Transparency International upozorava da bi trebalo biti oprezan povodom sporazuma sa UAE zbog kapitala skrivenog porijekla
Đurđa Radulović
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) nalaze se na sivoj listi Evropske unije (EU) visoko rizičnih trećih zemalja zbog sumnji u pranje novca i finansiranje terorizma, zbog čega bi Crna Gora trebalo da bude oprezna u vezi sa dva sporazuma koja je potpisala s tom državom. To je u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) ocijenila ekspertkinja za borbu protiv korupcije iz organizacije Transparency International (TI), Eka Rostomašvili.
,,Budući da su kontrole porijekla novca u UAE vrlo slabe – i zato su na listi visokorizičnih jurisdikcija EU, opravdano je postaviti pitanje možemo li zaista biti sigurni da će investicije koje dolaze i u Crnu Goru biti čiste, tj. da je riječ o legalno zarađenom novcu”, kaže Rostomashvili.
Dug je put pred UAE da finansijski sistem te zemlje postane otporan na zloupotrebe pranja novca iz čitavog svijeta, objašnjava sagovornica CIN-CG-a. „Ukoliko i u Crnoj Gori kontrole prilikom sklapanja poslova s ovom zemljom budu blage ili nepostojeće, sumnja da novac iz UAE nije čist biće opravdana“, kaže Rostomašvili.
TI već duže vrijeme prati novčane tokove u ovoj zemlji. ,,Sprovedene su brojne istrage koje pokazuju da je UAE sigurna luka za prljav novac iz cijelog sviejta: novac korumpiranih zvaničnika, narko-dilera, prevaranata i drugih“, objašnjava Rostomashvili. Od sedam emirata, Dubai se najviše u javnosti pominje kao središte prljavog novca i različitih afera: šverc zlata iz afričkih zona sukoba, finansiranje terorističkih grupa poput Al Kaide i ISIS-a, ili pružanje utočišta zloglasnim kriminalnim mrežama.Takođe su identifikovani obrasci koji ukazuju na to da je ulaganje u nekretnine sredstvo za pranje novca stečenog finansijskim kriminalom, uključujući trgovinu drogom, objašnjava Rostomashvili.
Dva sporazuma Vlade Crne Gore sa UAE- Sporazum o ekonomskoj saradnji i Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, nedavno su potvrđena u crnogorskoj Skupštini, uprkos upozorenjima opozicije, civilnog sektora, stručnjaka pa i Evropkse unije da bi mogli biti štetni za našu zemlju i negativno uticati na konkurentnost i transparentnost. Sporazum o sardnji u oblasti nekretnina i turizma, nije potvrđen od strane predsjednika Jakova Milatovića, pa će se o njemu ponovo glasati u Skupštini Crne Gore. Sa druge strane, Vlada je već najavila i treći sporazum sa ovom zemljom, oko energetike, oblasti koja je od strateškog značaja za Crnu Goru.
UAE bio i na sivoj listi Crne Gore, uklonjn 2024.
Iako se Crna Gora obavezala da će da uskladi regulativu sa EU, UAE su sklonjene sa naše Liste visokorizičnih trećih zemalja na kojoj su se ranije nalazile, koju je Finansijsko- obavještajna jedinica Uprave policije (UP) dužna da sastavlja prema crnogorskom Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.
UAE su se nalazile na toj listi u periodu od 2022. do 2024. U isto to vrijeme su bili na još jednoj relevantnoj sivoj listi međunarodne organizacije Financial Action Task Force (FATF), ali je, uprkos brojnim upozorenjima, posebno iz Transparency International-a, ova zemlja skinuta sa sive liste FATF prošle godine.
,,Crna Gora utvrđuje listu visoko-rizičnih trećih država na osnovu FATF-ove crne i sive liste koja se ažurira tri puta godišnje”, kažu za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Finansijsko- obavještajne jedinice Uprave policije (UP).
Iz UP su naveli i da ,,Crna Gora apsolutno primjenjuje iste kriterijume kao i zemlje članice EU kada je u pitanju „oprez prema pojedinim zemljama“. Međutim, na pitanje CIN-CG zbog čega na našoj listi nijesu UAE, koji se i dalje nalaze u EU registru sumnjivih trećih zemalja, te da li će preduzimati neke posebne mjere opreza, obizorm na nedavno usvajanje dva sporazuma sa ovom zemljom, iz UP nijesu odgovorili.
