DRŽAVNA POMOĆ BIVŠE VLADE PRIVATNOJ KOMPANIJI SKRIVENA IZA BRIGE O EKOLOGIJI: Elektroprivreda platila KAP-u 17 miliona eura za ništa

Akcija pražnjenja kase EPCG izvedena je kroz kupoprodaju takozvanih emisionih kredita štetnih gasova, koje je Vlada prethodno besplatno dodijelila Kombinatu. Novi predsjednik Borda direktora EPCG Milutin Đukanović tvrdi da je riječ o skrivenoj državnoj pomoći, a Ministarstvo kapitalnih investicija potvrđuje da je ovaj posao zloupotreba

 

Bivša Vlada Crne Gore na čelu sa Duškom Markovićem, svojom uredbom i nerealnim procjenama o količinama štetnih gasova koje se emituju u vazduh, kreirala je ambijent u kojem je omogućeno da se iz kase Elektroprivrede (EPCG) prenese Kombinatu aluminijuma oko 17 miliona eura. To je urađeno u februaru, uoči promjene poslovodstva većinski državne energetske kompanije. 

Novo rukovodstvo EPCG traži od Vrhovnog tužilaštva da istraži ove finansijske operacije koje su se desile neposredno prije njihovog dolaska,.

Kao osnova za ovu transakciju, prema nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) bila je Vladina odluka o besplatnoj dodjeli takozvanih emisionih kredita, kojom je za EPCG, odnosno Termoelekranu Pljevlja (TE) i KAP određeno da mogu ispustiti gotovo iste količine ugljendioksida u atmosferu (CO2). EPCG je ispustio više štetnih gasova od visine kredita, a KAP manje, pa je „višak“ uz odobrenje bivše Vlade prodao kompaniji u većinskom državnom vlasništvu. 

Sagovornici CIN-CG-a tvrde da je količina emisionih kredita KAP-u bila nesrazmjerna i pravljena na projekcijama iz perioda 2005-2008. godine, kada je dostizana rekordna proizvodnja alumijuma, gotovo tri puta više nego sada, uz potrošnju ogromnih količina mazuta, koji je u međuvremenu zamijenjen plinom. 

Praktično, za 17 miliona eura EPCG je od KAP-a kupila – ništa   

I iz Ministarstva kapitalnih investicija su za CIN-CG ocijenili da je riječ o zloupotrebi prethodne vlasti, jer su emisije ugljendioksida iz KAP-a i EPCG, odnosno Termoelektrane Pljevlja (TE) procijenjene na osnovu potrošnje od prije 15 godina. 

Milutin Đukanović
Foto: Boris Pejović

Novi predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović u razgovoru za CIN-CG kaže da je riječ o skrivenoj državnoj pomoći KAP-u koji je u privatnom vlasništvu kompanije Uniprom Veselina Pejovića od 2014. godine.

Đukanović tvrdi da EPCG nije imala potrebe da daje novac KAP-u već je po osnovu veće potrošnje mogla da od države direktno dokupi nedostajuće kredite i uplati novoformiranom Eko fondu oko18 miliona eura, od čega bi se značajan dio vratio kroz finansiranje ekoloških projekata.

Usvajanjem Zakona o potvrđivanju Pariskog sporazuma 2017. godine i Nacionalnom strategijom o klimatskim promjenama, Crna Gora se obavezala da doprinese globalnom smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte tako što će smanjiti emisije za najmanje 30 odsto do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. To je, prema nacionalnom izvještaju, postigla već 2013. godine.

Da bi ograničila emisije štetnih gasova iz najvećih zagađivača životne sredine (Termoelektrana, KAP i Željezara) bivša DPS vlast usvojila je u decembru 2019. godine Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena. U februaru prošle godine Vlada je donijela prvi podzakonski akt – Uredbu o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte. Njome je definisano da će se ukupna dozvoljena emisija štetnih gasova, umanjivati 1,5 odsto godišnje, od 3.303.542 tone CO2 u 2021. godini do 2.840.155 tone 2030. godine.

