REFORMA JAVNE UPRAVE (3): Jelići krše zakone, a nadležni ćute

Funkcioner DPS—a Zoran Jelić godinama je kršio zakon, jer je radio kao savjetnik u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) iako to nije mogao pošto je u isto vrijeme bio i poslanik vladajuće partije.
ZZZCG vodila je njegova supruga Vukica. Prema zakonu o državnim službenicima i namještenicima državni službenik čini težu povredu radne obaveze ako politički djeluje.A Zoran Jelić ne samo da je djelovao politički, nego je bio jedan od najglasnijih poslanika vladajuće partije.

Ranije je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević, kojeg je opozicija po lex specialisu predložila na tu funkciju, iznio podatak da Jelić od sredine 2012. godine do 27. maja ove nije dolazio na posao, iako je uredno primao platu u ZZZCG. Milošević se nije bavio kršenjem zakona zbog političkog djelovanja savjetnika Zorana Jelića, ali je u julu ove godine protiv bračnog para Jelić podnio krivičnu prijavu zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog vršenja dužnosti. Milošević je rekao da je Zoran Jelić od januara do kraja maja koštao ZZZCG i državni budžet bruto 4.253 eura, a da se ni jednom nije upisao na posao, što rade ostali zaposleni.

Iako ne postoji pisani trag o Jelićevim dolascima i angažmanu u ZZZCG, on je dobijao i varijabilu, koje se prema propisima isplaćuju za poseban doprinos ili povećan obom posla. Prema podacima do kojih je došao CIN-CG, Jelić je varijabilu u iznosu od 250 eura neto primio od ZZZCG u decembru 2014. A u novembru 2015. godine isplaćena mu je varijabila od 150 eura. Jelić te iznose nije prijavio u imovinskim kartonima, iako ga na to obavezuje Zakon o sprečavaju sukoba interesa.

Zanimljivo za izuzetan radni doprinos, Jelić je nagrađivan i u Skupštini Crne Gore. Za svih 12 mjeseci prošle godine primio je, pored poslaničke plate, i varijabilu. Te prihode navodi u imovinskom kartonu.

Jelić je, podsjetimo, bio direktor ZZZCG do marta 2012. Godine, kada je razriješen dužnosti na lični zahtjev. To mjesto naslijedila je njegova supruga Vukica. Ona je svog muža nešto duže od godinu nakon što je imenovana za direktoricu, a mjesec dana po usvajanju nove
sistematizacije radnih mjesta, postavila za savjetnika.

Iz Rješenja o rasporedu od 25. jula 2013. godine, koji je potpisala Jelićeva supruga, ne vidi se sa kojeg mjesta je Zoran Jelić  raspoređen na mjesto “samostalnog savjetnika za koordinaciju i  praćenje procesa rada u Sektoru za razvoj ljudskih resursa”. Jelić je odbio da odgovori na pitanje CIN-CG koje je mjesto pokrivao u ZZZCG,
od momenta kada je napustio poziciju direktoar ove ustanove do  postavljanja za savjetnika.

Jelić je za vrijeme šefovanja u ZZZCG postao poznat po čuvenoj formuli za uspjeh vladajuće partije na izborima, koju je otvoreno  promovisao na jednoj od sjednica DPS-a. “Jedan zaposleni – to su četiri glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka smanjili smo  njima jedan glas, a nama povećali i tu je dio porodice. ‘Ajmo tom
čovjeku da pomognemo da se zaposli i imaćemo efekat ova četiri glasa  za DPS”, poručio je Jelić.
Nadležne institucije, u prvom redu Upravna inspekcija pri Ministarstvu  unutrašnjih poslova (MUP) i Agencija za antikorupciju, nijesu preduzeli  odgovarajuće mjere protiv Jelića zbog kršenja zakona. Nijesu  reagovali ni prema njegovoj supruzi, koja je zbog konflikta interesa po  zakonu morala tražiti izuzeće, kada je 2013. godine potpisala
rješenje o rasporedu supruga Zorana u zvanje državnog službenika.
Direktor Agencije za antikorupciju Sreten Radonjić odgovorio je za  CIN-CG da mu Zakon o sprečavaju korupcije „ne dozvoljava proizvoljno komentarisanje“ slučaj, te da ne može da odgovori da li  je su Jelići bili u konfliktu interesa.