Sagovornica CIN-CG-a iz organizacije Transparency International objašnjava da je lista trećih zemalja Evropske unije značajnija od one koju sastavlja FATF. „Stavljanje neke zemlje na listu FATF-a predstavlja uglavnom reputacioni problem, što, naravno, može dovesti do određenih indirektnih posljedica. Međutim, kada EU stavi neku zemlju na sivu listu, to donosi konkretne posljedice — sve sumnjive transakcije moraju se ispitati i eventualno obustaviti“, objašnjava Rostomashvili.
Na listi rizičnih zemalja EU pored Emirata su još i 24 zemlje iz Azije, Afrike, Okeanije i Južne Amerike. EU nalaže finansijskim institucijama da primjenjuju visoke mjere opreza u radu sa svim ovim zemljama.
Poslovanje Crne Gore i UAE
Od nezavisnosti do kraja 2024, UAE su osmi po stranim direktnim investicija (SDI) u Crnoj Gori, uključujući i ulaganja u crnogorska preduzeća. Prošle godine su bili sedmi po SDI u Crnu Goru.
Novac ne dolazi samo iz UAE u Crnu Goru, već se i iz naše zemlje tamo i odliva. Tako su UAE u 2024. godini bili i treći po visini odliva novca iz Crne Gore u inostranstvo.
Investitori iz UAE već su snažno prisutni u našem turizmu i energetici. Najznačajniji su: Abu Dhabi Capital Group koji upravljaju centrom Capital Plaza, zatim Državni investicioni fond iz Dubaija (ICD) koji je vlasnik Porto Montenegro, te Masdar Energy B. V sa vjetroparkom Krnovo, čiji je konačni vlasnik Abu Dhabi National Oil Company, kazali su za CIN-CG iz Agencija za investicije Crne Gore (MIA). Takođe, konzorcijum koji čine PM Holdings LLC, odnosno kompanija Investment Corporation of Dubai (ICD) i Drydocks World Dubai upravlja sa projektom Adriatic 42, za popravku i održavanje mega jahti na lokaciji nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj. CIN-CG nema informacija da novac koji su ove kompanije uložile potiče iz nelegalnih izvora.
U Crnoj Gori, prema podacima Uprave prihoda i carina, posluje 76 firmi čiji su osnivači pravna ili fizička lica iz UAE, od kojih je jedna od poslednjih registrovanih „Eagle Hills Montenegro“, biznismena iz UAE, Mohameda Alabara, koji je nakon potpisivanja sporazuma sa UAE izrazio ambiciju da gradi megalomanske projekte na Velikoj plaži, ali i drugim atraktivnim djelovima Crne Gore, koji je u posljednjih nekoliko sedmica više puta boravio ovdje.
Još tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, Crna Gora je razvila bliske veze sa UAE. Jedan od najistaknutijih inostranih biznismena u Crnoj Gori, Grk Petros Statis, u UAE ima registrovanu investicionu kompaniju Monterock International.
Statis je u Crnu Goru došao još tokom prve decenije dvijehiljaditih. Njegova kompanija Adriatic Properties je sada zakupac hotelskog kompleksa Sveti Stefan- Miločer, koji je dio lanca Aman Resorts.
Statis je i većinski vlasnik i banke „Universal Capital“, a i dva crnogorska portala Analitika i CDM i lista Pobjeda.
Statisov Monterock International iz Emirata, prema sajtu ove kompanije, u investicionom portfoliju navodi brojne luksuzne hotele i restorane širom svijeta: lance Nammos, Amman, One&Only, sky barova Ce La Vi, pojedinačne hotele na ekskluzivnim lokacijama, ali i u Crnoj Gori, na primorju i na Durmitoru, gdje navodi Adriatic Properties i Durmitor Hotel & Villas Montenegro. U portfoliu kompanije su i drugi projekti, poput proizvodnje zelene enegrije.
Nekadašnji saradnik bivšeg premijera i predsjednika Mila Đukanovića, Ratko Knežević, tvrdio je da je Đukanović sa sinom Blažom stvarni vlasnik Monterock-a, te da je preko Statisa i off shore kompanije na Sejšelima, vlasnik i Aman Resorts-a na Svetom Stefanu i u Veneciji,. Prema riječima Kneževića, to je dio ,,imperije“ koju je Đukanović sticao nelegalnim putem od 1999.
„Povodom pitanja koja ste uputili bivšem predsjdniku Crne Gore, Milu Đukanoviću, sa pozivom na tvrdnje izvora koji navodite, želimo da Vas obavijestimo da su to najobičnije laži“, rekli su za CIN-CG iz Kancelarije bivšeg predjednika na upit o tvrdnjama Ratka Kneževića.
I Statis za CIN-CG negira bilo kakve poslovne veze sa Đukanovićem. ,,Tvrdim jasno i nedvosmisleno da nikada nisam imao nikakve poslovne ili finansijske veze ili dijelio vlasništvo u bilo kojoj kompanji sa gospodinom Milom Đukanovićem, bivšim predsjednikom i premijerom Crne Gore. Ovo uključuje i Monterock International i povezane kompanije“, kazao je Statis za CIN-CG. On je dodao da sve svoje poslove vodi legalno i transparentno.
MANS je 2021. objavio da Đukanović i njegov sin, Blažo, posjeduju mrežu ofšor kompanija na različitkim destinacijama poreskih rajeva. Oni su preko kompanije registrovane na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, Victoria Trust, otkrili da je advokatska kancelarija Alcogal, koja je kako su naveli vodila ofšor poslove Đukanovića, poslala zahtjev da se u UAE otvori kćerka firma Victoria Trust-a. Međutim, zbog nedostupnosti registara kompanija u UAE, nije bilo moguće utvrditi da li je ta kompanija sa kojom se povezuju Đukanovići zaista tamo registrovana.
Đukanović je i sam isticao bliskost sa vladarima UAE, a često je tokom svoje vladavine boravio u ovoj zemlji. Posjećivao je kraljevsku porodicu Al Nahjan, ali i druge tamošnje vladare, poput Muhameda Al Maktuma.
Đukanovića je prema ranijim pisanjima sa vladarskim establišmentom UAE povezao kontroverzni Palestinac Mohamed Dahlan, koji je imao poslove u Crnoj Gori, a dobio je i crnogorsko državljanstvo.
Još 2008. godine, nakon jedne od Đukanovićevih posjeta Emiratima, najavljeni su veliki projekti na Velikoj plaži, Valdanosu, Buljarici i tako dalje. Sa druge strane, preko Abu Dabi fonda kreditno se pomagala crnogorska poljoprivreda. Sada su neki od ovih kredita pod lupom pravosuđa.
UAE su prisutni i u regionu. U Srbiji se implementira kontroverzni mega projekat Beograd na vodi, koji je donio ogroman novac investitorima, dok država nije od toga imala neke koristi. Za dolazak arapskih investitora u Beograd, navodno su bili zaslužni Đukanović i Dahlan. Slika Mohameda Dahlana, Mila Đukanovoića i Aleksandra Vučića objabvljena je ranije u više regionalnih medija.
Na sastanku u Tivtu 2016. sa Emirom Dubaija Muhamedom Al Maktoumom, Đukanović je obećavao olakšice za investitore iz Emirata. Dodatne je olakšice nedavno potpisanim sporazumima sa UAE obećao i novi crnogorski premijer Milojko Spajić, koji se, kada je preuzeo dužnost, obavezao na transparentnost i evropske prakse, kako bi se obračunao sa korupcijom i lošim postupanjima iz DPS vremena. Nakon kritika vezanih za usvajanje sporazuma sa UAE, premijer Spajić je naglasio da će se primijeniti mjere protiv pranja novca. “Što se tiče prljavog novca, mi imamo Zakon o sprečavanju pranja novca, koji je usvojen u novembru 2023“, rekao je on.
Kako su UAE postale perionica para za moćnike
Prema tvrdnjama Organised Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), Transparency International-a, ali i drugih relevantnih organizacija, Dubai je tokom poslednjih decenija zbog nedostatka transparentnosti i zakonskih regulativa postao raj za kriminalce, diktatore i ostale koji profitirali zahvaljujući prljavom novcu,.
