SPOR DVA MINISTARSTVA KOČI REFORMU NABAVKE LJEKOVA: Traži se recept za zakon

 

U crnogorskoj Vladi  pripremaju radikalne izmjene u sistemu nabavke ljekova na recept, koje bi  navodno trebalo da obezbijede bolju snadbjevenost apoteka i spriječe eventualne vještačke nestašice, što bi, istovremeno, bilo u skladu sa direktivom Evropske unije.

Na tržištu vrijednom oko 25 miliona eura godišnje, umjesto dosadašnje nabavke putem tendera, novi predlog Ministarstva zdravlja podrazumijeva dva javna poziva. Prvim bi se odredile cijene svih ljekova sa pozitivne liste, a drugim apoteke koje će ih izdavati.

Čitav ovaj proces koji bi trebalo da se primijeni od 1. januara, kako saznaje Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG),  zapeo je zbog nesaglasja dva Vladina resora – Ministarstava zdravlja i Ministarstva finansija, koji se spore o  zakonskim izmjenama.

Ministarstvo  zdravlja traži da se iz  Zakona o javnim nabavkama izuzmu ljekovi na recept, dok Ministarstvo finansija tvrdi da  to nije moguće i da se problem mora riješiti izmjenom drugih propisa o zdravstvenom sistemu.

Zbog toga je premijer Duško Marković zatražio od ministara zdravlja i finansija, Kenana Hrapovića i Darka Radunovića, da usaglase pravna pitanja , kako bi dokument o novom modelu nabavke ljekova, koji je već usvojila Komisija za ekonomsku politiku (KEP), ponovo došao na dnevni red Vlade.

 

Hrapović ARHIVA VIJESTI

Hrapović
ARHIVA VIJESTI

Ključni problem je budući status javne Apotekarske ustanove Montefarm, koja je do  sada bila  najvažniji snadbjevač građana ljekovima na recept, sa 55 državnih apoteka raspoređenih u svim crnogorskim opštinama.

Kao državno preduzeće, Montefarm je prema Zakonu o javnim nabavkama dužan da raspisuje tendere. Ukoliko, po novom modelu koji se predlaže,  cijene budu određene i privatne apoteke direktno od distributera  preuzmu ljekove sa pozitivne liste, a Montefarm ostane u obavezi da se snadbijeva kroz sistem javnih nabavki, onda bi dugotrajna procedura tu ustanovu i njene apoteke dovela u gori, odnosno podređeni položaj.

Dok iza zatvrorenih vrata traju ova usaglašavanja, Ministarstvo zdravlja prema izvorima CIN-CG, svakodnevno  priprema novu osnovnu i doplatnu listu, kako bi od januara nabavka ljekova na recept otpočela po novom modelu i utvrđenim, nižim  cijenama.  Sadašnji model nabavke putem tendera, kako su zvanično saopštavale zdravstvene vlasti, dovodio  je do nestašica, dugotrajnih procedura i ogromnih troškova.

Međutim, u dijelu farmaceutskog sektora smatraju da ni izmjenama koje se predlažu neće biti isključene potencijalne opasnosti po tržište i građane.

Međunaslov: FOND ZDRAVSTVA: BILO JE POKUŠAJA IZNUDE

U dokumentu koji je upućen Vladi, a u koji je CIN-CG imao uvid, Ministarstvo zdravlja, uz pozivanje i  na noviju  evropsku praksu, ističe da će postupak javne nabavke od 1. januara biti bespredmena, jer će izvršna vlast usvojiti Odluku o listi ljekova, sa utvrđenim cijenama.

“Stav je da ubuduće ljekove koji se obezbjeđuju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja treba obezbjeđivati u skladu sa propisima o obaveznom zdravstvenom osiguranju, jer se radi  o uslugama iz oblasti  socijalnog osiguranja. U prilog tome, navodimo direktivu EU br. 2014/24, kojom su  usluge iz oblasti  socijalnog osiguranja (zdravstvene i socijalne usluge) izuzete iz direktive o javnim nabavkama”, piše u informaciji sa KEP-a, u koju smo imali uvid.

