DALEKOVODI ISJEKLI NACIONALNE PARKOVE, IAKO JE BILO DRUGIH RJEŠENJA: Ušteda u kasi, šteta u prirodi

Oct 24, 2020

Trasa prolazi kroz zone stroge zaštite Durmitora i Emerald područja Lovćena i rijeka Komarnice, Tare i Ćehotine. Projekat od 106 miliona upitan i ekonomski, nakon što su Italijani prepolovili podmorski kabl 


Dalekovod od 400 kilovolti, koji bi trebalo da poveže jug sa sjeverom Crne Gore, kao nastavak projekta podmorskog kabla italijanske kompanije TERNA, nepovratno će ugroziti prirodu u nacionalnim parkovima Lovćen i Durmitor, a nanijeće i značajnu štetu na prostorima rijeke Komarnice,Tare i Ćehotine. 

Uprkos upozorenjima da bi dalekovod mogao da ide drugom trasom ili podzemnom kroz parkove, vlasti nijesu dovoljno marile za ekološke štete, već su se odlučili za najkraću varijantu, kako bi uštedjeli 16 miliona eura. Tako će biti presječeni djelovi nacionalnih parkova, ugrožene biljne i životinjske vrste, ali i uništeni pejzaži koji su ova područja dovela na listu baštine UNESCO.  

U Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za koridor Čevo - Pljevlja, koji je radio biro “Liming project” Željka Asanovića, navodi se da će veću štetu pretrpjeti šumska staništa zbog fragmentacije duž cijele trase, dok će nešumska staništa biti nepovratno izgubljena na mjestu gdje se postavljaju dalekovodi. U elaboratu se precizira da će, pored teritorije NP Durmitor, trasa dalekovoda imati direktnog uticaja na dva Emerald lokaliteta - Komarnicu i Ćehotinu.

"Izgradnjom dalekovoda biće uništene manje površine NATURA 2000 staništa i u kanjonu Komarnice, na Sinjajevini i u dolini Ćehotine. Među njima nema rijetkih staništa u Crnoj Gori," navodi se u elaboratu, koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio od Agencije za zaštitu životne sredine. Duž kanjona Komarnice i Tare, kako se ističe, posebno na sudare sa tim instalacijama osjetljive su ptice grabljivice, koje se brzo kreću tokom hvatanja plijena. Autori elaborata ipak smatraju da, s obzirom na uzak prostor trase, "opstanak ni jedne vrste neće biti doveden u pitanje".

Emerald je ekološka mreža područja koja su od interesa za specifičnu zaštitu. Ona funkcioniše uporedo sa programom zaštićenih područja Natura 2000 u Evropskoj uniji.

Stručnjaci za oblast energetike, dovode u pitanje i ekonomsku isplativost ovog dalekovoda i investicije od 106 miliona eura, jer je podmorski kabl svečano pušten u rad 15. novembra prošle godine, tek pola najavljivanog kapaciteta, 600 umjesto 1.200 megavata. Zato se prenos struje bez problema obavlja postojećom mrežom dalekovoda. 

Uštedom su se rukovodili i kreditori. U dokumentu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je za projekat od 106 miliona eura dala 60 miliona eura kredita Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), ističe se da je jedno rješenje koridora koje izbjegava oba nacionalna parka analizirano u Procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo (Environmental and social impact assessments ESIA) u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid. 

"Ovaj koridor bi bio dugačak preko 200 kilometara, u poređenju sa predloženim koridorom od 152.5, odnosno duži za oko 50 km. Ovo bi povećalo troškove za oko 16 miliona eura, ili oko 27 procenata. Ova alternativa nije razmatrana kao ekonomski izvodljiva", navodi se u tom dokumentu.

Ekonomska ušteda i kraća trasa da dalekovod prolazi 11 kilometara kroz Nacionalni part Lovćen i još tri kilometra kroz NP Durmitor.