Uredbom je ustanovljeno i dijeljenje besplatnih emisionih kredita do 2025. godine, do prelaska postrojenja na savremenije tehnologije. S obrazlooženjem da to rade »u cilju obezbjeđivanja eventualnog povratka nivoa aktivnosti postojećih postrojenja, na nivo iz perioda 2005-2008« KAP-u i TE dodijeljeno je kredita za po 1.020.840 tona emisije CO2, a  Željezari Tosčelik za 5.800 tona. 

Termoelektrani je u 2020. godini nedostajalo 307.000 tona emisionih kredita CO2, a isto toliko joj je bilo potrebno ako nastavi sa radom ove godine. KAP je uz ovakvu procjenu imao ogroman višak, pa je napravljena transakcija uz popust od pet odsto u odnosu na Uredbom utvrđenu cijenu (24 eura po toni), što je ukupno gotovo 17 miliona eura sa PDV-om.

Iz Vladine uredbe ne proizilazi striktna obaveza da EPCG kupuje od drugih kompanija nedostajuće emisione kredite, a najviše što je mogla da rizikuje, čak i ako ne uplati novac u državni Eko fond, bila je kazna do 40 hiljada eura. 

Povećanim emitovanjem iz TE, takođe, nijesu probijene granice koje je Crna Gora sama sebi postavila u odnosu na međunarodne sporazume. Crna Gora, pored toga, još nije ni član takozvanog Geteborškog protokola, pa i da je bilo emitovano više gasova od preuzetih obaveza ne bi rizikovala međunarodne sankcije. 

Sankcije u ovom trenutku prijete Crnoj Gori, jer je Termoelektrana prekoračila 20 hiljada radnih sati dozvoljenih za period do 2023. godine, pa za to može očekivati stroge kazne evropske Energetske zajednice. 

Iako je, zbog ovoga i zakašnjele rekostrukcije dalji rad Termoelektrane u ovoj godini neizvjestan, cifrom od 17 miliona eura kupovinom su obuhvaćeni i emisioni krediti KAP-a za 2021. godinu, što dodatno podgrijava sumnju da je riječ o ozbiljnoj aferi.  

Milutin Đukanović učesnike u ovom poslu naziva organizovanom kriminalnom grupom i podnio je krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu. Njome su obuhvaćeni bivši premijer Duško Marković i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, vlasnik Uniproma Veselin Pejović i direktor Eko fonda Jovan Martinović, kao i članovi bivšeg Odbora direktora EPCG. 

Većina od njih su posredno, ili direktno su odbacili navode iz prijave. 

Duško Marković je u reagovanju na Tviteru naveo da je lakše konstruisati afere i smišljati medijske nastupe nego raditi ozbiljno i posvećeno. 

»Uostalom, ne bi Milutin imao ni vremena, a ni resursa za senzacije – da mu nijesmo ostavili snažnu kompaniju u vlasništvu Crne Gore, i podebeo saldo na računima”, napisao je Marković.

Kompanija Uniprom je u reagovanju potvrdila da je KAP svoje emisije u odnosu na baznu 1990. godinu višestruko smanjio i dao konkretan doprinos ispunjavanju međunarodnih obaveza.

Iz Uniprom KAP-a se pozivaju na »zakone i logiku« i tvrde da se nigdje u uređenom svijetu resursi ne dijele prema potrebama, nego prema tome koliko kome pripada u pravičnoj raspodjeli.

“Svaki do sada besplatno dodijeljeni emisioni kredit CO2 prema svim zakonima i logici, apsolutno pripada i Uniprom KAP-u i EPCG. A kome treba više, neka kupi«, poručili su iz Uniproma uz ocjenu da je »potpuna besmislica da je zakonskim rješenjem iz 2019. godine proizvodnja aluminijuma u Crnoj Gori na bilo koji način favorizovana u odnosu na bilo koga, a posebno u odnosu na proizvodnju električne energije iz uglja«.