MANS navodi da UAE imaju 39 različitih registara kompanija, od kojih većina nije dostupna, a javni registri često ne sadrže informacije o stvarnim vlasnicima, već samo o formalnim zastupnicima, čija je uloga da prikriju identitet vlasnika. Zbog toga je često teško provjeriti ko zaista stoji iza kapitala koji dolazi iz Emirata.
Poznati britanski Tax Justice Network ocjenjuje UAE kao osmu po redu najzatvoreniju zemlju kada su u pitanju finansijski podaci. Prema ocjeni ove organizacije, UAE su među jurisdikcijama koje najlakše omogućavaju poreske zloupotrebe kompanijama iz cijelog svijeta.
OCCRP je objavio seriju istraživanja u kojima objašnjavaju kako je Dubai postao jedna od najznačajnijih destinacija za pranjem novca koji stiže sa adresa širom svijeta. U istraživanju OCCRP-ja, na osnovu procurjelih baza podataka o valsništvu nekretnina u UAE, otkriveno je da su se tu našli brojni kriminalci, političari i biznismeni, između ostalih dugogodišnji zamjenik predsjednika Nigerije Atiku Abubakar, koji u Emiratima posjeduje imovinu vrijednu 4,8 miliona. Tu je i više političara iz Jermenije, uključujući Garika Beglaryana, bivšeg visokog funkcionera koji je u Jermeniji optužen za pranje novca u čak 27 slučajeva, kao i za skivanje imovine u Dubaiu. Zatim, ruski kontroverzni oligarh Dimitry Rybolovlev, te navodni vođa Irskog narko kartela Daniel Kinahan, ali i drugi.
Brojni eksperti tvrde da Dubai ne bi nikada stigao da trenutne tačke razvoja da vlasti nijesu dopuštale da novac iz sumnjivih izvora nesmetano ulazi u sistem. Geografska lokacija i podrška vlasti u mutnom poslovanju danas čine Dubai savršenom destinacijom za one koji žele da operu novac, izbjegnu porez, zaobiđu sankcije, ili sakriju imovinu od nadležnih institucija u svojim matičnim državama, navodi OCCRP.
Prema istraživanju orgqanizacije New World Wealth, UAE su među najpoželjnijim destinacijama za svjetske milionere. Samo tokom 2017. godine, Dubai je privukao oko 5.000 milionera iz drugih zemalja da ulažu. Usluge koje se njima nude uključuju pranje novca putem netransparentnog bankarskog sistema, kupovine luksuznih nekretnina, tgovinu draguljima, zlatom, mineralima, prenos gotovine bez regulatornog nadzora, transakcije preko slobodne carinske zone koja omogućava krijumčarima cigareta i druge robe da izbjegnu carine i poreze i tako dalje. Ujedinjene nacije (UN) upozoravaju da najveća količina švercovanog zlata iz Afrike završi u Dubaiu, pogotovu iz zemalja zahvaćenim sukobima.
Ipak, u poslednjih nekoliko godina UAE su preduzele određene korake ka unapređenju zakonodavnog okvira. Prošle godine FATF ih je uklonio sa sive liste. Međutim, Transparency International je upozorio da ne postoji dovoljno dokaza koji bi ukazivali da je zemlja značajno unaprijedila zakone.
U aprilu 2024. Evrospki parlament (EP) glasao je da UAE ostanu na listi visokorizičnih zemalja, uprkos snažnom lobiranju te zemlje da se izbrišu iz tog registra. Iz EP je tada poručeno da će UAE ostati na listi sve dok ,,ne dokažu da sprovode i primjenjuju mjere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma”, te da se ,,zadržavanjem UAE na sivoj listi šalje snažna poruka zemljama koje omogućavaju izbjegavanje sankcija, nezakonitu trgovinu oružjem i trgovinu zlatom zemalja u konfliktu”.
Uprkos svim problemima, EU i UAE su pokrenule pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini, ali će biti neophodno da se ispune određeni uslovi da dođe do potpisivanja.
Crna Gora nema dovoljno jake mjere protiv pranja novca
Prošle godine je agencija Savjeta Evrope koja se bavi prevencijom pranja novca, Moneywall, upozorila Crnu Goru da mora ojačati mjere borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Prema upozorenju Moneywall-a, razumijevanje rizika i prijetnji koje vode u nelegalne finansijske radnje je još uvijek na slabom nivou, istrage i procesuiranje pranja novca su veoma rijetke, a potrebna je veća prekogranična kontrola tokova novca.
