Optuživani švercer oružja većinski vlasnik "Tare"

Vlada Crne Gore dozvolila je da kontroverzni švajcarski trgovac oružjem Hajnrih Tomet postane većinski vlasnik mojkovačke vojne fabrike "Tara Aerospace and Defence Products", uprkos njegovoj umiješanosti u niz međunarodnih skandala i optužbi za šverc oružja.

Tometova kompanija BT International uskoro će postati većinski vlasnik fabrike u kojoj je dva puta do sada došlo do eksplozije zbog nepoštovanja bezbjednosnih propisa, nakon što je od subote ukinuta ranija zabrana da stranci budu vlasnici više od 49 odsto akcija u kompanijama za proizvodnju i promet naoružanja i vojne opeme.

Čini se da je Vlada od samog početka saradnje sa Tometom davala ustupke kontroverznom biznismenu, iako nije na vrijeme ispunjavao obaveze, uključujući i poreske, kao i da je Zakon o stranim investicijama izmijenjen samo da bi mu se izašlo u susret.

Svjetski mediji, među kojima i “Njujork Tajms”, istraživačke novinarske mreže i Amnesti internešenl navodili su da je Tomet optuživan za šverc oružja i da je bio na listi američkog Stejt departmenta za nadzor mogućih ilegalnih trgovaca oružjem.

Tomet je ranije negirao umiješanost u bilo kakve nelegalne radnje, u vezi sa prodajom oružja, tvrdeći da su to podmetanja konkurencije. Takođe, rekao je da je svojevremeno i Nelson Mandela bio na nadzornoj listi američkog Stejt departmenta.

BTI je udio u bivšoj fabrici "4. novembar" kupio 2007. za gotovo 13 puta manju cijenu od nominalne, dvije godine nakon što je Tomet poslao pismo da je zainteresovan za bivše preduzeće Saveznog ministarstva odbrane koje je 2003. preuzela Vlada Crne Gore i izvela ga iz stečaja.

BTI je 4. novembra 2005. u pismu o namjerama predložio podjelu fabrike na dvije - vojni i civilni program, što je uprava ekspresno odobrila, da bi 10.  marta naredne godine dvije firme bile upisane u registar. Savjet za privatizaciju mjesec dana kasnije donosi odluku o privatizaciji obje kompanije, a na javni poziv punudu dostavlja samo BTI. Nakon prihvatanja ponude 21. septembra 2006. i pregovora, ugovor o prodaji akcija potpisan je 31. jula 2007, a kupac je preuzeo upravljanje 26. decembra 2007. Za akcije u obje fabrike platio je 131 hiljadu eura i obavezao se da investira ukupno 6,4 miliona. U tom trenutku nominalna vrijednost prodatih akcija iznosila je 1,7 miliona eura.

Od vojnog dijela fabrike formirana je "Tara Aerospace and Defence Products" a od civilnog dijela "Tara Precision Works". BTI je u obje kompanije kupio po 31,8 odsto akcija. U civilnoj je bio pojedinačno najveći akcionar, dok je u vojnoj Vlada imala 34 odsto akcija. Međutim, u obje kompanije predsjednik borda direktora je Hajnrih Tomet.

Savjet za privatizaciju je u martu 2012. konstatovao da je kupac ispunio obaveze o visini investicija, ali da je ostao dužan milion eura za poreze i doprinose iz prethodne godine, što je bio uslov za zatvaranje ugovora i da mu Vlada prepusti zadržani dio akcija. Investitoru je tada imao i 20 zaposlenih manje nego što je bilo predviđeno ugovorom.

Ministarstvo finansija je 31. maja 2013. donijelo dva rješenja kojim se za "Tara precision works" odobrava plaćanje poreskog duga od 1,21 miliona eura na devet rata a za "Tara Aerospace and Defence Products" od 254 hiljada na 12 rata. Zbog neispunjavanja zahtjeva tada je investitoru Vlada blokirala raspolaganje sa po 14,8 odsto akcija u obje kompanije.

Na pitanje da li je investitor platio ove dugove, iz ministarstava ekonomije i finansija je odgovoreno da je ovim protokolom bilo predviđeno garantovanje mjenicama za obezbjeđenje plaćanja poreskih obaveza i da su one izmirene.

"Protokolom o zatvaranju Ugovora o kupoprodaji akcija, takođe je definisano da  sve akcije koje su bile predmet kupoprodaje budu deblokirane, kao i da se može izvršiti emisija akcija u oba privredna društva”, navedeno je u zajedničkom odgovoru ministarstava.