Radonjić

Radonjić

“Da bi Agencija mogla sa  sigurnošću da utvrdi postojanje povrede zakona potrebno je da
raspolaže svim činjenicama, dokazima i dokumentacijom“ reako je  Radonjić. On je i sugerisao novinarima CIN-CG da ukoliko posjeduju,
dokaze mogu dostaviti Agenciji na provjeru i postupanje. Iz Agencije su indirektno poručili i da ih ne zanima to što je Zoran  Jelić godinama paralelno radio kao poslanik i državni službenik, iako  je to zabranjeno zakonom.“Zakonom o državnim službenicima i  namještenicima propisane su odredbe koje regulišu prava, obaveze i
odgovornosti zaposlenih u državnim institucijama. Njihova neposredna  primjena je na poslodavcu”, odgovorio je Radonjić.
Dakle, prema ovom tumačenju upravo je Jelićeva supruga, kao njegov  poslodavac, trebalo da utvrdi da li je prekršen Zakonom o državnim  službenicima i namještenicima, kada je za savjetnika imenovala politički eksponirano lice.
Članica Savjeta Agencije za antikorupciju i izvršna direktorica  Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović ocijenila  je da slučaj bračnog para Jelić brutalan primjer privatizacije  državne ustanove. Ćalovićeva je navela da je Vukica Jelić ranije  morala da se obrati tadašnjoj Komisiji za sprječavanje sukoba interesa i traži mišljenje prilikom  raspoređivanja njenog supruga u službeničko zvanje. Ona je kazala da Zakon o konfliktu interesa propisuje da se u bilo kom  slučaju, gdje privatni interes može biti stavljen ispred javnog, treba  obratiti Agenciji i tražiti mišljenje ili se sam izuzeti iz tog  postupka.
“U jednom periodu gospodin Jelić je bio direktor, a gospođa Jelić  službenica. Onda je gospođa Jelić postala direktorica, a gospodin  Jelić službenik, a potom je gospodin Jelić kao bivši direktor savjetovao gospođu Jelić kao novu direktoricu. Sama komplikacija da  se taj slučaj ispriča na taj način, pokazuje koliko je to očigledan  konflikt interesa”, naglasila je.
Ćalovićeva je za CIN-CG istakla i da je cijeli slučaj dodatno  upozoravajući, ako se ima u vidu da je Jelić poslanik u Skupštini,  koja bi trebalo da vrši kontrolu izvršne vlasti, a konkretno  ZZZCG.

“Jelić je bio i predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i  socijalno staranje, koji treba da vrši nadzor nad institucijom gdje je  njegova supruga direktor, a on službenik”, istakla je.
Vukica Jelić nije željela da daje putem telefona izjave povodom  kršenja zakona u ZZZCG, dok Zoran Jelić nije odgovorio na pitanja  CIN-CG.

IA traži zabranu rada na dva kolosjeka

NVO Institut Alternativa ranije (IA) je apelovao na nadležne, u prvom  redu Agenciju za antikorupciju i Upravnu inspekciju, da zaustave  zloupotrebu zakona i rad na dva kolosjeka. Oni su komentarisali slučaj  poslanika DPS-a Radovana Obradovića, koji je lani dobio otpremninu u  iznosu od 15 000 eura, zato što je napustio radno mjesto savjetnika u  Opštini Bijelo Polje. Pored toga njemu je i radni odnos u Opštini  mirova. I to po osnovu Zakona o radu, koji se nije mogao odnositi na  njega.
Iz IA su naglasili da se mirovanje radnog odnosa nije moglo odnositi na  Obradovića, pošto je on bio savjetnik u Opštini, a prava državnih i  lokalnih službenika uređena se posebnim zakonima. Riječ je o Zakonu o  državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj  samoupravi, koji ne prepoznaju mirovanje radnog odnosa službenika iz  razloga biranja na neku “državnu funkciju”.
“Logika koja se primjenjuje na zaposlene u privatnom ili nevladinom  sektoru, ne može se primjenjivati na zaposlene u državnoj upravi i  lokalnim upravama. Priroda posla i ovlašćenja javnih službenika stavljaju ih u naročito osjetljiv položaj, kako sa stanovišta politizacije, tako i sa stanovišta sukoba interesa”, kazali su iz IA.

plantaze-sbc

Inspekcija ih nije kontrolisala

Iz Upravne inspekcije su odgovorili za CIN-CG da nijesu vršili nadzor u slučaju Jelić, te da mogu da daju samo načelan komentar.
Potvrdili su, međutim, da članom 9 Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano da je državni službenik dužan da se  uzdržava od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja. Dodali su i da je članom 83 istog zakona precizirano da je izražavanje političkih uvjerenja u vršenju posla teža povreda radne obaveze.

Na pitanje da li je Vukica Jelić morala da traži izuzeće, kada je  postavila supruga za savjetnika u ZZZCG, odgovorili su da poslove sukoba  interesa utvrđuje Agencija za sprječavanje korupcije. “Podsjećamo, članom 134 stav 1 Zakona o državnim službenicima i  namještenicima propisano je da o pravima i obavezama državnog
službenika, odnosno namještenika odlučuje starješina državnog  organa rješenjem”, piše u odgovoru.
CIN-CG pitao je Upravnu inspekciju i da li postoji pravni osnov za  primanje varijabile u Skupštini i ZZZCG paralelno, ako se, prema  propisima, varijabilni dio zarade isplaćuje za izuzetne rezultate u  radu ili uslijed povećanog obima posla. Kazali su da je odgovor najbolje zatražiti od nadležne budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koja kontroliše primjenu Zakona o  zaradama u javnom sektoru.

Ana Komatina

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

No Comments

Post A Comment