CRVENI MULJ U BAZENIMA KAP-A PRIJETI, A NADLEŽNI NIŠTA NE PREDUZIMAJU: Ekološka bomba na obodu grada

Dok novac odobren od Svjetske banke čeka, vlasti ne rješavaju problem 7,5 miliona tona opasnih materija, simbolično reaguju na ekološke incidente zbog kojih  građani ispaštaju, a posljedice po životnu sredinu su nemjerljive. Brisel ne gleda blagonaklono na zahtjev crnogorskih vlasti da se rješavanje ekoloških problema KAP-a odloži za 11 godina

 

,,Ovdje jednostavno nema sreće sljedećih hiljadu i po godina. Toliko je zagađeno. Ne smijemo da pijemo vodu, ne možemo da sadimo, podzemni tokovi vode su zatrovani već 45 godina.”

Drago Terzić stanovnik botuna
Foto Luka Zeković

Mještanin Srpske Drago Terzić, ovako slika život pored bazena crvenog mulja i u okolini Kombinata aluminijuma. Gomilom smeća i napuštenim kućama počinje deveti kilometar od centra Podgorice, putem do zetskih naselja u blizini nekadašnjeg giganta crnogorske industrije, koji je u socijalističko doba knjižio i do jedan odsto svjetske proizvodnje lakog metala, ne mareći za teške posljedice po okolinu. Takve proizvodnje odavno nema, ali se ekološka šteta nastavlja.

Bazenima crvenog mulja, neriješenim crnim ekološkim tačkama, može se prići bez problema, jer nema nikakvog obezbjeđenja tog prostora, kao ni stražara koji bi upozorio na opasnost. Na dvije lokacije neposredno uz KAP odloženo je oko sedam i po miliona tona opasne materije. Jedan bazen ima nepropusno dno, dok je drugi bez zaštite, te se zemljište i podzemne vode stalno zagađuju teškim metalima i kancerogenim česticama.

Boro Lazović stanovnik Botuna
Foto Luka Zeković

Terzić, stari ekološki aktivista, i njegov prvi komšija Boro Lazović kažu da, kad dune jači vjetar, sa bazena počinje da se diže prašina i nastaje haos. Zatvore se u kuće i čekaju da prođe. Uvjeravaju i da je dio Morače koji se nalazi u blizini KAP-a potpuno zatrovan, da uopšte nema ribe.

,,Taj ko kaže da je ova voda iz Morače i Skadarskog jezera dobra, radi protiv svoje familije i truje sopstveni narod znajući da je voda otrovna. To je pokušaj ubistva sa predumišljajem“, ističe Terzić.

Dijana Milev Čavor iz Green Home objašnjava da crveni mulj, kao nusproizvod prerade boksita i glavni materijal za elektrohemijsku proizvodnju aluminijuma, može da izazove ekološku katastrofu.

Prema istraživanju ,,Zagađenje Skadarskog jezera” koje je još 2012. godine uradio Green home najozbiljniji izvor zagađenja Skadarskog jezera su otpadne vode, koje nastaju u toku tehničko-tehnoloških procesa u Kombinatu aluminijuma Podgorica. Ove vode sadrže toksične i opasne materije.

U studiji piše da je, tokom više decenija rada KAP-a, stvoreno i oko 325 hiljada kubika čvrstog otpada, koji je deponovan na odlagalište i klasifikovan kao opasan, zbog sadržaja fluorida, nikla, hroma, bakra, kadmijuma, cinka, arsena, žive, cijanida…

„Nađene su značajne koncentracije opasnih i štetnih materija koje su prodrle u zemljište i podzemne vode“- piše u Studiji.

Prašina crvenog mulja, ako je suva, pojašnjava Milev Čavor, može vjetrom da se raznosi na veće udaljenosti, na obradivo zemljište i da ugrožava zdravlje stanovništva.

Dijana Milev čavor
foto: Saša Marković

„Jedna od mjera za sprečavanje migracije ove prašine je redovno polivanje vodom bazena sa muljem. Ali to omogućava stvaranje procjednih tečnosti i njihovu penetraciju u zemljište i podzemne vode“, kaže ona.

I drugi, uključujući i Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) godinama upozoravaju na opasnost zagađenja podzemnih voda i zemljišta oko KAP-a, vlasti ne preduzimaju adekvatne mjere, pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Uprkos zajmu od 50 miliona eura, koji je još prije pet godina odobrila Svjetska banka (CB), da se, između ostalog, riješi problem ovih bazena i deponije čvrstog otpada u okviru KAP-a, taj projekat je i dalje na samom početku.

 

Galop: Ovo još nijesam čula

I rok za izdavanje integrisane dozvole (IPPC) KAP-u istekao je 1. januara 2018. godine. Ove dozvole su uslov u pregovorima za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. IPPC je jedna od ključnih direktiva EU u oblasti zaštite životne sredine i njome je predviđeno da operateri industrijskih postrojenja moraju pokazati da sistemski primjenjuju najbolje dostupne tehnike radi sprečavanja i nadzora zagađenja.

Potpuno nespremni za to, umjesto konkretnih poteza, vlasti od Brisela pokušavaju da izmole novi rok – čak do 2030. godine. Postupak dobijanja, odnosno izdavanja integrisane dozvole u međuvremenu je i formalno prekinut, uz obrazloženje da postoje neriješeni imovinsko pravni odnosi između KAP-a u stečaju i sadašnjeg vlasnika nikšićkog Uniproma.

Crna Gora ne može uvoditi amandmane na pravila ili politiku Evropske unije (EU), remetiti njihovo funkcionisanje ili dovesti do neprikladnog narušavanja konkurencije, poručili su ovim povodom za CIN- CG iz Brisela, u odgovorima proslijeđenim posredstvom Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori.

Na pitanje šta misle o zahtjevu Crne Gore za odlaganje primjene Direktive, iz Evropske komisije su procijenili ,,da će biti potrebne dodatne detaljne informacije prije nego što EU zauzme stav o tome”.

,,EU podsjeća na svoj opšti pregovarački stav da su prelazne mjere izuzetne, vremenski i obimom ograničene, i praćene planom koji ima jasno definisane faze. Stoga, prelazni periodi nisu razmatrani u ovoj fazi, ali će biti dio pristupnog sporazuma, ako se slože sve države članice, uključujući i njihovo trajanje, a sve na bazi pouzdanih planova za usklađivanje”, piše u odgovoru Evropske komisije za CIN-CG.

Do tada, kažu, očekuju da Crna Gora nastavi sa usklađivanjem i primjenom akata, uključujući i tu Direktivu.

“Evropska unija uzima u obzir da Crna Gora planira da u 2019.g. usvoji posebne planove primjene iz Direktive i podvlači da je to preduslov za dalji posao na prelaznim periodima”, dodaje se u odgovoru Brisela.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) za CIN-CG kažu da su, nakon što je otvoreno poglavlje 27, tražili prelazni period za primjenu IPPC direktive o industrijskim emisijama, te da su slične zahtjeve imale i ostale zemlje regiona u procesu pristupanja EU.

Pipa Galop ,
Foto: Zoran Đurić

Ekspertkinja EU i ekološka aktivistkinja engleskog Bankwatch-a Pipa Galop je za CIN-CG ocijenila da je potpuno neprihvatljivo odugovlačenje do 2030. godine, da su standardi relativno strogi, te da je pitanje koliko će se to dozvoljavati Crnoj Gori.

“Znam da je Hrvatska tražila odlaganje Direktive na par godina, ali ovo je najduži period za koji sam čula, ne vidim razlog za to”, navela je Galop.

Što se tiče zajma Svjetske banke, ona ocjenjuje kako je nevjerovatno koliko se malo radi na rješavanju problema bazena crvenog mulja, koliko se mijenjaju planovi, te koliko SB izbjegava da govori o tome.

“S druge strane vjerovatno još nijesu ispunjeni uslovi da se taj kredit oslobodi i koristi, a banka nije u žurbi, jer njima je svejedno kad će to biti, ali sa ljudskog i ekološkog aspekta to je apsolutno neprihvatljivo i mi ćemo ih pritiskati da se bave time”, izjavila je Galop.

 

Trovanje ,,u izviđaju”

Crnogorsko tužilaštvo je, u međuvremenu, počelo da ispituje čija je krivica što se, prošle godine u septembru i oktobru, po ko zna koji put, podigla prašina sa bazena crvenog mulja i dodatno zagadila okolna naselja. Potvrđujući za CIN-CG, da su reagovali na prijavu Ekološke inspekcije i mještana Zete, rekli su da je formiran predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i da se ,,postupak nalazi u fazi izviđaja”.

Beranska firma Wag – Kolektor je od februara 2016. godine vlasnik bazena crvenog mulja. Tada ih je  prodao DOO Politropus Alternative Tivat, koji je bazene ranije kupio od KAP-a. Inspekcija je tražila od beranskog preduzeća da se na kompletnom obodu bazena instaliraju funkcionalne prskalice za orošavanje bazena, jer sav prostor nije pokriven sistemom navodnjavanja.

„Da se izvrši bušenje i aktiviranje trećeg bunara za navodnjavanje plaža bazena, radi obezbjeđivanja dovoljne vlažnosti površine plaža u cilju sprečavanja emisije crvene prašine, jer količine vode iz dva postojeća bunara nijesu dovoljne“, navedeno je iz inspekcije.

Siniša Jevrić, jedan od osnivača firme Wag – Kolektor u razgovoru za CIN-CG tvrdi da će do polovine godine realizovati sve zahtjeve inspekcije, odnosno da planira da osposobi i treći bunar do maja ili juna.

Simbolične kazne nijesu dovoljan motiv za investiranje u zaštitu životne sredine. Inspekcija je do sada zbog neizvršavanja naloga, pored kazne od 7.500 eura, pred podgoričkim Sudom za prekršaje pokrenula postupak protiv beranske firme, u martu prošle godine. Sud je u oktobru izrekao kaznu preduzeću od 300 eura. Vlasnik je kažnjen ,,čitavih” 30 eura.

Inspekcija sada ispituje i da li se prije nekoliko dana živa soda izlila u Moraču iz KAP-a, a nedavno je utvrdila da se izvjesna količina lužine ulila u kanal otpadnih voda tog preduzeća. Sa ove neuralgične tačke po životnu sredinu, jednostavno nema dobrih vijesti.

 

Jači zemljotres mogao bi izazvati izlivanje mulja

Da život u naseljima oko KAP-a nema perspektivu, konstatovala je još 2004. godine vještak toksikološke struke i tadašnja direktorica CETI-a Ana Mišurović, ocjenjujući kvalitet zemljišta u naseljima u blizini bazena crvenog mulja. U njenom nalazu piše da supstance kojima su neprestano izloženi stanovnici naselja u okolini KAP-a mogu prouzrokovati veoma teška oboljenja, zavisno od ukupnog dnevnog unosa pojedinih toksikanata preko vazduha, vode, namirnica…

Kada je prije devet godina na sjeveru Mađarske popustila brana jednog, znatno većeg i aktivnog bazena sa crvenim muljem poginulo je devet osoba, povrijeđeno više stotina, a ogromno područje je zatrovano.

Mišurović je za CIN-CG ocijenila da i danas postoji mogućnost da se crveni mulj iz kruga KAP-a izlije iz bazena u slučaju jakog zemljotresa, ili ukoliko bi popustila konstrukcija.

“Unutra se nalazi alkalna sredina, zavisi u kojoj mjeri se ocijedila i da li se ocijedila. Mislim da ispitivanja o tome koliko bi to bilo opasno, niko ne obavlja,”, navela je ona.

Kvalitet zemljišta i podzemnih voda oko KAP-a CETI je ispitivao i kasnije. Izvještaji iz 2016. i 2017. godine, koje je dobio CIN-CG, govore da napretka nema.

„Prema rezultatima fizičko-hemijske analize, uzorak podzemne vode uzorkovan na lokaciji KAP-a u stečaju ne odgovara nijednoj od klasa Uredbe o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda zbog povećane mutnoće, sadržaja suspendovanih materija, nitrita, cinka, cijanida, ortofosfata i amonijum jona“, piše u jednom od izvještaja CETI iz 2016.godine.

Samo u jednom dokumentu s kraja decembra 2017. godine, stoji da se podzemne vode mogu koristiti za piće nakon određene obrade. U ostalim mjesecima, ove podzemne vode ne odgovaraju nijednoj od klasa zbog povećane mutnoće i prisustva teških metala.

Tokom 2016. i 2017. CETI je više puta analizirao zemljišta oko KAP-a i u svakom izvještaju je utvrđeno da ne odgovara uslovima Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu zbog povećanog sadržaja hroma, nikla, fluora, policikličnih aromatičnih ugljovodonika…

I u informaciji o stanju životne sredine za 2017. godinu koji je uradila Agencija za zaštitu životne sredine se, između ostalog, u ispitivanjima zemljišta u selu Srpska, koji se nalazi uz KAP, navodi da je povećan sadržaj pronađenih štetnih materija povezanih sa radom Kombinata.

 

Sumnje u česte transakcije sa bazenima

Direktor nevladine organizacije OZON Aleksandar Perović, ocjenjuje da je neprihvatljivo ćutanje institucija o problemu zagađenja ,,koji bi mogao biti poguban za stanovništvo koje živi u okolini KAP-a”.

„Okolnosti se vremenom samo komplikuju, u kontekstu promjena vlasništva, nejasne podjele nadležnosti u okviru samog KAP-a, odvajanja bazena crvenog mulja od industrijskog kompleksa, koji je takođe bio dio neuspješne privatizacije. Taoci su građani i to područje“, ocijenio je Perović, za CIN-CG.

Aleksandar Perovic NVO OZON
Foto Savo Prelevic

Naglašavajući da su elaborati i studije kojim je trebalo da započne rješavanje ekološkog problema novcem Svjetske banke ostali samo mrtvo slovo na papiru, Perović ističe da su bazeni sa crvenim muljem još jedan primjer kako ne bi trebalo izvoditi privatizaciju.

„Nije bilo logično da se jedna istorijska crna tačka, kakvi su bazeni, odvoji od matičnog industrijskog kompleksa KAP-a i da se da u vlasništvo nekom drugom“, ocijenio je on.

Firma koja je prvobitno privatizovala bazene, prema njegovim riječima, imala je plan da taj materijal prerađuje u građevinske podloge, kako bi ga izvozila i upotrebljavala za izgradnju saobraćajnica i slično.

„Nažalost stvoren je ambijent da investitor nije mogao da pribavi potrebne saglasnosti i on je odustao. Pod sumnjivim okolnostima došlo je do transakcije da takav objekat završi u vlasništvu firme iz Berana koja se nikad nije bavila ovim poslovima, kao i nijedna druga u Crnoj Gori”, rekao je on.

Perović tvrdi da je javna tajna, da je jedini interes i motiv te privatizacije bio da se mulj opet preproda državi i da se u tom procesu svi ugrade, pa da opet bude dio KAP-a ili državna svojina.

„Ta firma nije sposobna ni finansijski, ni ekspertski da sanira bazene i upravlja njima“, kategoričan je Perović.

Iz WEG Kolektora su za CIN CG, međutim, rekli kako planiraju da do polovine ove godine opet pokrenu preradu crvenog mulja u konzorcijumu sa njemačkim partnerom.

Jevrić je, za CIN-CG, negirao da namjerava da ikome proda bazene, ali i potvrdio da ga je tužilaštvo zvalo da da izjavu oko podizanja crvene prašine krajem prošle godine.

,,To vam je isto kao kad se podigne prašina sa asfalta… Ovo što ja radim ide u prilog svima”, rekao je on, što je potpuno u skladu sa zaprijećenom kaznom od 30 eura.

Napušteni dom u Botunu
Foto Luka Zeković

MORT: Obaveze važe i bez dozvole

 

U Vladinoj informaciji iz 2017. godine piše da je tehnologija KAP-a zastarjela, te da neće biti u stanju da za period koji je kraći od deset godina u svojim proizvodnim procesima primijeni evropske standarde.

U MORT-u kažu da rade na specifičnom planu implementacije Direktive, koji je poslat na prevod, nakon čega će biti proslijeđen EK. Neposjedovanje integrisane dozvole, kako ističu, ni u jednom trenutku ne oslobađa operatera postrojenja od zahtjeva utvrđenih drugim propisima koji se odnose na zaštitu životne sredine.

,,Rješavanje pitanja remedijacije na dvije lokacije vezane za KAP je veoma kompleksno, ne samo zbog ekoloških i pitanja bezbjednosti i zaštite od rizika, već i zbog tekućeg stečajnog postupka koji se vodi nad KAP-om, vlasništva nad bazenima crvenog mulja, a sve u cilju zadovoljenja kriterijuma i procedura Svjetske banke…”, piše u odgovoru MORT-a.

 

Jednom će zagađivać morati da plaća

 

Ekološka inspekcija je, u martu prošle godine, tražila pokretanje prekršajnog postupka protiv KAP-a u stečaju i stečajnog upravnika Veselina Perišića zbog nepribavljanja dozvole.

Sudovi su ih, međutim, pravosnažno oslobodili krivice, kako saznaje CIN CG, jer za to ne bi trebalo da odgovara stečajni upravnik, već sadašnji vlasnik KAP-a- nikšićka firma Uniprom Veselina Pejovića.

Iz Uniproma nijesu odgovorili na pitanja CIN CG-a šta rade i planiraju da urade da zaštite životnu sredinu od procesa koji se obavljaju u KAP-u i da li će i kada tražiti pribavljanje integrisane dozvole.

U Zakonu o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine piše da se dozvola izdaje na određeno vrijeme, a najduže na deset godina. Propisane su i novčane kazne za rad bez dozvole Agencije i to od 5.000 do 15.000 eura za pravno i 500 do 1.000 eura za odgovorno lice.

Predviđena je i mogućnost izricanja zabrane obnavljanja djelatnosti od mjesec do godinu dana.

Vlada je nedavno utvrdila i novi predlog zakona o industrijskim emisijama, kojim se uvodi načelo „zagađivač plaća”. Predviđene su nešto veće novčane kazne od 5.000 do 40.000 eura za pravno lice, ako, između ostalog, počne s radom postrojenje bez dozvole, ako jednom godišnje ne bude dostavljalo rezultate mjerenja, ako organu uprave ne dostavlja podatke o rezultatima monitoringa emisija zemljišta, vazduha, vode, mora i ostalih segmenata životne sredine.

 

Maja BORIČIĆ

No Comments

Post A Comment