Pad izdašnosti vodoizvorišta od 80 odsto mogao bi da se direktno odrazi na turizam. Regionalni vodovod koji je koštao 107 miliona eura, pored klimatskih promjena, u opasnosti je zbog vađenja ogromne količine šljunka i produbljivanja korita rijeke, tvrde stručnjaci

Izdašnost izvorišta Bolje sestre iz kojeg se snabdijevaju vodom šest primorskih opština za deceniju i po smanjena je za više od 80 odsto, sa 2.660 litara u sekundi 2005. na istorijski minimum od svega 334 litra početkom septembra prošle godine. To je znatno ispod projektovanog kapaciteta vodovoda od 1.100 litara i predstavlja ozbiljnu opasnost da bi u turističkoj sezoni primorje moglo biti bez dovoljno vode.

Zbog drastičnog pada izdašnosti direktor Uprave za vode (UzV) Damir Gutić obustavio je radove na regulaciji rijeke Morače, dok se utvrde uzroci zbog kojih bi slavine na Crnogorskom primorju mogle ostati suve.

Odluka je donijeta poslije višegodišnjih upozorenja državne kompanije Regionalni vodovod (RV), zasnovanih na analizama stručnjaka, o tome da je izvorište ugroženo vađenjem ogromne količine pijeska i šljunka iz korita rijeke i obalnog područja.

Iz korita donjeg toka Morače u Skadarsko jezero, prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), kroz koncesione radove regulacije toka izvađeno je više od sto hiljada kubika šljunka. Koncesije je imala kompanija Bemaks, na koju se odnosi decembarska odluka o obustavi radova, a ranije i Cijevna komerc i Beton gradnja.

Ogromne količine materijala iz korita rijeke i sa poljoprivrednog zemljišta na obali izvadili su i nelegalni eksploatatori kojima inspekcije uglavnom ne uspijevaju da uđu u trag.

Korito rijeke produbljeno je znatno ispod 10,5 metara nadmorske visine, koje se smatra najnižom dozvoljenom kotom, ispod koje, kako tvrde u RV, uticaj na kretanje vode ostavlja posljedice i na izvorišta.

Regionalni vodovod u koji je uloženo oko 107 miliona eura pušten je u rad 2010. godine, kada su na njega priključeni Budva, Kotor i Tivat. Godinu kasnije je priključen Bar, a 2012. godine Ulcinj. Od 2013. godine kroz tivatski vodovodni sistem 40-50 litara u sekundi dobijao je Herceg Novi za dio opštine, a prošle godine su počeli radovi na potpunom povezivanju na regionalni vodovod.

Regionalnim vodovodom riješen je dugogodišnji problem, kada su pojedini gradovi u sezoni, poput Budve, bili bez dovoljno vode, dok se Herceg Novi, uz višesatne restrikcije, dijelom snabdijevao iz Hrvatske.

U periodu turističkih rekorda na primorju je iz ovog vodovoda zabilježena višednevna potrošnja od 750 litara u sekundi.

"Kada bi se desila situacija sa godinom koja je u smislu izdašnosti izvorišta Bolje sestre u desetogodišnjem minimumu (što je bio slučaj 2020. godine) i godina sa rekordnom isporukom vode (na nivou 2019. godine), izazov urednog snabdijevanja potrošača na Crnogorskom primorju bi bio realan", kazao je za CIN-CG direktor RV Goran Jevrić.

Crna Gora je, prema   zvaničnim podacima, 2019. godine zabilježila najbolju turističku sezonu u istoriji, sa više od 2,6 miliona turista, više od 14,5 miliona noćenja i 1,1 milijardu eura prihoda. Primorskim opštinama je te godine isporučeno više od devet miliona metara kubnih vode – oko 5,7 miliona kubika samo od juna do septembra.

Jevrić, ipak, odbija pomisao na najgori scenario, da na kraju ostane samo mogućnost isporučivanja tehničke vode gradovima na primorju. Sa lokalnim vodovodnim kompanijama RV ima ugovore o minimalnoj količini koju mora da isporuči, a oni se, kaže, dodatno snabdijevaju i sa lokalnih izvorišta.

Izmjerena izdašnost, kako objašnjavaju u RV, predstavlja vrijednosti protoka na prelivu, a moguće je zahvatiti i veće količine.

„U periodu kada je, recimo, protok na prelivu bio svega 334 l/s (05.09.2020. godine), vršena je kontinualna isporuka vode opštinama na crnogorskom primorju od 680 l/s (spuštanjem nivoa vode u vodozahvatu je moguće zahvatiti i veću količinu vode od navedenih 680 l/s),“ navode iz RV.

Predstavnik Zavoda za hidro-meteorologiju i seizmologiju Golub Ćulafić, koji je za potrebe RV još 2016. i 2018. godine analizirao ovaj problem, upozorio je prije nekoliko godina na negativne trendove pada izdašnosti, da je potrebno preduzeti mjere na zaštiti izvorišta ali i da je neophodno "ući u pronalaženje eventualnog dodatnog izvorišta kao alternativu za ljetnje mjesece, kada je potrošnja najveća, a prihranjivanje u slivu minimalno“.

Ćulafić je ukazao i na posljedice klimatskih promjena, navodeći da prihranjivanje karstnih  (krečnjačkih) izvorišta kakvo je Bolje sestre direktno zavisi od količine padavina, te da projekcije govore da će temperature rasti, a padavina biti sve manje. On je konstatovao i posljedice nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka na ovo vodoizvorište, koje se od 2017. godine nalazi na UNESCO-ovoj mapi 150 najznačajnijih izvora karsta.

„Posebno se treba obratiti pažnja na institucionalnu zabranu eksploatacije pijeska i šljunka iz pomenute zone, kao i dati smjernice za uređivanje postojećih eksploatacionih majdana, kako bi se spriječilo vještačko mjenjanje pravca toka Morače u ovom dijelu, kao i eventualno otvaranje novih ponorskih voda u krečnjacima“, zaključio je tada Ćulafić.

Opomene iz RV o ugrožavanju izvorišta, prema dokumentima koje ima CIN-CG, prethodne Vlade su dobijale u izvještajima o radu i planovima kompanije, koji su uredno usvajani.

„Imajući u vidu drastičan pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre od cca 30 odsto samo u 2020. godini, ne može se sa sigurnošću garantovati redovnost isporuke vode tokom turističke sezone 2021. ", upozorio je predsjednik Odbora direktora RV Budimir Šaranović u septembru prošle godine tadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Milutina Simovića.

I direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović je na sjednici Odbora direktora 29. septembra prošle godine konstatovao da nelegalna eksploatacija oko izvorišta najvećim dijelom utiče na pad izdašnosti, te da je, dodatno, i pomjeranje korita Morače još jedan od uzroka ovakvog stanja.

Desetine prijava koje je RV posljednjih godina uputio Inspekciji za vode Uprave za inspekcijske poslove (UIP) zbog eksploatacije šljunka uglavnom su bile bez većih rezultata, a zaposleni koji su ih prijavljivali suočavali su se i sa prijetnjama prilikom snimanja situacije na terenu, kažu u ovoj kompaniji.

CIN-CG imao je uvid u više od 20 zahtjeva RV za inspekcijski nadzor, upućenih UIP-u od 2016. do kraja prošle godine.

U zahtjevu od 25. jula 2017. godine, na primjer, Jevrić navodi da “nelegalna eksploatacija izgleda, bez obzira na moratorijum, ponovo ‘uzima maha’.”

“Prethodnih dana na lokalitetu Mahale je primijećena građevinska mehanizacija. Stoga Vam prosljeđujemo uz zahtjev za vršenje inspekcijske kontrole fotografije sa lica mjesta…”.

Odbor direktora RV jula 2019. godine je konstatovao da, o kakvoj organizovanoj aktivnosti je riječ najbolje govori činjenica da se do dolaska nadležnih organa na lice mjesta uklanja sva mehanizacija, a u kasnim popodnevnim i večernjim časovima nastavlja sa eksploatacijom, kao i tokom kišnih dana i praznika, kada se ne očekuju aktivnosti inspekcijskih organa.

"Ove aktivnosti direktno utiču na korito rijeke Morače i zakonom definisane kote koje ne bi trebalo da budu niže od 10,5 metara nadmorske visine, dok podaci sa terena ukazuju da su stvarne kote značajno niže, što ukazuje na visok stepen ugroženosti vodoizvorišta Bolje sestre," navodi se u zapisniku sa sjednice Odbora direktora 31. jula 2019. godine. U drugim dokumentima se navodi da su kote dna rijeke niže od dva do četiri metra.

Iz Uprave za vode za CIN-CG su kazali da se može reći da je nelegalna eksploatacija iz korita Morače znatno smanjena i svedena na najnižu mjeru, ali da ostaje problem vađenja materijala sa poljoprivrednog i nepoljoprivrednog zemljišta van rječnog toka, a negdje i na kilometar od rijeke.

Od 2016. godine, prema tvrdnjama UIP, Inspekcija za vode izdala je veći broj prekršajnih naloga i podnijela više prekršajnih prijava protiv počinilaca prekršaja. Podnijeta je, ističu, i jedna krivična prijava protiv NN lica.

U jednom od dopisa, koje je inspektor za vode 5. oktobra 2018. godine dostavio RV, ističe se da  je tokom nadzora u mjestu Botun zatečen utovarivač (rovokopač) žuto-plave boje, oznake “Gisslens” bez registarskih oznaka i teretno motorno vozilo žuto-plave boje marke FAP bez registarskih oznaka i montiranim sitom. U trenutku pregleda prosijavan je pijesak iz korita Morače.

“Na licu mjesta zatečeno je lice S.A. po čijoj izjavi isti je vlasnik mehanizacije. Tokom nadzora na licu mjesta utvrđeno je da se radi o nelegalnoj eksploataciji šljunka i pijeska”, navodi se u obavještenju. Protiv S.A. podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a mehanizacija je uklonjena uz prisustvo inspektora.

Iz UIP-a, međutim, ističu da se veliki broj inicijativa RV-a odnosio na mehanizaciju izvođača radova koji su imali potpisane ugovore sa Upravom za vode o radovima na regulaciji Morače, koje izvodi „Bemaks“.

Tehnički direktor RV Ivan Špadijer, na zajedničkom sastanku sa predstavnicima UzV o zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre prije godinu i po, kazao je da nije samo riječ o klimatskim promjenama "a u prilog tome govori činjenica da je ova problematika nezabilježena na ostalim izvorištima u Crnoj Gori". Špadijer je rekao i da su oni od 2014. godine negodovali i zbog radova na regulaciji rijeke Morače, jer su i tada smatrali da mogu imati negativan uticaj.

Više članova Odbora direktora RV, na nekoliko sjednica 2017. godine, u čije zapisnike je CIN-CG imao uvid, izrazilo je sumnju u ispravnost projekta regulacije rijeke i istaklo da se prilikom ranijeg sprovođenja regulacije nivo podzemnih voda spustio oko dva metra.

O vodoizvorištu je u januaru 2019. godine održan okrugli sto, kojem su prisustvovali direktori RV i UzV. Jedan od zaključaka stručnjaka bio je da se radovi na regulaciji Morače moraju zaustaviti sve do momenta dok se konačno utvrdi da li eksploatacija materijala iz korita – legalna ili nelegalna – utiče na izdašnost izvorišta.

Direktor UzV je na sastanku sa predstavnicima RV u septembru iste godine kazao da ukoliko „glavni problem funkcionisanja RV i izdašnosti izvorišta Bolje sestre zavisi od projekta regulacije, onda je problem lako rješiv“.

Odluku o privremenom obustavljanju radova na regulaciji donio je, međutim, godinu i tri mjeseca kasnije, čemu su prethodile razmjene optužbi sa predstavnicima RV o odgovornosti za stanje.

Na nezadovoljstvo saradnjom sa UzV, o kojem su u oktobru prošle godine Jevrić i Šaranović obavijestili Milutina Simovića, uzvratio je Gutić ocjenama da se RV nije bavio uzrocima, već samo posljedicama smanjenja izdašnosti. On je ocijenio neozbiljnim “pokušaj (RV) skretanja pažnje sa svojih obaveza na druge institucije”.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Green Home Nataša Kovačević kazala je za CIN-CG da UzV nije uradila istraživanja kapaciteta i kvaliteta vode izvorišta Bolje sestre i utvrdila konkretan uticaj regulacije Morače, ili nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz korita, kao i iz poljoprivrednog zemljišta.

Ona je istakla da se slika devastiranog donjeg toka Morače u drugoj i trećoj zaštitnoj zoni vodoizvorišta teško može podvesti u većem dijelu pod klimatski uticaj.

„Ali je razumljivo da onima koji zarađuju na račun eksploatacije šljunka i sa druge strane eksploatacije voda, ovakvo opravdanje može da odgovara... Propise krše, kako koncesionari tako i nadležne institucije, naočigled laičke i stručne javnosti, ostvarujući prihode, a zanemarujući aspekte bezbjednosti kvaliteta i zaštite voda, kao i životne sredine," kazala je Kovačević.

Gutićevom odlukom zaustavljeni su radovi na projektu regulacije Morače na dionici tri, od ušća rijeke Sitnice po Ponara, koje je izvodio Bemaks, a nadzirao podgorički Sistem-MNE.

"Razlog privremene obustave regulacije jeste upravo moguće ugrožavanje snabdijevanja vodom crnogorskog primorja, iako nedoređivanjem treće zone sanitarne zaštite nije dokazan uticaj vodotoka i regulacionih radova na izdašnost vodoizvorišta," kazao je on za CIN-CG.

Gutić je rekao da dodatno otežava situaciju na Morači eksploatacija materijala sa zemljišta koje se tretira kao poljoprivredno.

"Dešavanja koja nijesu u potpunosti pod kontrolom dovode do toga da se izvođenje projekta ne dešava onom dinamikom kojim bi željeli, ali odstupanja od projektnog rješenja nije bilo", kazao je on.

Iz Bemaks-a su rekli za  CIN-CG da su od 2015. do 2019. godine Upravi za vode uplatili 156.780 eura, a da su za kubni metar izvađenog materijala plaćali od 2,5 do tri eura. To znači da su iz korita rijeke izvadili najmanje 52 hiljade kubika. Na pitanje, o tome da li su imali prijava i upozorenja zbog produbljivanja korita, kazali su da nije bilo „nikakvih primjedbi na rad”.

UzV je prethodno imala ugovore i o regulaciji drugih dionica rijeke i sa Cijevnom Komerc i Beton Montenegro. Visina naknade za otkup viška materijala, kako su iz Uprave ranije rekli za CIN-CG bila je za Cijevnu 2,75 eura po kubiku, za Beton Montenegro – 2,76 eura.

Kompanija Cijevna Komerc je potpisala ugovor o regulaciji korita rijeke Morače na dionici od 3.267 metara, nizvodno od Vukovačkog mosta. Završeno je 70 odsto radova.

“Zaustavljeni su 2018. godine zbog neusaglašenosti nove projektne dokumentacije sa stvarnim stanjem na terenu, a drugim dijelom osporeno je izvođenje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa,” kazali su iz kompanije Cijevna Komerc za CIN-CG. Oni su, tvrde, kroz regulaciju vadili sirovinu za dalju obradu i platili 187.606 eura.

“Shodno navedenom količina izvađenog materijala iznosi cca 68.000 metara kubnih”, navedeno je u odgovoru na pitanje CIN-CG-a.

Iz kompanije Beton Montenegro nisu odgovorili na pitanja CIN-CG-a.

Da klimatske promjene ne mogu biti uzrok velikog pada izvorišta saglasan je i direktor Direktorata za vodoprivredu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Momčilo Blagojević, ali je poručio da "konkretni uticaji moraju biti stručno dokazani".

"…što je moralo biti urađeno do sada od strane upravljača izvorištem, uzimajući u obzir linearni pad izdašnosti izvorišta od 2005. godine do danas, a što je mjereno i validovano od strane Zavoda“, tvrdi Blagojević. Navodi u Viziji razvoja RV, o tome da je uticaj promjene temperature doveo do smanjenja izdašnosti izvorišta, kako ocjenjuje Blagojević, nijesu relevantni, jer „…trend padavina na godišnjem nivou je ostao skoro nepromijenjen“.

Početkom ove godine počela su i dva projekta, od kojih će se jednim, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj nastojati da se na naučnoj osnovi utvrde uzroci, ali i predlože mjere za zaštitu izvorišta i povećanje kapaciteta. Nalaz se očekuje do početka juna.

Ćulafić: I mještani produbljuju bunare

„Pretpostavljamo da je jedan od uticaja na smanjenje režima izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i antropogeni tj. čovjek svojim činjenjem. Prvenstveno se misli u ovom slučaju na vađenje šljunka i pijeska ('regulacija') iz Morače u zoni Grbavaca, koje je možda dovelo do ubrzavanja kretanja vode (opadanja nivoa i/ili širine toka) i smanjenog prihranjivanja obalne aluvijalne izdani, sa kojom je izvorište vjerovatno dijelom povezano“ kazao je Golub Ćulafić za CIN-CG, pozivajući se i na rezultate najnovije analize, koju je nedavno završio međunarodni tim stručnjaka, čiji je on bio član.

U toj analizi se konstatuje da je neophodno preduzeti mjere i aktivnosti prilagođavanja na savremene klimatske procese, ali i na uticaj ljudskih aktivnosti.

„Ako je produbljivanjem korita Morače skinut glinoviti sloj, koji je predstavljao povratnu barijeru za vode karstne izdani, teorijski je moglo doći do presijecanja podzemnih tokova i omogućavanja isticanja karstnih voda duž korita Morače, a dalje i do smanjenja izdašnosti izvorišta. Najmanja dubina do karstne izdani je na područjima gdje se Morača primiče krečnjačkom obodu ravnice, a takav je slučaj na tri mjesta: nizvodno od Lekića, nizvodno od Grbavaca (padine brda Jež) i uzvodno od Gornjih Vukovića (padine brda Orlovina). Na sve tri lokacije je vršena regulacija toka, ili eksploatacija šljunka“, rekao je Ćulafić.

Da je došlo do opadanja nivoa podzemnih voda na ovom prostoru svjedoče, kako je rekao, i mještani sela Grbavaca, koji su morali da produbljuju bunare na svojim imanjima.

U moguće uzroke kolebanja i pada izdašnosti, posebno u ljetnjim mjesecima, Ćulafić je ubrojio i korišćenje podzemne vode iz zetske ravnice, ukazujući da su najveći korisnici Plantaže za navodnjavanja svojih poljoprivrednih površina, dio Podgorice se snabdijeva vodom iz Ćemovskog polja, a raste i broj seoskih domaćinstava koja koriste podzemne vode za navodnjavanje.

Iz Plantaža, koje iz 24 crpne bušotine, sa dubine od 50 do 90 metara za navodnjavanje 2.300 hektara pod vinogradima i voćnjacima utroše dva miliona kubika vode, i povodom ranijih sličnih tvrdnji iz RV, rekli su za CIN-CG da ne proizvode posljedice, jer se svaki izvučeni litar vrati u zemlju.

Ukazujući i da su objašnjenja iz nove analize opterećena brojnim pretpostavkama, Ćulafić ocjenjuje da su neophodna hidrogeološka i hidrološka istraživanja, koja će u narednom periodu biti sprovedena u užoj i široj zoni vodoizvorišta.

U planu i fabrika

U planovima Regionalnog vodovoda je i izgradnja fabrike za vode, a direktor Goran Jevrić tvrdi da pad izdašnosti neće ugroziti taj projekat.

“Proizvodni kapacitet planirane fabrike flaširane vode na izvorištu Bolje sestre je 1-5 litara u sekundi, pa taj projekat ne može biti ugrožen padom izdašnosti izvorišta,” kazao je on za CIN-CG.

O projektu izgradnje fabrike za flaširanje vode i proizvodnju piva i hladnih čajeva, u dokumentu RV Vizija razvoja 2030 se navodi da su preduslovi za njegovu realizaciju “realni, dok je neophodno da se okonča procedura u Skupštini Crne Gore, koja treba da usvoji planske pretpostavke za područje Skadarskog jezera, kako bi RV bio u prilici da dobije urbanističko tehničke  uslove za početak izgradnje fabrike vode”.

Regionalni vodovod je izradio idejni projekat, kao i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, čime su eventualnom investitoru, kako tvrde u RV, stvoreni preduslovi da počne investiciju od više miliona eura.

Miloš RUDOVIĆ

An 80 percent drop in water source yields could have a direct impact on tourism. The regional water supply, which cost 107 million euros, in addition to climate change, is in danger due to the extraction of a huge amount of gravel and the deepening of the riverbed, experts claim.

The yield of the water spring Bolje sestre, which supplies water to six coastal municipalities for a decade and a half, has been reduced by more than 80 percent, from 2,660 liters per second in 2005 to a historical minimum of only 334 liters per second at the beginning of September last year. This is significantly below the projected water supply capacity of 1,100 liters and represents a serious threat to cause water shortage to the coast during the tourist season.

Due to the drastic drop in yield, the director of the Water Administration, Damir Gutic has suspended work on the regulation of the river Moraca, until the reasons for the shortage of piped water in households on the coast are determined.

The decision was made after years of warnings from the state-owned company Regional Water Supply System, based on expert analysis, that the spring was threatened by the extraction of huge amounts of sand and gravel from the riverbed and coastal area.

According to the data obtained by the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG), more than one hundred thousand cubic meters of gravel were extracted, through concession works of flow regulations, from the bed of the lower course of the Moraca into Skadar Lake. The concessions were granted to the company “Bemax“ to which the decision on suspension of works from December refers. These concessions were previously granted to “Cijevna Komerc“ and “Beton gradnja''.

Huge quantities of material from the riverbed and the agricultural land on the bank were also extracted by illegal exploiters, whom the inspections generally fail to locate.

The riverbed is deepened considerably below 10.5 meters above the sea level, which is considered the lowest allowed elevation, below which, according to the Regional Water Supply System, the impact on the movement of water leaves consequences on the springs.

The Regional Water Supply System, in which 107 million euros were invested, was put into operation in 2010 when Budva, Kotor, and Tivat were connected to it. A year later, Bar was connected and in 2012, Ulcinj. Since 2013, through the water supply system of Tivat, Herceg Novi received 40-50 liters per second for a part of the municipality, and last year works on the complete connection to the regional water supply have begun.

A long-standing issue of water shortage in coastal cities during the tourist season such as Budva and lasting restrictions in Herceg Novi, which was partly supplied from Croatia, have been regulated by the regional water supply system.

The consumption of 750 liters per second for several days during the peak season was recorded from this water supply system.

If we take into account a year when the water supply of the spring Bolje sestre was at its ten-year minimum (which was the case in 2020) and a year with a record water supply (at the level of 2019), the challenge of orderly supply of consumers on the Montenegrin coast would be realistic, " Goran Jevric, the director of Regional Water Supply Company (RWSC), told CIN-CG.

According to official data, Montenegro has recorded the best tourist season in history in 2019, with more than 2.6 million tourists, more than 14.5 million overnight stays, and 1.1 billion euros in revenue. More than nine million cubic meters of water were delivered to coastal municipalities that year – somewhere near 5.7 million cubic meters from June to September alone.

However, Jevric rejects the worst-case scenario, according to which the delivery of technical water to coastal cities is the only option. RWSC has contracts with the local water supply systems on the minimum quantity that it has to deliver, and they are additionally supplied from local sources, he says.

The measured yield, as explained in the RWSC, represents the flow values ​​at the overflow, and it is possible to capture larger quantities.

"In the period when, for example, the flow at the overflow was only 334 l / s (September 5, 2020), there was a continuous supply of water to municipalities on the Montenegrin coast of 680 l / s (by lowering the water level in the water intake, it is possible to capture the even higher amount of water than the stated 680 l / s)“ RWSC stated.

The representative of the Institute of Hydrometeorology and Seismology Golub Culafic, who analyzed this problem for the needs of RWSC in 2016 and 2018, warned a few years ago about the negative trends of declining yields. According to him, it is necessary to take actions to protect springs, but also "to find a possible additional source as an alternative for the summer months, when consumption is at its peak and recharge in the basin is minimal."

Culafic also pointed out the consequences of climate change, stating that the recharge of karst (limestone) springs, such as Bolje sestre, directly depends on the amount of precipitation, and that projections say that temperatures will rise and precipitation will be less and less. He also emphasized the consequences of the illegal exploitation of sand and gravel on this water source, which has been on the UNESCO map of the 150 most important karst sources since 2017.

"Special attention should be paid to the institutional ban on the exploitation of sand and gravel from the mentioned zone, as well as to provide guidelines for arranging the existing exploitation pits, to prevent artificial alteration of the Moraca in this part, and the possible opening of new sinkholes in limestone.", Culafic concluded.

Warnings from RWSC on endangering springs, according to the documents CIN-CG had access to, were submitted to the previous Government in reports on the work and plans of the company, which were regularly adopted.

Taking into account the drastic drop in the yield of Bolje sestre spring of about 30 percent in 2020 alone, the regularity of water supply during the 2021 tourist season cannot be guaranteed with certainty.", the President of the Board of Directors of RWSC, Budimir Saranovic, warned former Deputy Prime Minister and Minister of Agriculture Milutin Simovic, in September last year.

At the session of the Board of Directors held on September 29 last year, the director of the Institute of Hydrometeorology and Seismology, Luka Mitrovic, stated that illegal exploitation around the spring mostly affects the decline in yield, and that, in addition, the displacement of the Moraca riverbed is another cause of such situation.

Dozens of reports submitted by the RWSC to the Sector for Water Management Inspection - Directorate for Inspection Affairs (DIA), in recent years, due to the exploitation of gravel, were mostly without major results. The employees who have been reporting them also faced threats while recording the actual situation on the ground, they say in this company.

CIN-CG had insight into more than 20 RWSC requests for inspections, addressed to the DIA from 2016 to the end of last year.

For example, in a request dated July 25, 2017, Jevric states that "illegal exploitation seems to be 'gaining momentum' again, regardless of the moratorium."

“In the previous days, construction machinery was noticed at the Mahala locality. Therefore, we forward to you the photographs from the spot with the request for inspection control… ”.

In July 2019, the Board of Directors of RWSC stated that the best evidence of this organized activity is the fact that all machinery is being removed by the arrival of the competent authorities on the spot, and in the late afternoon and evening exploitation continues, as well as during rainy days and holidays, when the activities of inspection bodies are not expected.

“These activities directly affect the Moraca riverbed and legally defined elevations, which should not be lower than 10.5 meters above sea level, while field data indicate that the actual elevations are significantly lower, which indicates a high degree of endangerment of the Bolje sestre spring,“ it is stated in the minutes from the meeting of the Board of Directors on July 31, 2019. Other documents state that the elevations of the bottom of the river are lower from two to four meters.

From the Water Administration, they told CIN-CG that it can be said that illegal exploitation from the Moraca riverbed has been significantly lowered and reduced to a minimum. However, the problem of extracting materials from agricultural and non-agricultural land outside the river remains, somewhere even on a kilometer from the river.

Since 2016, according to the DIA, the Water Management Inspection has issued several misdemeanor warrants and filed multiple misdemeanor charges against perpetrators. They point out that one criminal complaint was filed against unidentified persons.

In one of the reports, which was submitted by the water inspector to RWSC on October 5, 2018, it is pointed out that during the inspection in the place called Botun, a yellow-blue ''Gisslens" loader (backhoe) without registration marks and a yellow-blue cargo motor vehicle,  brand FAP, without registration marks and mounted sieve, were found. At the moment of the inspection, sand from the Moraca riverbed was being sifted.

“Person S.A. was found on the spot, according to whose statement he is the very owner of the machinery. During the on-site inspection, it was determined that it was illegal exploitation of gravel and sand ", it is stated in the report. Against S.A. a request for misdemeanor proceedings was filed, and the machinery was removed in the presence of an inspector.

The DIA, however, points out that a large number of RWSC initiatives were related to the mechanization of contractors, who had signed contracts with the Water Administration on works on the regulation of Moraca, which is performed by "Bemax".

RWSC Technical Director Ivan Spadijer, at a group meeting with WA representatives on the protection of the Bolje sestre water source a year and a half ago, said that it was not just about climate changes, and "this is supported by the fact that this problem has not been recorded in other springs in Montenegro". Spadijer also said that they had been protesting since 2014 because of the works on the regulation of the Moraca River because even then they thought that those works could have a negative impact.

Several members of the Board of Directors of RWSC, at several sessions in 2017, whose records CIN-CG had access to, expressed doubts about the correctness of the river regulation project and pointed out that during the earlier implementation of regulation, the groundwater level lowered about two meters.

A round table on the water source was held in January 2019, which was attended by the directors of RWSC and WA. One of the conclusions of the experts was that the works on the regulation of the river Moraca must be stopped until the moment when it is finally determined whether the exploitation of materials from the riverbed - legal or illegal - affects the yield of the spring.

At the meeting with representatives of RWSC in September of the same year, the director of WA said that if "the main problem of the functioning of RWSC and the yield of the spring Bolje sestre depends on the regulation project, then the problem is easily solved."

However, he decided to temporarily suspend the regulation work a year and three months later, which was preceded by exchanges of accusations with representatives of the RWSC on responsibility for the situation.

To the dissatisfaction with the cooperation with WA, about which Jevric and Saranovic informed Milutin Simovic in October last year, Gutic responded by assessing that RWSC did not deal with the causes, but only with the consequences of the reduction in yield. He described it as "an attempt to divert attention from its (RWSC) obligations to other institutions" as frivolous.

Executive director of the NGO “Green Home“ Natasa Kovacevic told CIN-CG that WA did not research the capacity and quality of water from the Bolje sestre spring, nor it had determined the specific impact of the regulation of the Moraca, or the illegal exploitation of gravel and sand from the riverbed, as well as from agricultural land.

She pointed out that the picture of the devastated lower course of the Moraca in the second and third protection zones of the water source can hardly be subsumed in the major part under the climatic influence.

"But it is understandable that for those who earn money at the expense of gravel exploitation and on the other side at the expense of water exploitation, such a justification can suit" ... The regulations are violated by both the concessionaires and the competent institutions, noticeably in front of the lay and professional public, achieving incomes, while neglecting the aspects of water safety and water protection, as well as the environment," Kovacevic said.

Gutic's decision stopped the works on the project of regulating the Moraca on section three, from the mouth of the river Sitnica to Ponari, which was performed by “Bemax“ and supervised by the “System-MNE“ of Podgorica.

"The reason for the temporary suspension of regulation is precisely the possible threat to the water supply of the Montenegrin coast, although the impact of watercourses and regulatory works on the abundance of water sources has not been proven by not classifying the third zone of sanitary protection,” he told CIN-CG.

Gutic said that the situation on the Moraca is further aggravated by the exploitation of materials from land that is treated as agricultural.

"Events that are not completely under control lead to the fact that the execution of the project is not happening at the dynamics we would like, but there were no deviations from the project solution," he said.

“Bemax“ told CIN-CG that from 2015 to 2019, they paid 156,780 euros to the Water Administration and that they paid 2.5-3.0 euros for a cubic meter of extracted material. That means that they extracted at least 52 thousand cubic meters from the riverbed. When asked if they had any reports and warnings concerning the deepening of the riverbed, they said that there were “no objections to the work“.

WA previously had agreements on the regulation of other sections of the river with “Cijevna Komerc“ and “Beton Montenegro“. The amount of the fee for the purchase of surplus materials, as the Administration previously stated for CIN-CG, was 2.75 euros per cubic meter for Cijevna, and 2.76 euros for Beton Montenegro.

The company "Cijevna Komerc" has signed a contract on the regulation of the Moraca riverbed on a section of 3,267 meters, downstream from the Vukovacki Bridge and 70% of the works have been completed.

''They were stopped in 2018 due to the inconsistency of the new project documentation with the actual situation on the ground, and the second part disputed the execution due to unresolved property-legal relations,” the company “Cijevna Komerc“ told CIN-CG. They claim that they were extracting raw material for further processing through regulation and that they paid 187,606 euros.

"Accordingly, the amount of extracted material is approximately 68,000 cubic meters," it is stated in response to a question from CIN-CG.

Company "Beton Montenegro" did not answer CIN-CG's questions.

General Director of Directorate for Water Management, Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management, Momcilo Blagojevic, agreed that climate change cannot be the cause of a large drop in springs, but said that "concrete impacts must be professionally proven."

"... which has had to be done so far by the source administrator, taking into account the linear decline in the yield of the source from 2005 until today, which has been measured and validated by the Institute," Blagojevic stated. According to Blagojevic, the allegations in the "Vision of development 2030" of RWSC that the impact of the temperature change led to a decrease in the yield of the spring are not relevant, because "... the annual precipitation trend has remained almost unchanged."

At the beginning of this year, two projects have begun, one financed by the European Bank for Reconstruction and Development, which will try to determine the causes on a scientific basis, but also to propose measures to protect springs and increase capacity. The finding is expected by the beginning of June.

Culafic: The locals had to deepen the wells

“We assume that one of the influences on the reduction of the yield regime of the Bolje sestre water source is anthropogenic, i.e. man by his doing. This primarily refers, in this case, to the extraction of gravel and sand (‘regulation’) from the Moraca in the Grbavci zone, which may have led to accelerated water movement (declining levels and/or width of the flow) and reduced recharge of coastal alluvial aquifer, with which the source is probably partly connected“,  Golub Culafic told CIN-CG, referring to the results of the latest analysis also, which was recently completed by an international team of experts, of which he was a member.

The analysis states that it is necessary to take measures and activities to adapt to modern climate processes, but also the impact of human activities.

If the clay layer, which was a return barrier for karst water aquifers, was removed by the deepening of the Moraca riverbed, theoretically it could have intersected the underground streams and enabled the outflow of karst waters along the Moraca riverbed, and further reduced the yield of the spring. The smallest depth to the karst aquifer is in the areas where Moraca approaches the limestone rim of the plain, and this is the case in three places: downstream from village Lekici, downstream from Grbavci (slopes of the hill Jez), and upstream from Gornji Vukovici (slopes of the hill Orlovina). At all three locations, the flow was being regulated, or the gravel was being exploited, " Culafic said.

As he said, the residents of the village of Grbavci, who had to deepen the wells on their properties, also testify that the level of groundwater in this area has decreased.

As possible causes of fluctuations and declining yields, especially in the summer months, Culafic also included the use of groundwater from the Zeta plain, pointing out that the largest user is the winery "Plantaze" for irrigation of their agricultural areas. Part of Podgorica is supplied with water from Cemovsko polje and the number of rural households that use groundwater for irrigation is growing.

From the company "Plantaze", which consumes two million cubic meters of water from 24 pumping wells, from a depth of 50 to 90 meters for irrigation of 2,300 hectares of vineyards and orchards, and regarding earlier similar claims from RWSC, they told CIN-CG that they do not produce consequences, because every liter extracted is returned to the ground.

Pointing out that the explanations from the new analysis are based on numerous assumptions, Culafic estimates that hydrogeological and hydrological research is necessary, which will be conducted in the next period in the narrower and wider zone of the water source.

A factory is also planned

The Regional Water Supply System Company also plans to build a water factory, and director Goran Jevric claims that the drop in yield will not jeopardize the project.

"The production capacity of the planned factory of bottled water at the Bolje sestre spring is 1-5 liters per second, so this project cannot be endangered by the decline in the yield of the spring," he told CIN-CG.

Regarding the project of building a factory for bottling water and producing beer and cold teas, the RWSC document "Vision of Development 2030" states that the preconditions for its implementation are "realistic, while it is necessary to complete the procedure in the Parliament of Montenegro, which should adopt planning assumptions for the area of ​​Skadar Lake so that the RWSSC would be able to obtain urban and technical conditions for the start of construction of the water factory ".

The regional water supply system has prepared a conceptual project, as well as a study on the environmental impact assessment, which, as the RWSSC claims, created the preconditions for a potential investor to start an investment of several million euros.

Miloš RUDOVIĆ

U Herceg Novom lokacija Topla III kada se krene pješke prema Sušćepanu dolazi se do naselja koje se gradi, izvodjac je firma iz Bara. Posljednja zgrada nalazi se na par metara od starog mosta, tu ispod je vodopad sa slike a desno se krči šuma da se i dalje gradi?! – pita se građanka/reporterka koja se potpisala kao Sanja  

Mjesto i datum nastanka fotografija:
08.03.2021

Građanka/repoerterka iz Podgorice Gordana Šćepanović predlaže da se u blizini ulaza šetališta koje vodi ka brdu Gorica, na mjestu sa kojeg su uklonjeni kontejneri, istakne natpis da je tu odlaganje smeća zabranjeno. 

“U pitanju je mjesto na brdu Gorica gdje su do skoro bili kontejneri (Ul. Božidara Vukovića-Podgoričanina koja ulazi u park do kapije) u blizini avanturističkog parka. Sada ih nema, ali komšije i dalje odlažu otpad na tom mjestu. Iz kojeg god razloga su kontejneri sklonjeni, bilo bi dobro da ima makar neka tabla sa molbom da se smeće tu više ne odlaže, a postojeći otpad otkloni. U suprotnom ćemo imati veliki i ružan problem, naročito uz pojavu vjetra koji će ga raznijeti po najljepšem dijelu brda/šume”, upozorava Šćepanović.

Čini se da nema brda koje ne gori, a dim i pepeo osjećamo, vidimo i udišemo na čitavoj terotoriji države – upozorava Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Razlozi za to su, prema ocjeni aktivista ove nevladine organizacije, “ nemar, neznanje, ali i loša namjera”.

“U najvećem broju slučajeva radi se o požarima koji nastaju nakon paljenja livada, pašnjaka, biljnog otpada ili bilo koje druge vrste otpada. Požari izazvani na ovaj način, veoma lako se otrgnu kontroli i prošire na velike površine, a nerijetko zahvate i šumski kompleks” , ocjenjuju u CZIP-u, uz niz fotografija dostavljenih Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)    

Zabluda je, prema nihovim riječima, da je paljenje livada i biljnog otpada rješenje već naprotiv, samo donosi štetu i prirodi i ljudima. 

“…Požarima se uništava ogromna količina biljne mase koja je prisutna na livadi, odnosno uništava se kompletna mikroflora i mikrofauna na opožarenom području, ali dolazi i do smanjenja sadržaja humusa u zemljištu i do narušavanja njegove strukture. Osim biljaka, jednako su ugrožene i životinje, koje ovim putem gube svoje stanište”, upozorava CZIP. 

Umjesto paljenja livada, aktivisti ove NVO predlažu da se predvide mjesta za odlaganje biljnog otpada koje će se vremenom razgrađivati, a na kraju biti korisno kao organska materija koja može dodatno obogatiti zemljište. 

“Kada se paljenje poljoprivrednog otpada otrgne kontroli, dešavaju se i šumski požari pri čemu se direktna šteta najčešće predstavlja kao ekonomski problem i izražava se u metrima kubnim izgubljene drvne mase. Međutim, ono što brojevi ne mogu pokazati je stvarni uticaj na ekološku funkciju šume. U potpunosti uništen biljni i životinjski svijet, zagađenje tla i vazduha, posljedice su koje možemo da vidimo i do 70 godina kasnije, koliko je jednoj opožarenoj šumi potrebno da se oporavi”, kažu u CZIP-u.

Podsjećajući da je gotvo  60 odsto teritorije Crne Gore pokriveno šumama, koje se svrstavaju među najkvalitetnije u Evropi, CZIP upozorava da “veliko bogatstvo koje imamo,  nesavjesnim ponašanjem i odnosom prema prirodi, možemo izgubiti bukvalno za jedan dan”.

Uz ocjenu da kaznena politika “gotovo u potpunosti izostaje”, CZIP ocjenjuje da je neophodna bolja međusektorska saradnja komunalne policije i inspekcije, vatrogasnih stanica i lokalnih samouprava, ali i da treba raditi na edukaciji i jačanju svijesti građana o posljedicama paljenja livada i otpada.

Rijeka Željeznica u Baru puna je smeća, polomljenih cijevi, a predio oko nje je zapušten i obrastao travom, javlja za rubriku građani redpšorteri Nađa Vujović. 

Ušće rijeke je, takođe, puno smeća. Voljela bih da vidim uređen dio oko rijeke, pokošenu travu, možda i klupice, šetalište, a prije svega čistu vodu, jer ne mogu da razumijem da se usred centra grada (i to nedaleko od novih, luksuznih višespratnica) nalazi rijeka puna plastike. Kao što se vidi na fotografijama, plastika je pobacana i oko rijeke, a uz ovu zarđalu cijev sve izgleda vrlo ružno i zapušteno, zabilježila je Vujović.

(Fotografija snimljene u Baru 21. Februara 2021. godine)

Do you have an idea for a big story in the public interest? Do you want to explore topics relevant for Montenegro and the EU integration process? Do you want to conduct your story to the highest standards, with training and a quality editorial mentoring from the country and the region that let you explore your subject in depth? Would you like your story to be published in the region, translated into English and to reach wider public?

If the answer to these questions is ‘yes’, now is the time to submit your ideas for investigative articles in the public interest related to the EU integration process. The candidates with the best proposals will undergo a training, which will be held in Montenegro at the end of April 2021.

The training will be followed by a selection process. Three candidates with the best ideas, journalistic skills and knowledge will implement their investigative projects, with a close supervision and mentoring of the editorial team from the country and the region.

After completion of the investigation, all stories will be published at the websites of CIN-CG and BIRN, as well as in a special bilingual publication and e-book.

All journalists from Montenegro who have interest and experience in investigative journalism are eligible to apply. Apart from the training, mentoring and editorial support, the selected applicants will receive € 1,000 bursary for their stories (reduced by approximately 9% tax).

Applications should be submitted by March 26^th, 2021 to: konkurscincg@gmail.com and to assistantcincg@gmail.com. The application form is available online HERE

Should you have any additional questions, please send them to: konkurscincg@gmail.com or assistantcincg@gmail.com.

 Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?

Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći  trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.

Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.

Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.

Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i  uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).

Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.

Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU

Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na   assistantcincg@gmail.com.

Osim što je to zvanično najopasnija djelatnost sa 40 odsto od ukupnog broja povreda na radnom mjestu i 55 odsto od ukupno poginulih, rad u građevinarstvu izaziva i mnoge profesionalne bolesti, ali je zvaničan broj oboljelih u Crnoj Gori – nula. Razlog za to je što se već treću deceniju niko ne bavi evidencijom, analizom i prevencijom profesionalnih oboljenja

Formiranje samostalnog zavoda za medicinu rada, ili posebna služba u okviru Instituta za javno zdravlje (IJZ) trebalo bi da popuni višedecenijsku prazninu u oblasti zaštite i zdravlja na radu. I lista profesionalnih oboljenja će biti usklađena sa evropskim standardima, najavili su iz Instituta za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Ove obaveze, čija realizacija bi trebalo da olakša položaj zaposlenih, poboljša zaštitu i omogući da ostvare svoja prava, bila su dio i prethodne petogodišnje Strategije za unapređenje zaštite i zdravlja na radu, ali su istekom u decembru još jednom ostale mrtvo slovo na papiru.

Iz IJZ, koji je sa Ministarstvom zdravlja i u prethodnoj petoljetki trebalo da kordinira ove aktivnosti, kazali su da će to biti prioriteti i u novoj strategiji 2021-2025, na kojoj je rad usporen zbog izbijanja pandemije COVID-19.

Prilikom nedavne posjete Udruženju zaštite na radu, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, čijem je resoru iz ranijeg Ministrstva rada i socijalnog staranja pripojen i Direktorat zaštite na radu, rekao je da će unapređenje ove oblasti biti prioritet.

Ukoliko konačno dođe do napretka, to bi, prije svih, trebalo da osjete radnici u građevinarstvu. Osim što je to zvanično najopasnija djelatnost sa 40 odsto od ukupnog broja povreda na radnom mjestu i 55 odsto od ukupno poginulih, rad u građevinarstvu izaziva i mnoge profesionalne bolesti, ali je zvaničan broj oboljelih u Crnoj Gori – nula. 

Razlog za to je što se niko već treću deceniju ne bavi evidencijom, analizom i prevencijom profesionalnih oboljenja ni u jednoj djelatnosti, pa ni u ovoj.

Specijalista medicine rada u Domu zdravlja u Podgorici dr Milanka Uščumlić, kaže za CIN-CG, da postoji veliki broj problema u evidenciji i prevenciji profesionalnih oboljenja zbog zanemarenosti medicine rada koja traje još od devedesetih godina prošlog vijeka.

Ključni problemi su, prema njenim riječima, što ne postoji zavod za zdravstvenu zaštitu radnika, koji se godinama najavljuje, zatim zastarjela lista profesionalnih oboljenja, ali i stalno smanjenje broja ljekara medicine rada čija je prosječna starost preko pedeset godina. Poseban problem, bitan i za zaštitu na radu u građevinarstvu, kako ističe, jeste to što u izradi akta procjene rizika na radnom mjestu, koji mora da obuhvati i rizik od dobijanja profesionalnih oboljenja, ne učestvuju ljekari već samo inženjeri zaštite na radu, ili drugih tehničkih zanimanja.

Koliko se u ozbiljnim državama posvećuje pažnja analizama i prevenciji profesionalnih oboljenja pokazuju podaci hrvatskog Centra medicine rada koji svake godine objavljuje detaljne izvještaje sa novim podacima, analizama i preporukama. Sve to se radi, kako je navedeno, da bi se smanjio broj oboljelih kojima će osim zdravlja biti ugrožen i socijalno-materijalni položaj njih i njihovih porodica, a time i smanjili troškovi Fonda za zdravstveno osiguranje i javnih finansija. 

U Hrvatskoj je u 2019. godini utvrđeno deset profesionalnih oboljenja kod građevinskih radnika i svima je uzrok bio kontakt sa azbestom, vrlo kancerogenom materijom koja je bila vrlo značajan građevinski izolacioni materijal sve do prije 20 godina. U 2018. godini bilo je šest utvrđenih profesionalnih oboljenja kod građevinskih radnika.

Analiza hrvatskog Centra o uticaju profesionalnih oboljenja na dužinu trajanja bolovanja, pokazuju da takva bolovanja najduže traju kod građevinskih radnika. Prosječno bolovanje (privremena radna nesposobnost) u Hrvatskoj traje 15,4 dana, dok prosječno bolovanje usljed profesionalnih oboljenja traje gotovo 100 dana. Kod građevinskih radnika bolovanje usljed profesionalnih oboljenja traje čak 279 dana.

Ovaj Centar, koji je dio Hrvatskog zavoda za javno zdravlje, upozorava da loši radni uslovi stvaraju „poremećaje zdravlja koji bitno narušavaju, ne samo radnu sposobnost već i kvalitet života radnika i time utiču i na kvalitet života čitave porodice”, kao i da „profesionalne bolesti generišu trošak u vidu liječenja i bolovanja čak i dugo godina nakon priznavanja statusa profesionalnog oboljenja.”

Doktorica Uščumlić kaže da se u Crnoj Gori niko ne bavi registrovanjem profesionalnih oboljenja, a time ni uticajima na radne sposobnosti, socijalni položaj porodica tih radnika, kao i da bi Fond zdravstva trebalo da ima podatke o troškovima. 

Za CIN-CG su iz Fonda zdravstva, međutim, saopštili da oni nemaju te podatke. Nikakve podatke o profesionalnim oboljenjima nema ni Institut za javno zdravlje, kao ni bilo koja druga institucija, jer je dosadašnjim strategijama taj posao trebalo da bude u nadležnosti zavoda za medicinu rada, koji nikako da se osnuje.

Predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala Nenad Marković kazao je za CIN-CG da postoje veliki problemi u zaštiti od mogućih profesionalnih oboljenja, jer na zastarjeloj listi nema ni nekih novih materijala koji potencijalno mogu biti opasni, kao ni zdravstvenih problema čiji je uzrok stres na poslu.

„Ako oboljenja nema na spisku, nema ga ni u aktima o procjeni rizika, odnosno ni zaštite od njega. Zavod za medicinu rada nikako da se osnuje, pa oni koji imaju zdravstvene probleme i koji sumnjaju da je uzrok problema u njihom radnom okruženju moraju da idu na Institut u Beograd da bi to pokušali da dokažu. U praksi imamo slučajeva da iako se u Beogradu dokaže postojanje profesionalne bolesti, da to domaće institucije ne priznaju”, naveo je Marković.

On predlaže da bi privremeno rješenje, dok se ne formira zavod medicine rada sa svim potrebnim kadrovima i ne usvoji nova lista profesionalnih oboljenja, bilo da se sa Srbijom potpiše međudržavni sporazum kojim bi se definisao način priznavanja profesionalnih oboljenja pred Institutom u Beogradu.

Što se tiče verifikacije profesionalnih oboljenja utvrđenih na Institutu u Beogradu, Uščumlić je kazala da se u praksi to veoma teško sprovodi, jer ta ustanova radi u okviru pravnog i regulacionog sistema druge države i njegova rješenja ne moraju biti prihvaćena od crnogorskih institucija.

Prema Strategiji iz 2015, podsjeća dr Uščumlić, zavod za medicinu rada trebalo je da počne sa radom 2016. godine.

„Pravilnik o profesionalnim oboljenjima iz 2004. godine je zastario i ima svega 56 priznatih oboljenja. Hrvatski ima mnogo više i kod njih postoji takozvani otvoreni dio gdje se svako novo oboljenje, za koje se utvrdi da je nastalo usljed loših uslova rada, uvrsti na listu. Na našoj listi nema takozvanih profesionalnih bolesti 21. vijeka, koje nastaju usljed stresa i mobinga na radnom mjestu. Njih ima i u građevinarstvu, jer je značajan broj radnika angažovan na crno, ili po ugovorima na mjesec ili dva uz osiguranje na minimalac. Pod stalnim su strahom od poslodavca, koji gledaju da štede na svemu, što utiče i na njihovo zdravlje, koncentraciju, a time i na greške što izaziva i nesreće“, navela je Uščumlić.

Ona vjeruje i da je broj povreda u građevinarstvu mnogo veći od onog što se u javnosti registruje, jer se zbog velikog broja radnika na crno, ali i uticaja i prijetnji poslodavaca, mnoge ne prijavljuju.

„A tek koliko je teško usljed svih ovih razloga utvrditi postojanje profesionalnih oboljenja“, kazala je Uščumlić. 

U prethodnoj strategiji je objašnjeno zbog čega je zaštita na radu od velikog javnog značaja.

„Zdrava, motivisana i zadovoljna radna snaga je važna za socijalnu i ekonomsku dobrobit svake države. Zaštita i zdravlje na radu doprinose većem zadovoljstvu zaposlenih, većoj produktivnosti i većoj zainteresovanosti za ostvarivanje organizacionih ciljeva i interesa. Nizak nivo zaštite i zdravlja na radu utiče na: sniženje motivacije, smanjenje radnog učinka, povećanje fluktuacije, povećanje broja povreda na radu, povećanje stope bolovanja i povećanje stope invaliditeta. Povrede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom smanjuju bruto domaći proizvod i smanjuju dobrobit države i drugih subjekata”.

Kreatori dosadašnje politike su, očigledno, razumjeli problem, ali nisu pokušali da ga riješe. Na potezu je nova vlast. 

Stradaju pluća, zglobovi i kičma

Najteže, a po podacima iz Hrvatske, i najčešće profesionalno oboljenje u građevinarstvu je azbestoza pluća, koja je priznata i na crnogorskoj listi.

Azbest je izolacioni materijal, veoma krhak i koji se i samim dodirom mrvi u mikro vlakna. Udisanjem tih vlakana, kako je navedeno u opisu na listi, dolazi do poremećaja plućne ventilacije. Uščumlić navodi da Svjetska zdravstvena organizacija azbest tretira kao jednog od čestih izazivača kancera.

„Taj materijal više ne smije da se koristi, ali ga ima u starim zgradama gdje radnici prilikom njihovog rušenja ili rekonstrukcije mogu doći u kontakt sa njim. Ako postoje i sumnje da ga ima, radnici bi morali da nose posebne maske, dok bi sam azbest morao da se na zakonom pripisan način skladišti i uništi“, kazala je Uščumlić.

Ona navodi da profesionalna oboljenja na spisku nijesu navedena prema djelatnosti, već prema opasnostima od određenih štetnih dejstava.

„Građevinski radnici mogu biti u dužem periodu u kontaktu sa nekim hemijskim jedinjenjima ili prašinom u kojoj se nalaze štetne materije što izaziva trovanja i oštećenja krvi, krvotoka, nervnog sistema, disajnih organa, bubrega... Mogu biti dugo izloženi radu pod bukom i vibracijama. Sve to u dužem vremenskom periodu izaziva određene zdravstvene probleme. Usljed čestog i dugotrajnog nošenja tereta ili prilikom dugotrajnog rada u nepravilnom položaju što je prisutno kod keramičara i parketara može doći do oštećenja zglobova, kičme...“, istakla je Uščumlić.

U Beograd po dijagnozu

U Strategiji za unapređenje medicine rada za period 2015-2020, je navedeno da je u 2014. bilo ukupno 476 invalidskih penzionera od čega zbog profesionalnih bolesti na radu penziju primaju 43 korisnika. Njihova prosječna penzija je 325 eura, što Fond godišnje košta 168 hiljada eura. Iako je ova strategija istekla nova još nije napravljena, pa nema ni svježih podataka.

Ne postoje ni podaci u kojim djelatnostima su oni dobili to profesionalno oboljenje. Navedeno je i da je od početka 2011. do kraja 2015. godine utvrđeno svega pet profesionalnih oboljenja, a da je dvoje radnika za tih pet godina otišlo u penziju usljed utvrđivanja profesionalnog oboljenja.

U ovoj strategiji se priznaje da se verifikovanja profesionalnih bolesti zaposlenih iz Crne Gore ostvaruje u Institutu za medicinu rada i radiološku zaštitu u Beogradu, da postoji manjak ljekara iz medicine rada i da je lista profesionalnih bolesti nedovoljna i zastarjela. I pored toga nijedan od ovih problema nije riješen u proteklih pet godina.

Goran KAPOR

Većinskim odobravanjem u javnosti i tek ponekim negativnim komentarom na račun iznevjerenih “tradicionalnih vrijednosti društva”, propraćeno je početkom jula prošle godine u crnogorskom parlamentu izglasavanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. 

Uprkos pravdanju pojedinaca iz parlamentarne većine da “tako Evropa traži”, kao i činjenici da su se od glasanja uzdržali predstavnici nacionalnih, srpskih, albanskih i bošnjačkih stranaka, crnogorsko društvo je napravilo značajan korak u odnosu na stanje prije nekoliko godina kada kordoni policije nijesu mogli da spriječe nasilje nad učesnicima parade ponosa.

“Ok, dobro je što i gej osobe imaju sad pravo na bračnu zajednicu, ali što to toliko heterovcima predstavlja problem?... Živela sloboda u Crnoj Gori, smrt bajatostima i zatucanosti” bio je jedan o doskora nezamislivih onlajn komentara ispod vijesti o glasanju, koji je zasjenio cinizmom prikriveni govor mržnje.  

Polovinom oktobra objavljeno je da je jedrilica sa 52 migranta privedena u crnogorsku Luku Zelenika. Uprkos tome što se broj migranata od 807 koliko ih je ušlo u Crnu Goru 2017. godine, povećao na više od deset hiljada u prošloj godini, oni se nijesu našli na meti “hejtera”. Namjere izbjeglica nijesu da ostanu u Crnoj Gori, nema zabilježenih značajnijih incidenata sa lokalnim stanovništvom, a vlasti im obezbjeđuju smještaj i osnovne uslove. Negativni komentari su usmjereni na kriminalce koji ih iskorištavaju.

“Svaka čast! Samo da se otkrije ko je organizator i logistika cijele operacije, a ne da kao po običaju, ispašta žrtvena jagnjad”, ilustruje to jedan od komentara.

U aktuelnoj debati o izmjenama izbornog zakona razmatra se i mogućnost da u parlament uđu i politički predstavnici Roma i Egipćana. Primjenom principa “afirmativne akcije”, za ovu populaciju, umjesto cenzusa od tri odsto glasova, važio bi svega 0,35. To se već primjenjuje u slučaju hrvatske manjine. Predlog za sada ima podršku svih učesnika u debati, bez negativnih komentara u javnosti.

Kada ovo ne bi bili izolovani primjeri, mogao bi se steći utisak o značajnoj emancipaciji crnogorskog društva. Realnost je, međutim, drugačija. 

Govorom mržnje kontaminirano je javno mnjenje, stereotipi iznova nadjačavaju glas razuma, a dodatno su produbljene podjele u društvu, kao refleksija zbivanja protekle godine. Počelo je protestima zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je predviđao oduzimanje imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), zatim smjenom 30-godišnje vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) na parlamentarnim izborima u avgustu, i na kraju je formiranjem heterogene vladajuće koalicije sastavljene od građanskih, umjereno i ultra srpskih nacionalističkih partija.     

Trujumfalizam dijela pobjednika iz redova srpskih nacionalista, duge povorke, vatrometi, mahanje zastavama Srbije i isticanje crkvenih simbola izazvali su snažne reakcije druge strane, odakle je uzvraćeno takozvanim patriotskim skupovima “za odbranu Crne Gore”, iza kojih je, iako zvanično bez organizatora, prema brojnim indicijama, stajala bivša vlast. 

Sve je to podsticano i zapaljivim govorima, porukama istaknutih nacionalista iz Srbije o toma da treba ujediniti “srpski svet”, odnosno Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku, srušiti mauzolej na vrhu planine Lovćen u kojoj se nalazi kripta sa ostacima crnogorskog pjesnika i vladara Petra Petrovića Njegoša i obnoviti kapelu koju je na tom mjestu svojevremeno izgradio jugoslovenski kralj Aleksandar Karađorđević . 

Svoj doprinos sa druge strane dao je aktuelni predsjednik države i poražene Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, hrabreći svoje pristalice da će Crnu Goru braniti i “iz šume ako treba”.  

“Pa kako mislite da se Crna Gora odbranila kroz prethodne vekove, otkud Crnoj Gori deset vjekova državnosti? Tako što nije branjena u parlamentu, nego je branjena oružjem, branjena je u šumi. Prema tome ako neko misli da može da nam oduzme naš krov nad glavom, radićemo ono što biste i vi radili, kada bi neko došao da vam mimo vaše volje, ruši vaš krov nad glavom, to je logično“, rekao je Đukanović, gostujući na FACE TV.

Kao pandan srpskim nacionalističkim organizacijama, koje ističu svoju klerikalnu, a često i četničku tradiciju i znamenja, uprkos tome što su njihovi prethodnici u Crnoj Gori označeni kao kolaboracionisti fašista u Drugom svjetskom ratu, nikle su organizacije sa prefiksom “crnogorski”. To su razni “patriotski savezi”, ali i “komitski”, kako su označavani pobunjenici, koji su se prije jednog vijeka pobunili protiv gašenja Kraljevine Crne Gore i njenog pripajanja Srbiji.

Govor mržnje obiluje i novim jezičkim kovanicama, pa se tako u dijelu medija koji podržavaju ultranacionalističko srpsko krilo, poput portala In4s.me i Borba.me uz negiranje crnogorskog identiteta, umjesto Crnogorci, koristi i podrugljiv naziv “milogorci” (prema imenu predsjednika Crne Gore).

Na drugoj strani, pored sterotipa da su svi Srbi jednako četnici, pojavio se i termin “ravnogorska fukara”. Povezan je sa imenom planine u Srbiji Ravna Gora gdje je 1941. godine pukovnik Dragoslav Mihailović poveo pristalice koje nijesu prihvatile kapitualciju Jugoslovenske vojske. Sa ovih adresa uz pominjanje crnogorske vlade, redovno se dodaje da je ona klerikalno-izdajnička  (portal Aktuelno.me). 

Doprinos govoru mržnje nedavno je dala i liderka Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković, inače profesorica na Pravnom fakultetu koja je u parlamentu Srbe u Crnoj Gori nazvala “posrbicama”. To je aluzija na naziv “poturice”, koji se uvredljivo koristio prije 200 godina za Crnogorce koji prelaze u islam.     

Na liniji vatre, između ovako suprotstavljenih strana, najviše su oni koji ne pristaju na podjele i jezik uvreda i mržnje. Njima je sa oba pola namijenjena jedinstvena etiketa – izdajnici. Pored nezavisnih medija i NVO, tome su posebno izloženi predstavnici Ujedinjene reformske akcije (URA), stranke građanske provenijencije, najmalobrojnije članice vladajuće koalicije. Pripadnici URA su stari Zakon o slobodi vjeroispovijesti i djelovanje vlasti označavali diskrimanatornim po SPC i građane srpske nacionalnosti, ali se sada i u novoj vlasti protive da klatno pođe na drugu stranu. Uz svakodnevne pritiske i prijetnje, kojima je izložen lider URA i potpredsjednik nove Vlade Dritan Abazović, što ispituje i tužilaštvo, ilustrativan je primjer funkcionera stranke Filipa Adžića. On i porodica, pored verbalnih, izloženi su i fizičkim prijetnjama na Cetinju gdje živi, zbog toga što je trebalo da u parlamentu glasa za ukidanje spornih djelova iz Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji se tiče imovinskih prava SPC. Pod pritiskom koji je trpjela i njegova porodica, Adžić je napustio parlament i završio kao savjetnik Abazovića u kabinetu potpredsjednika Vlade.

“Pitaćemo naše rođake Adžiće iz Đinovića, što misle: jesu li na Tvojoj strani protiv Crne Gore ili mojoj i njihovoj za Crnu Goru. Ja sam na pravoj, a ti na pogrešnoj strani istorije. Jer Ti si objektivo izdao Crnu Goru…” napisao je otvorenom pismu Filipu Adžiću na portalu Cdm.me istoričar Novak Adžić.

Bivša vlast, prije svega Đukanović objašnjavajući poraz, ne krije gorčinu ni prema međunarodnoj zajednici, optužujući je, da je nijemo gledala upliv vlasti iz Srbije u izborna i druga dešavanja u Crnoj Gori. Slijedeći ovu nit, na meti govora mržnje, ad hominem, našla se i američka ambasadorka Džudit Rajzing Rajnke, koju je u autorskoj emisiji na Javnom servisu novinarka Tamara Nikčević, pozivajući se na svoj izvor, optužila da je “na privatnoj večeri projektovala da će predsjednik Milo Đukanović izvesti tenkove na ulice nakon izbora 30. avgusta”.

"To ne da je neozbiljno, nego ja ne znam sa čime se to graniči", prokomentarisala je Nikčević i pitala "da li je moguće da jedna tako velika zemlja pošalje u Crnu Goru takvu ambasadorku".

Savjet javnog servisa je osudio ovaj gest, novinarka se izvinila “ako je uvrijedila ambasadorku”, ali je ostao utisak da je televizija koju finansiraju svi građani, prepoznata kao medijska batina prethodne vlasti, dodatno pomjerila granice u tolerisanju govora mržnje.

U opštoj razmjeni vatre, ostalo je nedorečeno i neistraženo ko je i za čiji račun, odmah poslije izbora, slao poruke mržnje Bošnjacima i Albancima, kamenovao džamije i ispisivao grafite, prijeteći da bi im se promjenom vlasti moglo desiti isto što i sunarodnicima u Srebrenici u Bosni i Hercegovini gdje je više od osam hiljada strijeljala vojska Radovana Karadžića i Ratka Mladića. 

Đukanović je odbio da potpiše izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti i neke druge odluke parlamenta, odbacujući i odluke Vlade o smjeni ambasadora i promjeni komandnog kadra u Vojsci Crne Gore. Uprkos pokušajima da se nove vlasti dogovore sa njim, kohabitacija i dalje ne izgleda kao moguća misija. Tim prije, što u martu slijede lokalni izbori u Nikšiću, gradu drugom po veličini u Crnoj Gori, pa suprostavljeni polovi strahuju da bi svaka saradnja mogla, da pošalje poruku biračima o sopstvenim slabostima. 

Crna Gora će zbog svega, još neko vrijeme biti zarobljenik prošlosti, stereotipa i nedovoljno snažne alternative da efikasno suzbije govor mržnje.

 Slavoljub Šćekić,
glavni i odgovorni urednik
Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) 

Tekst je objavljen u okviru projekta Reporting Diversity Network 2.0, koji realizuje Media Diversity Institute iz Londona u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Mrežom za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM), Centrom za istraživačko novinarstvo Bosne i Hercegovine, Institutom za komunikacione studije Skoplja (ICS) i Novinskom agencijom KosovaLive.