Nataša Kovačević

Na sajtu EBRD se navodi da su konsultovali više nevladnih organizacija koje se bave zaštitom životne okoline, kako bi pomogli CGES u pripremanju ESIA u skladu sa Direktivom EU i zahtjevima banke. Jedna od njih je i Green home čija je izvršna direktorica Nataša Kovačević naglasila za CIN-CG, kako su upozorili EBRD da ovaj projekat nije u skladu sa principima održivosti životne sredine i tražili da se uzdrže od finansiranja u doglednoj budućnosti, osim ako se sva pitanja riješe na zadovoljavajući način.

Tokom javnih rasprava povodom procjena uticaja na životnu sredinu koje su organizovale EBRD i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) potencirana su tri ključna problema - ekološka šteta projekta, socio-ekonomska opravdanost i nedostaci prostornog planiranja.

“Pokušali smo da ukažemo da planirani dalekovod prolazi kroz zonu stroge zaštite NP Durmitor i drugu zonu NP Lovćen, dok dodatno prolazi kroz četiri Emerald područja (Lovćen, Durmitor, rijeke Komarnicu i Taru) kao buduća Natura 2000 područja, te da se planiranim koridorom i trasom krše odredbe Zakona o zaštiti prirode” kazala je Kovačević za CIN-CG.

Alternativa, prema njenim riječima nije izabrana jer bi izbjegavajući NP Lovćen bila duža 18 kilometara i skuplja 7,74 miliona, a u slučaju NP Durmitor to je značilo dodatnih  29 kilometara i 8,35 miliona eura više.

Kovačević  naglašava da je dalekovodom posebno ugrožen vizuelni i pejzažni identitet Durmitora i Tare: “Klasifikovan kao visoko osjetljiv, netolerantan na promjene, te je već tada bilo jasno da će kombinovani stubovi za dalekovode visine 40-50m kroz Durmitor i kanjon rijeke Tare, značajno ugroziti jedan od najvažnijih kriterijuma zbog kojeg je ovo područje proglašeno UNESCO prirodnom baštinom”.

Trasa dalekovoda na dva mjesta prekida mapu Emerald zone NP Lovćen, vidi se iz elaborata za dalekovod "Lastva - Čevo" iz novembra 2014. godine koji je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Elaborat je radio biro “Medix” Ljiljane Vuksanović za potrebe CGES. 

I biolog Vuk Iković, predstavnik organizacije KOD, ističe kako je vidljivo, da je dalekovod uzrokovao gubitak vizuelnog identiteta Lovćena, narušavajući, pored pejzažne, i biološku vrijednost parka.

Iz KOD-a smatraju da se, ukoliko se nisu mogli zaobići nacionalni parkovi, trebalo odlučiti za podzemni kabl. To ne bi bio izuzetak, jer je oko 5,5 kilometara podzemnog kabla postavljeno od jadranske obale do konvertorske stanice u Lastvi. 

"Možda bi neka druga država imala opravdanje da ne koristi podzemni kabal, ali ne i Crna Gora – jer smo Ustavom definisani kao ekološka država. Naša država treba da bude puna šuma, a ne premrežena kablovima, gajtanima i cijevima" kazao je Iković za CIN-CG.

Iz CGES su rekli za CIN-CG da je razmotrena i opcija polaganja podzemnih kablova u kombinaciji sa nadzemnim dalekovodom, ali da se takvo rješenje "pored toga što može da unese smetnje, odnosno značajne probleme u rad prenosnog sistema, izbjegava i u međunarodnoj praksi". 

“Takav način gradnje dalekovoda bio bi i ekonomski neisplativ, naročito imajući u vidu konfiguraciju terena, odnosno planinsku topografiju i šume, gdje bi radovi na polaganju podzemnog kabla bili daleko kompleksniji, obimniji, praćeni miniranjem terena, što bi uslovilo i mnogo veći uticaj na životnu sredinu i društvo u cjelini”, tvrde iz CGES.

Tokom izbora koridora, kako ističu iz CGES u odgovorima na pitanja CIN-CG, vodilo se računa da se zaobiđu zaštićena područja, izbjegne fragmentacija nacionalnih parkova, kao i da se u što većoj mjeri koriste trase postojećih dalekovoda od 110 kilovolti.

