REFORMA JAVNOG SEKTORA: Da njihova uprava bude i naša

Iako je u praksi teško utvrditi da je neko zapošljen po partijskom ključu, građani se i dalje najčešće žale na samovolju starješina prilikom izbora kandidata i razne neregularnosti prilikom provjere sposobnosti za određeni državni posao.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk u intervjuu za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) kaže političke ličnosti i na državnom i lokalnom nivou i dalje imaju zakonsku mogućnost da ne izaberu kandidata koji je najbolje ocijenjen prilikom zapopšljavanja.

Za depolitizaciju javne uprave postoje jasni principi koje nije teško slijediti, a među njima jedan od najbitnijih kaže da nivo razdvajanja političkog od profesionalnog mora biti jasan, što u Crnoj Gori nije slučaj”, upozorio je Muk.

CIN-CG: Kako komentarišete predlog Zakona o lokalnoj samoupravi? Koji su njegovi najveći nedostaci?

MUK: Predlog Zakona koji je Vlada utvrdila u decembru prošle godine, nažalost, ne obećava efikasno razračunavanje sa dosadašnjim lošim praksama,

IA je i ranije upozoravao da su dva ključna razloga zbog kojih predviđene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi ne podrazumijevaju suštinsku promjenu loših višegodišnjih praksi. Jedan razlog je što je većina novih procedura bukvalno prekopirana iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji, prema nalazima IA, nije dao najbolje rezultate u praksi. Drugi leži u činjenici da ključna faza zapošljavanja, a to je provjera sposobnosti kandidata, i dalje ostaje neregulisana. Drugim riječima, i dalje je predviđena shodna primjena propisa sa državnog nivoa na organizovanje i sprovođenje provjere sposobnosti za najveći broj lokalnih službeničkih pozicija. I na državnom nivou prevelika je centralizacija odlučivanja o ljudskim resursima ostavljena političkim ličnostima – ministrima, koji imaju mogućnost da ne izaberu kandidata koji je najbolje ocijenjen.

CIN-CG: IA dobija konkretne žalbe vezano za zapošljavanje na državnom i lokalnom nivou. Pojasnite na koji način vam se građani mogu obratiti?

IA je do sada uglavnom dobijao žalbe koje se odnose na zapošljavanje u državnim organima, s obzirom na to da smo najintenzivnije pratili primjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Međutim, ono čega bi javnost trebalo da bude svjesna je činjenica da se ovaj Zakon odnosi svega na petinu ukupnog crnogorskog javnog sektora, koji je najveći poslodavac u zemlji jer zapošljava oko 56 hiljada ljudi. Čak 20 odsto zaposlenih u javnom sektoru zapravo radi u opštinama, a njihov status je slabo regulisan. Dodatno, na otprilike 30 000 zaposlenih u javnom sektoru, koji rade u brojnim regulatornim tijelima, javnim ustanovama i preduzećima, uglavnom se primjenjuju opšti propisi o radu, koji su “labavi” u smislu uslova za prijem, odnosno procjene sposobnosti koje kandidati za posao u ovim tijelima treba da posjeduju.

Mi prijave o neregularnostima prilikom zapošljavanja u državnim organima uglavnom dobijamo preko stranice Moja uprava, koju smo pokrenuli prošle godine. Prijave građana koji su nam se obratili potvrdili su ključne probleme u popuni “državnih radnih mjesta” a to su: samovolja starješina prilikom izbora kandidata, neregularnosti prilikom provjere sposobnosti kandidata, i nezadovoljstvo kandidata koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, a koji su se našli u pravnom vakuumu nakon početka primjene novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Tokom ove godine, radićemo i na nadogradnji Moje uprave, u sklopu projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji podržava Evropska unija, tako da ćemo proširiti opseg tema na koje građani mogu da nam se požale.

CIN-CG: Koliko je zaista prisutno zapošljavanje po partijskoj osnovi i na kojem nivou je najizraženije i – kako depolitizovati javnu upravu?

