VLADA U ODLASKU I POSLIJE IZBORA NASTAVILA DA POSTAVLJA SVOJ KADAR NA NAJVIŠE POZICIJE: Ministre čekaju “ovjereni” pomoćnici

Imenovanje visokih funkcionera koji u sadašnjoj organizaciji imaju funkciju pomoćnika ministara, Vlada Duška Markovića nastavila i u takozvanom tehničkom mandatu po jedinstvenom obrascu – javni konkurs, ali samo jedan kandidat Rade Milošević iz URA kaže da je riječ o opstrukciji i najavljuje demontiranje ove strukture, čak i izmjenom zakona

Vladu, koju pokušava da sastavi mandatar Zdravko Krivokapić, dočekaće značajan broj novoimenovanih direktora direktorata. Odlazeći kabinet Duška Markovića započeo je da ih ubrzano imenuje poslije raspisivanja izbora i nastavio u takozvanom tehničkom mandatu, u septembru i oktobru, nakon što je Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila vlast.
Svi oni imenovani su po jedinstvenom obrascu: ministarstvo raspiše javni konkurs sa rokom od 20 dana, bude samo jedan kandidat i Vlada ga imenuje. U svim slučajevima, riječ je o kadru koji je već duže u strukturama dosadašnje vlasti. Značajan broj njih su prethodno po nekoliko puta zaredom imenovani kao vršioci dužnosti na istim pozicijama. To se vidi iz odluka sa sjednica Vlade, koje je analizirao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Mandatar Zdravko Krivokapić predlog sastava Vlade najavio do 8. novembra
Foto: Boris Pejović

Direktori direktorata su, prema sadašnjoj organizaciji Vlade, najbliži saradnici ministara, u rangu nekadašnjih pomoćnika. Uz sekretare, to su najviše pozicije u ministarstvima, koje se biraju na javnim konkursima na period od pet godina.
Od 16 direktora direktorata u ministarstvima koje je Markovićev kabinet postavio od početka godine, čak 13 je imenovano u periodu od raspisivanja parlamentarnih izbora, a četvoro nakon što je DPS na parlamentrnim izborima 30. avgusta izgubio vlast.
Do očekivanog izbora nove vlade najavljenog za prvu polovinu novembra, odlazeća bi mogla da nastavi sa postavljanjem rukovodilaca direktorata. Ministarstva su od održavanja izbora rapisala devet konkursa za ta mjesta. To su uradili resori pravde, finansija, kulture, prosvjete, vanjskih poslova, odbrane, kao i ljudskih i manjinskih prava. Sedam od ovih devet konkursa još nije okončano imenovanjem.
Vlada je u februaru za direktoricu Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija postavila Biljanu Peranović i Darka Konjevića za direktora Direktorata za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, a mjesec dana kasnije Branku Žižić za direktoricu Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke.
Sva ostala postavljanja uslijedila su poslije 20. juna, kada su raspisani parlamentarni i lokalni izbori u pet opština.
Krajem juna je za direktoricu Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja postavljena Danka Perović, a sljedećeg mjeseca Nezir Dacić za direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u istom ministarstvu, Arijana Nikolić Vučinić na čelo Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje, a Veljko Tomić za rukovodioca Direktorata za opšte srednje obrazovanje, stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete.
U avgustu je za direktora Direktorata za projekte od kapitalnog značaja za kulturu i promociju i razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture Markovićeva vlada postavili Aleksandra Pavićevića, a Jova Rabrenovića za direktora Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije. U Ministarstvu vanjskih poslova u avgustu postavljeni su za direktore Direktorata za multilateralne poslove Veljko Milonjić, za konzularne poslove i dijasporu Branislava Karadžića, a za ekonomsku i kulturnu diplomatiju Miljana Mugošu.
U septembru je Dragan Asanović postavljen za direktora Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, a Edina Dešić za direktoricu Direktorata za pristup tržištu rada u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.
Na prvoj oktobarskoj sjednici Vlade, na osnovu konkursa raspisanih poslije izbora, za direktora Direktorata za bilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova postavljen je Darko Uskoković, a Mihailo Volkov za direktora Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane.
Svi oni su bili jedini na listi kandidata za te pozicije.
Prije toga su najmanje dva puta zaredom za vršioce dužnosti direktora direktorata bili postavljani Rabrenović, Milonjić, Uskoković, Karadžić…
Ministarstvo kulture u još nezavršenim konkursima traži čelnike Direktorata za kulturnu baštinu i Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, koje kao v.d. pokrivaju Dobrila Vlahović i Dragica Milić. Resor ljudskih i manjinskih prava traži direktore Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama i Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, koje u v.d. stanju vode Ismet Latić i Leon Đokaj. Ministarstvo održivog razvoja i turizma traži direktora Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje, što kao v.d. pokriva Aleksandar Dajković.
Ovog mjeseca su raspisani i konkursi za šefa Direktorata za medunarodnu saradnju u Ministarstvu pravde, kojim kao v.d. rukovodi Ognjen Mitrović i Direktorata za digitalizaciju i informacione sisteme u Ministarstvu finansija koju pokriva Bojana Bajić. Mitrović i Bajić su za v.d. postavljeni na sjednici Vlade 11. septembra. U toku je i konkurs za direktora Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, kojom rukovodi direktor Maraš Dukaj.

Rade Milošević
Foto: URA

Rade Milošević iz Građanskog pokreta URA, koji je bio direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) u periodu Vlade izbornog povjerenja uoči izbora 2016. godine, ocjenjuje postupanje odlazeće vlasti opstrukcijom kojom “želi da utiče na procese, tako što svojim lojalnim ljudima produžava mandate”.
“Za funkcionisanje organa u tehničkom mandatu je bilo dovoljno v.d. stanje. Svaka odgovorna vlast bi tako postupila. Međutim, mi imamo situaciju da su većini tih kadrova produženi mandati na pet godina, što smatramo opstrukcijom i jasnom porukom odlazeće vlasti”, kazao je on za CIN-CG.
On je kazao da, prije svega, treba utvrditi činjenično stanje, ali da postoji više rješenja koji se mogu primijeniti da se demontiraju ovakve odluke dosadašnje vlasti. Jedno od njih je i mijenjanje Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
“U tom slučaju biće potrebne izmjene određenih zakona i uvođenje novih pravnih normi koje će omogućiti smjenu visokorukovodećeg kadra. Biće neophodno utvrditi nove sistematizacije radnih mjesta, kojima će biti omogućeno novim direktorima da biraju svoj tim”, kazao je on.
Istraživačica javnih politika u Institut alternativa (IA) Milena Muk kazala je za CIN-CG da, iako se može spekuliusati o namjerama odlazeće vlasti, nema zakonskih prepreka da Vlada u tehničkom mandatu postavlja ljude na ovako visoke i odgovorne pozicije. Jasno je, kaže ona, “da bi za puni legitimitet ovih procedura bilo bolje sačekati da se formira nova Vlada”.
“To može definitivno zakomplikovati privlačenje stručnog kadra koji bi mogao biti od koristi novoj Vladi”, rekla je Muk.
Za nju su problematični i slučajevi gdje su imenovane i osobe koje su prije toga najmanje dva puta birane za vršioce dužnosti direktora direktorata.
“Definitivno treba pokrenuti pitanje neopravdane startne prednosti kandidata i kandidatkinja kojima je na nezakonit način, bespravnim obnavljanjem v.d. stanja, omogućeno da ‘akumuliraju’ profesionalno iskustvo na rukovodećim poslovima. Svi organi zaduženi za kontrolu, ukoliko je potrebno i procesuiranje odgovornih za kršenja zakona prilikom procedura zapošljavanja, mogu da preispitaju zakonitost sprovedenih procedura, ocjene kandidata i kandidatkinja po zakonskim kriterijumima i da naročito pokrenu pitanje vrednovanja i osnova sticanja radnog iskustva, na osnovu svojevrsnih nezakonitih obnavljanja v.d. stanja”, kazala je Muk za CIN-CG.
Zakon prepoznaje institut vršilaca dužnosti samo kao međuperiod do imenovanja u skladu sa javnim konkursom, koji može trajati najduže šest mjeseci.

Milena Muk
Foto: Privatna arhiva/Balša Rakočević

Muk napominje da je riječ o profesionalnim, a ne političkim pozicijama, i da ishod javnih konkursa ne treba da bude unaprijed poznat.
Zakon o državnim službenicima i namještenicima propisuje da lice koje vrši poslove iz kategorije visoki rukovodni kadar, među kojima su direktori direktorata, mora imati VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, ili osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs.
Svi kandidati i kandidatkinje koji ispunjavaju uslove i imaju neophodne kompetencije treba da se prijavljuju na javne konkurse za ove pozicije, a Muk sugeriše i da iskoriste mehanizme zaštite svojih prava ukoliko smatraju da su im prekršena.
“Javni diskurs koji šalje poruku da je ishod unaprijed poznat i da su određena radna mjesta, koja treba da budu izložena otvorenoj konkurenciji kvalifikovanih kandidata i kandidatkinja, unaprijed ‘dogovorena’, neće dovesti do privlačenja najsposobnijeg kadra, veće konkurentnosti ovih procedura i u krajnjem, do principa meritokratije, odnosno zapošljavanja na osnovu zasluga”, kazala je ona za CIN-CG.
Iz URA su početkom mjeseca saopštili da je više od 700 zahtjeva za zasnivanje radnog odnosa u državnoj upravi stiglo na adresu Ministarstva finansija nakon izbora održanih 30. avgusta.
Iz Vlade nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o postavljenjima direktora direktorata uoči izbora i nakon njih, kada bi Markovićev kabinet trebalo da se drži principa tehničkog mandata.

Četvrtina svih stanova i kredita ide direktorima

Direktori direktorata primaju dvije ili više prosječne crnogorske plate, a dobijali su i razne beneficije u odnosu na niži kadar.
Od postavljanja Vlade krajem novembra 2016. godine, čak 25 direktora direktorata dobilo je stanove ili stambene kredite od 15 hiljada do 40 hiljada eura pod povoljnim uslovima. To podrazumijeva vraćanje na rate do 20 godina i umanjenje iznosa kredita po pet odsto za svaku godinu radnog staža, a najviše do 80 procenata vrijednosti dodijeljenog kredita. Rata kredita rijetko kada prelazi 100 eura. Četvrtina svih odluka o stanovima i kreditima koje je donijela Vlada odnosila se na ove rukovodioce.
Tako su 2017. godine pogodnost iskoristili pomoćnica ministra kulture Dragica Milić (20.000 eura) i pomoćnik ministra odbrane Mihailo Volkov (stan od 75 metara kvadratnih). Godinu kasnije pomoćnici ministra sporta Miloš Lalević (35.000), odbrane Ivica Ivanović (40.000 eura), javne uprave Danijela Nedeljković Vukčević (40.000), ekonomije Biljana Jakić i Goran Nikolić (po 20.000), poljoprivrede i ruralnog razvoja Slavica Pavlović i Adem Fetić (po 15.000), finansija Iva Vuković (40.000), unutrašnjih poslova Safet Korać (40.000), zdravlja Milica Škiljević (20.000), tadašnjih evropskih poslova Jelena Burzan (25.000), prosvjete Veljko Tomić (30.000), pravde Marijana Laković Drašković i Nataša Radonjić (po 30.000), za ljudska i manjinska prava Žana Filipović (40.000), pravde Ibrahim Smailović (40.000) i prosvjete Arijana Nikolić Vučinić (30.000). Prošle godine, kredite su dobili i pomoćnici ministra rada i socijalnog staranja Zoran Ratković (15.000), Edina Dešić, Jovo Pajević i Ljiljana Simović (po 40.000), odbrane Alma Ljuljanaj Jovićević (40.000) i saobraćaja i pomorstva Dalibor Milošević (20.000).

Miloš RUDOVIĆ

No Comments

Post A Comment