AMERIČKO PROTIVLJENJE KINESKOJ  INFORMATIVNIOJ TEHNOLOGIJI STIGLO I DO CRNE GORE: Oprezno sa 5G

Nova Vlada u Podgorici biće kod saveznika na ispitu i oko 5G tehnologije, jer Vašington tvrdi da kineske vlasti zloupotrebljavaju svoje kompanije, te da one nijesu bezbjedne sa sigurnosnog aspekta. Iz Ambasade Kine uzvraćaju da SAD nije izašao iz hladnoratovskog razmišljanja. Evropska komisija još je bez stava   

Crna Gora bi trebalo da 2022. godine uvede 5G tehnologiju, ali bi se moglo desiti da, pod pritiskom Vašingtona, zabrani pristup tržištu kineskim kompanijama. Iz američke ambasade su potvrdili da su o 5G razgovarali sa odlazećom Vladom, dok kineske diplomate u Podgorici očekuju da će Crna Gora donijeti samostalno odluku o tome. 

„Ambasada je razgovarala sa Vladom Crne Gore o saradnji u oblasti 5G tehnologije. Nastavićemo da sarađujemo sa Crnom Gorom na ovom i drugim srodnim pitanjima kako bismo podržali jačanje njene izuzetno važne infrastrukture“, odgovoreno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Ambasade SAD u Podgorici.

Da li će kineska tehnologija biti primijenjena prilikom uvođenja 5G, pored geopolitičkih pitanja, za Crnu Goru ima i dodatnu specifičnu težinu, jer bi znatno povećala upliv dalekoistočnog džina u domaću ekonomiju. Na najvećoj crnogorskoj investiciji, gradnji auto puta od Podgorice do Matešava, i izvođači i kreditori su kineske firme. Crna Gora je sa kineskom Exim bankom krajem 2014. godine ugovorila kredit od 944 miliona dolara. Računice koje su nedavno objavile “Vijesti”, pokazuju da će uz dodatne radove, kamate i kursne razlike ova obaveza narasti na 1,3 milijarde eura što je 39 odsto spoljnotrgovinskog duga. Brojni detalji ovog aranžmana još se tretiraju kao državna tajna, koja je bila nedostupna i dosadašnjem sazivu parlamenta.

Mobilne komunikacione mreže pete generacije (5G) predstavljaju jedan od najvažnijih segmenata u izgradnji digitalne ekonomije i digitalnog društva u narednoj dekadi. Značaj 5G mreža na ukupan razvoj ekonomije i društva su prepoznale sve razvijene zemlje svijeta. 

Neke od primjena su prenos podataka brzinama od gigabajti u sekundi (Gb/s), 3D video, „ultra high definition“ (UHD) multimedije, proširena realnost (jedna je od najsofisticiranijih platformi za prezentaciju virtuelne stvarnosti), pametne kuće/zgrade, pametni gradovi, automobili sa autonomnim upravljanjem, primjene u kritičnim situacijama (na primjer, urgentna medicina na daljinu), industrijska automatizacija i slično. Očekuje se i da 5G mreže budu osnova sistema vještačke inteligencije.

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa tvrdi da kineske kompanije, koje dominiraju svojom 5G tehnologijom, prije svega "Huawei" osjetljive podatke i lične informacije predaju kineskoj službi bezbjednosti.

U posljednjih pola godine, SAD su sa više evropskih zemalja potpisale deklaracije o sigurnosti 5G, posljednju sredinom prošlog mjeseca sa Slovenijom. U Sporazumuma se eksplicitno ne pominju kompanije iz Kine, već se od potpisnica traži da ne koriste tehnologiju nepouzdanih kompanija.