I na sajtu Uniproma se nalazi posredan dokaz o nesrazmjernoj dodjeli emisionih kredita, jer se i sami hvale da su smanjili emisije štetnih gasova. Piše da su instalirali sve potrebne, ekološki potvrđene instalacije za tečni prirodni gas, a »gasna infrastruktura postavljena je kroz kompletan Uniprom KAP, tako da su svi negativni parametri u proizvodnji generisani starim načinom rada, a koji su predstavljali zatrovanost životne sredine smanjeni 70 odsto«. 

U Energetskom bilansu Vlade za 2020. godinu, ističe se da je KAP potpuno eliminisao potrošnju lož ulja i prešao na čistije gorivo.

Direktor Eko fonda Jovan Martinović, komentarišući krivičnu prijavu protiv njega, za CIN-CG kaže da je riječ o velikom nepoznavanju materije.

»Eko fond, odnosno Fond za zaštitu životne sredine je osnovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću 3. marta 2020. godine i kao takvo nema javna ovlašćenja. Ovo je važno istaći, jer poslovanje i odlučivanje u okviru Eko fonda kao d.o.o. ne može imati bilo kakvog uticaja na raspodjelu besplatnih kredita CO2«, naveo je Martinović za CIN-CG.

On je istakao  da je uredba koja tretira kredite CO2 donešena nepunih mjesec prije same registracije Eko fonda i da je njom predviđeno da Eko fond vodi registar CO2 kredita.

»Uredbom je predviđeno da u slučaju da dođe do emisije CO2 kredita na javnoj  aukciji od strane Vlade, cjelokupni prihodi išli bi na račun Eko fonda za realizaciju projekata iz oblasti zaštite životne sredine u skladu sa odlukom Vlade. Kada je Uredba donešena imali smo informaciju da je prethodna Vlada imala namjeru da raspiše emisiju CO2 kredita koja bi se ponudila na javnoj aukciji«, kaže Martinović. 

Zbog toga su, kako dodaje, o toj mogućnosti informisali novu Vladu dopisima u decembru 2020. i januaru 2021. godine prema resornim ministarstvima kako bi uzeli ovu mogućnost u obzir. 

»Na taj način stvorila bi se mogućnost da se na osnovu prodatih CO2 kredita kroz Eko fond finansiraju kapitalni projekti od strateške važnosti za Crnu Goru. Zbog toga nas je još više začudila informacija da sam ja obuhvaćen krivičnom prijavom što doživljavam kao pokušaj diskreditacije na političkoj osnovi, materijalni dokazi i održani sastanci govore pak nešto potpuno suprotno tome, a to je da smo mi upravo bili inicijatori emisije i sugestije da to uđe u plan državnog budžeta za 2021. godinu«, kazao je Martinović.

Vladinom Uredbom je definisano da se krediti dodjeljuju putem javne aukcije.

Đukanović u prijavi, međutim, tvrdi da “Marković i Sekulić nikada nijesu formirali komisiju koja je trebalo da sprovede aukciju, a sve sa ciljem da omoguće Unipromu da stekne protivpravnu korist«.

Martinovićevu krivicu on vidi u tome što je, kako tvrdi, kupoprodaja emisionih kredita između EPCG i KAP-a obavljena na osnovu sporazuma između dvije kompanije i da to Eko fond nije smio da prihvati prilikom registracije emisije.

Prema registru Eko fonda, prenos emisionih kredita sa KAP-a na EPCG obavljen je 12. februara, mjesec prije smjene Borda direktora EPCG.

Đukanović: Uredbom pokriven već ugovoreni posao

Đukanović u izjavi za CIN-CG smatra da je posao sa KAP-om ranije dogovoren i bivša Vlada ga je samo »pokrila« Uredbom. 

U prijavi VDT-u, on navodi da je kroz Uredbu bivša Vlada za 2020. i 2021. za godinu opredijelila broj besplatnih emisionih kredita koji su pogodovali samo Unipromu, iako su bili svjesni da mu je realno nepotreban, »a sve kako bi Uniprom neiskorišćeni broj besplatnih emisionih kredita prenio uz enormnu naknadu na Elektroprivredu Crne Gore«.

