz 2022. u jednom od njih, inspektori su zatekli brojne životinjske vrste, među kojima: kraljevskog pitona (Python regius), meksičku mliječnu zmiju (Lampropeltis triangulum annulata), burmanskog pitona i mrežastog pitona (Python reticulatus), roze kakadua, papagaja rozelu (Platycercus eximius), aru, albino boa constrictor-a i crvenog kengura (Osphranter rufus).

„Po izjavi vlasnika, za životinje koje je prijavio Agenciji, a koje nijesu obuhvaćene dozvolom, nije podnosio zahtjev jer na imanju još nijesu stvoreni adekvatni uslovi da bi zadovoljio propisane kriterijume za izdavanje dozvole“, navedeno je u zapisniku ekološke inspekcije.

Što se tiče porijekla životinja, vlasnik je izjavio da su mu neke poklonjene od privatnih držalaca ili građana, dok je druge nabavio kupovinom, nakon čega su mu predane na zbrinjavanje.

Protiv njega je u toku jedan prekršajni postupak pred Sudom za prekršaje u Podgorici.

U drugom zoološkom vrtu, tokom kontrole 2023. godine, utvrđeno je prisustvo više životinjskih vrsta bez odgovarajuće dozvole, uključujući jelene (Cervidae), lisice (Vulpes vulpes), sove (Strigiformes), orla mišara (Buteo buteo), majmune (Macaca mulatta) i kengure valabi (Notamacropus).

Međutim, prema informacijama koje je CIN-CG dobio od Suda za prekršaje u Podgorici, protiv ove firme i njenog vlasnika nije pokrenut nikakav postupak.

Ključni problem – nedostatak državnog prihvatilišta

Prema zapažanjima ekološke inspekcije i terenskim posjetama novinara CIN-CG, iste vrste divljih i zaštićenih životinja često se pojavljuju na različitim lokacijama u Crnoj Gori, što ukazuje na postojanje crnog tržišta unutar zemlje.

Nažalost, životinje su žrtve nelegalnog držanja, koje je najčešće motivisano profitom. Često stradaju tokom ilegalnog transporta kroz države, a ta živa bića — koja bi po svojoj prirodi trebala slobodno da se kreću — zatvaraju se u tijesne kaveze, i to bez da su ikada počinila bilo kakvo ,,krivično djelo”.

Međutim, dok Crna Gora ne dobije državno prihvatilište za životinje, ne postoji ni osnovna infrastruktura koja bi omogućila ozbiljnu borbu protiv nelegalnog držanja, transporta i trgovine životinjama.

„Donošenjem novog Zakona o zaštiti prirode, koji se očekuje uskoro, stvoriće se preduslovi za rješavanje ovog problema“, navode iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Kako ističu, novi zakon uspostaviće jasne smjernice za izgradnju državnog prihvatilišta. Agencija je već obezbijedila parcelu od 10.000 kvadratnih metara i kompletnu projektnu dokumentaciju prema evropskim standardima za izgradnju prihvatilišta.

„Uz pomoć Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ekofonda, obezbijeđena su sredstva za izgradnju prihvatilišta, čiji se početak izgradnje očekuje sredinom tekuće godine, nakon sprovedenih procedura“, dodaju iz EPA.

Podsjećamo, uspostavljanje državnog prihvatilišta za životinje obaveza je iz Poglavlja 27 u okviru pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.

Poznat je slučaj lava Nikole, koji je početkom 2022. godine pronađen u Budvi. Lav, za kojeg nikada nije utvrđeno kako je prešao granicu, bio je najprije zatvoren u Skloništu za napuštene i izgubljene životinje u Podgorici, potom u prostoru upravne zgrade Regionalnog vodovoda, sve dok nisu stigli stručnjaci iz Holandije. Zahvaljujući trudu pojedinaca, lav Nikola danas trči prostranstvima rezervata u Africi. Međutim, to je izolovan slučaj — većina životinja ne dočeka takav sretan ishod.