Tada nastaje drugi problem zbog kojeg BTI nije mogao emitovati akcije, pa mu je Vlada u tome ponovo pomogla. Srpski "Krušik Valjevo", nekada suvlasnik i "4. novembra", sada inostrana kompanija, imao je 19 odsto akcija pa bi sa 49 odsto BTI bio pređen zakonski prag. Zbog toga je Hejnrih Tomet 5. juna 2013. u pismu Savjetu za privatizaciju i ministru ekonomije Vladimu Kavariću predložio  da "Vlada Crne Gore i dalje ostane većinski vlasnik u našoj kompaniji" dok se ne usvoje izmjene Zakona o stranim investicijama.

Vlada mjesec kasnije Skupštini šalje izmjene tog zakona, a norma kojom se ograničava vlasništvo na 49 odsto nazvana je barijerom. U Protokolu o zatvaranju Ugovora o kupoprodaji akcija, Vlada i BTI su 4. oktobra 2013. godine konstatovali da je kupac ispunio svoje ugovorne obaveze i da može izvršiti emisiju kada se izmijeni Zakon.

Nakon amandmana i dodatnih mišljenja Vlade, koji su se odnosili na druge stavke, poslanici su izmjene zakona usvojili 16. oktobra 2014, a predsjednik Filip Vujanović ga je potpisao 21. oktobra. Objavljen je u Službenom listu 24. oktobra i stupio je na snagu  1. novembra.

Prema kupoprodajnom ugovoru, BT sada ima pravo da dokapitalizacijom od 157 hiljada eura dobije novih 48.924 akcije kompanije čime će dobiti 49 odsto vlasništva. Povezana kompanija iz Austrije "Kandussi Beteiligungs-und Handels-GmbH" već posjeduje 2,84 odsto akcija, tako da će zajedno imati preko 50 odsto.

Raskinuće sa Tometom ako bude osuđen, ili ako im jave

“Ministarstvo ekonomije je prije upisa u Registar lica koja se mogu baviti spoljnotrgovinskim prometom kontrolisane robe izvršilo provjere i nije konstatovalo da se protiv navedenog lica vodi postupak, niti da je pravosnažno osuđivan”, odgovoreno je iz Ministarstva ekonomije na pitanje CINCG da li su upoznati sa optužbama Amnesti internešenla da je vlasnik BT Internacional Hajnrih Tomet optuživan za šverc oružja i da je bio na listi američkog Stejt departmenta za nadzor mogućih ilegalnih trgovaca oružjem.

“Ako od trenutka registracije preduzeća dođe do promjene podataka na osnovu kojih je izvršena registracija (da, između ostalog, lica nisu kažnjavana i da se ne vodi postupak protiv njih...), Ministarstvo će po službenoj dužnosti izvršiti brisanje takvog lica iz Registra”, saopštili su iz Ministarstva.

Oni su naveli i da nemaju informacije da su Tometu izrečene kazne ili ograničenja.

“Naše zakonodavstvo je u ovom dijelu u potpunosti harmonizovano sa zakonodavstvom EU i dobijamo obavještenja o sankcijama kojima se ograničava poslovanje ili kretanje lica u slučajevima kršenja međunarodnih obaveza”, odgovoreno je iz Ministarstva ekonomije.

Vlada sada, prema podacima sa sajta Montenegro berze, u "Tara Aerospace and Defence Products" ima 50 hiljada akcija nominalne vrijednosti 3,2 eura, a u "Tara Precision Works" 538 hiljada akcija, iste nominalne vrijednosti. Na pitanje da li Vlada predviđa prodaju ovih udjela, iz Ministarstva ekonomije su kazali da planom privatizacije za ovu godinu to nije predviđeno.

Iz Savjeta je “Vijestima” nezvanično saopšteno da nema naznaka da će Vlada uskoro prodati taj udio, ali i da to ne bi trebalo da se desi zbog specifičnosti te djelatnosti.

“Ministarstvo finansija može predložiti da se one uvrste u neki budući plan privatizacije i da Vlada donese odluku. Ipak smatramo da se to neće desiti i da Vlada želi da zadrži taj paket akcija kako bi imala članove u bordovima direktora i na taj način uticala na poslovnu politiku i kontrolisala je”, kazao je izvor “Vijesti” iz ove institucije.
On je rekao da su zadovoljni ovom privatizacijom jer je jedna od rijetkih gdje je na kraju kupac ispunio sve obaveze.