U dokumentu EBRD-a stoji da je trasa dalekovoda na pojedinim djelovima NP Lovćen širine i do 100 metara. Iković ističe da se štetne posljedice najčešće javljaju “na udaljenosti kilometar od same trase”. On kaže da provlačenje dalekovoda ili puta onemogućava dijelu životinja da dođu do hranilišta ili prostora za razmnožavanje. Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume moraju biti izložene suncu, što će "za mnoge od njih biti smrtonosno". Ali koje će biti posljedice nije jasno, jer u elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za dalekovod Čevo – Pljevlja, ističe Iković, piše da ona nije detaljno istražena.

Vuk Iković

"Ukoliko sa velikom pouzdanošću ne znate u kakvom je stanju priroda, onda ne možete ni znati kako će jedan dalekovod uticati na životinjski svijet i koje mjere bi trebalo propisati za smanjenje negativnog uticaja. Ljekar vam ne može propisati ljekove prije nego što uspostavi dijagnozu ", upozorava Iković.

Pojedine šumske vrste koje su aktivne tokom obdanice moraju da pređu brisani prostor i da budu direktno izložene suncu. Ovo je kobno za vrste koje brzo gube vodu kao što su vodozemci 

Iković ističe da su, na primjer, daždevnjaci na listi zaštićenih životinja Crne Gore i visoko su osjetljivi na promjene temperature.

“Ukoliko brisani prostor prođe kroz reproduktivni centar populacije daždevnjaka (npr. jezerce ili bara), onda će ta vrsta sa tog lokaliteta nestati, jer nema gdje da polaže jaja. Slično se dešava ukolko trasa u vidu barijere sprečava daždevnjake da dođu do lokve,” kazao je sagovornik CIN-CG-a.

Dalekovod nije trasiran najbezbolnijim putem po prirodu već je, prema mišljenju Ikovića, projektovan “po sitno-sopstveničkim interesima”.

On podsjeća da nacionalnih parkovi, osim prirodnog bogatstva imaju i snažnu turističku dimenziju. Prema zvaničnim podacima svih pet prošle godine posjetilo je 600.000 osoba, najviše Durmitor.

I ornitolog Bojan Zeković iz Centra za proučavanje ptica (CZIP) kaže za CIN-CG da dodatno brine to što je "prostor Jezerske površi na Durmitoru, posebno oko Bara Žugića važan za migraciju grabljivica,” koje su ujedno i najrizičnija grupa zbog mogućnosti da stradaju od strujnog udara ili sudara sa instalacijama.

Zeković kaže da je neophodan dalji monitoring da se vidi koje su to vrste i na kojim djelovima najugroženije, ali i sugeriše postavljanje ometača i izolatora.

Portparolka EBRD Sesilija Kalatrava kazala je za CIN-CG da su prilikom izbora trase dogovorili “mjere sa CGES kako bi se umanjile posljedice u NP, uključujući lokalne analize za postavljanje stubova i tajming za građevinske radove koji su van sezone ugnježdavanja i parenja ptica”.

Za razliku od ekoloških organizacija Green Hom, KOD, CZIP i drugih, iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi tvrde za CIN-CG da kompletna trasa dalekovoda ide kroz treću zonu oba parka, koja, po Zakonu o zaštiti prirode podrazumijeva da se mogu razvijati naselja i prateća infrastruktura.

S obzirom da je Terna, umjesto podmorskog kabla od 1200MW postavila upola manji, ekonomista Dejan Mijović smatra da postojeća visoko-naponska prenosna mreža, izgrađena uz podršku Svjetske banke 70-tih godina prošlog vijeka, a koja spaja sve države bivše Jugoslavije, može sasvim kvalitetno da servisira svu trgovinu električnom energijom Crne Gore i njenih susjeda sa Italijom. 