Na sastanku u Bijeloj kući u društvu Trampa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti potpisali su svako svoju verziju sporazuma u kojem je jedna od stavki i da  će obje strane zabraniti “upotrebu 5G opreme nepouzdanih prodavaca”,  a “gdje je takva tehnologija već prisutna, obje strane se obavezuju na njeno uklanjanje” uz očiglednu metu – kineski „Huawei“. Radio Slobodna Evropa objavila je da je prva bazna stanica 5G u Srbiji puštena u rad prošle godine i testirana preko uređaja kineske kompanije.

Sa državnim mobilnim operaterom Telekom Srbije, koji je vlasnik i M:tela u Crnoj Gori, "Huawei" ima i ugovor o izgradnji infrastrukture širokopojasnog interneta.

Dejan Vukobratović, redovni profesor na Katedri za telekomunikacije i obradu signala na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, kazao je za CIN-CG da je iz perspektive SAD jasno definisano ko su "nepouzdani proizvođači" (HRV - High Risk Vendors). "Američka federalna komisija za telekomunikacije (FCC) je 30. juna definisala 'Huawei' i 'ZTE' kao HRV,“ kazao je on. 

Iz kineske ambasade u Crnoj Gori su kazali za CIN-CG da poštuju svačije mišljenje, ali smatraju da istovremeno moraju imati sigurne dokaze prilikom iznošenja optužbi, u suprotnom će, smatraju, kritika jednostavno biti neutemeljena. 

„Hladni rat se završio, ali hladnoratovska logika razmišljanja i dalje ostaje u nekim, podstičući ih da zloupotrebljavaju koncept 'nacionalne bezbjednosti' neprestano objavljuju lažne vijesti i pokušavaju da koriste zabrinutost javnosti za tehničku bezbjednost da bi postigli svoje političke ciljeve. Ako je njihova logika održiva, sve dok je državni sistem drugačiji, sir i vino proizvedeni u ovoj zemlji takođe mogu biti otrovni,“ poručili su iz ambasade.

Osim više američkih kompanija,među kojima su “Sisko” i “Kualkom”, ovu tehnologiju razvija i švedski „Erikson“, finska „Nokia“, japanski „Fudžicu“ i „Panasonik“ i južnokorejski  „Samusng“ i „LG“, ali dominantnu ulogu u ovom trenutku u svijetu imaju kineske kompanije „Huawei“ i „ZTE“.

U odgovoru ambasade u Podgorici su istakli da je „Huawei“ privatna kompanija i da nije povezana sa kineskom vladom. 

„Činjenice su, da je tokom proteklih 30 godina, 'Huawei' razvio preko 1.500 mreža u više od 170 zemalja i regiona, i opsluživao je 228 kompanija iz 'Fortune 500' (godišnja lista najuspešnijih kompanija na svijetu) i više od tri milijarde ljudi širom svijeta. Do sada nijedna zemlja ili pojedinac nije iznio definitivne dokaze koji pokazuju da 'Huawei' predstavlja bezbjednosnu prijetnju,“ rečeno je za CIN-CG iz ambasade.

Iz kineskog diplomatskog predstavništva su istakli da je sa bezbjedonosnog stanovišta tehnologija njihova kompanija sigurna. Navode da, između ostalog, britanska vlada, njemačka Savezna kancelarija za bezbjednost informacije i Evropska komisija nijesu pronašle “backdoor” „Huawei-a“. U oblasti sajber bezbjednosti, „backdoor“ predstavlja metodu zaobilaženja bezbjednosnih kontrola kako bi se pristupilo kompjuterskom sistemu ili šifrovanim podacima. Oni mogu biti iskorišteni za napade. 

Zvaničnik NATO, potvrdio je za CIN-CG da zemlje članice redovno raspravljaju o prijetnjama i izazovima koji nastaju iz novih tehnologija, uključujući komunikacione mreže kao što je 5G. 

„'Huawei' ima bitan udio na tržištu komunikacionih tehnologija, a saveznice moraju da razmotre bezbjednosne posljedice koje to može da ima. Pojedine države članice su javno izrazile zabrinutost zbog tehnologije 'Huawei-ja'. NATO ozbiljno shvata zabinutost saveznica. To se ne odnosi na neku određenu zemlju ili kompaniju, ali zahtijeva od NATO saveznica da sprovedu detaljnu procjenu rizika i ranjivosti, uključujući da identifikuje i ukloni sajber prijetnje, kao i posljedice stranog vlasništva, kontrole ili direktnog investiranja,“ kazao je on.

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) raspisala je početkom jula 2020. godine tender za izradu  Studije o strategiji uvođenja 5G mobilnih komunikacionih mreža u Crnoj Gori. Očekuje se da će dokument biti završen početkom sljedeće godine. Cilj je da se identifikuju tehnološki, regulatorni, bezbjednosni, spektralni i strukturalni izazovi, ograničenja i barijere za uvođenje 5G mobilnih mreža, razvoj nfrastrukture i ponude odgovarajuća rješenja, kako bi se omogućilo komercijalno uvođenje do kraja 2022. godine.

„Na temelju preporuka studije, uz uvažavanje usvojenih standarda i najbolje prakse, definisaće se osnovni principi koje treba da zadovolji infrastruktura i elementi budućih 5G mobilnih mreža kako bi se bezbjedonosni rizici po ljude, privredu, procese, kritičnu infrastrukturu i povjerljive podatke sveli na minimum,“ kazao je za CIN-CG izvršni direktor EKIP Darko Grgurović. 

Agencija će se, dodao je on, po pitanju sigurnosti 5G mreža voditi prije svega smjernicama Evropske unije.

Jedan od portparola Evropske komisije (EK) kazao je za CIN-CG da se „moramo postarati da su 5G mreže sajbersigurne i otporne na rastuće sajber prijetnje i incidentne“. 

„To je naročito važno za ključne infrastrukture kao što su energetski, saobraćajni, finansijski i zdravstveni sektor,” kazao je sagovornik iz Brisela.

Zemlje člance su radile zajedno sa EK i Agencijom za bezbjednost mreža i podataka (ENISA) na paketu instrumenata osmišljenjih da efikasno odgovore na velike rizike 5G mreže, kao što je hakovanje, špijunaža i sabotaža.

Povodom “Huaweija” i američke kampanje, portparol EK je kazao da nemaju stav o pojedinačnim kompanijama.

“Ove mjere se odnose na sve, bez targetiranja bilo kojeg naročitog aktera ili zemlje. Svako ko se pridržava naših pravila može pristupiti evropskom tržištu. Imajući u vidu rečeno, zemlje članice EU imaju pravo da odluče da li da isključe kompanije iz svojih tržišta iz razloga nacionalne bezbjednosti”, kazao je portparol EK za CIN-CG.

Zbog korone, mnoge zemlje članice EU su tražile da se odlože aukcije za 5G mobilne mreže, koje su bile planirane za ovo ljeto, za kraj godine ili za narednu.

CIN-CG iz Brisela saznaje da se o pitanju 5G tehnologije sa crnogorskom delegacijom raspravljalo u nadležnom pododboru za stabilizaciju i pridruživanje, vezanom za oblast inovacija, ljudskih resursa, informacionog društva i socijalne politike. Više informacija o tome za sada je nedostupno. 

Profesor Vukobratović istakao je da Evropska komisija nema nadležnost nad sigurnosnim politikama zemalja članica, ali iako je ovo pitanje ostavljeno članicama, donijete su dosta jasne preporuke. 

„Generalno, posebno se naglašava potreba za diversifikacijom opreme i izbegavanje oslanjanja na jednog proizvođača naročito ako spada u HRV kategoriju. Cio proces se prati na nivou EU i periodično se donose izveštaji o tome koliko koje zemlje napreduju u implementaciji preporuka,“ kazao je on za CIN-CG.

Ostale države, prema njegovim riječima,  različito se odnose prema ovom pitanju. U Velikoj Britaniji, nadležno tijelo koje daje preporuke Nacionalni centar za sajber bezbjednost (NCSC) je u svojim dokumentima kao HRV posebno istaklo „Huawei“, iako je kao takav označen i „ZTE“. Generalno pravilo iz ovog izveštaja je da procenat opreme u različitim segmentima mrežne infrastrukture uglavnom ne bi trebalo da prelazi 35 odsto opreme HRV proizvođača.

Po spremnosti na 27. mjestu

Crna Gora je među 40 evropskih zemalja na 27. mjestu po spremnosti za 5G mrežu, ispred mnogih zemalja članica EU kao što su Grčka, Hrvatska, Bugarska, Rumunija i Slovačka. 

To pokazuju podaci koje su CIN-CG-u dostavili iz „inCITES Consulting“, konsultantske kompanije specijalizavane za informaciono-komunikacione tehnologije sa sjedištem u Luksemburgu.

„inCITES Consulting“ je prethodno objavio Indeks spremnosti Evrope za 5G, po kojem je najbolje pripremljena evropska zemlja za primjenu Finska, a najlošija Bosna i Hercegovina.

Crna Gora nije bila uključena u Indeks, jer u tom trenutku nije bilo dovoljno podataka da bude dio studije.

Indeks analizira šest faktora koji su identifikovani kao ključni za razvoj i usvajanje 5G: infrastruktura i tehnologija, regulativa, inovacione mogućnosti, ljudski kapital, profil zemlje i potražnja.

Crna Gora se dobro pokazala kada se uporedi sa drugim istočnoevropskim i balkanskim državama, navodi se u ocjenama „inCITES Consulting“ koje je dobio CIN-CG, a koje će biti uključene u sljedećem indeksu.

Grgurović: Kakva korona, kakvo čipovanje

Kao i svaka druga nova tehnologija, i 5G sa sobom nosi potencijalne rizike od štetnih posljedica,a za nju se i vezuju brojne teorije zavjere.

Direktor EKIP-a kazao je za CIN-CG da razne teorije o navodnoj štetnosti 5G i skrivenim namjerama nemaju naučno utemeljenje. 

„Posebno su neutemeljene teorije o navodnoj povezanosti širenja pandemije korona virusa sa instalacijom 5G mobilnih mreža ili namjeri 'svjetskih moćnika' da iskoriste vakcinaciju protiv novog koronavirusa za masovno 'čipovanje' ljudi, kojim bi preko 5G mobilnih mreža ostvarili kontrolu nad njihovim umom i tijelom,“ kazao je Grgurović.

On ističe da u stručnim i naučnim krugovima postoje nedoumice o uticaju elektromagnetnog (EM) zračenja koje generišu bazne stanice i korisnički terminali 5G mobilnih komunikacionih mreža na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

„Buduće 5G mobilne mreže će zahtijevati znatno gušću prostornu distribuciju baznih stanica, uključujući i instalaciju baznih stanica unutar objekata gdje ljudi borave, u nekim scenarijima potpuno drugačiji način korišćenja mreže (veliki broj povezanih uređaja u neposrednom životnom i radnom okruženju, mrežni interfejsi koji se nose uz ili se implantiraju u ljudsko tijelo i dr.) i upotreba tehnike beamforming-a kod koje se dijagram zračenja antene dinamički mijenja u zavisnosti od pozicije korisnika u odnosu na baznu stanicu,“ kazao je on. Jedna od nepoznanica, ističe, vezuje se i za korišćenje radio-frekvencija iz opsega milimetarskih talasa, koji se prvi put koriste za ove primjene. 

Nejonizujuća priroda zračenja koje generišu bazne stanice i terminali 5G mobilnih mreža, kaže on, ostaje identična kao u mrežama prethodnih generacija. 

„…Nije realno očekivati značajno drugačije efekte izlaganja zračenju 5G mobilnih mreža od efekata koje imamo kod postojećih mobilnih mreža, ako su poštovane propisane norme i ako se u korišćenju pridržavamo propisanih preporuka,“ kazao je Grgurović. 

S obzirom da u Crnoj Gori 5G mobilne mreže neće biti u komercijalnoj upotrebi prije 2022. godine, Grgurović vjeruje da će do tada biti sve znatno jasnije.

Telekom kreće od „Eriksona“ i „Nokie“

Iz Crnogorskog Telekoma ističu da u prvim fazama implementacije, 5G tehnički nije samostalna mreža već podrazumijeva nadograđivanje novih funkcionalnosti na postojeću 4G.

„Budući, dakle, da u prvoj fazi slijedi nadgradnja postojeće 4G mreže, Telekom će koristiti tehnologiju koja je već implementirana od strane postojećih partnera, i to kompanije Nokia (Finska) u dijelu jezgra mreže, i kompanije Ericsson (Švedska) u dijelu antenske (RAN) mreže,“ kazao je za CIN-CG Matija Otašević.

On je kazao da će Telekom nastaviti da slijedi "strategiju više dobavljača", kako bi se izbjegla zavisnost od pojedinačnih proizvođača.

Telekom je u julu pustio u rad novi Data centar, zbog toga što rastu količine podataka koje treba skladištiti i procesuirati.

“Zbog toga će novi Data centar u budućnosti imati ključnu ulogu u implementaciji svih novih tehnologija, pa i kada je riječ o implementaciji tehnologija baziranih na mreži pete generacije,“ istakao je Otašević.

Iz Telenora Crne Gore su poručili da će strogo poštovati međunarodne standarde i crnogorsku regulativu u ovoj oblasti.

„Model razvoja i uvođenja 5G tehnologije treba definisati zajedno sa regulatorom i svim relevatnim društvenim akterima. Izbor odgovarajućeg pružaoca usluga zavisiće, između ostalog, i od njegove sposobnosti da ispuni stroge standarde bezbjednosti i kvaliteta koje zahtijevamo,“ kazala je portparolka Telenora Emilija Rabrenović.

Iz M:tel-a čiji je vlasnik Telekom Srbije nisu odgovorili na pitanja CIN-CG-a o uvođenju tehnologije 5G.

Rađenović: Pratiti šta radi EU 

Marin Rađenović, stručnjak za informacione tehnologije i potpisnik platforme Crno na bijelo ispred vladajuće URA-e, kazao je da je za Crnu Goru bitno da vidi šta „zemlje EU rade i ispratimo njihov odgovor na to“. 

„Koliko sam upoznat, većina zemalja EU nije zabranila 'Huawei', ali i da jeste tu je 'Ericsson' sa svojom 5G opremom,“ kazao je on za CIN-CG.

On je kazao da uvijek postoji mogućnost da je uređaj sigurnosno kompromitovan voljno ili nevoljno i da se tu javlja i mogućnost za zloupotrebu. 

„Dešavalo se da kineski mobilni uređaji imaju sigurnosne rupe koje su se pojavile iz nehata. Zašto iz nehata? Pa zato što kineska vlada ima tzv "Great Wall Of China" ili kineski firewall koji funcioniše nad kompletnim internetom u zemlji. Da bi se lakše kontrolisao protok podataka između uređaja, konekcija je često neenkriptovana. E sad, kad kineski uređaji dođu na zapadno tržište, gdje je konekcija obavezno enkriptovana, postoji zloupotrebe man-in-the-middle (MITM) napadom,“ kazao je on.

MITM napad se dešava kada se neautorizovani entitet „ubaci“ između dva sistema koja međusobno komuniciraju. Pojednostavljeno, to je moderna verzija prisluškivanja.

On vjeruje da za Crnu Goru razvoj 5G, može imati poseban značaj u telemedicini.

„Baš zbog nedostatka kadra, a i bolnica, doktor iz neke druge zemlje bi preko robota mogao da izvrši operaciju u Crnoj Gori,“ naveo je jedan od primjera Rađenović.

Miloš RUDOVIĆ