Izvor CIN-CG iz vrha Ministarstva finansija nakon premijerove preporuke o dogovoru, izričito odbija predlog kolege iz resora zdravstva:

“Kada su rađene izmjene Zakona o javnim nabavkama početkom godine, bila je i inicijativa za izuzimanje ljekova na recept. Stručne službe su procijenile da to nije prihvatljivo, iz razloga što Zakonom o  zdravstvenoj zaštiti nije data mogućnost sprovođenja posebnog postupka javnih nabavki za zdravstvo u odnosu na opšta pravila utvrđena Zakonom o javnim nabavkama”.

Radunović GOV.ME

Radunović
WWW.GOV.ME

 

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nigdje se ne pominje obaveza nabavke ljekova na recept putem tendera. Ljekovi  se izričito ne pominju ni u Zakonu o javnim nabavkama, ali se tenderska procedura podrazumijeva zbog statusa Montefarma, kao državne ustanove.

Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje i ranije su  bez uspjeha od Ministarstva finansija tražili da se ljekovi na recept izuzmu od tenderske procedure. Oni tvrde da je to moguće po članu 3 Zakona o javnim nabavkama, koji precizira izuzeća u koja bi se mogli uvrstiti i ljekovi na recept.

U Fondu zdravstva ostali su pri ranijim stavovima da je sadašnji sistem nabavke ljekova na recept putem tendera  pokazao “i svoje loše strane”.

Među manama koje Fond navodi su složeni i dugi postupci nabavke zbog propisanih rokova, mogućnosti podnošenja žalbi u svim fazama postupka, kašnjenje u donošenju odluka po žalbama… Sve to, tvrde, dovelo je do poremećaja snadbijevanja  i nestašice, što je izazivalo nezadovoljstva građana i u uslovima kada ima novca za ljekove.

Fond, na čijem je čelu Sead Čirgić, ukazuje da je sistem doveo i do monopola, jer jedan ponuđač nudi veliki broj ljekova, pa se na taj način neposredno utiče na cijenu.

U prilog tome, navodi da su pojedini ljekovi, veoma zastupljeni u prometu, značajno poskupili od 2014. do 2016. godine. Među njima su bromokriptin tablete, čija je cijena porasla za 47 odsto, lendacin koji je poskupio za 39 odsto, a pominju i povidon jod, čija je cijena za samo dvije godine “skočila” za 97 odsto.

Iz Fonda su javno saopštili (http://fzocg.me/index.php#opsirnije(1158)  da za određene ljekove na tenderu nije bilo uvijek ponuda, čime su veledrogerije “željele da iznude” povećavanje procijenjenih, tenderskih cijena od Montefarma.

Ministarstvo zdravlja, prema dokumentu u koji smo imali uvid, Vladi sugeriše da će Montefarmove apoteke da budu u neravnopravnom položaju u odnosu na privatne, ako budu sprovodile tender za nabavku, jer po novom modelu sve moraju da imaju cijelu paletu ljekova sa osnovne liste. To, nekada, zbog spornih procedura, nije moguće.

Iz Montefarma je za CIN-CG prošle sedmice nezvanično saopšteno da nemaju ništa protiv toga da ubuduće nabavljaju ljekove za svoje apoteke po novom modelu.

Ta ustanova je inače zadužena i za nabavku ljekova putem tendera za Klinički centar, bolnice I domove zdravlja. Ministarstvo zdravlja, predlaže da to i ubuduće rade.

Iz Montefarma, na čijem čelu je Radoman Dragaš, saglasni su i sa tim predlogom Ministarstva.

 BEZ NESTAŠICA, ALI U OBRUČU VELIKIH LANACA

Nova lista, pored toga što bi trebalo da gradjanima ponudi kvalitetne, bezbjedne i efikasne ljekove, trebalo bi da bude osnov  i za snižavanje cijena.