MUK: Zapošljavanje po partijskoj liniji je razotkriveno tamo gdje je i poteklo – na partijskim sjednicama. Afera Snimak je dodatno povećala nepovjerenje javnosti u nepristrasnost uprave i procedura zapošljavanja. Teško je decidno tvrditi da je zapošljavanje partijsko. Međutim, pravne praznine na koje mi često ukazujemo i prepuštanje značajnog prostora za diskreciono odlučivanje političkim ličnostima, rezultiraju sistemom koji je ranjiv na raznovrsne političke zloupotrebe. Na nivou rukovodećeg kadra, odnosno generalnih direktora, pomoćnika starješina i starješina organa, politički uticaj je više nego očigledan – dovoljno je da odete na internet prezentacije vladajućih partije i vidite mnoga poznata lica, koja bi trebalo da nam nepristrasno da služe, kako se smješkaju ispred partijskih obilježja.

Na drugoj strani, za depolitizaciju javne uprave postoje jasni principi koje nije teško slijediti, a među njima jedan od najbitnijih kaže da nivo razdvajanja političkog od profesionalnog mora biti jasan, što u Crnoj Gori nije slučaj. Nažalost, aktuelni nacrt Strategije za reformu javne uprave 2016 – 2020. godine ne uvažava u potpunosti ovaj princip.

CIN-CG: Kako spriječiti zloupotrebu javnih resursa i na lokalnom i na državnom nivou?

MUK: Pravna sigurnost, jasna pravila uz što manje diskrecionih ovlašćenja i transparentnost institucija su ključna brana za zloupotrebu javnih resursa u tranzicionim društvima kakvo je crnogorsko. Iako u razvijenim zemljama, sloboda u odlučivanju može značiti i neophodnu fleksibilnost, mi smo i dalje na stupnju razvoja u okviru kojeg moramo da držimo naše donosioce odluka u što većem grču i da imamo što preciznije zakonske formulacije koje će naše funkcionere i službenike odvraćati od zloupotrebe javnih resursa. Nažalost, u našem sistemu često se podzakonskim aktima obesmišljavaju i osnovne namjere zakona, čak i kada su ove namjere poštene, tako da je sprječavanje zloupotrebe javnih resursa naporan posao, koji zahtijeva angažman na svim nivoima.

CIN-CG: Kako komentarišete odlaganje primjene Zakona o upravnom postupku za narednu godinu?

MUK: Novim odlaganjem početka primjene Zakona o upravnom postupku građani su za korak dalje od uprave koja će im biti na usluzi, a i dalje ostaju izloženi dugotrajnim procedurama kojima ne uspjevaju da zadovolje svoja prava. Ovaj Zakon je trebalo da počne sa primjenom u januaru ove godine, ali je to odloženo za šest mjeseci, da bi prije desetak dana na Vladi bilo predloženo još jedno odlaganje početka primjene ovog Zakona za 1. januar 2017. godine. Mi smo upozorili da ovo odlaganje ukazuje na tromost crnogorskih institucija, koje od decembra 2014. godine, kada je Zakon usvojen, nijesu uspjele da obezbijede osnovne preduslove za njegovu primjenu i izvrše međusobno usklađivanje propisa. Nažalost, ovaj sindrom naše uprave ogleda se u mnogim poljima, jer je vrijeme previše jeftina kategorija kada su u pitanju ključni reformski koraci.

CIN-CG: Da li smatrate da je bilo neprimjereno donošenje Zakona o zaradama u javnom sektoru u izbornoj godini?

MUK: IA smatra da se predizborni ambijent priprema tokom čitavog izbornog ciklusa, odnosno tokom duge četiri godine, a da je predizborni period samo kulminacija smišljenog inžinjeringa, koji nadilazi periode izbornih kampanja.

To bi otprilike bio i naš pogled na Zakon o zaradama u javnom sektoru, čiji je nacrt pripremljen još 2013. godine, sa istim sistemskim nedostacima sa kojima je usvojen i ove godine, uz neke finalne ustupke koji su napravljeni nakon što je akt ušao u skupštinsku proceduru. Takođe, dodao bih i da je ovaj Zakon samo “institucionalizovao” raniju visinu zarada za najveći broj pozicija u javnom sektoru, naročito rukovodećih, s obzirom na to da je uz brojne naknade za učešće u radnim tijelima i komisijama plata mnogih bila zapravo iznad cifre koja je javno prikazivana.

Ana Komatina

No Comments

Post A Comment