 Nejasno razdvojena vojna od civilne industrije

Fabrika "Tara Precision Works" zvanično nema vojna djelatnost, već se bavi obradom metala i drugih proizvoda koji druga fabrika ugrađuje u vojne proizvode. Zbog toga je u njoj strano vlasništvo, prema obrazloženju iz Vlade, i do sada moglo biti iznad 49 odsto. Prema podacima sa sajta berze švajcarski BT ima 34,2 odsto, “Kandussi Beteiligungs-und Handels-GmbH”  26,4, Krušik Valjevo 6,7, dok BTI Montenegro, registrovan u Podgorici za finansijske usluge i čiji je Tomet jedini vlasnik, ima 15,8 odsto.

Upravo u hemijskoj lobaratoriji ove fabrike desila se eksplozija 24. oktobra ove godine kada je ranjeno šest radnika, dva njena i četiri iz vojne fabrike. Prema izvještaju Uprave za inspekcijske poslove, eksplozija se desila u pirotehničkoj laboratoriji gdje se obavlja filtracija smješa dobijenih iz vojne fabrike.

Nije jasno kako su se radnici iz civilne i vojne fabrike našli u istoj prostoriji, kao ni kako se kontroliše da civilna fabrika ne učestvuje u proizvodnji vojnog programa jer su smještene u istom krugu.

Inspekcija je tada utvrdila da nijesu poštovane zakonske norme iz zaštite na radu, da radnik na čijem se radnom mjestu desila eksplozija nije imao zdravstveni pregled da bi to mogao da radi, da njegovo radno mjesto aktom o procjeni rizika nije utvrđeno kao radno mjesto sa povećanim rizikom, kao i da svoja normativna akta uskladi sa odredbama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i da izmijeni akt o procjeni rizika, zbog slučaja kolektivne povrede na radu.

Zbog toga je firma kažnjena sa 500 eura a direktor sa 30, i naloženo im je da u roku od 20 dana usklade akta. Policija još vodi istragu o uzroku eksplozije.

U vojnoj fabrici desila se eksplozija i u februaru ove godine, kada je povrijeđena jedna radnica.  Inspekcija je tada kaznila poslodavca jer nije organizovao stručne poslove zaštite na radu.

Tara Perfection moguće kršila zakon,  ugašena u septembru

Tomet kao marketinški brend koristi naziv Tara Group, koju čine  "Tara Arospace and Defence Products", "Tara precision works" i "Tara Perfection", prema podacima sa sajtova ovih kompanija.

Ovu posljednju je 2009. suosnovala (72 odsto) firma “BTI Montenegro D.O.O.” , čiji je jedini vlasnik Tomet. Međutim, prema podacima sa sajta registra preduzeća,  glavna djelatnost "Tare Perfection" je "proizvodnja metalnih konstrukcija i djelova konstrukcija", dok se na sajtu tara-perfection.com tvrdi da fabrika u okviru "podjele posla" u Tara Group proizvodi pištolj TM-9 i automatsku pušku TM-4.

Čak i na specijalizovanim sajtovima, koji se bave oružjem, poput“http://world.guns.ru” može se vidjeti da pištolj TM-9 proizvodi firma “Tara Perfection”. Ako Tomet ne vara potencijalne kupce svojih pištolja i pušaka, to može da znači da se "Tara Perfection" ilegalno bavila proizvodnjom oružja. Ako je, pak, registrovana i za proizvodnju oružja, što se ne može vidjeti na sajtu CRPS, ona je nekoliko godina kršila crnogorski zakon po kome stranci nijesu mogli imati više od 49 odsto udjela u domaćoj proizvodnji i trgovini oružja. "Tara Perfection" je ugašena u septembru ove godine, neposredno prije promjene zakona, koji dozvoljava većinsko strano vlasništvo u ovakvim firmama.

Osim ovih pištolja i pušaka, Tara Group reklamira proizvodnju pirotehničkih punjenja, djelova za raketne motore i IC mamce, itd.

Svoje oružje prvi put su predstavili 2011, sa Ministarstvom odbrane, kao prvi crnogorski pištolj i prva crnogorska puška.

Početkom ove godine saopštili su da su do tada svoje proizvode prodavali u nekoliko NATO zemalja, uključujući SAD.Prema finansijskom izvještaju za šest mjeseci ove godine poslovni prihodi "Tara Aerospace and Defence Products" vrijedili su 3,1 milion eura i porasli su  za skoro četiri puta u odnosu na isti period lani. Neto profit iznosio je 377 hiljada. Druga civilna fabrika je udvostručila prihoda na skoro milion eura, i u odnosu na isti period lani smanjila gubitak sa 447 na 97 hiljada. Prema podacima iz 2011, prosječna neto zarada u obje fabrike iznosila je 641 eura i bila je za trećinu veća od državnog prosjeka. Broj radnika bio je 180.