Ministarstvo zdravlja po novom modelu raspisuje poziv po internacionalnom nezaštićenom nazivu (INN) proizvođačima, odnosno firmama koje su nosioci dozvole za Crnu Goru, da dostave cijenu lijeka određenog hemijskog sastava po kojoj bi ga prodavale na našem tržištu.

Cijena, međutim, ne može biti viša od maksimalne koju je utvrdila Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS).

Ako bi za lijek istog hemijskog sastava  stiglo više ponuda, procedura bi bila sljedeća – lijek sa najnižom cijenom bio bi stavljen na osnovnu listu, a svi ostali na doplatnu listu. Hipotetički, moguće je da i dva lijeka istog hemijskog sastava budu na osnovnoj listi, ukoliko za oba brenda ponuđači dostave iste cijene.

Doplatna lista znači i da bi drzava refundirala dio troskova – u visini u kojoj je cijena lijeka na osnovnoj listi – dok bi gradjani sami morali da doplate razliku, koja iznosi od pet do 48 odsto.

Na primjer, ukoliko bi se na javni poziv za lijek protiv visokog krvnog pritiska, zaštićenog naziva fosinopril, javila dva ponuđača sa nazivima ljekova “fosinopril” I “monopril”, jeftiniji bi išao na osnovnu, a skuplji na doplatnu listu.

Više izvora iz Fonda i Montefarma nas je uvjeravalo da novi postupak ne bi trebalo da ostavi pacijente bez lijeka sa brendom na koji su navikli. Na crnogorskom malom tržištu, kako kažu, ni do sada nije bilo mnogo registrovanih  brendova sa ljekovima istog hemijskog sastava, što je uslovljeno malom prodajom I visokim troškovima registracije lijeka.  Naglasili su da će voditi računa o osjetljivim grupama pacijenata.

“Imamo insuline za dijabetičare kao i Švajcarska. Vodiće se računa o osjetljivim kategorijama, tako da pacijenti budu zadovoljni”, kaže izvor upućen u pregovore.

U dokumentu sa KEP-a, u koji smo imali uvid, piše da je Ministarstvo zdravlja već pregovaralo sa proizvođačima u vezi sa devet skupljih ljekova i da je zaključilo tri ugovora o regulisanju niže kupovne cijene, u odnosu na dosadašnju. Ovaj posao je intenziviran u drugoj polovini novembra, pa je samo  u jednom danu protekle sedmice, prema riječima izvora CIN-CG, pregovarano sa  proizvođačima u vezi sa cijenom stotinak ljekova.  Na osnovnoj listi, kako procjenjuju u Ministarstvu, biće više od 1.000 medikamenata, dok za doplatnu listu još nema okvirne projekcije.

Ilustracija SHUTTERSTOCK

Ilustracija
SHUTTERSTOCK

Ministarstvo zdravlja, kako piše u dokumentu upućenom Vladi, smatra da će primjenom nove liste doći do smanjenja troškova od pet miliona eura tokom 2018. godine, što je preliminarna procjena, tako što će, između ostalog, uspjeti da dogovore povoljnije cijene određenih ljekova.

Nakon formiranja nove liste sa cijenama, Fond za zdravstveno osiguranje raspisao bi  javne pozive za sve apoteke koje hoće o trošku države da izdaju ljekove na recept građanima. Uslov je da imaju cijelu paletu ljekova.

Predsjednica Farmaceutske komore Milanka Žugić za CIN-CG kaže da je model formiranja osnovne i doplatne liste, bez tendera za nabavku ljekova na recept, “sasvim u redu”.

Međutim, dodala je da je “potrebno mijenjati ambijent”  donijeti zakon o apotekarstvu, koji postoji u većini zemalja, a koji Crna Gora još nema.

“Treba nam taj propis, jer je neophodno regulisati mrežu apoteka, koja bi funkcionisala po ravnopravnim, geografskim i demografskim principima”, istakla je Žugićeva.

Ona je pojasnila da bi zakonom o apotekarstvu trebalo precizirati koje su potrebe stanovništva za određenim brojem apoteka, da ne bi došlo do toga da veliki lanci izbacuju sa tržišta manje apoteke, koje možda imaju kvalitetniji kadar.