Kada je u pitanju finansiranje terorizma, Crna Gora ima tehničke deficite, a izuzev bankarskog sektora, ne postoji dobro razumijevanje i primjena prevencije pranja novca, upozorava se. Tako sektori nekretnina, kazina i računovodstvene firme kaskaju kada je u pitanju razumijevanje rizika.
Crna Gora je krajem 2023. i sama jedva izbjegla da se nađe na listi FTFA. Stručnjaci već duže vremena ističu da Crna Gora nema naprednu poresku politiku. U julu 2024. godine, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) stavila je Crnu Goru na “crnu listu” jurisdikcija koje ne ispunjavaju međunarodne standarde poreske transparentnosti. To se desilo jer je naša država, uprkos ranijim obavezama, propustila da započne automatsku razmjenu informacija između poreskih vlasti, što je trebalo da bude realizovano do kraja 2023. godine
Pored ovog sistema, Crna Gora je trebalo da formira i odsjek koji bi se bavio poreskim malverzacijama.
Nedovoljna transparentnost tokova novca obeshrabruje dolazak kredibilnih međunarodnih investitora, a utiče i na nekontrolisani rast sive ekonomije, ali i favorizovanja investitora iz nedemokratskih zemalja, o čemu je CIN-CG već pisao.
,,U kontekstu ambicije Crne Gore da se pridruži EU, od ključne je važnosti da osigura usklađenost ovog Sporazuma, tokom implementacije, sa EU tekovinama o javnim nabavkama”, navodi se u pismu evropske komesarke za proširenje Marte Kos, povodom sporazuma sa UAE koje je potpisao premiejer Spajić. Ona je istakla da je neophodno da se procesi javnih nabavki sprovode bez diskriminacije, uz jednak tretman i transparentnost.
BOX: Nekretnine sumnjivog vlasništva
Glavna karika sistema legalizacije sumnjivog novca UAE je tržište nekretnina, koje bogatim kupcima nudi potpunu anonimnost, bez pitanja o porijeklu sredstava. Čak je i Finansijsko- obavještajna jedinica UAE identifikovala ulaganje u nekretnine u toj zemlji kao pogodno za pranje novca. U analizi koju je ova jedinica objavila 2023. opisano je više obrazaca koji ukazuju na to da se prihodi od trgovine drogom peru kroz bankarski i sektor nekretnina, a takve, nerjetko gotovinske transakcije često vrše stranci, uglavnom preko fiktivnih kompanija i drugih sumnjivih finansijskih kretanja. Dok su neki slučajevi povezani sa organizovanim kriminalnim grupama, u većini slučajeva teško je uspostaviti direktnu vezu, objašnjava se u analizi.
UAE su među najlošije rangiranim zemljama kada je u pitanju indeks transparentnosti vlasništva nekretnina (OREO) organizacije Transparency International, objavljen u martu, 2025. Zabrinjavajuće je što se nekretnine mogu kupovati bez posednika, i bez kontrole rizika od pranje novca, kao i kešom, bez posredstva banaka koje bi omogućile makar neku provjeru porijekla, konstatuje se u izvještaju TI.
U gotovo svim zemljama koje ocjenjuje OREO indeks, agencijama za nekretnine je zabranjeno da vrše transakcije ukoliko se ne zna krajnji vlasnik, ali je u UAE moguće odložiti kontrolu krajnjeg vlasnika, da se ne bi remetilo poslovanje.
Prema izvorima CIN-CG, jedan dio crnogorskih građana koji su stekli veliki novac u nekoliko posljednjih decenija, imaju nekretnine u UAE. MANS je prošle godine otkrio da je Aleksandar Mijajlović direktor produžnice Bemax registrovane u Dubaiju. On godinama slovi za jednog od vlasnika lokalnog Bemaxa. Protiv njega je SDT pokrenuo istragu zbog šverca cigareta. Preko kompanije iz Dubaija, Bemax razvija luksuzne komplekse na ostrvu Sveta Lucija, u Karibima, tvrdi MANS. Produžnica Bemaxa registrovana je na adresi stana u luksuznoj četvrti starog grada. Nije poznato da li je taj stan u vlasništvu Mijajlovića ili ga iznajmljuje, jer podaci o tome nisu javno dostupni.