Iz nevladine organizacije Eko tim za CIN-CG kažu da nije jasno kako i zašto je ista količina emisionih kredita dodijeljena Termoelektrani Pljevlja, niti za to postoji neko logično objašnjenje.  

Diana Milev Čavor
Foto: Saša Marković

»Takva raspodjela emisionih kredita omogućila je KAP-u da profitira i zaradi dodatna sredstava samo zbog toga što mu se u vrijeme pripreme Uredbe dodijelio značajno veći broj emisionih kredita koji ne odgovara trenutnoj proizvodnji KAP-a i emisiji CO2«, kazala je Diana Milev Čavor iz ove NVO.

Prema Vladinom Drugom dvogodišnjim ažuriranim izvještajem o klimatskim promjenama iz 2019. godine, ukupne emisije gasova koji izazivaju efekte staklene bašte (GHG) 1990. godine u KAP-u su iznosile više od 4.000 gigagrama (Gg ili jedan gigagram je jednako hiljadu tona), a 2015. ispod 2000 Gg.

 »Crna Gora je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija GHG (gasovi sa efektom staklene bašte) u svom Nacionalno određenom doprinosu (NDC), 30 odsto smanjenja GHG emisija do 2030. godine (u odnosu na referentnu godinu 1990). Crna Gora je već 2013. godine postigla i izvršila ciljano smanjenje od 40 odsto u poređenju s nivoima iz 1990. godine. To je bilo rezultat smanjene ekonomske aktivnosti u  KAP-u i u poljoprivrednom sektoru, ali i opšteg pada u industrijskoj aktivnosti od 1990. godine, a kasnije i finansijske krize«, navodi se u tom drugom izvještaju o klimatskim promjenama, dok treći treba da bude urađen ove godine. 

 

Sati potrošeni, rekonstrukcija daleko

TE Pljevlja je krajem prošle godine potrošila 20 hiljada radnih sati, koji su joj odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice iz 2016, bili dozvoljeni u periodu od 2018. do 2023, a projekat ekološke rekonstrukcije još nije realizovan.

TE Pljevlja odnosno njen jedini blok je jedan od deset u članicama Energetske zajednice – ostalih devet je u elektranama Kolubara A (Srbija), Kakanj (BiH), Tuzla (BiH), Morava (Srbija), koji su u okviru opt-out mehanizma. 

Taj mehanizam omogućava članicama da izuzmu pojedine elektrane na ugalj iz režima primjene EU Direktive o velikim ložištima, koja je stupila na snagu 1. januara 2018, a propisuje smanjenje emisije sumpor-dioksida i azota, kao i prašine i drugih materija štetnih po životnu sredinu.

Iz EZ su za CIN-CG kazali da je količina radnih sati u opt-out mehanizmu definisana tom Direktivom i odgovarajućom odlukom Ministarskog savjeta

»Bilo kakvu promjenu mogao je odobriti samo Ministarski savjet na osnovu predloga Evropske komisije. Sekretarijat ne može da produži opt-out period. S obzirom na potvrdu da pravila iz opt-auta nijesu poštovana, Sekretarijat trenutno priprema postupke za rješavanje sporova protiv Crne Gore«, kazali su iz EZ. 

Ako potpisnica Ugovora uporno ne ispunjava svoje obaveze, Ministarski savjet može suspendovati određena prava proistekla iz Ugovora, uključujući glasačka prava i pravo učešća na sastancima ili mehanizmima predviđenim Ugovorom, što se u januaru desilo Bosni i Hercegovini.

Iz EZ podsjećaju da su u Izvještaju za 2020. naveli da će TE Pljevlja potrošiti sate iz opt-out mehanizma do kraja 2020. i da su  zabrinuta da li će i pod kojim uslovima nastaviti da radi.

»Po isteku 20.000 sati, postrojenje može da ostane u pogonu samo ako ispunjava (strože) standarde Direktive o industrijskim emisijama. Da bi se postigao ovaj cilj, rekonstrukcija postrojenja je neizbježna«, poručili su iz EZ.

Posao ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja od 54 miliona eura dobio je konzorcijum u kojem su kineski DEC international, Bemax, BB Solar Blaža Đukanovića (sina predsjednika države Mila Đukanovića) i podgorička firma Permonte. Ugovor je potpisan je 10. juna 2020. godine, ali je početak radova neizvjestan.

Ministarstvo kapitalnih investicija je početkom aprila dostavilo SDT-u informaciju zbog sumnje u zloupotrebe položaja u vezi sa potrošnjom radnih sati i pokrenutom ekološkom rekonstrukcijom postojećeg termo-bloka u Pljevljima.

Ministarstvo navodi i da je ugovor zaključen uz kršenje zakonske i tenderske procedure, tolerisano je kašnjenje u pripremnoj fazi realizacije ugovora i radovi još nijesu počeli, “što dovodi u pitanje da li će radovi uopšte biti završeni do kraja 2023. godine”.

Zbog rekonstrukcije TE krajem juna prošle godine krivičnu prijavu protiv Duška Markovića, Dragice Sekulić i potpredsjednika Vlade milutina Simovića, kao i tadašnjeg menadžmenta EPCG podnio je poslanik Pokreta za promjene, Branko Radulović.

„Osumnjičena lica nijesu poštovali Zakon o javnim nabavkama i pravilnike o izradi i kontroli tehničke dokumentacije, tenderske procedure, bilo da je u pitanju projektni zadatak, idejni projekat ili glavni projekat, revidenti, tako da nije obezbijeđena konkurentnost, ravnopravnost ili kriterijumi ekonomski najpovoljnije ponude i niti tehničke i tehnološke prednosti, što je osnov investicije“, naveo je Radulović u prijavu. 

Iz Tužilaštva nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome šta su uradili povodom podnijete prijave.

 

Davali i Deripaski, šakom i KAP-om

Oleg Deripaska
Foto: Ruben Sprich/Rojters

KAP je i dok je bio u vlasništvu CEAC-a ruskog biznismena Olega Deripaske, od države dobio pomoć kroz garancije koje su morali na kraju da plate građani. Revizijom je utvrđeno da je Vlada, Ugovorom o poravnanju, dala 135 miliona eura garancija za kredite KAP-a, a odlukom o zaduživanju Crne Gore još 49,6 miliona, bez odgovarajućih kontragarancija i uz značajan rizik od aktiviranja. I taj slučaj garancija za KAP je u državnom tužilaštvu. 

Vlada je KAP-u u tom periodu dala i subvencije za struju.

Tako je 2009. godine subvencija bila 15 miliona, 2010. godine 20 miliona, a 2011. i 2012. ukupno 25 miliona eura. Vlada je zbog subvencija dobila upozorenje iz Evropske komisije.

U KAP-u je 2013. godine proglašen stečaj, da bi ga 2014. preuzeo Pejović.


Mazut se više ne troši

KAP je u periodu 2005-2008, na koji je bazirana raspodjela emisionih kredita, najveći potrošač mazuta u Crnoj Gori. Prema godišnjim izvještajima Monstata, ukupna potrošnja mazuta u 2005. godine u državi iznosila je 82 hiljade tona, 2006. godine 112 hiljada, 2007. godine 110 hiljada, a 2008. godine 115 hiljada tona. Potrošnja mazuta su Crnoj Gori se već 2009. godine smanjila na 40 hiljada tona, kada je KAP pogodila globalna ekonomska kriza.

Proizvodnja aluminijuma u ingotima, prema podacima Monstata, pala je 2009. godine na 63.960 tona, dok je od 2005. do 2009. bila iznad 100 hiljada tona.

U 2019. je evidentirana samo proizvodnja sirovog aluminijuma od 36.522 tone.

Biljana MATIJAŠEVIĆ

No Comments

Post A Comment