“Takođe, potrebno je definisati pokrivenost teritorija apotekama, s obzirom na to da u pojedinim opštinama na sjeveru države, kao što su Gusinje, Petnjica, Murina, nema privatnika koji bi opsluživali građane ljekovima na recept”, kazala je.

I ostali stručnjaci koje su CIN-CG kontaktirali, a koji su insistirali na anonimnosti, tvrde da novi model nabavke ljekova može da dovede do slabljenja malih, privatnih apoteka.

“Od ovakvog modela najviše će profitirati veliki lanci apoteka, kakvi su trenutno Tea medica i Benu”, navodi dobro obaviješteni izvor.

On tvrdi da postoji potencijalna opasnost da veliki dobavljači daju prioritet lancima apoteka sa kojima su bliski,  dok bi ostalima, uključujući državne apoteke, usporavali isporuke.  Tako bi se, recimo, na udaru mogle naći i državne apoteke, zbog čega se pred Montefarmom nalaze dva moguća ishodišta – ili da se reformiše i  postane i predstavnik proizvođača, ili da vremenom  završi  pod okriljem nekog  privatnog lanca.

SVE SU APOTEKE JEDNAKE NA PAPIRU

Građani  već od oktobra ove godine ponovo mogu da podižu ljekove na recept u 168, od 250 privatnih apoteka.

Vlada je u maju naložila Fondu za zdravstveno osiguranje da ponovo ugovori sa privatnicima izdavanje ljekova na recept. Dva mjeseca kasnije, privatne apoteke našle su se i u Vladinoj Odluci o mreži zdravstvenih ustanova, izjednačene sa državnim apotekama. Cilj te odluke, kako je zvanično saopšteno, je stabilnije snadbjevanje po modelu privatno-javnog partnerstva, izbjegavanje dugotrajnih procedura nabavki ljekova i potencijalnih nestašica.

Ilustracija ARHIVA VIJESTI

Ilustracija
ARHIVA VIJESTI

Privatnim apotekama je, od oktobra do kraja godine, opredijeljena suma od dva miliona eura za izdavanje ljekova na recept, a sva prekoračenja, ako ih bude, tretiraće se kao i dug državnih. Ta suma za sada nije premašena.

Privatnici su, kao i Montefarmove apoteke, uvezane u sistem sa Fondom za zdravstveno osiguranje, koji može da ih kontroliše na terenu i preko informatičkog sistema.

Prihodi privatnih apoteka od izdavanja iste su kao i državnih – od Fonda za uslugu po receptu dobiju 67 centi, a od participacije, koju plaćaju građani 36 centi.

 

Ilustracija L. ZEKOVIĆ

Ilustracija
L. ZEKOVIĆ

Za prvih mjesec dana izdavanja ljekova na recept ove godine (od oktobra do novembra) u privatnim apotekama koje su potpisale ugovor sa Fondom, a  njih je 168, izdato je više od 100 hiljada ljekova na recept.

 

Privatne apoteke su i 2015. godine bile  uključene u izdavanje ljekova na recept. Projekat izdavanja ljekova na recept kod privatnika ugašen je nakon sedam mjeseci. Tadašnji ministar zdravlja Budimir Šegrt naložio je raskid ugovora sa apotekama prije isteka ugovora, jer su prekoračili iznos od milion eura za ove namjene. Ugovore je raskinuo Upravni odbor Fonda, čemu se protivio tadašnji direktor  te ustanove – aktuelni minister zdravlja Kenan Hrapović.

