KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU: Vlasnik će dobiti od građana 115 miliona

Mar 5, 2017

Vlasnici vjetroelektrana na Možuri dobijaće od potrošača električne energije subvencije od 115 miliona eura za 12 godina rada, jer je država takav ugovor potpisala sa španskom Fersom, u julu 2010.godine.
Budvanin Vladimir Popović i Španac Carles Collu Palou su prije više od četiri godine podnijeli tužbu protiv prvih partnera Vlade u tom projektu - firmi BWP Montenegro, BWP Europe Consulting S.L. i Fersa Energias Renovables.
Tužbu su podnijeli, jer im kako tvrde nije isplaćena provizija od po 2.000.000 eura, za ugovaranje posla.
U spisima predatim uz tužbu pominju se i sumnje u postojanje visoke korupcije u poslu izgradnje vjetroelektrana na Možuri.
U podgoričkom sudu je, početkom  februara, konačno počelo pripremno ročište po tužbi Crnogorca i Španca, ali je ubrzo prekinuto, zbog prigovora nadležnosti.
Kako je u međuvremenu firma BWP Montenegro prestala da postoji, sutkinja je odlučila da prekine postupak prema toj firmi.
Prema podacima CRPS, firma BWP Montenegro ugašena je 12. aprila prošle godine, što znači da je bila aktivna godinama dok se čekao početak suđenja.
Punomoćnica Ferse Milica Savić je nedavno podnijela prigovor nadležnosti, tvrdeći da o tom sporu treba da odlučuje međunarodni sud, jer su kao tuženi ostale samo dvije španske firme, te da sud u Podgorici time gubi nadležnost.
Sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Jelena Vulović je, međutim,prošle sedmice, obrazložila da je sud u Podgorici nadležan, jer je posao sklopljen u Crnoj Gori.
Fersa je podnijela žalbu na takav odgovor suda, pa će konačnu odluku o nadležnosti donijeti Viši sud.

tuzba

Nastavak suđenja u aprilu

Kotorski Osnovni sud se ranije oglasio nenadležnim da sudi u tom sporu, a Crnogorac i Španac su najavili podnošenje krivične prijave, ukoliko se i podgorički sud proglasi nenadležnim.
Popović i Palou tvrde u tužbi da im te firme duguju milione  za  posredovanje i lobiranje u poslu sa vjetroelektranama.
U tužbi Crnogorca i Španca, koju posjeduje i CIN CG, navodi se da je crnogorska firma BWP Montenegro bila zadužena i za savladavanje birokratskih prepreka u procesu dobijanja dozvola, licenci, saglasnosti i druge dokumentacije potrebne za izgradnju i eksploataciju električne energije vjetra.
Ovlašćeni zastupnik te firme bila je Milena Popović, ćerka dugogodišnjeg sindikalnog lidera Danila Popovića.
U tužbi piše i da je, upravo aktivnostima Vladimira Popovića i Palou, osnovana ta crnogorska kompanija, te da su oni čak predložili da njen izvršni direktor bude Milena, što je kasnije osnivanjem te firme ona i postala. Dodaje se  da je kompanija Fersa, odnosno BWP Montenegro, nakon obezbjeđenja državnog zemljišta, postupajući po ugovoru i dogovorenom procentualnom učešću isplatila Budvaninu i Špancu po 20.000 eura, na ime prve tranše isplate. I to je bilo sve što je tužiocima isplaćeno. Više puta su se obraćali kompaniji Fersa, na čijem je čelu tada bio Hose Maria Roger Ezpeleta, ali je do njih stigao kratak odgovor da sa tužiocima nemaju nikakav pravni, ni poslovni odnos, što Fersa tvrdi i u svom odgovoru na tužbu.
U odgovoru na tužbu  ističe se da Fersa, ni po kom osnovu, nije angažovala tužioce, te da su ugovori sklopljeni jedino sa crnogorskom Vladom i BWP Europe Consulting. Navodi se i da tužioci nijesu dostavili nikakav dokaz da im je isplaćeno 20.000 eura.
Fersa je predložila da sud “ovako paušalan i neobrazložen tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, i to bez upuštanja u dalje dokazivanje”.

Španci i Milena osnovali firme dok je trajalo istraživanje

Firma BWP Montenegro povezana je sa još tri firme registrovane u Crnoj Gori sa kojima je veze imala Milena Popović i njeni španski partneri - BWP Company, Blue Capital i BWP Development.
Španska firma Fersa je početkom 2007. godine, upravo u periodu kada su osnovane BWP Montenegro i BWP Company, za potreba Vlade istraživala jačine vjetra na Možuri.
Vlada, na osnovu istraživanja Ferse, u januaru 2010. godine, raspisuje javni poziv za izgradnju vjetroelektrana na Krnovu i Možuri. Za Možuru se javio samo konzorcijum firmi Fersa i podgoričkog Čelebića, sa kojim Ministarstvo ekonomije u julu 2010. potpisuju ugovor o gradnji vjetroelektrana vrijednih 65.000.000 eura.

Ugovor potpisao tadašnji ministar Vujović

Ugovorom se država obavezala da narednih 12 godina godišnje otkupljuje cjelokupnu proizvodnju po utvrđenoj cijeni od 96 eura po megavatu. Godišnja proizvodnja procijenjena je na oko 100.000 megavata, pa bi Fersa i Čelebić godišnje od države dobijali oko 9,6 miliona eura ili zacijeli period otkupa 115 miliona. Taj novac bi se obezbijedio sa posebne stavke na ručunu svih potrošača električne energije u Crnoj Gori. Prema ugovoru Fersa bi godišnje za zakup kvadrata zemljišta plaćala 37 centi, odnosno za 12 godina 2.200.000 eura.
Ugovor je potpisao tadašnji ministar ekonomije Branko Vujović.
Fersa i Čelebić su zemljište na kojem bi gradili vjetroelektrane od 500 hiljada kvadrata dobili na 20 godina, sa mogućnošću produženja za još 10 godina.  Obavezali su se da vjetroelektrane izgrade u roku od dvije godine od kada dobiju sve dozvole. Te dvije kompanije osnivaju konzorcijum Mozura wind park, gdje je Milena Popović bila direktor.

vujovic

Problemi za Fersu zbog istraga u Panami i Španiji

Iz Ferse su tada saopštili da će vjetroelektrane izgraditi do kraja 2012.  Krajem te godine iz Ministarstva ekonomije kažu da projekat kasni, jer Fersa nije prikupila svu dokumentaciju za građevinsku dozvolu. Međutim, centrala Ferse je te godine bila u problemima, jer je da bi izbjegla suđenje u Panami zbog prevare partnera morala da mu ustupi 62 odsto posla, a bila je i pod istragom španske komisije za berzu. Tada su i Popović i Palou podnijeli prvu tužbu.
Ministarstvo je sa Fersom 2013. potpisivalo anekse kojim se odlažu obaveze ali gradnja vjetroelektrana i dalje nije počinjala. Građevinska dozvola je izdata u decembru 2014.  a Fersa u januaru 2015.  saopštava da je prodala taj projekat kompaniji Cifidex sa Malte za 2,9 miliona eura.  Formalno radovi počinju 15. februara 2015. godine, a 12 dana kasnije Fersa traži od Vlade da posao preuzme kompanija Enemalta plc sa Malte, koja je u međuvremenu preuzela udio od Cifidexa.
Enemalta je u većinskom vlasništvu Vlade Malte, a 33 odsto akcijskog kapitala posjeduje Shangai Electric Power (SEP) proizvođač struje i podružnica kompanije China Power Investments.

Đukanovićev put na Maltu

Vlada u septembru 2015. godine odlučuje da posao nastavi sa Enemaltom, iz koje najavljuju da gradnju počinju u martu 2016. godine, iako formalno pripremni radovi traju već godinu.  Tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović, u maju 2016. godine, putuje na Maltu gdje o projektu razgovara sa njenim premijerom Džozefom Muskatom.
Tada je  saopšteno da su  oba premijera  podržala taj projekat, a Muskat je kazao  da je to prva investicija Malte u Evropi.
Iz Ministarstva ekonomije su u novembru prošle godine saopštili da će gradnja vjetroelektrana početi početkom ove godine.

Šema isplate “teška” 10 miliona

Podgoričkom sudu je, između ostalog, kao dokaz dostavljen i šematski prikaz raspodjele deset miliona eura, koje je španska kompanija Fersa Energias Renovables, navodno, trebalo da isplati za poslove ugovaranja, posredovanja i lobiranja u izgradnji vjetroelektrana.
Prema toj šemi, bivšem sindikalnom lideru i sadašnjem direktoru  Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju Danilu Popoviću navodno je trebalo da bude isplaćeno 4.000.000 eura za potrebe ugovaranja posla izgradnje vjetroelektrana na brdu Možura, između Bara i Ulcinja. Njegovoj kćerki Mileni Popović trebalo je u tom poslu, navodno, da bude isplaćeno oko 800.000 eura. Popovići su ranije demantovali da je bilo korupcije u poslu gradnje vjetroelektrana na Možuri.
U šemi se navodi i da je Fersa bivšem predsjedniku te firme Jose Maria Roger Ezpeletu trebalo da isplati 2.000.000 eura. Punomoćnica Ferse Milica Savić nije željela da odgovori na pitanje CIN-CG kako objašnjava da je španska firma svom tadašnjem predsjedniku trebalo navodno da isplati toliki novac. Po toj šemi po 800.000 eura je trebalo isplatiti i posredniku iz BWP Europe Consalting i osnivaču BWP Montenegro Alexu Requesens Palleroli i izvjesnom Marcu, kao i Špancu, koji su podnijeli tužbu.
Palou je za CIN-CG, odgovarajući na pitanja, ranije potvrdio da se na šematskom prikazu isplate novca nalaze Popovići, otac i ćerka, kao i bivši predsjednik Ferse, te da su svi oni povezani u ovom poslu.
I dalje je nejasno, ukoliko je šema tačna, kako su Popovići sami mogli obezbjediti Fersi da će Vlada sa njima sklopiti ugovor i odobriti im subvencije skoro duplo veće od troškova izgradnje.

