ZBOG ZAGAĐENJA RIJEKA ZETA PRED KOLAPSOM, A MJEŠTANI STRAHUJU: Od pitke, do opasne vode

Vrlo loš status” koji je Zeti, poslije ispitivanja, dodijelio Hidrometeorološki zavod Crne Gore blagi je opis zagađenosti zbog koje mještani strahuju da češće obolijevaju. Stručnjaci tvrde da postoji sadejstvo institucija i zagađivača 

 

Stanovnici sela Grbe kod Spuža razmišljaju da napuste svoja imanja i potraže drugo, manje opasno mjesto. Oni žele ono što smatraju da se stiče rođenjem – pravo na čist vazduh, vodu i hranu. 

„Pravo na život, ništa drugo“, kaže mještanin Goran Đuričković.

Njihovi preci dijelili su imanja nasljednicima, tako da svako dobije parče koje izlazi na obalu. Zato su, posjedi uz Zetu uglavnom dugački, a uski. 

Ova pritoka Morače i dio Jadranskog sliva, duga 86 kilometara, nastaje od voda sa sjevera države koje poniru u Nikšičkom polju. Prečišćene u utrobi zemlje pojavljuju se kod mjesta Glava Zete. Nekada bogata ribom i biljnim svijetom, u donjem toku, umjesto izvora života, postala je opasni kanal u koji se slivaju otpadne vode brojnih kompanija. Riblji fond je gotovo uništen, a mještani strahuju da je i njihovo zdravlje ugroženo.

„Tražili smo od Instituta za javno zdravlje Crne Gore da izvrši kontrolu zdravlja ljudi sa tog područja, jer nekoliko godina imamo veliku smrtnost zbog karcinoma, što nije bilo u ranijim godinama. Iz Instituta su nam saopštili da sada ne mogu da se izjasne u vezi ovog zahtjeva zbog povećanog obima posla usljed epidemije koronavirusa“, kaže Đuričković za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Balkansku istraživačku mrežu i Monitor (CIN-CG/BIRN/Monitor). 

Iz Instituta nijesu odgovorili na pitanja o tome imaju li i kada namjeru da provjere navode mještana Grba i zašto to do sada nije urađeno.

Za ovakvo stanje, kako je pokazalo istraživanje CIN-CG/BIRN/Monitor, odgovorni su prije svih Uprava za vode, Agencija za zaštitu životne sredine, inspekcijske službe i Vladini resori koji dopuštaju rad ozbiljnih zagađivača, iako te kompanije često nemaju ekološku saglasnost, vodnu dozvolu i druge dokaze o kvalitetu materija koje ispuštaju u rijeku i uticaju na životnu okolinu.

Uprava za vode, još nema ni registar zagađivača. Iz cijevi kompanija kojima ova Uprava nije izdala dozvolu, novinar CIN-CG/BIRN/Monitor uvjerio se da ipak izlaze otpadne vode. 

Laboratorije bez opreme

Specijalistička veterinarska laboratorija u oktobru prošle godine ispitivala je izlovljenu ribu iz Zete. Poslije kuvanja, utvrdili su neprijatan miris nesvojstven za tu vrstu ribe“.

Ispitivanja Odsjeka za kvalitet voda Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG) tokom 2019. godine pokazala su da Zeta ima veoma loše fizičko-hemijske i biološke karakteristike. Posljednji put analiza je rađena u novembru prošle godine.  

„Vrlo loš status imale su vode rijeka Morače, Bojane, Ćehotine i Zete. Loš status imale su vode Cijevne, Gračanice, Lima, Lješnice, Ljuboviđe i Ibra, i to su dionice donjih tokova“, stoji u analizi. Ona pokazuje i da u Zeti ima manje beskičmenjaka koji su osjetljiviji na zagađeno okruženje! Uzorci su uzeti „u blizini ušća u Moraču, na Vranjskim njivama“.    

Iz HMZCG nisu mogli da odgovore kako se vrlo loš status” odražava na riblji fond i poljoprivredne proizvode sa njiva koje se navodnjavaju iz rijeke, samim tim i na zdravlje stanovništva.  

Zavod tehnički nije opremljen za ova uzorkovanja i rad analiza. Ali, ova ispitivanja će se morati vršiti, opremanjem laboratorije Zavoda ili angažovanjem drugih laboratorija“, rekla je za CIN-CG/BIRN/Monitor Nevenka Tomić, načelnica Odjeljenja za kvalitet voda u HMZCG. 

U Agenciji za zaštitu životne sredine su, ipak, označili izvore zagađenja koja utiču na riblji fond: „komunalne otpadne vode, uglavnom opterećene organskim materijalom, farma svinja, farma kokošaka, mljekara Lazine, klanica, gradska naselja“.  

I novinar CIN-CG/BIRN/Monitor, ploveći čamcem Zetom 16. jula od danilovgradskog mosta do mjesta Grbe, uočio je brojne cijevi iz kojih se otpad izliva u rijeku. 

Pored odvoda gradske kanalizacije, tu su i cijevi iz kamenoloma Mermer i Šišković, mljekare Lazine, sirare Monte Bianco, klanice Primato-P, farme svinja Neksan-Čavor, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija

Iz većine cijevi otpadne vode su mutile rijeku, a širio se i neprijatan miris.  

Tog dana nije bilo otpadne vode iz odvoda kompanija Primato-P i Eurozox, koje su to radile u prethodnom periodu.

 

Dozvole istekle, kompanije rade

Zeta 2019, autor Goran Đuričković

Upravo zbog ovakvih, ili još alarmantnijih slika bilježenih tokom prošle godine, mještani Grba, mjesecima su protestovali. 

„Kao djeca, nismo išli na izvore ili kućama, nego smo pili iz Zete. Danas ne možemo da se primaknemo rijeci koliko je zagađena, a kamoli da uđemo da se okupamo, ili da pijemo iz nje“, kaže Đuričković.

On i njegove komšije bunili su se zbog nesnosnog mirisa koji se širi sa obližnje farme svinja, ali i zbog otpadnih voda sa farme i iz susjedne klanice Primato-P

U oktobru prošle godine mještani su podnijeli i krivičnu prijavu protiv Dragana Čavora, vlasnika kompanije Niksen-Čavor, tvrdeći da njegova farma zagađuje životnu okolinu. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici su utvrdili da „nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja  protiv bilo kojeg lica, zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti”.

„Nas sistem ne štiti… Tražimo da se na sva privredna društva zakon primijeni“, ističe Đuričković. 

Zakon propisuje da svaka kompanija koja bi mogla da utiče na ekosistem Zete mora da posjeduje sistem za prečišćavanje otpadnih voda, kao i vodnu dozvolu. Trebalo bi da je urađen i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu na koji saglasnost, zavisno od nadležnosti, daju Agencija za zaštitu životne sredine ili organ lokalne uprave.

Iz Uprave za vode za CIN-CG/BIRN/Monitor, rekli su da od svih preduzeća čije su cijevi sprovedene u Zetu na teritoriji Danilovgrada, vodne dozvole imaju samo kamenolomi Mermer i Šišković, Zeta Energy, Senca, Eko Petrol i Jugopetrol. Dobili su ih na 10 godina i važeće su u ovom trenutku. 

Kompanije zbog kojih su se bunili mještani Grba Niksen-Čavor i klanica Primato-P nemaju važeće dozvole za ispuštanje otpadnih voda u Zetu. Krajem maja 2018. godine dobile su privremene dozvole koje više ne važe.  

„Navedene privremene vodne dozvole izdate su na period od 12 mjeseci i iste su istekle 31.05.2019. godine“, saopštili su iz Uprave za vode.

Vlasnik farme svinja Dragan Čavor za CIN-CG/BIRN/Monitor tvrdi kako više nemaju obavezu da imaju vodnu dozvolu jer od decembra 2019. godine nisu u Zetu ispustili „ni kap otpadnih voda”. Sada je, kaže, u funkciji separator koji otpad odvaja na čvrsto đubrivo i vodu koja im služi za navodnjavanje.

„Kako ne ispuštamo vodu u Zetu, nema potrebe da imamo vodnu dozvolu“, pojašnjava Čavor.

On, ipak, nema odgovor na pitanje – ko je onda ispustio otpadne vode u Zetu u Grbama 16. jula ove godine. U to se uvjerio i novinar CIN-CG/BIRN/Monitor koji je napravio snimak. Na mjestu gdje su se ranije iz farme svinja i klanice ispuštale otpadne vode, izlivala se braonkasta tečnost, sa jakim mirisom svinjskog izmeta. 

„Moralno, materijalno i krivično tvrdim da te otpadne vode više ne idu sa farme, a odakle idu neka ustanove nadležne institucije. Tehnički nije izvodljivo, jer je naš odvod betoniran uz prisustvo inspektora za vode“, tvrdi Čavor.

Inspekcija za vode je tokom januara i februara ove godine dva puta provjeravala rad farme svinja i utvrdila da se poštuju propisi. 

Vjerovati vlasnicima, ili svojim očima 

Biolog Vuk Iković, ipak, tvrdi da se neprečišćene otpadne vode koje sadrže stajsko đubrivo i mokraću i dalje ispuštaju u Zetu. 

“Znajući djelatnost okolnih preduzeća ova otpadna voda potiče, ili od klanice Primato-P ili od farme svinja, ili od oba preduzeća“, kaže Iković i pojašnjava da se to dešava najviše zbog nepravilnog upravljanja đubrivom i nus proizvodima klanja.

„U ovom trenutku farma svinja ne zagađuje životnu sredinu što se tiče otpadnih voda. Sve što je naloženo polovinom prošle godine da uradimo, mi smo uradili“, kaže Čavor.

Ispuštanje otpadnih voda u rijeku bez dozvole koja je istekla u maju prošle godine nastavlja klanica Primato-P, što je novinaru CIN-CG/BIRN/Monitor potvrdio i vlasnik Panto Vučurović. 

Vuk Iković (privatna arhiva)

„Ukoliko investitor nema vodnu dozvolu ne može početi sa radom. Ako investitor nema vodnu, ili ekološku dozvolu, a pritom obavlja svoje djelatnosti, isto je kao da vozite autobus javnog prevoza, a nemate vozačku dozvolu”, kaže Iković.

Da bi neko dobio dozvolu, prema njegovim riječima, mora da dokaže da otpadne vode iz proizvodnog procesa neće uticati na kvalitet rijeke. Zato je, kaže, vrlo bitno da nadležne ustanove imaju kvalifikovane službenike koji će umjeti da procijene sve podatke koje dostavlja investitor. 

Na pitanje, ko je odgovoran za to što neke kompanije bez dozvole mogu da ispuštaju otpadne vode u rijeku, iz Uprave za vode prstom upiru na privrednike: „Odgovoran je preduzetnik, odnosno pravno lice koje obavlja djelatnost i ne sprovodi mjere propisane zakonom. Međutim, kada se utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, ili da se ne poštuju standardi i normativi, inspektor za vode preduzima upravne mjere i radnje u skladu sa čl. 163 Zakona o vodama“.

U tom članu piše da bi nekoj kompaniji inspektor mogao da zabrani i rad ukoliko nema potrebnu vodnu dozvolu. 

U protekle četiri godine klanici Primato-P je dva puta privremeno obustavljan rad, zbog toga što su otpadne vode imale koncentraciju štetnih materija veću od maksimalno dozvoljenih. 

Zeta 2019, autor Goran Đuričković

Tokom jedne od posljednjih kontrola klanice, 29. maja ove godine, inspektori su utvrdili da nema uređaj za mjerenje količine vode koja se ispušta u Zetu.

Iz klanice su, uoči objavljivanja ovog teksta, u telefonskom razgovoru za CIN-CG/BIRN/Monitor rekli da je taj uređaj nedavno instaliran, pa čekaju da nadležni inspektor izađe na teren kako bi utvrdio činjenično stanje. 

To što do skoro nisu imali mjerač i što nije jasno ko upravlja zajedničkim odvodom za atmosfersku kanalizaciju (u koji se slivaju otpadne vode više kompanija) razlog je, kazao nam je ranije vlasnik klanice Panto Vučurović, što nemaju vodnu dozvolu. Zahtjev za dobijanje tog dokumenta predaće kada budu ispunjeni svi uslovi. 

Iako Vučurović tvrdi da njihov prečistač funkcioniše i da se u Zetu uliva samo prečišćena voda, u februaru ove godine inspekcija je utvrdila da se iz klanice u rijeku izliva krv. Zbog toga je odgovornoj osobi u kompaniji Primato-P izrečena kazna od 1.400 eura. 

Zagađivačima se gleda kroz prste

Tokom 2018. i 2019. godine Agenciji za zaštitu životne sredine niko sa teritorije Danilovgrada nije dostavio podatke o ispuštanju zagađujućih materija iako su bili obavezni Zakonom o životnoj sredini i Pravilnikom o bližem sadržaju i načinu vođenja katastra zagađivača životne sredine

Zeta 2019, autor Goran Đuričković

„Dva najveća zagađivača – Farma svinja Niksen-Čavor i Mljekara Lazine nemaju ekološke saglasnosti. Samim tim nijesu mogle ni početi sa svojim radom, ali one već godinama koriste rijeku Zetu kao mjesto za istovar svog otpada“, kaže Iković. 

Dragan Čavor je u razgovoru za CIN-CG/BIRN/Monitor kazao da je u toku proces pred nadležnim organom opštine Danilovgrad nakon kojeg će se znati da li je potrebno da rade elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. 

Iz mljekare su odgovorili za CIN-CG/BIRN/Monitor, da od 2003. godine imaju ekološku saglasnost izdatu na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu koji je, takođe, urađen prije 17 godina. Iković, međutim, tvrdi da mljekara mora da uradi novi elaborat. Na snazi je, objašnjava on, novi Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu iz 2008. godine, a mljekara je prevazišla kapacitete navedene u starom elaboratu.

Prema mišljenju ovog biologa, ni dokument mljekare iz 2003. godine nije bio valjan: Sami sadržaj je takav da obrađivača dokumentacije i odgovorno lice koje je dalo saglasnost na ovakav dokument treba procesuirati, jer su dozvolili trovanje Zete od momenta otkad radi mljekara”. 

Zato, ističe on, nerješavanje ovog problema „upućuje na saradnju institucija i zagađivača“.

„To govori da su primarni zagađivači institucije, jer su plaćene da obezbijede zdravu životnu sredinu i zdravlje građana“,  kaže Iković.

Sagovornik iz jedne vladine službe, upućen u dešavanja u ovoj oblasti, kao najveći problem navodi to da ne postoje vodni katastri, među kojima je i katastar zagađivača. 

„Informacionog sistema još nema. Upravljač vodama je za to kriv“, kaže on.

Prema Zakonu o vodama, a u članu 159, navodi se da „vodni informacioni sistem (…) uspostavlja i vodi nadležni organ uprave“, u ovom slučaju Uprava za vode.

Naš sagovornik napominje da su ti „informacioni sistemi“, tj. spisak zagađivača, neophodni da inspekcijski organi izađu na teren i provjere one koji potencijalno štete rijekama. 

„Katastar zagađivača je baza za rad inspektora. Bez tog spiska oni mogu da rade samo na osnovu prijave, ili ako pretražuju teren, pa naiđu na zagađivača. Ipak, svi zagađivači treba da budu evidentirani kako bi inspektori znali koga da kontrolišu“, navodi izvor CIN-CG/BIRN/Monitor.

Pored nepostojanja katastara, on napominje da „davaoci dozvola za rad često propuste da im preduzeća dostave svu potrebnu dokumentaciju“. Tako se često dešava, kaže on, da neko počne da radi a da nema sve potrebne dozvole – vodnu dozvolu ili čak prečistač vode.

„Ili činovnici zloupotrebljavaju položaj, ili se ne udubljuju previše “, kaže on. 

 

Što ostane, dokrajče krivolovci

 

To što Zeti nijesu uradili zagađivači, učinili su krivolovci, kažu sagovornici CIN-CG/BIRN/Monitor

U njoj je i stanište mekousne pastrmke, endemične i zaštićene vrste u Crnoj Gori. 

Prije 35 godina, kaže ihtiolog Danilo Mrdak, to je bila najbrojnija vrsta pastrmke u Zeti. 

„Sada, daj Bože da je ostalo par stotina jedinki. Mi evo šest godina nismo uspjeli da je uhvatimo, a nisam čuo da je to uspio niti jedan sportski ribolovac“, kaže Mrdak za CIN-CG/BIRN/Monitor

Ilija Grgurović, privatna arhiva

Potpredsjednik opštine Danilovgrad Ilija Grgurović sa zabrinutošću govori o onome što se dešava Zeti 

„Riba je u tako lošem stanju da je dovedena pred istrebljenje“, kaže Grgurović.

Privredno društvo Za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba, Danilovgrad koje bi trebalo da brine o ribljem fondu, napominje Grgurović, ima pet zaposlenih od koji su tri loše opremljena lovočuvara pred penzijom.

„Nisu mogli da odgovore tom zadatku… Mi nismo uspjeli da osudimo nijednog krivolovca godinama unazad… Ne možemo da dođemo do podataka koliko ima krivolovaca, ali ih svakako ima previse… Krivolova ima, ali nemamo dokaza. Samo dojava i prijava“, kaže Grgurović. 

Mrdak tvrdi da je riba u Zeti je ugrožena zahvaljujući krivolovcima i slaboj kontroli nadležnih.

„Istini za volju, ponovo se pojavio skobalj, ima dosta i klijena pa i jegulje, ali je stanje sa potočarom i glavaticom, a naročito sa mekusnom zrelo za paljenje svih mogućih alarma ukoliko želimo da ih i dalje imamo u Zeti“, kaže Mrdak.  

U decembru 2019. godine, nakon što je urađena Studija zaštite zaštićenog prirodnog dobra rijeke Zete, odlučeno da se na rijeci zabrani ribolov osim oko mostova u Danilovgradu i Spužu. Tako će biti naredne tri godine.

Nemanja ŽIVALJEVIĆ

No Comments

Post A Comment