“Investicija CGES-a u gradnju trafo stanice Lastva i njeno povezivanje sa postojećom prenosnom mrežom bila je racionalna i opravdana. Međutim, sasvim nepotrebno se požurilo sa gradnjom novog dalekovoda do Pljevalja i uništavanjem nacionalnih parkova nakon što je italijanska Terna odustala od polaganja druge žile kabla od 600MW, i to bez ikakve garancije da će to uraditi u doglednom roku. Stoga bi za CGES i Crnu Goru bilo najracionalnije da se odmah prekine dalja gradnja dalekovoda i korišćenje nepotrošenog dijela zajma EBRD. Čak i da se italijanski partner u međuvremenu predomisli, treba razmontirati dio dalekovoda koji je potpuno devastirao naše najljepše prirodne predjele i ugrozio opstanak lokalnog stanovništva, jer ih je učinio nepodobnim za razvoj ruralnog turizma. U svakom slučaju, potrebno je uraditi detaljnu cost-benefit analizu alternativnih opcija gradnje, tj. mogućnosti zaobilaženja ili polaganja podzemnog kabla kroz najosljetivije predjele, jer to nikad nije propisno učinjeno. Ubijeđen sam da bi takva analiza pokazala da postoji rješenje čije bi koristi za društvo bile znatno veće od nešto uvećanih troškova gradnje”, ocijenio je Mijović u razgovoru za CIN-CG. 

On podsjeća da je polazni motiv Terni bio da omogući uvoz jevtine električne energije iz regiona, jer se mogla plasirati po višim cijenama u Italiji. Računali su na veliki uvoz iz postojećih i novoizgrađenih proizvodnih kapaciteta u regionu, ne samo zelene energije, za što je bio potreban kabl od 1.200MW.  

“Odustali su kad su uvidjeli da se dešava obrnuto, da se u Italiji grade mnogobrojne, tržišno konkurentne elektrane (koje mogu preživjeti bez subvencija države) na bazi vjetra i sunca, dok Crna Gora i ostale zemlje regiona ne realizuju planirane investicije u preskupe i neisplative termoelektrane i hidroelektrane” kazao je Mijović.

Terna nije odgovorila na pitanja CIN-CG-a, da li se i kada očekuje postavljanje drugog podmorskog kabla, a iz CGES-a su rekli da je to “prvenstveno vezano za buduće potrebe tržišta električne energije kako na Balkanskom, tako i na Apeninskom poluostrvu”. Pozivajući se na izvršnog direkotra TERNE Luiđija Ferarisa, italijanski mediji su objavili da se druga žila može očekivati tek 2026-2027. 

Iz CGES-a su ranije kazali za CIN-CG da se sa radovima na izgradnji dalekovoda kroz NP Durmitor još nije počelo, osim pripreme za sječu šume na pristupnim putevima i trasi dalekovoda na teritoriji Žabljaka. Pandemija COVID-19 je, ističu, djelimično usporila radove, ali će pokušati da završe na vrijeme. 

“Planom je predviđeno da se radovi na izgradnji DV Čevo – Pljevlja završe do kraja 2021. godine,” stoji u odgovoru CGES-a. 

Ukupan budžet projekta dalekovoda je oko 106 miliona eura. Zaključno sa 2019, potrošeno je više od 95 miliona eura. Izgradnja sekcije „Lastva-Čevo“ iznosila je oko 31, dok je za dio „Čevo-Pljevlja“ opredijeljeno oko 40 miliona eura. 

Preko imanja, pa šta bude

Upornost CGES da prođe dalekovodom kuda je naumio pogodio je i dio građana. Cetinjanin Radomir Martinović svakog drugog dana ide u Ulcinj po mlijeko od kojeg pravi i prodaje sir. Stado krava iz Nacionalnog parka Lovćen preselio je na jug, nakon što su preko njegovog imanja postavljeni dalekovodi.

Na imanju, nekoliko kilometara prije Ivanovnih korita, osim dvije kuće, on ima i nedovršen motel. Problemi su, tvrdi, počeli kada je komisija Uprave za nekretnine sačinjena od četiri sudska vještaka utvrdila da u “koridoru ove dionice dalekovoda nema stambenih ili drugih građevinskih objekata”. 