Ozbiljne optužbe za šverc oružja, saradnik osuđivan

Tomet je godinama u svjetskim medijima i organizacijama, koje se bore za ljudska prava, povezivan  sa sumnjivim i nelegalnim radnjama na tržištu proizvodnje i prodaje oružja.

Pored toga što se 2006. godine našao na listi američkog Stejt departmenta za nadzor mogućih ilegalnih trgovaca oružjem, ime mu se pominje u izvještajima Amnesti internešnla i Međunarodne službe mira iz Belgije, a u vezi sa transakcijama koje su okarakterisane kao sumnjive.

Tomet je u periodu od 2002. do 2005. godine sarađivao sa Šumuelom Avivom, izraelskim vojnim atašeom u Švajcarskoj, koji mu je omogućio da uđe u posao naoružavanja vojnih snaga Izraela. Aviv je prije par godina osuđen u aferi primanja mita  u tom poslu. Tomet i Aviv su osnovali kompaniju za izvoz oružja “Talon sekjuriti i konsalting”, dok je vojni ataše još radio za odbrambene snage svoje zemlje.

Tometa su američki mediji povezivali i sa američkim biznismenom Efraimom Diverolijem, koji je 2011. godine pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog nelegalne prodaje oružja kineske proizvodnje u Avganistan.

To se može vidjeti i u izvještaju Komiteta za nadzor i reformu Vlade američkog Predstavičkog doma, gdje je Tomet pomenut kao veza Diverolija za nelegalnu prodaju oružja. Taj izvještaj sačinjen je povodom istrage o poslovanju kompanije “AEI inc” sa Floride. Izvršni direktor firme “AEI inc” je bio upravo osuđeni Diveroli.

Prema izvještaju Komiteta, AEI i njen direktor Diveroli su stavljeni na listu za nadzor u aprilu 2006. godine jer su bili pod istragom američkih službi zbog „brojnih povreda Zakona o kontroli izvoza naoružanja i ugovora”."Na listi za nadzor su i Hajnrih Tomet, predsjednik Evdin ltd kompanije sa sjedištem na Kipru, koji je djelovao kao posrednik između AEI i Ili Pinarija, šefa državne albanske firme MEICO koja je isporučila municiju iz Albanije", između ostalog piše u izvještaju američkog Komiteta.

Istraga poznata kao “afera AEI” otkriva da je ta kompanija od 2004. godine, pa sve do 2008. godine sklopila niz ugovora sa Vladom SAD. Diveroli je sklopio ugovor vrijedan skoro 300 miliona dolara po kom je “AEI” trebalo da isporuči municiju i oružje američkoj vojsci za potrebe trupa u Avganistanu. Nakon tri godine istrage, američki državni tužilac u Majamiju optužio je 2008. godine Diverolija i još trojicu njegovih saradnika zbog niza prevara u isporukama oružja. Po optužnici se tvrdi da je američka vojska platila preko deset miliona dolara za 35 isporuka municije iz Albanije, koja je u stvari poizvedena u Kini davne 1966. godine.

U dokumentu “Zimbabve - oružje i korupcija: Kršenje ljudskih prava”, koji se može naći na sajtu IPIS-a (Ipisresearch.be), nezavisnog istraživačkog instituta, piše da je 4. februara 2008. godine ruskim avionom “iljušin 76” iz Zimbabvea u Podgoricu, stigla pošiljka od 1.349 mitraljeza “MAG 58” i drugih djelova tog oružja.

Pošiljku je, prema istom dokumentu, poslala kompanija “Zimbabve difenz industri”, a u Crnoj Gori je primila firma “Montenegro difenz industri”(MDI), tada “Jugoimport mont”. Osnivač “MDI” je Vlada.  Kao  posrednik u ovom poslu, piše u dokumentu,  bila je jedna od nekoliko kompanija Tometa.

Autori izvještaja došli su, kako piše, do dokumentacije koja ukazuje da je firma “MD internašnal”  namjeravala da isporuči oružje manjoj dilerskoj firmi“Ohaio Ordnance Works”, koja se bavila snabdijevanjem oružjem  američkih oružanih snaga.

Oružje je, navodno, trebalo da se iz Crne Gore isporuči u djelovima firmi u SAD.   U američkim dokumentima o uvozu, piše u izvještaju, navodi se da se kao  prodavac djelova indentifikuje jedna od firmi Tometa. U izvještaju IPIS-a navode, da ukoliko je ovaj posao završen, onda su pojedinci i kompanije u Zimbabveu izbjegle sankcije SAD-a preko crnogorske kompanije.

Goran Kapor i Vladimir Otašević.
U istraživanju za ove tekstove doprinijeli su: Saša Leković, Blaž Zgaga, Serena Tinari i Dimitri Zuffery