sema ispate

Kompanija sa Malte treba da završi posao do novembra ove godine

Iz Ministarstva je Vijestima rečeno da je novim ugovorom određeno da kompanija sa Malte mora da završi radove do 15.novembra ove godine.
“ Što se tiče realizacije projekta, investitor je od nadležnog Ministarstva dobio građevinsku dozvolu, tako da je projekat u fazi izgradnje. Trenutno su završeni radovi na pristupnim putevima, kao i radovi na platformi na lokaciji na kojoj je planirana izgradnja predmetne vjetroelektrane. Investitor je obavezan Ugovorom da završi investiciju u rokovima koji su predviđeni”, rečeno je iz tog resora.
Nijesu željeli da odgovore na pitanje CIN CG zašto je Fersa odustala od posla izgradnje vjetroelektrana na Možuri, navodeći da Vlada više nema nikakvog posla sa njima.
“ Odgovor na pitanje zašto Fersa nije željela da učestvuje u projektu najbolje je potražiti u samoj kompaniji. Do prenosa Ugovora je došlo u skladu sa zakonskom regulativom u ovoj oblasti”, rečeno je iz Ministarstva.
Šta je natjeralo špansku kompaniju “Fersa Energias Renovables” da posao proda firmi “Cifidex Ltd”, koja je u vlasništvu britanske kompanije "Vestigo Capital", ostaje nepoznato.

Tužilaštvo neće da se bavi sumnjama u višemilionsku korupciju

Na pitanje Vijesti  da li će tužilaštvo ispitati navode iz spora pokrenutog pred podgoričkim Osnovnim sudom, u kome se crnogorski zvaničnici i funkcioneri, između ostalih, optužuju za višemilionsku korupciju u poslu izgradnje vjetroelektrana na Možuri, iz Vrhovnog državnog tužilaštva je stigao odgovor da se oni ne mogu baviti postupcima koji se vode pred drugim nadležnim sudovima.
Predsjednik Osnovnog suda u Podgorici Zoran Radović je ranije rekao Vijestima da taj sud nije tužilaštvu slao nikakve informacije u vezi ovog spora, ali i da tužilaštvo tako nešto nije ni tražilo.

Četiri firme u šemi BWP Montenegro

Osnivači BWP Montenegro su Milena Popović i Alex Requesens Pallerola sa po 50 odsto udjela. Oni su ovu firmu osnovali u martu 2007. godine a ugasili u aprilu 2016. godine. Prema podacima iz registra imala je sjedište na adresi "Stara Varoš 3".
Druga firma u ovoj mreži je Blue Capital koju su u februaru 2009. osnovali Marcos Carvajal Leon, Jaime Codina Rovira i Emilio Pons Oliva. Prema podacima koje je CIN dobio iz Poreske uprave njene finansijske iskaze kao ovlašćeno lice potpisivala je Milena Popović. Firma je ugašena u novembru 2013. godine a njena adresa bila je na adresi Bulevar revolucije 7.
BWP Montenegro u februaru 2009. godine osnova firmu BWP Development, a od 21. oktobra osnivački osnivački ulog dijele sa Blue Capital. Međutim sedam dana kasnije se kao suvlasnici navode još i Pedro Javier Rodriguez Araque i Jorge Arcenegui Linares. Od februara 2010. vlasništvo u firmi se dijeli tako da BWP Montenegro ima 72 odsto vlasništva, Blue Capital 18 odsto, a po pet ova dva španca. Firma je izbrisana u septembru 2015, a adresu je imala na Bulevaru revolucije broj 7 kao i Blue Capital.
Četvrta firma je BWP Company iz Budve, koju su u januaru 2007. osnovali partner Milene Popović u BWP Montenegro Alex Requesens Pallerola koji ima 50 odsto udjela, a po 25 odsto Osvaldo Rodriguez Garcia i Stanislav Sinar, koji je i izvršni direktor. Jedino ova firma nije ugašena, a prema podacima Poreske uprave nije podnosila finansijske iskaze. Njena adresa je Jadranski put BB.
CIN-CG je od Poreske uprave dobio četiri finansijska izvještaja kompanije BWP Montenegro. Firme je četiri godine od 2010 do 2013 imala negativan rezultat a na kraju 2013. imali su akumulirani gubitak od 157 hiljada eura. Za Blue Capital dobijena su dva izvještaja za 2010. i 2011. godinu. Obje godine poslovali su nagetivno, a na kraju 2011. imali su akumulirani gubitak od 19 hiljada eura. Za BWP Development postoji izvještaj za 2010. godinu iz kojeg se vidi akumulirani gubitak od 259 hiljada eura.
Iz izvještaja se ne može vidjeti koliki je bio promet novca preko računa ovih firmi, odnosno da li su one korišćene za isplatu navodne korupcionaške šeme. Kako su objasnili iz Poreske uprave promet bi se mogao vidjeti iz drugačijih izvještaja, ali oni predstavljaju poresku tajnu. Tajna je i da li su i koliko ove firme platile poreza.

Maja Boričić / Goran Kapor

logo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *