Molimo Vas da popunite upitnik za potrebe istraživanja koje sprovodi Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), a koji se tiče nezaposlenosti u Crnoj Gori.

Desetine miliona uloženih u program poboljšanja kvaliteta ne daju rezultate

Đurđa Radulović/Tijana Lekić

Broj bakterija u sirovom kravljem mlijeku u crnogorskim mljekarama je u 2023. bio preko šest puta viši od maksimalno dozvoljenog u Evropskoj uniji (EU). Tako je prosječno prošle godine bilo 635 hiljada po mililitru, dok bi prema standardima EU moralo biti ispod 100 hiljada. To proizlazi iz posljednjeg, petog Izvještaja o realizaciji nacionalnog programa za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka iz novembra 2023, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu (MPŠV).

Crna Gora je prema Nacionalnom programu za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka MPŠV pokrenutom 2018. trebalo da postepeno usaglašava kvalitet sa onim u EU. Tako je u periodu od 2022. do kraja 2024. bilo predviđeno da maksimalni broj bakterija bude 200.000. Od sljedeće godine mlijeko bi trebalo, prema tom planu, biti u potpunosti evropskog kvaliteta, odnosno ne sadržati preko 100.000 bakterija.

Međutim, uprkos tome što je od 2018. do 2023. izdvojeno 30 miliona eura za različite mjere poboljšanja sirovog mlijeka, broj bakterija je svake godine bio veći od predviđenog planom. Broj bakterija je uz broj somatskih ćelija najvažnija karakteristika koja određuje kvalitet sirovog mlijeka.

Iz MPVŠ-a tvrde da Crna Gora prati proces usaglašavanja sa EU kriterijumima. Međutim, priznaju da crnogorski stočari od kojih mljekare otkupljuju trenutno dobijaju premije od MPVŠ-a za mlijeko koje u sebi sadrži čak do 600.000 bakterija po mililitru. Prema podacima MPVŠ, jedan dio uzoraka mlijeka koji su otkupile mljekare tokom prošle godine sadržao je i mnogo više bakterija, ali ovi poljoprivrednici nisu dobijali premije od Ministarstva.

CIN-CG je imao uvid u jedan od izvještaja MPVŠ-a sa nazivima mljekara i brojem bakterija u uzorcima njhovog mlijeka. Većina uzoraka bila je daleko od kriterijuma EU, a neke su sadržale čak preko milion bakterija.

Ranko Bogavac, načelnik Direkcije za stočarstvo MPVŠ-a kaže za CIN-CG da je dozvoljen broj bakterija u sirovom mlijeku morao ostati viši od predviđenog programom, da bi Ministarstvo omogućilo premije većem broju stočara.

“Bez premije koja po litru iznosi osam centi, oni ne bi bili motivisani za prodaju mlijeko mljekarama”.

Time, kako kaže, MPVŠ podržava proces proizvodnje u Crnoj Gori.

Bogavac nije odgovorio na pitanje CIN-CG-a zašto sprovođenjem programa za poboljšanje kvaliteta sirovog mlijeka nije došlo do pada godišnjeg prosjeka broja bakterija.

Iz Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA) kažu za CIN-CG da je bakterije u sirovom mlijeku mogu prouzrokovati brojne ozbiljne bolesti.

“Salmonela, kampilobakter, ešerihija koli su neke od naročito opasnih bakterija koje se lako mogu naći u sirovom mlijeku i posebno pogoditi djecu, stariju populaciju, osobe sa lošijim imunim sistemom...”, kažu iz EFSA.

Iz EFSA objašnjavaju da procesi pasterizovanja i termičke obrade unište veći broj bakterija. Bez obzira, EU zahtijeva da sirovo mlijeko koje dolazi u mljekare na obradu bude savršenog kvaliteta, što dadatno smanjuje rizike i produžava rok mliječnim proizvodima.

Iako je broj bakterija u sirovom kravljem mlijeku očito problem za Crnu Goru, broj somatskih ćelija, druga važna mjera koja određuje kvalitet sirovog mlijeka, uglavnom zadovoljava kriterijume EU. Tako je ova cifra, koja prema EU standardima mora biti ispod 400 hiljada, već 2020. pala na oko 340 hiljada, da bi narednih godina nastavila da opada. Broj somatskih ćelija u mlijeku ukazuju na to da li je životinja bolesna od mastitisa, odnosno upale mliječnih žlijezda.

Podaci u Izvještaju nejasno predstavljeni

U posljednjem Izvještaju o realizaciji nacionalnog programa za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka navodi se da količina otkupljenog sirovog mlijeka EU kvaliteta u Crnoj Gori raste. Ipak, ne navodi se koji je procenat od ukupne količine sirovog mlijeka koje su mljekare otkupile bio EU kvaliteta.

U Izvještajima iz prethodnih godina stoji da su veoma visoki procenti mlijeka koje ispunjava EU standarde (ispod 100 hiljada bakterija po mililitru), iako to nije tako u praksi. Prema Izvještaju iz 2022. prosječan broj bakterija po mililitru bio je preko 650 hiljada po mililitru, ali se i pored toga navodi da je procenat mlijeka koji zadovoljava EU standarde 86 odsto. Prosječan broj bakterija tokom 2021. bio je gotovo 900.000 po mililitru, ali je navedeno da količina mlijeka koja odgovara EU standardima bila preko 80 odsto.

Na pitanje CIN-CG kako su ovakve računice moguće, iz nadležnih resora nijesu znali da odgovore. Iz Ministarstva tvrde da je za tu računicu zadužena Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBH). Iz UBH su međutim, kazali da date cifre obračunava Laboratorija za mljekarstvo Univerziteta Crne Gore. Iz Laboratorije pak tvrde da oni ne obračunavaju procenat mlijeka koji ispunjava EU standarde, već isključivo vrše analize dostavljenih uzoraka.

“Da ne bi došlo do korupcije u procesu analiza, mi ne smijemo znati od kojeg proizvođača dolazi uzorak mlijeka koji se testira, niti koliko litara mlijeka se ispituje tim uzorkom. Samim tim ne možemo znati koji procenat mlijeka je usaglašen sa EU standardima”, objašnjavaju iz ove laboratorije za CIN-CG.

Podatke o litraži ima isključivo Ministarstvo, kazali su oni.

Međutim, iz MPVŠ tvrde da nisu zaduženi za metodologiju obračuna mlijeka usaglašenog sa EU standardima, već da to obračunava UBH. Kazali su da ne znaju o kakvoj metodologiji je riječ, te da postoji mogućnost da podaci nisu predstavljeni na odgovarajući način.

Vlada Crne Gore je od 2019. svake godine usvojila ovako napisane izvještaje. Podaci prikazani na ovaj način mogli bi predstavljati problem, obzirom da se, nakon usvajanja od strane Vlade, svake godine dostavljaju Evropskoj komisiji. Tokom prethodnih godina oblast rada UBH-a označena je kao jedna od onih koji dobijaju najviše pohvala Evropske komisije, a u svakom izvještaju istaknut je napredak u oblasti poboljšanja kvaliteta sirovog mlijeka.

Biljana Blečić, zamjenica direktora UBH za sektor veterine tvrdi za CIN-CG da je 90 odsto mlijeka koje otkupe mljekare zasigurno EU kvaliteta, odnosno broj od ispod 100.000 bakterija i ispod 400 000 somatskih ćelija. Na pitanje na osnovu čega to tvrdi, kad izvještaji govore suprotno, i zašto se onda ne izvoze proizvodi u EU, ona kaže, da bez obzira na kvalitet EU zahtijeva od proizvođača da ima paralelnu liniju za proizvodnju kojom bi se samo izvozili proizvodi u EU.

“To se njima ne isplati”, kaže ona.

Ni ona nije znala da objasni novinarkama CIN-CG-a kakva se metodologija koristi za obračunavanje podataka u godišnjim izvještajima.

Opada broj kontrolisanih uzoraka mlijeka

Od 2018. kada je MPVŠ počelo sa programom za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka, broj kontrolisanih uzoraka mlijeka je opadao. To pokazuju izvještaji o realizaciji programa. Tako je 2023. bilo dvaput manje uzoraka nego 2018, kada je program počeo. Iz MPVŠ-a tvrde da se zbog sajber napada i gubitka podataka ne zna koliko su sirovog mlijeka otkupile mljekare tokom prošle godine, tako da nije moguće znati da li je i sama količina sirovog mlijeka značajno opala tokom godina.

Prema Pravilniku o monitoringu hrane životinjskog porijekla, potrebno je uzeti godišnje najmanje trista uzoraka sirovog kravljeg mlijeka, koje će biti testirano na različite supstance, kao što su ljekovi, pesticidi, mikotoksini. Sedamdeset odsto uzoraka mora se ispitati na prisustvo veterinarskih ljekova, svaki na najmanje četiri vrste lijeka.

Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) je po nalogu UBH zadužen za ova ispitivanja.

U poređenju sa 2022, prošle godine je značajno opao broj uzoraka testiranih na antibiotike. Iz CETIJA su za CIN-CG kazali da su tokom 2022. za potrebe državnog monitoringa sirovog mlijeka dostavljen 243 uzoraka za kontrolu prisustva antibiotika, dok su tokom 2023. dostavljena svega 32. Svi uzorci iz obje godine bili su negativni na prisustvo antibiotika. I tokom 2023, i 2022. predato je tridesetak uzoraka na testiranje prisustva pesticida u sirovom mlijeku, koji su svi bili negativni.

Tokom 2023. bilo je 26 testiranih uzoraka od kojih su četiri bila pozitivna na aflatoksine, kancerogene toksine koji dolaze od gljivica. Tokom 2022, od 27 uzoraka pozitivna su bila takođe četiri dok je 2021. bilo četiri uzoraka pozitivnih na aflatoksin od ukupno 14 uzetih. U Crnoj Gori dozvoljena koncentracija aflatoksina je usklađen sa EU, i ne bi smjela biti veća od 0,05 mikrograma po litru.

TV Vijesti je u januaru prenijela da je Generalni sekretarijat za zdavlje i bezbjednost hrane EU (Di Dži Sante) upozorio u internom izvještaju za Crnu Goru da je kvalitet hrane u državi upitan, zbog propusta u radu CETIJA i UBH. Ova evropska institucija posjetila je CETI 2022, nakon što su shvatili da ta institucija ima veoma mali broj pozitivnih uzoraka na toksine u uzorcima koji se testiraju. To je dovelo u sumnju metodologiju testiranja.

Di Dži Sante je naveo u izvještaju o posjeti da je sprovođenje kontrola loše, validnosti uzoraka upitna, ali i da je broj kontrolisanih uzoraka manji u odnosu na planirane.

Navodi se da laboratorija CETI-ja ne zadovoljava zahtjeve EU u pogledu obuke osoblja, rukovanja dokumentacijom, validacionim metodama, mjerenju kontrole kvaliteta i izvještavanju. Naveli su i da je nedovoljna kontrola maloprodaje, te da ne postoji evidencija tretmana životinja na pojedinim farmama.

Mali broj inspektora za obiman posao

U Crnoj Gori su proizvođači koji se bave proizvodnjom mlijeka podijeljeni u dvije kategorije, koje država podržava sa dva programa subvencija. Jedan je namijenjen proizvođačima od kojih mljekare otkupljuju sirovo mlijeko, a drugi se tiče onih koji od mlijeka na svojim domaćinstvima prave sir i kajmak.

U našoj zemlji ima oko 930 registrovanih poljoprivrednih proizvođača od kojih mljekare otkupljuju mlijeko, a onih koji su registrovani da prave sir i kajmak ima oko 2200.

Da bi se kvalitetno sproveo Program poboljšanja kvaliteta sirovog mlijeka inspektori zaposleni u UBH moraju obići sva gazdinstva i mljekare. Nadzor nad hranom životinjskog porijekla i kontrolu zdravstvenog stanja životinja vrše veterinanrski inspektori, a njih je u UBH-u svega šest.

“Svi su bliže penziji nego početku karijere”, objašnjava Blečić.

U Crnoj Gori ima 27 mljekara odobrenih za rad, koje inspektori kontrolišu prema godišnjem planu.

“Važno je obići najmanje četiri puta svaki objekat”, kaže Blečić.

Veterinari su zaduženi i za kontrolu muznih grla na gazdinstvima koja prodaju mlijeko mljekarama. U tim slučajevima najvažnije je uspostaviti sistem kontrole zdravlja muznih grla, objašnjava Blečić.,,Jednom godišenje muzna grla se testiraju na zarazne bolesti koje se putem mliječnih proizvoda prenose na ljude, tuberkulozu, brucelozu i zonozu’’, objašnjava Blečić.

Postoje i dodatni monitorinzi, kontrole na muže, na transporte do mljekare, kvalitet tokom prerade, pa onda iz prodavnice itd. Osim svih gazdinstava i mljekara, veterinarski inspektori treba da kontrolišu sve ugostiteljske objekte, pogotovo tokom ljetnje turističke sezone kada su rizici od zaraznih bolesti najveći, vrše nadzor nad životnjskom hrnom, i objektima u kojima se proizvodi.

Uvoz sirovog mlijeka kontrolišu inspektori za bezbjednost hrane na graničnim prelazima, a na svakom prelazu radi samo po jedan inspektor, ukupno njih sedam.

“Oni imaju opremljene prostorije, i upriličene laboratorije gdje se rade odrđene fizičke kontrole, ono što se može registrovati čulima”, objašnjava Blečić.

Ono što ne može da se provjeri na licu mjesta, šalje se u laboratorije, kaže ona.

Nijesu međutim dostavljeni podaci koje je CIN-CG tražio koliki je broj uzoraka mlijeka koji se provjerava na graničnim prelazima, niti godišnji plan kontrole mljekara.

Na pitanje kako je moguće da tako mali broj inspektora u sektoru kontroliše cijelu državu, Blečić tvrdi da je moguće organizovati kontrolu.

Blečić objašnjava da veterinarska inspekcija ne kontroliše one neregistrovane proizvođače mliječnih proizvoda poput sira i kajmaka, ali da oni nemaju zakonsko pravo da prodaju proizvode na pijaci. Na pitanje da li ipak postoji rizik da takvi proizvodi završe na pijaci, Blečić tvrdi da inspektori rade sve što je u njihovoj moći da spriječe tako nešto.

“Naročito su tokom korone bili aktivni i obilazili sve pijace u zemlji”.

Ipak, kako kaže, bilo ih je samo dvoje na terenu, što definitivno ukazuje na problem kapaciteta u tom sektoru.

Ovaj će se problem nastaviti jer novi, mladi kadar veterinara nije zainteresovan za državnu službu, već se radije odlučuju za rad u privatnom sektoru, što je isplativije. Problem predstavlja i što u Crnoj Gori nema fakulteta za veterinu.

A ukoliko se proces integracija intenzivira, biće mnogo stroži zahtjevi i trebaće mnogo ozbiljniji i planovi i ljudi, kako bi se odgovorilo na stroge standarde u ovoj oblasti.

Pad broja kontrola na aflatoksine u konzumnom mlijeku

U poređenju sa 2022. tokom 2023. je značajno opala kontrola konzumnog mlijeka na aflatoksine. Tako je 2022. CETI pregledao 142 uzorka, a 2023. svega 41. Od kontrolisanih uzoraka 2022. bilo je pet njih koji su imali povišen nivo aflatoksina, među kojima su i proizvođači iz regiona: Imlek iz Srbije, Milkland i MiggNatura iz BiH. Iz UBH kažu za CIN-CG da su sve problematične serije tada povučene. Prošle godine problematično je bilo isključivo kozije mlijeko.

Prije desetak godina regionom je vladala velika panika, kada je objavljeno da su nivoi aflatoksina u mlijeku u regionu pet puta viši od EU standarda. Aflatoksin je toksin koji u mlijeku ostaje i nakon pasterizacije i termičke obrade. Tada, 2013. kada je aflatoksin bio veoma visok u uvoznom mlijeku, Crna Gora je povukla iz upotrebe više linija. Međutim BBC je prošle godine pisao da je dozvoljeni nivo aflatoksuna u mlijeku u Srbiji i dalje pet puta viši od EU standarda, što je trebalo da se promjeni od 2024. U Crnoj Gori se kupuje velika količina uvoznog mlijeka, naročito iz Srbije i BiH.

Evidencija do koje je došao CIN-CG pokazuje da je turski državljanin, uprkos invaliditetu i samopovređivanjima, stabilnog zdravstvenog stanja, kao i da nema uvjerljivih dokaza o političkom progonu u Turskoj, iako se tim razlozima pravda njegovo neizručivanje

Istraživački tim CIN-CG

Crvena potjernica za turskim državljaninom Binali Camgozom i dalje je na snazi, iako je ministar pravde u Vladi Crne Gore Andrej Milović odlučio da ne izruči Turskoj tog njenog državljanina. To je urađeno uprkos presudama četiri crnogorska suda, koji su zaključili da ga treba izručiti i odbiti njegov zahtjev za azil, i uprkos ranijem obećanju crnogorske strane turskoj o ekstradiciji kada budu iscrplena sva pravna sredstva koja je koristila Camgozova odbrana. Samo nekoliko sedmica ranije, nakon sastanka ministra Milovića sa turskim ambasadorom, u saopštenju Ministarstva pravde ističe se unapređenje saradnje sa Turskom, posebno kada je u pitanju ekstradicije.

Milović je svoju iznenadnu odluku obrazložio humanitarnim razlozima: mogućim progonom turskog državljanina zbog njegove etničke pripadnosti kurdskoj zajednici, ali i pitanjima vezanim za njegovo zdravlje, navodeći da u turskim zatvorima Camgoz ne bi imao adekvatno liječenje.

U Turskoj bolji uslovi za liječenje

Zatvori u Turskoj prema više međunarodnih izvještaja, imaju adekvatan sistem liječenja zatvorenika, a zdravstvena zaštita u toj zemlji na mnogo je višem nivou od one u Crnoj Gori, o čemu svjedoči činjenica da se brojni pacijenti iz naše države upućuju na liječenje u Istanbul i druge turske gradove.

Tačne su tvrdnje ministra Milovića da Camgoz ima ozbiljne zdravstvene probleme. On je 2008. godine ranjen vatrenim oružjem i od tada je nepokretan, ali njegovo ukupno stanje je stabilno, što potvrđuje medicinska dokumentacija do koje je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Zdravstvenim službama u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), Camgoz se javio 8. novembra 2022, nekoliko mjeseci nakon što je uhapšen zbog optužbi da je falsifikovao lična dokumenta. Razlog njegovog javljanja u Ortopedsko-traumatološku ambulantu Urgentnog centra bio je pad sa stolice prilikom kupanja u zatvoru, ali srećom povrede nijesu bile ozbiljne. Drugi put policijska pratnja dovodi ga u Hirušku ambulantu KCCG 10. jula 2023, zbog problema koji takođe nijesu zahtijevali ozbiljno liječenje. Dva dana kasnije, Camgoza opet dovode u KCCG, radi kontrole i otpušta se bez zadržavanja u KCCG.

Od tada do decembra prošle godine, Camgoz nije tražio medicinsku pomoć u KCCG. Međutim, krajem prošle godine i početkom ove, kada je donijeta pravosnažna odluka da mu se odbije azil i u jeku odlučivanja o ekstradiciji u kabinetima crnogorske Vlade, ovaj čovjek češće posjećuje KCCG.

On je 27. decembra primljen u Gastroenterološku ordinaciju KBCG, zbog bolova u stomaku. U medicinskoj dokumentaciji navodi se da pacijent štrajkuje glađu i da već duže vrijeme samovoljno odbija hranu. Tog dana odbio je i terapiju, koju mu je propisao specijalista interne medicine.

Desetak dana kasnije, 7. januara, pacijent je primljen u pratnji policije u Hirušku ambulantu Urgentnog centra KCCG radi, kako piše u dokumentaciji, samopovređivanja. Urađena je uspješno hitna intervencija, odstranjeno je strano tijelo iz želuca, a pacijent je dobio određenu terapiju.

Nedugo nakon ovog slučaja, pošto je izašao iz zatvora i nalazio se u Prihvatilištu za strance, preciznije 17. januara, pacijent je opet primljen u Hirušku ambulantu Urgentnog centra, u pratnji policije kao bezbjednosno interesantna osoba. I ovaj put radilo se o samopovređivanju. U dokumentaciji se kaže da je pacijent to uradio da bi naudio sebi. Pacijent u početku odbija intervenciju, ali na kraju ljekar specijalista za gastroskopiju uspješno vrši odstranjivanje stranog tijela i pacijentu se daje određena terapija. Istovremeno, Camgozu se nudi i psihijatrijska pomoć, međutim on je, kako piše u dokumentaciji, “rezulantno odbija”.

Sud: Azil tražio tek nakon hapšenja, nema straha od progona

Drugi razlog koji je motivisao ministra Milovića da odbije izručenje Camgoza je njegova pripadnost kurdskoj etničkoj zajednici i šiitskoj muslimanskoj religiji. Tvrdi se da je zbog toga politički progonjen i da su turski organi krivi za smrt Camgozovog maloljetnog sina.

Više međunarodnih organizacija ima obimnu dokumentaciju koja potvrđuje da Turska ima probleme sa ljudskim pravima, progonom kurdske zajednice, ali i političkih oponenata predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Stoga bi argumenti ministra Milovića mogli imati smisla, ali samo ako postoji dokumentacija koja potvrđuje ove nalaze, to jest da je Camgoz zaista progonjen zbog svog etničkog porijekla, religijske pripadnosti i političkih stavova.

Činjenica da Binali Camgoz nije podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu prilikom ulaska u Crnu Goru i da je zatražio azil tek nakon hapšenja, ponašanje je koje jasno ukazuje na nedostatak straha od progona ili na rizik od ozbiljnog progona.

Ovo je zaključak vijeća Upravnog suda koje je, krajem prošle godine, odbilo Camgozovu tužbu za dobijanje azila, čime je taj postupak pravosnažno okončan.

“Da je kod tužioca postojao opravdan strah od progona u državi porijekla, isti bi bez odlaganja izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite i to učinio prilikom ulaska u Crnu Goru”, piše u odluci Upravnog suda.

Camgoz, međutim, ne da nije zatražio azil prilikom ulaska u Crnu Goru, već je pokrenuo biznis, tako što je falsifikovanim pasošem pod lažnim imenom u Budvi osnovao kompaniju “LION DOO”, koja se, prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), bavi izgradnjom nekretnina.

Vijeće Upravnog suda Ane Perović Vojinović, Tatjane Krpović i Lidije Novović je pravosnažnu odluku o odbijanju azila donijelo nakon što je i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) dva puta odbijalo Camgozov zahtjev za azil.

U presudi Upravnog suda se ističe da i činjenica da Binali Camgoz ne ispunjava uslove iz Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, koje se odnose na smetnje iz razloga bezbjednosti (opasnost za nacionalnu bezbjednost ili javni poredak Crne Gore), predstavlja dovoljan razlog za odbijanje njegovog zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite.

U presudi piše da je Agencija za nacionalnu bezbjednost još u februaru 2023. godine dala mišljenje da za Crnu Goru postoji rizik za nacionalnu sigurnost, ukoliko se Binaliju odobri azil.

Prema tumačenju ministra Milovića, datom ranije dnevniku “Vijesti”, razlozi nacionalne bezbjednosti nijesu od odlučujućeg značaja prilikom odluka kadae u pitanju izručenje, te da bi izručenje ovog turskog građanina moglo skupo koštati Crnu Goru ako bi se on žalio Strazburu.

Međutim, praksa suda u Strazburu ne govori u prilog ovoj tvrdnji. U predmetu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR) “Saidani protiv Njemačke”, utvrđeno je da je odluka o protjerivanju Saidanija u Tunis zbog nacionalne bezbjednosti Njemačke opravdana, te da su prethodno njemačke vlasti od Tunisa dobile takozvano diplomatsko obezbjeđenje (diplomatic assurance) da se prema njemu neće izvršiti smrtna kazna na koju je bio osuđen u toj zemlji.

Prema informacijama koje posjeduje CIN-CG, crnogorske vlasti nijesu tražile diplomatsko obezbjeđenje protiv progona Camgoza, niti se oko toga razgovaralo sa turskom stranom.

Takođe, prije odluke Upravnog suda, u posebnom postupku za njegovo izručenje, donijete su i tri presude Višeg, Apelacionog i Ustavnog suda da ga treba izručiti Turskoj.

I odobrenje potjernice dokaz da nema političkog progona

Nijesu samo naši sudovi saglasni da Camgoza kući ne čeka politički progon. Sjedište Interpola u Lionu nastoji da nacionalne zahtjeve za međunarodne potjernice, u čijoj je osnovi politički progon, ne odobri. U Lionu je u isto vrijeme kada je Camgozova potjernica potvrđena, čak 800 zahtjeva za međunarodne potjernice od strane Turske odbačeno.

Prema izvorima CIN-CG, odluka ministra pravde je zatekla zvaničnu Ankaru i zbog toga što je samo nekoliko dana prije toga navodno sve bilo dogovoreno, a crnogorska strana je prema ovim izvorima čvrsto bila obećala Ankari da će izručiti Turčina kojeg u njegovoj zemlji terete za umiješanost u više ubistava, otmice, pljačku. Navodno, prema turskim organima gonjenja, Camgozova kriminalna grupa organizovala je u Istanbulu i izvršila ubistvo jednog od vođa škaljarskog klana Jovice Vukotića, u jesen 2022.

Upravo u vrijeme kada je došlo do ovog ubistva, Camgoz se zbog optužbi za falsifikovanje isprava nalazio u zatvoru u Spužu, sa pripadnicima kavačkog klana, koji se sumnjiče da su naručili Vukotićevu likvidaciju. Navodno je Camgoz poznavao Vukotića i bio sa njim u prijateljskim odnosima.

“Moglo bi se raditi o progonu na osnovu etničke i vjerske pripadnosti, jer je on pripadnik kurdske zajednice i šiitski musliman, čiji je sin preminuo usljed postupanja bezbjednosnih organa Turske, što je utvrđeno presudom tamošnjeg Ustavnog suda”, saopštilo je Ministarstvo pravde nakon donošenja odluke da se ne izruči.

Prema izvorima CIN-CG, turska strana podnijela je crnogorskoj i drugu obimnu dokumentaciju, koja potvrđuje da su tvrdnje Camgoza i njegovih advokata o političkom progonu neutemeljene.

I u interpretacijama našeg pravosuđa, kako se tvrdi odlukama Apelacionog i Ustavnog suda, piše da pred pravosudnim organima Turske nije dokazana bilo čija odgovornost za smrt Binalijevog sina, pa ni policijskih službenika koji su se teretili za njegovo ubistvo.

Camgoza Turska potražuje zbog optužbi za stvaranje kriminalne organizacije, nanošenja povreda, prijetnji, kršenja zakona o oružju, razbojničke krađe, pokušaja ubistva…

Camgoz je još u julu 2022. uhapšen u Crnoj Gori po potjernici Interpola.

Međutim, od tada traje kontroverzna priča o njegovom izručenju Turskoj, na koju je ministar pravde nedavno odlučio da stavi tačku.

Njegovi politički protivnici ga optužuju za korupciju, navodeći da je jedino objašnjenje za njegov postupak da je uzeo novac da ne izruči Comgoza Turskoj. Milović negira sve te tvrdnje i upire prst u bivšu Vladu Dritana Abozivića, koja je navodno uzimala novac u nekim drugim spornim slučajevima oko ekstradicije.

Specijalno državno tužilaštvo ispituje slučaj Camgoza.

Osnovno državno tužilaštvo ispituje i da li je Camgoz prijetio ministru javne uprave Marašu Dukaju. Policija je protiv Camgoza podnijela dvije krivične prijave zbog falsifikovanog pasoša.

Crna Gora “slobodna luka za kriminalce”

Turske vlasti sa crnogorskim organima pregovaraju već duže oko ekstradicije ne samo Camgoza. Pored njega, sa prošlom Vladom Dritana Abazovića, bila je intenzivna aktivnost i oko izručenja Volkana Recbera, koji se takođe potražuje zbog optužbi za kriminal. Međutim, izručenje Recbera je na kraju otpalo, pošto je Apelacioni sud Crne Gore donio presudu da nema uslova za to. A Abazovićeva Vlada se pravdala turskoj strani da nije mogla izručiti Camgoza, jer su sudski procesi u vezi sa njegovim slučajem još bili u toku, i čekali su se ishodi.

“Iako nam nije jasna odluka Apelacionog suda, mi smo razumjeli da Vlada Crne Gore nije mogla izručiti Recbera, jer nije mogla protiv odluke svog suda. Nije nam, međutim, jasno kako je došlo do ovoga da uprkos odlukama više sudova koji su odbili Camgozov zahtjev za azil, ministar pravde donosi odluku koja šalje poruku da je Crna Gora slobodna luka za kriminalce”, kaže za CIN-CG jedan izvor iz turske administracije, koji je želio da ostane anoniman.

Milatović: Turska zabrinuta, sastaću se s Erdoganom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je tokom razgovora sa ministrom vanjskih poslova Turske Hakanom Fidanom, turska strana izrazila zabrinutost zbog neizručenja Camgoza.

On je naveo i da je dogovorena njegova skora zvanična posjeta Ankari, na poziv predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, kao i potpisivanje strateškog sporazuma o saradnji, što je “potvrda dobrih odnosa dvije zemlje”.

Ni u drugom reagovanju povodom teksta CIN-CG "Sve je isto, samo je Sveto u Beogradu" Turistička organizacija Budve (TOB) nije iznijela dokaze za demante činjenica koje smo naveli u tekstu.
Iako TOB tvrdi da na svom sajtu ima dostupne izvještaje za 2022, poslednji dostupan
izvještaj je iz 2021.
Takođe, tvrdnja u reagovanju da je presuda povodom izbora Nemanje Kuljače za direktora sprovedena i da je izvršni odbor TOB-a donio novu odluku o izboru direktora je neprimjerena, jer je uprkos odluci suda TOB donio istu odluku i ponovo izabrao Kuljaču, zbog čega je podnesena nova tužba za nezakonit izbor direktora.
Nije tačna ni tvrdnja da su u tekstu na maliciozan način prikazane veze među ljudima koji se ne poznaju. Svi podaci su dobijeni iz poslovnih registara, Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i Poslovne mreže. Samim tim nikakva maliciozna namjera ne stoji iza naše šeme, već samo činjenice.

Nadamo se da će TOB ubuduće zaista biti otvoreniji prema medijima i zahtjevima za pristup informacijama.
Ovim CIN-CG završava polemiku sa TOB.

Turistička organizacija Budve (TOB) reagovala je na odgovor Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u vezi teksta "Sve je isto, samo je Sveto u Beogradu". Reagovanje prenosimo u cjelosti:

"Svi poslovi Turističke organizacije opštine Budva su javni i najavljivani i prikazivani javnosti više puta u redovnom postupku obavještavanja javnosti o djelatnostima TO Budve.

Navodi CIN-a su neutemeljeni, tendenciozni i svi su demantovani u saopštenju TO Budve. TO Budva redovno, kroz svoje PR i marketinške aktivnosti, bez izuzetka, navodi partnere na projektima, bilo da se radi o preduzećima, ustanovama kulture iz zemlje i inostranstva ili privatnim licima. Dakle nema nikakvih tajni već su informacije o partnerima i njihovom poslovnom odnosu sa TO Budvom svima dostupne i mogu se naći jednostavnom pretragom na internetu. 

Sredstva TO Budve se koriste na potpuno transparentan način u skladu sa zakonom i predviđenim procedurama. Ne dodjeljuju se kumovima i prijateljima, kako CIN-CG navodi i u svom reagovanju, što nedvosmisleno pokazuje dokumentacija koju je CIN-CG tražio i dobio, i u tom smislu ne postoji nikakav konflikt interesa, niti bilo kakvo kršenje zakona. 

Rođačke, prijateljske i kumovske veze svih u Budvi su opštepoznate, prema tome teško se može govoriti o bilo kakvom otkriću. One su u tekstu CIN-a prikazane kako bi se rad TO Budve i drugih institucija i ljudi koji ih vode prikazao netransparentnim i čak kriminalnim, što je uvredljivo i nema veze sa istinom. Te su veze prikazane na maliciozan način, povezujući ljude kroz nacrtanu šemu i tekst, pa i one koji se međusobno ne poznaju ili nemaju nikakvih poslovnih veza.

Finansijski izvještaj TO Budve iz 2022. godine koje CIN-CG navodi je javno dostupan na portalu Poreske uprave, kako je već rečeno, pa ga bilo koji istraživač može lako pronaći i u njemu vidjeti sve podatke.

Kada je u pitanju dostavljanje Finansijskog izvještaja Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore, posebno iznenađuje konstatacija Nacionalne turističke organizacije da ni njima izvještaj nije dostavljen, iako odlično znaju da nijedna lokalna turistička organizacija u Crnoj Gori ne dostavlja finansijski izvještaj NTO-u, budući da to nije zakonska obaveza, a ni praksa.

Nadamo se da je u pitanju nespretno dat odgovor ili pogrešno prenijet, jer bi u suprotnom, ovakvom konstatacijom bez obrazloženja, naša krovna institucija, NTO Crne Gore, sa kojom uspješno sarađujemo i kojoj konstantno pružamo podršku u radu, postala sredstvo za obračun sa TO Budva, iniciran iz poznatih budvanskih političkih krugova.

Kada je u pitanju javni interes, onda treba znati da je TO Budva u prethodne dvije godine proizvela i prikazala više programa i kulturnih događaja nego bilo koja druga institucija u Crnoj Gori isključivo u cilju izgradnje imidža Budve kao poželjne turističke destinacije i obogaćivanja sadržaja koji se nude turistima. 

Zaključke o kulturnoj i umjetničkoj vrijednosti sadržaja TO Budve, ali i drugih institucija u Budvi bi ipak trebalo da donose stručnjaci iz oblasti kulture, umjesto paušalnih ocjena novinara i nenavedenih sagovornika iz Budve za potrebe senzacionalističkih naslova i tekstova. Imena umjetničkih urednika Jadranskog festivala igre, za koji se CIN-CG posebno interesovao, daju jednostavan i očigledan odgovor o kvalitetu programa, budući da se radi o ljudima koji su svojim radom i talentom zavrijedili poštovanje u evropskim i svjetskim okvirima.

Povodom navoda da nije postupljeno po presudi suda u vezi poništenja odluke o izboru direktora, on nije tačan jer je urađeno upravo suprotno. Budući da se radilo o formalnom nedostatku odluke, presuda je sprovedena, i izvršni odbor TO Budve je donio novu odluku o izboru direktora. 

TO Budva će i ubuduće sve podatke dostavljati ne samo CIN-CG, već i drugim zainteresovanim licima ili organizacijama. Svjesni smo da poslovanje TO Budve interesuje javnost i spremni smo da odgovorimo na sva pitanja uvijek. TO Budva nema nijedan razlog da bilo što krije, dostavljali smo i dostavljaćemo svaki dokument koji neko želi da provjeri ili je za njega zainteresovan iz bilo kog razloga, u skladu sa zakonom".

TOB ne osporava činjenice do kojih smo došli.

U najvećem dijelu reagovanja na naš tekst “Sve je isto samo je Sveto u Beogradu“, Turistička organizacija Budve (TOB) bavi se temama o kojima mi nijesmo pisali, jer očito činjenicama ne mogu da ospore ključne nalaze našeg istraživanja da se sredstva za kulturu dodjeljuju netransparentno povezanim licima. Tako se u reagovanju naširoko osvrću na procedure oko kandidature za Evropsku prijestonice kulture, što ni na koji način nije bila tema teksta CIN-CG-a.

TOB ima ozbiljne probleme sa transparentnošću: na sajtu nema objavljen izvještaj o radu, ni finansijski izvještaj za 2022. godinu. Nacionalna turistička organizacija je potvrdila, što se navodi u našem tekstu, da TOB te izvještaje ni njima nije dostavila.

Odgovorni u TOB su više od mjesec dana ignorisali naše zahtjeve vezane za finansijske i narativne izvještaje, ali i druge pojedinosti kojima smo se bavili, iako su kao javna ustanova dužni da daju informacije o tome kako se troši novac građana.  

Činjenica je i da je TOB ignorisao pravosnažnu presudu Višeg suda u Podgorici, pa je ova organizacija ponovo birala za direktora lice za koje je Sud utvrdio da je nezakonito imenovano, pa nas čudi da i ove tvrdnje iznesene u našem tekstu pokušavaju da ospore. 

Na kraju i ovim se reagovanjem potvrđuje upravo ono o čemu smo mi pisali: odsustvo svijesti o konfliktu interesa. Naime, nijednim se argumentom ne spori dugogodišnja praksa po kojoj se sredstva za kulturu i programe u Budvi već decenijama dodjeljuju uglavnom licima povezanim kumovskim, prijateljskim i partnerskim vezama, a ne programima od javnog interesa visoke kulturne i umjetničke vrijednosti.  

Turistička organizacija opštine Budva reagovala je na tekst Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), koji je objavljen 3. Februara pod naslovom »Sve je isto, samo je Sveto u Beogradu«. Reagovanje prenosimo integralno:

»Navodi 'Ne zna se kako je TOB trošio pare' nisu tačni jer je finansijski izvještaj za 2022. godinu usvojen na sjednici Izvršnog odbora TO Budve i predat Poreskoj upravi u zakonski predviđenom roku, do 31. marta 2023. godine, i isti se nalazi na njihovom portalu, dostupan javnosti. Finansijski izvještaj za 2022. godinu je takođe blagovremeno poslat svim drugim nadležnim institucijama. Dalje, prvi put nakon deset godina TO Budva je prilikom revizije Finansijskih iskaza 2022. godine dobila kvalifikovano mišljenje, u kojem je naznačeno da finansijski izvještaji daju istinit i objektivan prikaz, po svim materijalno značajnim aspektima finansijsku poziciju 'TOB' na dan 31. decembar 2022. godine i njenu finansijsku uspješnost za godinu koja se završava na dan 31.12.2022. godine, u skladu su sa računovodstvenim propisima Crne Gore, što potvrđuje pozitivno poslovanje TO Budve i poslovanje u skladu sa zakonom.

O poslovanju TO Budve ipak najbolje govore rekordni rezultati unazad dvije godine, zadovoljstvo turističke privrede, građana i turista, realizovane aktivnosti i ostvareni prihodi koji su prethodnih godina bili veći nego ikad prije. Podsjećanja radi, turističke organizacije ubiraju prihode od boravišne, izletničke i turističke takse, članskog doprinosa i po osnovu donacija. Tokom 2022. godine, zaposleni u TO Budvi realizovali su ili doprinijeli realizaciji preko 100 događaja i različitih kulturnih i zabavnih programa, desetine turističkih i društveno-odgovornih projekata, u kontinuitetu su realizovane intenzivne promotivne aktivnosti na regionalnom i evropskom planu i obavljeno je preko 230.000 prijava turista na 18 turističko-informativnih biroa. U 2023. godini rezultati poslovanja su bili još bolji, pa je broj realizovanih događaja, kulturnih i zabavnih programa bio preko 150, desetine turističkih i društveno-odgovornih projekata je i te godine realizovano i praćeno intenzivnim promotivnim kampanjama, a broj prijava na 22 biroa je bio preko 280.000. Po Javnom pozivu za dodjelu sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine raspisanom za 2023. godinu svi pojedinci, ustanove kulture i naravno NVO sektor su bili u prilici da konkurišu i izabrano je 18 projekata koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Budva, a cio proces je bio potpuno transparentan. U prethodne dvije godine započeta su i dva projekta obnove budvanskih tvrđava, izgrađena su tri nova odmorišta-vidikovca i realizovano je niz drugih aktivnosti, nikad takvim intenzitetom i kvalitetom u jednoj godini, sve od osnivanja organizacije.

Mnogo polemike među manjom grupom građana Budve, predstavnika samoprozvane 'nezavisne kulturne scene' i jedne budvanske ustanove kulture izazvao je novi festival u organizaciji i vlasništvu TO Budve, Jadranski festival igre. Ovaj festival novi je događaj u kalendaru manifestacija TO Budve, održao se prvi put u periodu od 9. do 27. juna 2023. godine na sceni između crkava unutar budvanskog Starog grada, a program je podrazumijevao izvođenja različitih plesnih predstava, baleta, opere, koncerta, umjetničke izložbe, predstave i stručna predavanja. Nije jasno zašto baš ovaj festival, pored svih drugih događaja i aktivnosti TO Budve, izaziva toliko uzbuđenje kod predstavnika tzv. 'nezavisne kulturne scene'? Sredstva za realizaciju ovog festivala su predviđena Finansijskim planom TO Budve za 2023. godinu koji je usvojen na sjednici Skupštine TO Budve 26.12.2022. godine i na koji je Skupština Opštine Budva dala saglasnost 29.12.2022. godine, a festival je realizovan u skladu sa predviđenim planom i u okviru planiranog budžeta. Pri planiranju i osmišljavanju programa Jadranskog festivala igre vodilo se računa o potrebi za produženjem turističke sezone u Budvi, zato se festival održava u junu i razvijanjem visokokvalitetne ponude, zato je neverbalnog karaktera i može da komunicira sa gostima iz cijelog svijeta, bez obzira kojim jezikom govore, što se već u prvoj godini održavanja pokazalo kao dobro budući da su 2/3 posjetilaca bili stranci. U tom smislu ovaj festival je napravio značajan iskorak u organizaciji manifestacija. Program je za cilj imao i podizanje svijesti o važnosti kulture i o kulturnim potrebama kako građana Crne Gore tako i gostiju, posebno imajući u vidu prošlogodišnje nadmetanje za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture 2028. godine, koje se nesrećno završilo. Na koji način Jadranski festival igre 'ugrožava' festival Grad teatar Budva (za koji se opredjeljuju 5 do 6 puta veća sredstva) i čak ne doprinosi razvoju kulture u gradu i unapređenju turističke ponude, znaju samo oni koji iz ličnih i političkih razloga ne podržavaju i ne 'odobravaju' bilo koju aktivnost TO Budve. Činjenica je da je saradnja sa svim ustanovama kulture u gradu na izuzetnom nivou i aktivnosti svake ustanove pojedinačno su podržane i logistički i finansijski u gotovo istoj mjeri od strane TO Budve, uključujući Grad teatar Budva, sa posebnom željom da bude najprestižniji pozorišni festival u regionu i šire. Sticao se utisak i da je saradnja sa NVO sektorom takođe na visokom nivou budući da su i događaji u njihovoj organizaciji logistički i finansijski podržani, međutim pojedinci, predstavnici tzv. 'nezavisne kulturne scene', kako saznajemo iz medija, očigledno nisu bili zadovoljni.

Upravo su predstavnici tzv. 'nezavisne kulturne scene' odgovorni za propast projekta decenije, kada je riječ o kulturi, gubitka titule Evropske prijestonice kulture 2028 u septembru 2023. godine, zajedno sa još nekoliko važnih aktera ove tužne priče za naš grad i pod rukovodstvom samoprozvanog koordinatora projekta 'Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture', Dušana Kaličanina, koji je, kako se kasnije ispostavilo, obmanuo cijeli grad.

TO Budva je bila aktivni učesnik projekta 'Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture' u dijelu pripreme kandidature kao i u finalnom dijelu takmičenja i po nalogu Opštine Budva naručilac izrade finalne takmičarske (aplikacione) knjige. Knjigu su pisali članovi Radne grupe za kandidaturu 'Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture – grad finalista', koju je Opština Budva formirala u cilju koordinacije i realizacije svih aktivnosti na projektu, u višemjesečnoj komunikaciji sa vrhunskim evropskim ekspertima, nekadašnjim članovima panela Evropske komisije. Aplikaciona knjiga koju su oni napisali i dostavili u roku je kasnije izmijenjena gotovo samo u dijelu impresuma, bez saglasnosti Radne grupe koja je u to vrijeme već bila i isključena iz projekta, i poslata u Brisel. Predstavnici tzv. 'nezavisne kulturne scene' i njihovi tada bliski saradnici nisu pisali knjigu, nisu radili na umjetničkom konceptu, po sopstvenom priznanju su se za tako važnu prezentaciju pripremali 'par' dana, nisu bili tim jer su se mnogi tek po dolasku u Brisel upoznali, bezuspješno su održali prezentaciju projekta 19. septembra 2023. godine i Budva je izgubila neponovljivu priliku za kulturni i sveopšti razvoj. Sva dokumentacija i pisana korespondencija na ovu temu je dostupna i već dostavljena MANS-u i drugim zainteresovanim subjektima. Bez obzira na to što je bila oštećena takvim odnosom prema aplikacionoj knjizi i projektu uopšte, TO Budva se u tom periodu nije oglašavala u želji da se sačuvaju međuljudski odnosi na lokalnom nivou, da se ne nanese dodatna šteta i ugrozi proces kandidature Budve za Evropsku prijestonicu kulture i projekat od nacionalnog značaja. Sa druge strane, negativna kampanja usmjerena prema Radnoj grupi i TO Budvi od strane tzv. 'nezavisne kulturne scene' i drugih pomenutih lica počela je u ljeto 2023. godine, a kako smo svjedoci, traje do danas i sve je intenzivnija.

Kada je riječ o imenovanju Nemanje Kuljače za direktora TO Budve, navodi da je imenovanje Nemanje Kuljače 'nezakonito' ne odgovaraju utvrđenim činjenicama u sudskom postupku gdje je nadležni sud u odluci utvrdio 'da oba kandidata, Nemanja Kuljača i Maja Liješević, ispunjavaju konkursom predviđene uslove', po kojoj je i postupio izvršni odbor TO Budve i u ponovnom odlučivanju donio odluku o imenovanju Nemanje Kuljače za direktora TO Budve.

Za kraj, TO Budva transparentno i uspješno posluje poštujući sve zakonima i statutom predviđene obaveze. Redovnim inspekcijskim nadzorom u Organizaciji, tokom kojeg se obavlja detaljna kontrola poslovanja, nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. TO Budva realizuje najrazličitije projekte od značaja za razvijanje i diversifikaciju turističkog proizvoda grada, samostalno organizuje i logistički i finansijski podržava organizaciju najznačajnijih događaja za grad iz oblasti kulture, sporta i zabave i u ovim aktivnostima angažuje i konsultuje stručnjake iz raznih oblasti kako bi rezultati bili na najvišem nivou, a građani i turisti zadovoljni«.

Iste interesne grupe i dalje kroje kulturnu scenu - mreža povezanih biznismena i zaposlenih u Opštini i Turističkoj organizaciji nastavlja da neadekvatno troši novac građana

Maja Boričić/Đurđa Radulović

Kulturno-umjetničke manifestacije u Budvi netransparentno se finansiraju i nakon smjene Demokratske partije socijalista (DPS), jer isti ljudi kulturom dominiraju više od dvije decenije.

U mnoge poslove opštinskih institucija i dalje je uključen budvanski biznismen Marko Kentera i sa njim povezana lica. Kenterini poslovni partneri i kompanije su tokom vladavine Svetozara Marovića i DPS-a zaradile milione učestvujući u organizaciji brojnih kulturnih događaja u Budvi. Neke od ovih poslova ispituje tužilaštvo.

Budvanska opština za ovu godinu budžetom je predvidjela transfere od preko četiri miliona eura za tri institucije - Muzeje i galerije, Biblioteku i Grad teatar Budva i druge manifestacije i projekte iz kulture.

Na festivale "Ćirilicom" i "Jadranske igre", prošle godine otišao je dobar dio opštinskog novca, a ključna figura tu je Kentera i sa njim povezana lica. Izvori Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) ističu da se ovim manifestacijama namjerava gurnuti na marginu Grad teatar, koji je prije više godina istisnuo Kenteru i iz poslova u ovoj manifestaciji, ali je on sa povezanim partnerima našao alternativne puteve da opet dominira kulturnom scenom i budžetima Budve.      

Kentera koordinator, selektor, autor izložbi, pisac

Opština iz više izvora finasira ovaj festival. Jedan izvor prihoda ide preko Turističke organizacije Budva. (TOB). Ona je za programe realizovane u 2023. izdvojila oko 368.000 eura da valorizuje kulturnu baštinu grada, po javnom konkursu. Od toga je samo za pozorišni dio festivala "Ćirilicom", koji je formalno sprovela Narodna biblioteka Budva, otišlo oko 54.000 eura.

Taj iznos dodijeljen je beogradskoj producentskoj firmi "Beoart", čiji je osnivač Boris Mišković, dugogodišnji saradnik Kentere i producent Grada teatra iz doba kada je o svemu u toj opštini odlučivao Svetozar Marović, kako se vidi iz dokumenta koje je CIN-CG dobio od biblioteke po slobodnom pristupu.

Festival "Ćirilicom" finansira se i iz drugih izvora. Tako je "Beoartu" Narodna biblioteka Budve dodijelila još 32.000 eura za organizaciju pozorišnog dijela festivala, a koordinator projekta je bio Marko Kentera. On je bio stvarni organizator, promoter, selektor, autor izložbi, dramskih predložaka i idejni tvorac predstava na festivalu. Prema ideji ovog diplomiranog ekonomiste i njegovim ''dramskim predlošcima'' realizovane su predstave: "Čovjek visine", "Brod", "Kosara i Vladimir" i "Zmaj sa Spasa", kao i plesni projekat "Zidanje Skadra".

U ugovoru se navodi da Kentera posao radio volonterski. Ali je kao volonter bio dužan da sačini narativni i finansijski izvještaj, a svaki pojedinac uključen u program morao je imati Kenterinu pisanu saglasnost.

Zatim, Opština je za ovaj festival finansirala dolazak nobelovke Olge Tokarčuk sa 60.000 eura. Ni ovaj posao nije obavila direktno Biblioteka, već izdavačka kuća ''Obodsko slovo'' na čijem je čelu Radomir Uljarević. On je i predsjednik ''Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore''. U ugovoru se navodi da je ''Ćirilicom'' autorsko djelo ovog nevladinog udruženja.

Sa dugogodišnjom direktoricom Muzeja i galerija Budva, Lucijom Đurašković, Kentera je i priređivač nekih prošlogodišnjih izložbi prikazanih u okviru festivala "Ćirilicom". On je i ko-autor knjige, izdate na tom festivalu "Madona in Punta", ko-autor priče "Zmaj sa Spasa", koja je takođe objavljena u izdavačkoj ediciji programa "Ćirilicom", po kojoj je postavljena i predstava.

Kentera je, prošle godine, bio i autor drugih projekata koje je finansirao TOB, mimo festivala "Ćirilicom". On je koautor izložbe ''stalne virtuelne-digitalne postavke'', ponovo sa Đurašković, što je projekat za koji je TOB izdvojio 31.000 eura. Njih dvoje su i autori izložbe budvanskog muzeja ''Digitalno obogaćenih fresaka'', što je projekat koji je TOB finansirao sa 28.000 eura. U najavama za sve ove umjetničke projekte, navodi se da su nastali ''uz pomoć vještačke inteligencije''.

Kentera je, prošle godine, bio involviran i u festival "Jadranske igre", koji takođe finansira TOB, što potvrđuje na svom profilu na mreži Linkdin, ističući da je i tu volonterski angažovan kao stručni saradnik.

"Nerazumljivo je da ustanove koje osnuje država ili grad da nešto organizuju, angažuju privatne firme ili lica da rade posao umjesto njih, a da se u tim firmama vrte imena istih ljudi koji nisu eksperti", kaže za CIN-CG sagovornik dobro upućen u kulturna dešavanja u Budvi, koji je želio da ostane anoniman.

U takvim situacijama može se pretpostaviti da nije riječ o javnom interesu.

Kentera nije odgovorio na pitanja CIN-CG o poslovima sa budvanskim institucijama, ali ni da li smatra da je u konfliktu interesa s obzirom na to da mu se kum Nemanja Kuljača nalazi na čelu TOB-a.

Milo Božović poslovni saradnik Kuljače i Kentere

Direktor TOB-a Nemanja Kuljača, koji je prema sudskoj presudi nezakonito izabran na tu funkciju, Kenterin je dugogodišnji saradnik u većini spornih poslova. Njih dvojicu povezuju firme "Multimedia grupa", "Kopirajt" i "Patent", od kojih su neke i sada aktivne. Preko pomenutih firmi oni su gotovo dvije decenije vršili različite marketinške i organizacione usluge za opštinu, u višemilionskim iznosima.

Kuljačina žena Sonja je na čelu Sekretarijata za finansije Opštine Budva, a njegova sestra Jelena Savić vodi opštinski Sekretarijat za privredu. Oba sekretarijata su zadužena za nadzor i finansiranje TOB-a.

Sa Kenterom i Kuljačom je poslovno povezan i gradonačelnik Budve Milo Božović, iz redova nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koji je trenutno u zatvoru zbog sumnji u umiješanost u organizovani šverc narkotika.

Prema podacima sa Poslovne mreže, još prije dvije decenije Kentera i Božović su vodili kompaniju Opštine Budva za upravljanje reklamnim prostorom "Mediteran reklame". Božović je bio član Upravnog odbora te kompanije, a obojica su bili zastupnici ove firme do 2005.

Božović je bio suvlasnik i zastupnik preduzeća "Patent" do februara 2010, a sada se u CRPS-u kao vlasnik tog preduzeća vodi Nemanja Kuljača.

Prema podacima iz srpskog registra privrednih subjekata, Božović i Marko Kentera su bili suvlasnici beogradskog preduzeća "Tipon", do decembra 2018. Sada je Kentera suvlasnik ove firme sa Petrom Milošem, javnosti poznatom po, do skoro, jedinoj trajno oduzetoj nekretnini u Crnoj Gori. Oduzimanje stana od 193 metra kvadratna od sina Svetozara Marovića, Miloša problematizovao je njegov bivši poslovni partner Petar Miloš, koji tvrdi da je mlađem Maroviću pozajmljivao novac, na osnovu kog je upisana hipoteka upravo na nekretninu koja je oduzeta.

Pored ovoga, prema podacima Poslovne mreže, Kentera je i suvlasnik budvanske firme "Agronom primorje". Dio vlasništva u toj kompaniji ima i Marko Radoman. Zanimljivo, Radoman je bio i izvršni direktor Kenterine "Multimedia grupe" do prije nekoliko mjeseci. On je bio i predstavnik konzorcijuma "Lovćen filma" i "Art Vista", koji su dobili sporni posao bioskopa u Budvi 2014, što sad ispituje tužilaštvo.

Radoman je inače mlađi brat Blaža Radomana, Kenterinog dugogodišnjeg poslovnog partnera, inače direktor Grad teatra iz doba Marovića.

"Kopirajt", "Multimedia grupa", "Tipon" i "Agronom-Primorje" su na Poslovnoj mreži predstavljene kao "sestre firme", što znači da su vlasnički povezane.

Prema srpskom registru, Kentera je poslovno povezan i sa sinom Svetozara Marovića, Milošem, preko firme "Family apple", koja se u Beogradu nalazi na lokaciji pored Kenterine kompanije "Tipon". Kenterin bliski rođak Mirko Kentera je od septembra 2021. suvlasnik preduzeća "Family Apple" sa Milošem Marovićem.

Obojica Marovića su u Beogradu, gdje su izmakli crnogorskom pravosuđu koje ih tereti za višemilionske malverzacije u Budvi.

Ne zna se kako je TOB trošio pare

Turistička organizacija Budve nije još predala finansijski izvještaj za 2022, te nije jasno kako su trošili sredstva od kada je Nemanja Kuljača došao na čelo ove institucije. Sud je u decembru 2023. i pravosnažno presudio da je Kuljača na tu funkciju nezakonito postavljen. Prije toga sud u Kotoru je utvrdio i da je bivša direktorka TOB-a Maja Liješević nezakonito razriješena. Međutim, Kuljača je nedavno opet izabran za direktora TOB-a.

Iz TOB-a nijesu odgovorili na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) zašto nijesu postupili po pravosnažnoj presudi i zašto je Kuljača još uvijek na funkciji. Nijesu odgovarali ni na druga pitanja u vezi sa poslovanjem tog budvanskog preduzeća, pa ni zbog čega nije podnijet finansijski izvještaj za 2022, kako bi bilo jasno gdje su išla sredstva.

TOB nije odgovorio ni na pitanja CIN-CG koliko je novca potrošeno za festival "Jadranske igre". Iz finansijskog plana za 2023. godinu se vidi da je za to bilo predviđeno gotovo 200.000 eura. Međutim, nema podataka kako je novac trošen, jer još nema izvještaja za 2023.

Finansijski izvještaj za 2022. je trebalo da bude gotov do kraja marta 2023, nakon čega je gradonačelnik Budve, koji je po funkciji i predsjednik Skupštine TOB-a, trebalo da sazove sjednicu, na kojoj bi se izvještaj usvojio. Božović je uhapšen u aprilu 2023.

Prema statutu TOB-a, redovna sjednica Skupštine ove organizacije održava se jednom godišnje. U posljednje tri godine održana je samo jedna sjednica, kazala je za CIN-CG direktorka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Ana Tripković Marković. Prema statutu, Skupština je imala pravo da zakaže sjednicu i bez prisustva predsjednika.

Da je interesnim grupama u Budvi veoma važno ko je na čelu TOB-a, potvrdila je ranije i smijenjena direktorica ove organizacije. Liješević je nakon razrješenja tvrdila da je problem njeno nepristajanje na pritiske i poslovne kombinacije sa raznim grupama i povezanim licima, koji su htjeli da nenamjenski troše novac TOB-a.

Liješević je za CIN-CG pojasnila da je smijenjena jer nijesu mogli da upravljaju nekim ko profesionalno obavlja posao, te da nije dozvoljavala da prolaze projekti koji nijesu iz oblasti djelovanja turističke organizacije ili nijesu bili u programu i planu rada organizacije što je zakonom obavezujuće, ne precizirajući koji su to projekti. Ona je navela i da je na nju prvenstveno vršen politički pritisak od strane tadašnje, ujedno i sadašnje vladajuće političke grupacije u Budvi.

"Nijesam član nijedne političke partije i to je bio zasigurno veliki problem", istakla je ona.

Njen advokat Siniša Gazivoda je potvrdio da je, uprkos pravosnažnoj odluci suda, Kuljača opet izabran na čelo TOB-a, te da je podnio novu tužbu za poništenje te odluke jer ponovo nijesu razmatrane kompetencije i kvalifikacije kandidata.

Opstanak najstarijeg festivala pod znakom pitanja

Neadekvatno finansiranje manifestacija, od TOB-a i Opštine Budva, moglo bi ozbiljno ugroziti najpoznatiji festival u tom gradu "Grad teatar", koji se održava od davne 1987.

Iz "Grad teatra" za CIN-CG poručuju da bi bilo prirodno da se svi pozorišni programi objedine u taj festival. Većina projekata koji se prikazuju na novim festivalima se rade sa nekadašnjim saradnicima "Grad teatra", a mnogi učesnici sa strane su u zabludi i misle da je u pitanju isti festival, jer se koriste iste scene i prostori, navode oni.

"Ako se zaista želi unaprijediti kulturni život, onda za taj novac kojim se pojedinačno finansiraju ovi festivali treba napraviti pozorište ili makar salu koju Budva do danas nema", zaključuju iz "Grad teatra".

Za vrijeme DPS-a, Kuljača i Kentera su vršili i brojne poslove za "Grad teatar".

Kentera je sa "Kopirajtom" preuzeo i naplatu dugovanja budvanske kompanije "Patent" Nemanje Kuljače, koja je 2013. zaključila ugovor o tehničkoj realizaciji festivala sa "Grad teatrom". Kentera je preko "Multimedia grupe", od 2007. do 2012. godine, imao ugovor sa "Grad teatrom" za realizaciju dramskog programa, u iznosu od 460.000 eura godišnje.

Samo od 2009. do 2015, firme "Kopirajt" i "Multimedia" ostvarile su finansijsku dobit od preko šest miliona eura poslovanjem sa Opštinom Budva.

Ali je to izgleda bilo malo, pa je nakon promjene vlasti u Budvi 2017. krenuo sa serijom tužbi protiv Opštine za povredu autorskih prava i naplaćivanje mjenica i raznih drugih potraživanja. Samo sudskim presudama Kentera je dobio više stotina hiljada eura na račun ranije saradnje sa opštinom.

Tužilaštvo i dalje izviđa Lovćen film

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) već duže ispituje poslovanje Kenterinog "Lovćen filma" a u vezi sa budvanskim bioskopom Cadmus Cinneplex. Iz SDT-a su za CIN-CG rekli da je izviđaj još u toku.

"Nakon što su prikupljena obavještenja od Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i izvršen uvid u spise Privrednog suda, Specijalnom policijskom odjeljenju je podnijet zahtjev za prikupljanje dokaza, obavještenja i podataka potrebnih za odlučivanje", rekao je specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Posljednja prijava, po kojoj postupa SDT, podnijeta je u septembru 2022, protiv više lica - bivšeg gradonačelnika Budve Lazara Rađenovića, sadašnjeg osnivača i izvršnog direktora "Lovćen filma" Marka Kentere, osnivača tog preduzeća Vladana Sretenovića, direktora ''Art Viste'' Zorana Cvetanovića, kao i protiv preduzeća "Lovćen film" i "Art Vista", zbog davanja u dvadesetogodišnji zakup vrijedne opštinske imovine za bioskop. Oni su, prema krivičnoj prijavi, iza konzorcijuma "Budva Cinneplex konzorcijum" bili jedini ponuđači 2013. na tenderu Opštine Budva za najam prostora od 2.000 metara kvadratnih, u svrhu otvaranja budvanskog bioskopa. U ovom konzorcijumu "Lovćen film" je imao 95 odsto udjela.

Prostor je ponuđen bez određivanja minimalne cijene, a Opština je, po ugovoru, imala obavezu da obezbijedi podršku ne veću od 200.000 eura godišnje.

Međutim, konzorcijum je Opštini tražio i dodatnih 180.000 godišnje za organizovanje filmskog festivala, što je Rađenović prihvatio i potpisao 2014. godine. Po tom osnovu, "Lovćen Film" je od Opštine Budva, samo od januara 2015. do aprila 2018. godine, naplatio oko milion i po eura.

U prijavi se dodaje da je Rađenović, suprotno tenderu i bez odobrenja Skupštine, nametnuo da građani Budve plaćaju zarade, parking, struju, odvoz smeća, ali i održavanje zgrade, te reklamni prostor. Samo ovi troškovi Opštinu koštaju oko šest miliona eura. U ugovoru se nigdje ne pominje ni kolika je cijena zakupa, dodaje se u prijavi.

Dalje se ističe i sumnjiva umiješanost Kentere u cijeli projekat, jer u vrijeme potpisivanja ugovora nije zvanično bio dio konzorcijuma, ali je u vezi sa ugovorom, 2013. održao sastanak sa Rađenovićem, predstavnikom konzorcijuma, Markom Radomanom i tadašnjom menadžerkom opštine Milenom Marović Bogdanović, kćerkom Svetozara Marovića. Kentera je tek 2021. postao većinski vlasnik "Lovćen filma" sa udjelom od 90 odsto.

"Involviranost Kentere od početka projekta, njegovo neposredno učestvovanje u pregovorima i zakulisnim dogovorima, davanje projekta konzorcijumu u kojem Lovćen film kao tek osnovano pravno lice bez bilo kakvog iskustva donosi apsolutno sve odluke, vodilo je upravo preuzimanju tog pravnog lica od strane Kentere", piše u prijavi.

Da se radilo o kriminalnom planu koji je za cilj imao "namještanje posla", zaključuje se prijavom, koju je podnio tadašnji sekretar za zaštitu imovine Nikola Plamenac, potvrđuje i činjenica da je samo godinu prije raspisivanja tendera, od preduzeća "Mega kom film" stigla ponuda za učešće u realizaciji projekta bioskop za mnogo manja izdvajanja iz budžeta. Ta ponuda nije prošla, već je Opština posao prepustila konzorcijumu, koji je u februaru prošle godine, zatvorio bioskop.

Vlasnik "Kopirajta" nije odgovarao za višemilionske pronevjere

Firma "Kopirajt", u vlasništvu Marka Kentere je 2016. nagodbom priznala da je preko poslova sa Opštinom Budva nezakonito pribavila korist od preko dva miliona eura.

Tadašnji izvršni direktor "Kopirajta" Aleksandar Armenko nagodio se da kao član Marovićeve kriminalne grupe, robija pola godine, a preduzeće "Kopirajt" je uslovno kažnjeno. Armenko, koji je prije toga bio zamjenik direktora TOB-a, i sada radi u toj organizaciji. Interesantno, tužilaštvo je tada utvrdilo da u svim malverzacijama Armenko nikada nije pribavio materijalnu korist za sebe.

Iako osnivač i vlasnik preduzeća, Kentera ni na koji način nije odgovarao za višemilionske pronevjere preduzeća.

Taksista, konobar i ugostitelj u Savjetu Muzeja

U Savjet Muzeja i galerija Budve imenovani su konobar, recepcioner, taksi prevoznik... Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta, krajem decembra prošle godine, bila je predviđena rasprava o razrješenjima i novim imenovanjima ovog Savjeta. Prema sajtu Skupštine opštine Budva, bilo je predviđeno da gotovo svi članovi Savjeta obnove mandat, samo što se za novog predsjednika umjesto dosadašnjeg konobara, predlaže privatni ugostitelj.

Međutim, predsjednik Skupštine Nikola Jovanović je odlučio da preskoči imonovanje članova Savjeta, iako se više odbornika protivilo tome.

Odbornik Ujedinjene reformske akcije (URA) Ivan Ivanović je istakao na sjednici da od 2019. nije usvojen izvještaj o radu Muzeja i galerije:

"Mi svake godine dajemo preko milion eura za tu instituciju, a nismo nikad dobili na razmatranje izvještaj".

Ivanović je naveo da javašluk u tom preduzeću vlada već godinama i da direktorica Đurašković "radi na svoju ruku šta želi". Pomenuo je i da je u mnoge poslove uključen Kentera.

Za nekoliko mjeseci vođenja društvenih mreža 30.000 eura

Kao jedan primjer upitnog posla, pretjerane vrijednosti, jeste i ugovor koji je 2017. "Multimedija grupa" potpisala sa TOB-om, a tiče se "kampanje na društvenim mrežama". Kao ovlašćena lica za tu javnu nabavku vode se Kuljača i sadašnji izvršni direktor Kuljačinog "Patenta" Nikola Mitrović, dok je Kentera izvršni direktor, vidi se iz odluke o izboru ''Multimedia grupe'' kao najbolje ponude

Obaveze "Multimedija grupe" iz ovog ugovora su da za nešto manje od 30.000 eura obezbijedi usluge promocije TOB-a na društvenim mrežama, i to samo od maja do novembra te godine. U odluci o najboljoj ponudi navodi se da je razlog odabira "Multimedija grupe" za ovaj projekat to što je sarađivala sa brojnim svjetskim influenseruma na socijalnim mrežama koji imaju preko milion pratioca.

Međutim, i gotovo sedam godina kasnije, Instagram stranice TOB-a ima oko 16.000 pratilaca, a na Fejsbuku 33.000.

• Zloupotrebe prilikom automatske raspodjele sudskih predmeta, presudili sudstvu u Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini
• Sudstvo je temelj svake pravne države, ali čini se da je taj temelj u zemljama regiona, izvan EU, uzdrman "zemljotresom" visokog stepena prema Rihterovoj skali.
• Katastrofu nijesu uspjeli da spriječe ni visoki iznosi strane pomoći i domaćih ulaganja u digitalizaciju i neutralizaciju uticaja tokom donošenja sudskih presuda.

Evropski ispit

Automatizovani sistem za upravljanje sudskim predmetima (AKMIS) se sada zloupotrebljava više nego u vrijeme Nikole Gruevskog, rekao je ministar za pravdu u Vladi Sjeverne Makedonije Krenar Loga, u novembru prošle godine. Ova ocjena kao da nije uznemirila nikoga u sudskom establišmentu zemlje. Prošla je kao i da se nije desila, zato što je ovakav vid zloupotrebe javna tajna. Isto kao što je javna tajna i da je stanje u sudstvu dramatično u skoro svim državama našeg regiona.

Crna Gora je potrošila zadnje četiri godine razvijajući sudski softver koji se pokazao kao neupotrebljiv. Pouzdanost statističkih podataka u pravosuđu problem je koji ni nakon više od decenije nije otklonjen,a “pravosuđe bez papira” još je daleki cilj.

Evropska komisija (EK) iz godine u godinu u svojim izvještajima ponavlja da Crna Gora nije u potpunosti primijenila sve instrukcije za prikupljanje statističkih podataka u skladu sa standardima EK za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) i da bi trebalo da modernizuje Pravosudni informacioni sistem (PRIS). Izvještaj Evropske komisije (EK) za prošlu godinu ističe da ostaje izazov da se u potpunosti implementiraju uputstva za prikupljanje statističkih podataka u skladu sa smjernicama CEPEJ-a.

“Sudski informacioni sistem (PRIS) se mora modernizovati i naći alternativna rješenja, kako bi se unaprijedila sudska statistika i povećala efikasnost i transparentnost pravosudnog sistema”, navedeno je u izvještaju EK.

Izvještajima EK je i ranije upozoravano da PRIS nije u potpunosti funkcionalan i konstatovano da je predviđena zamjena PRIS-a sa novim IT sistemom. PRIS je,između ostalog, sistem u kome se informacije o sudskim predmetima elektronski evidentiraju, a omogućava i izbor sudije na tzv. slučajan  način, bez uticaja ljudskog faktora.

Osim toga, Crna Gora se suočava i sa ozbiljnim problemom neažurnosti i neefikasnosti sudova. I iz EU naglašavaju da su rezultati istraga i krivičnog gonjenja u visokoprofilisanim slučajevima poboljšani, ali da ih ne prate efikasna suđenja, te da epiloga tih slučajeva i osuđujućih presuda gotovo da i nema.

Nezavisnost i nepristrasnost sudstva još je pod znakom pitanja i u BiH i nema značajnih poboljšanja u odnosu na prošlu godinu.

U izveštaju za BiH za 2023. godinu, Evropska Komisija je navela da loše funkcionisanje sudskog sistema i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dodatno, Skupština Republike Srpske donijela je veliki broj neustavnih zakona i legalizovala je neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Evropska Komisija, između ostalog, još jednom je ukazala na neophodnost za sprovođenje hitnih mjera za jačanje integriteta i povratak poverenja javnosti u sudstvo. Jedini uočeni napredak odnosi se na usvajanje zakonskih promjena u Visokom sudskom i tužilačkom savetu (VSSK BiH) u vezi verifikacija finansijskih izveštaja sudija, tužioca i članova VSSK BiH.

Makedonsko sudstvo palo na evropskom ispitu

I Makedonija prethodne godine nije postigla nikakav napredak u ključnim oblastima – u sudstvu i borbi protiv korupcije. U zadnjem izvještaju, Evropska Komisija samo je potvrdila to što građani svakodnevno doživljavaju, korupcija buja, nekažnjivost guši svaku poru društva.

Najozbiljnije kritike dobio je Sudski savet, tijelo koje treba da bude čuvar integriteta svoje sopstvene profesije. I nakon jedne godine niko nije bio zainteresovan da dozna kakvi su politički pritisci prinudili eks-predsjednicu Sudskog savjeta Pavlinu Crvenkovsku da podnese neopozivu ostavku, a crveni alarm u Briselu bio je uključen i nakon kontraverznog razrešenja njene nasljednice Vesne Dameve.

Zajednički imenitelj za sve tri države je manipulacija sistemom za automatsku raspodjelu sudskih predmeta. Razlozi su jasni: Moćni akteri u sudskim postupcima imaju želju za određenim sudijama, odnosno da to bude onaj koji će im "dosuditi" pobjedu.

U Makedoniji, ovaj sistem je poznat kao AKMIS. Sedam godina nakon njegovog uvođenja, revizija je pokazala da skopski Krivični, Apelacijski i Vrhovni sud, nisu poštovali procedure AKMIS-a, odnosno umjesto kompjutera, predmete su dodeljivali predsjednici sudova. Osuđen je samo nekadašnji predsjednik skopskog Krivičnog suda Vladimir Pančevski. U 2020. godini, Pančevski je dobio tri i po godine zatvora, zato što je u periodu od 2013. do 2016. godine uspio da ručno podijeli oko 50 predmeta podobnim sudijama, od kojih dva predmeta i tadašnjem Specijalnom javnom tužilaštvu. Ali, i ova je presuda je šetala kroz sudske lavirinte. Apelacijski sud mu ja umanjio kaznu za jednu godinu, Vrhovni sud je ukinuo presudu Apelacijskog suda i vratio predmet na ponovno odlučivanje, ali i u ponovljenom postupku Pančevskom je bila dosuđena zatvorska kazna od dvije i po godine, koju je počeo da izdržava u julu prethodne godine.

Ovo je zasada jedina sudska presuda zbog zloupotrebe AKMIS-a, iako Pančevski nije jedini koji je našao način da "nadmudri" sistem. Sudska presuda vjerovatno nije uplašila njegovu nasljednicu Tatjanu Mihajlovu, koja je zbog zloupotrebe primjene AKMIS sistema ostala samo bez svoje funkcije. Sudski savet razriješio je Mihajlovu u 2021. godini.

Komisija za nadgledanje funkcionalnosti AKMIS-a prošlog ljeta, nakon kontrole, utvrdila je ozbiljne zloupotrebe i u Kumanovskom sudu, ali ovaj izvještaj nije bio smetnja da Sudski savjet, samo tri mjeseca kasnije, dodijeli novi mandat Snežani Manevoj kao predsjednici suda.

Ova mala ilustracija stanja u Makedoniji, poslužiće nam kao uvod pri opisivanju katastrofe u sudstvu, koja se dešava i u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini. Katastrofu nijesu uspjeli da spriječe ni visoki iznosi strane pomoći u cilju neutralizovanja uticaja tokom donošenja sudskih presuda.

Zastoj u Crnoj Gori

Nakon usvajanja tri strategije od 2011. godine, Crna Gora je u 2019. godini započela izradu novog informacionog sistema za sudove u vrijednosti od gotovo dva milliona eura, da bi firma koja je angažovana za posao, odugovlačila i na kraju dostavila rješenje za koje se ispostavilo da je neupotrebljivo.

Razvoj PRIS-a, koji se koristi i danas, je započet 2000. godine, a ova tehnologija smatra se zastarjelom sa većim brojem bezbjedonosnih nedostataka.

Novi jedinstveni informacioni sistem pravosuđa (ISP) treba da poveže četiri podsistema-Ministarstva pravde, sudova, Državnog tužilaštva i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). Bilo je planirano da su uloži nešto preko sedam miliona eura u posljednje tri godine u taj sistem.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore tvrde da nemaju tačan podatak koliko je novca potrošeno, ali da je dosad potrošeno oko polovine tog novca.

Podsistem za sudove trebao je da bude završen prošle godine. U izvještaju

Sudskog savjeta (SS) za 2022. piše da je proteklu godinu je obilježio zastoj na projektu uvođenja novog informacionog sistema za sudove (ISP) do kojeg je došlo zbog neispunjavanja obaveza od strane partnera na realizaciji projekta.

“Projekat je zaustavljen zbog nedovoljnih kapaciteta razvojnog tima izvođača”, piše u izvještaju.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore  za "Samo prašaj" tvrde da je angažovana firma praktično odradila samo poslovnu analizu za godinu dana, a trebalo je cijeli posao da završi za dvije godine.

"Projekat je propao. Ugovor je istekao, moguća je arbitraža. Svakako, u narednih pet-šest godina možemo očekivati stabilnost sistema i povezivanje sa drugim institucijama",izjavio je Dražen Radonjić, direktor Direktorata za informacione tehnologije u Ministarstvu pravde.

Sada je u planu nadogradnja postojećeg PRIS-a, koja bi trebala da se završi u toku ove godine,kako navodi Radonjić, čime bi mogli dobiti sistem koji će ispuniti i zahtjeve Evropske Unije (EU).

Novac je potrošen, reforme ne postoje

Značajna finansijska sredstva su investirana i u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Godišnjeg izvještaja za 2022. godinu, u periodu od 2004. do 2022. godine, u BiH je bilo obezbijeđeno 120 miliona KM (oko 61 milion evra) za realizaciju projektnih aktivnosti u pravosudnim institucijama na svim nivoima vlasti. Najveći donator je EU sa 64,4 miliona KM (33 miliona evra). Novac je potrošen za nabavku kompjuterske opreme, softvera i drugu opremu za potrebe kompjuterizacije sudstva na svim nivoima vlasti, kao i za rekonstrukciju i opremanje zgrada pravosudnih institucija. Nakon toga, Kraljevina Norveška sa 15,8 miliona KM (8 miliona evra) i Kraljevina Švedska sa 10,4 miliona (5,3 miliona evra) i drugi donatori.

Iz budžeta institucija BiH, za navedeni period bili su izdvojeni 20,9 KM (10,6 miliona evra) za nabavljanje kompjuterske opreme, softvera i druge opreme u okviru Projekta za informatizaciju i pojačanje kapaciteta pravosudnih institucija u BiH, a radi održavanja sudskog informacionog sistema i drugih tekućih troškova za potrebe sudstva.

U odnosu na prvobitnu verziju Automatizovanog sistema za upravljanje predmetima u sudovima (CMS) i Automatizovanog sistema za upravljanje predmetima u tužilaštvima (TCMS), ona je bila razvijena iz projekta USAID-a. Ova je verzija bila donirana Visokom sudskom i tužilačkom savetu (VSKK) na kraju 2006. godine, od tada on nju razvija, održava i poboljšava koristeći svoje sopstvene resurse.

U Makedoniji, pak, rijetko koja institucija će vam dati odgovor – koliko novca je potrošeno za reformu sudstva. Prema podacima koje smo dobili iz Sudskog savjeta, u prethodne tri godine izdvojeno je 5 miliona evra, novac koji je u najvećoj mjeri bio namijenjen digitalizaciji, za nabavljanje novih servera radi besprekornog funkcionisanja AKMIS sistema, za renoviranje sudskih zgrada.

Ipak, ako napravimo kratko poređenje, ovaj novac je daleko manji od onog koji sudstvo dobija kao donacije.

Vjerovatno i zbog toga javnost ima utisak da reforme žive samo od donacija stranih ambasada, a ambasadori su najglasniji kritičari. Prije 17 godina, sa evropskim novcem bila je formirana Akademija sudija i javnih tužilaca, koja je trebala da podigne kvalitet sudstva.

"U prethodnim godinama, EU je potrošila milione za vladavinu prava u Makedoniji, ali razočarali ste nas", poručio je ambasador EU Dejvid Gir.

U naredne tri i po godine, ambasada EU uložiće i 10 miliona evra, kao podršku vladavini prava i pravosudnih institucija.

Ali, stanje u makedonskom sudstvu dovelo je i do ne toliko diplomatskih izjava i poteza od strane diplomata i stranih partnera. Holandija je stavila u stanje mirovanja milionski projekat za poboljšanje efikasnosti Sudskog savjeta, nakon otkrivanja serije skandala u najvišem sudskom tijelu u zemlji. Razočaranost ne kriju ni SAD, odakle Makedonija dobija najveću pomoć u sudskim reformama.

Zahvaljujući Ambasadi SAD, svih 25 sudnica u skopskom Krivičnom sudu imaju opremu za snimanje suđenja, renovirane su sudnice, kabineti sudija, sale za sastanke u više sudova u državi.

"U zadnjih 30 godina, SAD su investirale pola milijarde dolara za obuku sudskih službenika i tužilaca, a u Makedoniji postoji epidemija korupcije", konstatovala je nedavno ambasadorka Andžela Ageler.

Sa donacijom SAD, svih 34 suda u državi su u 2010. godini dobili i automatizovani sistem za raspodjelu sudskih predmeta, poznat kao AKMIS. Ali ovaj sistem, koji je trebalo da isključi ljudski faktor i da riješi problem "namještenih predmeta", dosad je izigran više puta. Neki od aktera u ovim prevarama, kao što smo rekli na početku, dobili su zatvorske kazne, neki su prošli nekažnjeno, ali niko ne može da garantuje da se predmeti dodjeljuju bez subjektivnog uticaja.

Penzija "spasila" predsjednika suda u Brčkom

Takvi potresi desili su se i u sudstvu Bosne i Hercegovine. Izvršna direktorica Transparensi Internešenela BiH Ivana Korajlić, podsjeća da je Transparensi Internešenel BiH podnio prijavu protiv aktuelnog glavnog tužioca BiH Milanka Kajganića, zbog manipulacija sa automatskom raspodjelom predmeta. Ipak, još nije poznato jesu li pokrenuti neki postupci u vezi ovog slučaja.

"Aplikaciju smo podnijeli na osnovu informacija iz Tužilaštva BiH o broju predmeta dodeljenih izvan sistema za automatsku raspodjelu. Taj broj je ipak veoma značajan u odnos na ukupan broj predmeta u Tužilaštvu BiH, a to stvara indikator da uopšte nije prestala praksa samovoljnog dodjeljivanja predmeta",izjavio je Korajlić za Fokus.

Korajlić, takođe, ukazuje ka selektivnom pristupu u procesuiranju slučajeva visoke korupcije, veoma jasnih političkih pritisaka i korupcijskih afera u samom sudstvu, gde su ključni ljudi povezani sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

"Sve je to dio jedne veoma loše slike koja se šalje građanima, a zbog toga oni imaju sve manje povjerenja u rad sudstva",kaže Korajlić.

Ovakva percepcija građana je pod uticajem i zloupotrebe sistema automatskog upravljanja predmetima (CMS/TCMS), na način koji predmete dodeljuje "podobnim" sudijama i tužiocima, a to dovodi u pitanje samu nepristranost. I Evropska komisija je identifikovala ovaj problem, a nekoliko visokih lica iz sudstva su bili sankcionisani zbog odstupanja od slučajne raspodjele predmeta.

Sudija Osnovnog suda okruga Brčko u Bosni i Hercegovini Nedeljko Tabaković, detaljno opisuje kako "zaobići" sistem, sa ciljem da predmeti budu podeljeni "podobnim" sudijama. O manipulacijama je svjedočio prije tri godine pred Privremenom istražnom komisijom Parlamenta BiH, ali postupak protiv predsjednika suda u Brčku Jadranka Grčevića, nije imao epilog, zato što se on penzionisao. Kao što kaže Tabaković, postupak je bio odugovlačen bez razloga, sve do trenutka kada se Grčević penzionirao.

"Sistem je dobro osmišljen radi izvođenja automatske elektronske distribucije predmeta bez ikakvog spoljašnjeg uticaja. Ali, postoje i zloupotrebe. Oni su urađeni na način da IT-tehničari povezuju samo sudiju kome žele da dodijele predmet, a sve druge sudije isključuju iz sistema. Nakon toga, oni ponovo uključuju sve sudije. Znači, slučaj dobija samo sudija koji je bio povezan",objašnjava Tabaković.

On ukazuje i na sporne slučajeve preraspodjele predmeta. Iako je precizno propisano u kakvim situacijama i pod kojim uslovima je moguće da se radi to, iskustva našeg sagovornika govore o sasvim različitoj praksi.

"Predsjednik suda mora da da razloge za svaku preraspodjelu predmeta. Ja, na primer, u jednom sam predmetu donio odluku, međutim, postupak je bio ponovljen i predmet je bio preraspodeljen drugom sudiji, bez obrazloženja. Nakon toga, predmet je bio ponovo poslat meni. I ovog puta bez obrazloženja i bez naredbe o preraspodjeli. Samo sam dobio papirić na fascikli na kojem je pisalo 'dokumenta za sudiju Tabakovića'", kaže on.

U oktobru 2021. godine, glavna tužiteljica Bosne i Hercegovine Gordana Tadić bila je disciplinski sankcionisana i premještena sa ove funkcije na poziciju tužiteljice, zbog manipulacija sa raspodjelom predmeta. Zbog istog prekršaja, Visoki sudski i tužilački savet prebacio je Mahmuta Švraku sa funkcije glavnog tužioca na funkciju tužioca Javnog tužilaštva Republike Srpske. Utvrđena je i disciplinska odgovornost glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Bosansko-podrinskog kantona (BPK) Mirsada Bilajca, te je zbog toga premješten na funkciju tužioca.

Ne može bilo ko da sudi Vesni Medenici

U Crnoj Gori je bilo dosta sumnji u zloupotrebu softvera,ali još nije pokrenut nijedan postupak.

Ekspertkinja Evropske Unije (EU) Maja Grubišin je još 2017. pripremila izvještaj u kome navodi da je usljed stare tehnologije, nedokumentovanih promjena  baze podataka i strukture podataka „bilo nemoguće da se sprovede bilo kakav savremeni alat Poslovne inteligencije (PI)”:

„Crna Gora u rukama imala jedan od najboljih alata PI koji su raspoloživi na tržištu i uprkos tome, nije bila u mogućnosti da ga poveže sa PRIS bazom podataka, usljed velikih nedokumentovanih promjena koje su izvršene tokom određenog vremenskog perioda…”

Algoritam za dodjelu predmeta koristi se već duže od sedam godina. U praksi su se više puta dešavale sumnje u zloupotrebu slučajne dodjele predmeta. Pravosudna inspekcija MP je prije više od godinu dana izvršila vanredni inspekcijski nadzor u Višem sudu u Podgorici,koji sudi za najteža krivična djela, i provjerom je zaključeno da je slučajna raspodjela predmeta dovedena u pitanje uvođenjem prakse da predsjednik suda odlučuje o sastavu sudskog vijeća.

Ovi zapisnici inspekcije završili su u Specijalnom državnom tužilaštvu(SDT), ali nije poznato da li je tužilaštvo pokrenulo postupak provjere ovih sumnji.

Iz MP kažu da nemaju informacije šta je uradilo tužilaštvo, a iz SDT-a ne odgovaraju na naša pitanja da li je pokrenut izviđaj i u kojoj je fazi postupak.

Iz MP su prilikom nadzora ustanovili da je predsjednik suda izdavao usmene naloge svom stručnom saradniku koji je administrator PRIS-a, a koji na osnovu naloga ažurira plan raspodjele, što utiče na algoritam slučajne raspodjele.

Ministarstvo ističe da ovakav način ažuriranja plana raspodjele na osnovu naloga predsjednika suda, ostavlja mogućnost da se utiče na izbor određenog sudije ili da neki predmet ne bude dodijeljen određenom sudiji.

„Jedna od mogućih zloupotreba, odnosno primjer kada je isključena slučajna dodjela odnosi se i na formiranje vijeća u predmetu u kom je optužena bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica”, istakli su tada iz MP.

Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, ali i dugogodišnjoj šefici Tužilaštva Vesni Medenici sudi se zbog optužbi da je posredovala da se predmeti pred sudovima završe u korist privatnih firmi, te da je za to primala mito.

Izvještaj pravosudne inspekcije tada je dostavljen Vrhovnom sudu, koji je

konstatovao da propusta nije bilo. I predsjednik Višeg suda Boris Savić je negirao optužbe za zloupotrebu slučajne dodjele predmeta navodeći da je u pitanju nepoznavanje načina rada i funkcionisanja pravosudnog informacionog sistema.

Stručnjaci, međutim, već godinama tvrde da se ovaj sistem može zloupotrijebiti, između ostalog, i tako što se pojedini predmeti iz tužilaštva ne dostavljaju sudu onog dana kada je “nepoželjni” sudija prvi po redosljedu da zaduži predmet, ali i da se redosljed prispjeća predmeta može zamijeniti u sudu.Takođe, neki tvrde i da je ključ u izmjeni sudskog poslovnika, jer se time sužava mogućnost manipulacije.

Koordinator informacionog sistema Sudskog savjeta (SS) Nemanja Zvicer ocjenjuje da će se nadogradnjom PRIS-a konačno ispuniti zahtjevi međunarodnih partnera u pristupanju EU.

“Sudski savjet (SS) je u februaru prošle godine donio odluku da se radi na rješenju koje će dati rezultate i zadovoljiti sve što traži CEPEJ i EK,u poglavljima 23 i 24 u smislu kvaliteta podataka”, ističe Zvicer.

On u naredne dvije godine očekuje da sve bude završeno i sistem funkcionalan.

Neuspešna Pribeova misija

Javnosti u Makedoniji i u Bosni i Hercegovini dobro je poznato ime nekadašnjeg njemačkog sudije i nezavisnog eksperta Evropske komisije Rajnharda Pribea. On je prva ličnost koja je javno progovorila o namještanju sudskih predmeta u Makedoniji. U prvom izveštaju u 2015. godini, Pribeova grupa otvorila je pitanje o nepoštovanju AKMIS-a, sa upozorenjem da su makedonske sudije našle način kako da zaobiđu sistem. U drugom izveštaju iz 2017. godine, Pribe je pošao korak dalje, slikovito je objasnio i kako su "nepodobne" sudije prebacivali u različita odjeljenja. Pritom, on je preporučio duboku reviziju sistema.

Izveštaj sa crvenim alarmom, potpisan od strane Pribea, dobila je i BiH u 2019. godini. Izveštaj Pribea istraživao je različite aspekte vladavine prava u BiH, uključujući sudstvo, korupciju, borbu protiv organizovanog kriminala i druge relevantne sektore. Sa obzirom na specifičnost izveštaja, preporuke i zaključci mogli su da imaju značajan uticaj na reforme u sudskom sistemu i drugim oblastima ključnim za vladavinu prava u BiH. "Ovo nije ništa drugo osim propala mogućnost da bude postignut napredak", komentarisao je on dvije godine kasnije, u intervju za bosanski Fokus.

Ali, i domaći eksperti ne štede riječi da ukažu da je sudstvo odavno prešlo crvenu liniju. Nakon šamara koje je makedonsko sudstvo dobilo u najnovijem izvještaju Evropske komisije, Darko Avramovski iz Koalicije "Svi za pravedno suđenje" kaže da je 2023. godina bila jedna od najlošijih godina za makedonsko pravosuđe.

"Nijedan sistem nije savršen i moći ćete da ga zloupotrijebite ukoliko pođete sa intencijom da ga zloupotrebljavate. U našem sudstvu često susrećemo kadar koji umjesto da popunjava zakonske praznine sa dobrom praksom, eksploatišu ih i zloupotrebljavaju. Tačno je da AKMIS sistem bio uveden, ali moramo da imamo u vidu da se radi o kompjuterskom programu, a kompjuterska tehnologija ide naprijed geometrijskom progresijom koju ne možemo ni da shvatimo u datim trenucima, zato je neophodno da taj sistem bude održavan, da bude nadograđivan, čak – ako postoji potreba – da bude potpuno promijenjen, kako bi mogao da odgovara realnim stanjima i potrebama u praksi", kaže on.

U Makedoniji kruži sarkastični komentar da se "u zatvoru leži samo zbog ukradenih ćevapčića, a ako ukradete milione iz budžeta, veoma je vjerovatno da će vam država za to platiti i odštetu". Komentar potpuno korespondira sa povjerenjem koju javnost gaji prema makedonskom pravosuđu. U anketi američkog instituta IRI iz 2021. godini, samo 23 posto su izrazili povjerenje u pravosuđe, dok su sudije i javni tužioci prošlu godinu počeli sa povjerenjem od osam posto, a završili sa povjerenjem od četiri posto. Strmoglavi pad produžen je i ove godine. Najnovija anketa IRI-ja u julu je poražavajuća – pravosudnom sistemu vjeruje samo jedan posto građana. Makedonija može slobodno da ponese neslavni "trofej" u regionu, za zemlju sa potpuno urušenim sudstvom.

Zadnje istraživanje sprovedeno od Transparensi Internešenela u BiH, predstavljeno sredinom decembra na konferenciji koja je u Sarajevu bila održana povodom Međunarodnog dana za borbu protiv korupcije, pokazala je da tamošnji građani najviše vide korupciju u zdravstvu (53,9 posto) i u policiji (43,1 posto). Na trećem mjestu je sudstvo, sa procentom od 40,7 posto. Predsednik Visokog sudskog i tužilačkog saveta Bosne i Hercegovine Halil Lagumdžija, govoreći na ovoj konferenciji, ocijenio je da je "korupcija zlo koje je postalo model ponašanja u društvu Bosne i Hercegovine".

U Crnoj Gori,prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, podrška sudstvu opada,dok raste podrška tužilačkoj organizaciji. Povjerenje u pravosudni sistem ima manje od polovine punoljetnih građana, ali je taj broj u porastu u odnosu na raniji period, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), urađeno prošle godine. Međutim, ovaj porast se suštinski odnosi na porast povjerenja u tužilaštvo, koje je zadobilo veću podršku javnosti nakon izbora glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. U njegovom mandatu, pokrenuto je više postupaka protiv visokih funkcionera u pravosuđu, ali su svi ovi postupci pred sudom ili na početku ili suđenje nije ni počelo.

Sudstvo je temelj svake pravne države, ali izgleda da je, u zemljama regiona, koje nisu u EU, taj temelj uzdrman "zemljotresom" visokog stepena prema Rihterovoj skali. Nade građana su da će približavanje ka Evropskoj Uniji umanjiti cunami od političkih i drugih uticaja ka sudstvu.

Ovu sadržinu izradio je Institut za komunikacijske studije.
Novinari: Sonja Kramarska, Despina Todorovska (Tv Sitel), Maja Boričić (CIN-CG), Dinko Dundić, Sanela Karaica (Fokus)
Snimatelj: Slaven Tomović
Montaža: Fani Goševska Živković

Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), brojni zaposleni u našoj državi primaju zaradu ispod zakonski određenog minimalca. Zaposleni u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti su najčešće žrtve ovakvog kršenja prava. Od kada je, 1. januara 2022. godine, stupio na snagu novi Zakon o minimalnoj zaradi u iznosu od 450 eura, minimalna potrošačka korpa je, u skladu sa inflacijom, porasla za skoro 22 odsto. Tako je u decembru protekle godine iznosila 830 eura. Međutim, za mnoge, zarade su ostale na onom nivou i od prije usvajanja ovog zakona. Ovaj problem ostaje aktivan i dvije godine kasnije, te je upitno zalaganje Inspekcije rada za njegovo rješavanje.
Ovaj upitnik je namijenjen zaposlenima u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti i anoniman je.