 

Ljekovi na recept izdaju se godinama kod privatnika i u ostalim državama regiona. Tako se sada u Srbiji, prema zvaničnim podacima tamošnjeg Fonda zdravstva, 48,79 odsto količine ljekova na recept izdaje u privatnim, a ostatak u državnim apotekama.Uprkos vjeri  u novi model, sagovornici iz zdravstvenog resora su nam rekli da su I sami svjesni kako I on može, hipotetički, stvoriti situacije koje mogu izazvati poremećaje u snadbijevanju. Recimo, da se i na javne poziv ne odazovu prozivođači kojima ne odgovara niža cijena i koji mogu napraviti ad hoc koalicije kako bi , pod prijetnjom nestašica, jedni drugima pomogli da izvrše pritisak na Ministarstvo zdravlja. Izvjesno je da ne postoji ni jasna projekcija sudbine Montefarma, hoće li opstati  kao važan lanac apoteka i istovremeno istrument kontrole snadbjevenosti tržišta, ili nestati u nekom procesu reformi. Na ta i slična pitanja kažu odgovoriće kroz praksu primjene ovog modela.

 

Pojeftinili “brilique”, “xalerta”, “mostrafin”…

Ljekovi u Crnoj Gori, koji se dobijaju uz recept,  godinama su bili skuplji nego u Srbiji. Do snižavanja cijena je došlo  nakon primjene Vladine Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova, na koju se čekalo godinama. Crnogorska Agencija za ljekove I medicinska sredstva (CALIMS) utvrdila je maksimalne cijene, kako nam je saošteno, za više od 1.200 ljekova.  Iz CALIMS-a su ranije kazali da postojeća lista, iz 2015. godine, sadrži oko 530 INN (aktivnih supstanci), a kada se uzmu u obzir različite jačine, pakovanja , oblici, brojka premašuje hiljadu.

Maksimalna cijena lijeka, kako je to odlučila Vlada u 2016. godini, utvrđuje se na osnovu prosječne cijene u referentnim zemljama – Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.  Srbija posjeduje sličan propis, ali uporedive zemlje za nju su Slovenija, Hrvatska i Italija.

Uredbom je smanjena  cijena brojnih ljekova, koji su u Crnoj Gori bili do tri puta skuplji u odnosu na Srbiju. Lijek “brilique”, koji se koristi za sprječavanje trombova nakon infarkta, snižen je sa gotovo 80 na 55,1 eura, dok je cijena “mostrafina” za liječenje prostate “pala” sa 13 na 3,84 eura. Cijena “Xalerta”, namijenjenog za liječenje pacijenata nakon moždanog udara, ranije je iznosila 100, a sada 50 eura.

 

Glosariju sve odgovara, samo da je transparentno

CIN-CG pitao je ranije odgovorne u veledrogeriji “Glosarij”, koja je pojedinačno najviše novca dobila od Montefarma za ljekove putem tendera u posljednjih pet godina, o tome da li im je prihvatljiv novi način nabavke koji predlaže Ministarstvo zdravlja.

Iz te firme kazali su da im kao učesniku tendera odgovara svaki transparentan način.

Direktorica Mira Mijušković kazala je da smatra da se niže cijene postižu tako što svi mogu da učestvuju I ponude svoje uslove.

“Ukoliko se smatra da ima model koji je transparentniji od postojećeg mi dajemo podršku”, kazala je Mijušković.

 

Ni cement, ni opeka

Spor oko javne nabavke ljekova bio je aktuelan i 2012. godine. Tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović poručio je tadašnjem ministru finansija Miloradu Katiniću da će, ukoliko Zakon o javnim nabavkama ne bude hitno izmijenjen, zbog komplikovanih i dugih procedura crnogorsko tržište da zahvati nestašica ljekova većih razmjera.

“Raspisan je tender za nabavku insulina, ali je zbog žalbe za 57 dana odložena nabavka ovog lijeka koji „čuva” zdravlje dijabetičarima. Pitam se ko ima pravo da ugrozi živote 35.000 dijabetičara u Crnoj Gori i to samo zato jer tako kažu procedure koje nemaju veze sa životom”, kazao je tada Radunović.

On je tada naglasio da je “neko ko sjedi u nekim kancelarijama koje su daleko od života, stavio  u istu ravan nabavku građevinskog materijala, cementa ili opeke sa nabavkom ljekova”.

Ana KOMATINA

No Comments

Post A Comment