Nakon žalbe Martinovića, ista komisija tri mjeseca kasnije zabilježila je da“dalekovodi dijagonalno dijele obradivo poljoprivredno zemljište i restlovi ostaju sa jugozapadne strane u znatno manjoj površini, sa porodičnim stambenim objektom (kućom) i pomoćnim objektom.”. 

U dokumentu komisije Uprave za nekretnine od sredine jula 2013. godine, a u koji je CIN-CG imao uvid, navodi se zabrinutost "da postoji mogućnost da električno i magnetno polje štetno utiču na zdravlje ljudi, jer podstiču razvoj malignih oboljenja, leukemije kod djece, da razaraju imunološki system organizma, stvaraju suicidne nagone kod ljudi koji duže borave u zoni dalekovoda".

Komisija je ocijenila da CGES treba da razmotri mogućnost izmještanja trase dalekovoda. Martinović kaže da su njegovi rođaci nudili da dalekovodi pređu preko njihovih imanja. Iz CGES-a su za CIN-CG, međutim, rekli da su tokom 2017. godine analizirali kako da izbjegnu imanje Martinovića, ali, “nažalost, ni vlasnik, ni njegove komšije i rođaci nijesu pokazali spremnost za prihvatanje kompromisnog rješenja”. 

“…Razmatrana je i eventualna pravična naknada za nepokretnosti u njegovom vlasništvu koje su predmet eksproprijacije, ali imenovani nije bio saglasan sa predloženim,” kazali su iz državne kompanije.

Martinović ističe da su mu nudili oko četvrt miliona, ali da su strani vještaci utvrdili da je njegovo imanje vrijedno tri miliona eura. Zadovoljio bi se i sa dva miliona, da kupi drugu zemlju, izgradi motel i sa sinovima nastavi porodični biznis.

Do dogovora nije došlo, a CGES objašnjava da je na osnovu odluka Uprave za nekretnine i Osnovnog suda u Cetinju, postavio dalekovod preko imanja “kako je to, uostalom, predviđeno DPP-om i izdatom građevinskom dozvolom, jer vlasnik zemljišta nije dozvoljavao izvođenje bilo kakvih radova”.

Iz organizacija KOD, koja se  bavila ovim i još nekoliko slučajeva, kažu da, CGES nije pristupio na fer osnovama obeštećenju lokalnog stanovništa.  

 "Samo u 2017. godini CGES je prihodovao 34,7 miliona eura uz dobit od 4,7 miliona eura. Oni su porodici koju smo pratili nudili 2,3 eura po metru kvadratnom, iako nalaz vještaka kaže da će značajno biti umanjena mogućnost korišćenja. U okolini zemljište se prodaje preko 20 eura po metri kvadratnom", kazao je Iković.


Promet do maksimuma

Prema podacima CGES, od puštanja u rad podmorskog kabla do kraja avgusta, uključujući tranzit preko crnogorskog sistema, iz Italije je uvezeno 916.631,59 MWh, dok je izvezeno u tu zemlju 916.641,03 MWh.

Uprkos značajnim izazovima i poremećajima na tržistu električne energije pojavom pandemije korona virusa, dosadašnji rezultati ne samo što idu u prilog tezi o isplativosti projekta podmorskog kabla, nego i prevazilaze očekivanja kompanije, ocjenjuju iz CGES, ističući da su oni “bez obzira kada će druga žila biti položena”, dobili na raspolaganje dio kapaciteta podmorskog kabla od 200 MW,  koji je na početku projekta bio definisan.

Uvidom u podatke na sajtu, može se vidjeti da je često korišten maksimum prenosne moći kabla od 600 MW.

"Prihodi operatora prenosnog sistema potiču od alokacije prekograničnih prenosnih kapaciteta. CGES je na do sada izvršenim aukcijama dodjele prekograničnih kapaciteta na granici sa Italijom prihodovao 4.435.201,93€, dok je za devet  mjeseci ove godine prihod po osnovu alokacije prekograničnih kapaciteta sa Italijom, 3.755.552,57," navodi se u odgovoru CGES-a.

Miloš RUDOVIĆ

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *