U lokalnim parlamentima Tivta, Kotora i Herceg Novog i dalje je dominantan broj muškaraca, ali žene rukovode većim brojem službi i uprava. Bez obzira na nacionalnu pripadnost, sve žene žele promjene u zdravstvu, obrazovanju, zaštiti životne sredine... - kaže Bernarda Moškov, odbornica SDP-a u tivatskom parlamentu

Opštine u Boki pozitivan su primjeri lokalnih uprava u kojima žene imaju ravnopravan položaj sa muškarcima koji, doduše, još čuvaju dominaciju u parlamentima. One čine više od polovine ukupnog broja zaposlenih i dominiraju među rukovodećim i ekspertskim kadrom.

O zastupljenosti žena iz redova nacionalnih manjina u opštinama nema preciznih podataka jer, kako su iz lokalnih uprava rekli za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), zaposleni nijesu dužni da se izjasne o tome.

Iz Tivta, poslije nekoliko sedmica čekanja, uz šture podatke o ukupnoj zastupljenosti žena, rekli su da su dužni da obezbijede tajnost svih ličnih podataka, pa ne bi mogli da saopšte i one o nacionalnoj pripadnosti ,,bez saglasnosti svakog zaposlenog”.

,,Žene u politici imaju drugačije prioritete u odnosu na muškarce, a u tome nije presudno da li su iz većinskog naroda ili nacionalnih manjina. Sve žene žele promjene u oblastima kao što su zdravstvo, obrazovanje, zaštita životne sredine i slično“, ocijenila je u razgovoru za CIN-CG odbornica u tivatskom parlamentu Bernarda Moškov.

Iz službe, Siniše Kusovca, predsjednika Opštine Tivat i opštinskog  DPS-a, saopštili su da je na neodređeno vrijeme u lokalnoj upravi, od 165 zaposlenih 97 žena, od kojih 20 na rukovodećim pozicijama ,,sekretarki, rukovoditeljki i šefica unutrašnjih organizacionih jednica”.

Kusovac  je na čelu lokalne uprave zamijenio partijsku koleginicu dr Snežanu Matijević, koja se povukla prije dvije godine pod pritiskom DPS-a, jer nije htjela da potpiše odluku o tome da se investitor Porto Montenegra oslobodi 5,6 miliona eura komunalnih troškova. On je potpisao.

Od ukupno devet sekretarijata u Opštini Tivat, žene upravljaju u sedam: za opštu upravu, finansije i lokalne javne prihode, planiranje prostora i održivi razvoj, za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost, kulturu i društvene djelatnosti, za mlade, sport i socijalna pitanja i za imovinu.

,,Predsjednik opštine, predsjednik Skupštine i dva potredsjednika su muškarci, ali su rukovodioci većine sekretarijata žene. Od osnivanja, Turističkog organizacijom oduvijek su rukovodile žene, a dugi niz godina bile su i na čelu Centra za kulturu. One se nisu izjašnjavale nacionalno, jer se od njih to nije tražilo”, objašnjava Moškov.

Zakon o izboru odbornika i poslanika propisao je da na izbornoj listi mora biti najmanje 30 odsto kandidatkinja. U tivatskom parlamentu je trenutno 12 žena od ukupno 32 odbornika. Moškov ističe da nije sigurna koliki je to zapravo doprinos žena razvoju društva: ,,Naizgled, svaka partija vodi računa o rodnoj ravnopravnosti, ali je upitno da li će njihova riječ biti vrednovana, ili će se pretvoriti u partijske poslušnike”.

Položaj žena u politici, ocjenjuje Moškov, biće poboljšan kada se to desi i sa ženskim i sveukupnim ljudskim pravima.

,,Žene predstavljaju 50,2 odsto populacije i njihovo nedovoljno odlučivanje predstavlja gubitak za društvo. Tradicionalno shvatanje položaja žene u društvu u budućnosti mora biti promijenjeno na način na koji će i muškarci i žene u porodici imati jednaku odgovornost, a ženski rad u kući biti odgovarajuće vrednovan”, ocjenjuje Moškov.

 Kad se traži struka

U kotorskoj lokalnoj upravi ukupno radi 108 žena, ili 64,28 odsto zaposlenih, kao i 60 muškaraca. Predsjednik opštine je, ipak, muškarac. Poslije političkih turbulencija prošle godine, sada je to Željko Aprcović iz DPS-a, koji je izabran umjesto demokrate Vladimira Jokića. Ranije je opštinu vodila Marija Ćatović.

Žene obavljaju funkcije potpredsjednice i glavne administratorke, devet je na nivou visoko rukovodnog kadra (sekretarke sekretarijata i pomoćnice sekretara), pet predstavlja ekspertsko rukovodni kadar (rukovoditeljke, koordinatorke ili šefice kabineta), 65 su ekspertkinje, samostalne savjetnice i savjetnice, a 19 obavlja izvršne poslove - samostalne referentkinje i referentkinje. Četiri žene u Opštini Kotor zaposlene su kao čistačice.

Pravo na naknadu zarade nakon prestanka mandata u periodu od godinu dana koriste još četiri žene koje su obavljale funkcije potpredsjednice, sekretarke Skupštine, direktorice Informacionog centra i pomoćnice sekretara Sekretarijata za opštu upravu.

U kotorskom parlamentu od 33 mjesta odbornice zauzimaju deset mjesta, a sekretarka je Dušanka Banićević.

,,Žene u Kotoru i te kako učestvuju u donošenju odluka važnih za funkcionisanje organa lokalne samouprave. Obavljaju odgovorne i složene poslove, što dokazuje činjenica da ih je najviše zaposleno kao ekspertski kadar. To što je devet žena zaposleno na nivou visoko rukovodnog kadra pokazuje stepen njihove participacije u Opštini na poslovima rukovođenja i organizovanja rada organa lokalne uprave, jer i tu su većina u odnosu na muškarce”, kaže za CIN-CG Tamara Crepulja, portparolka Opštine Kotor.

Od ukupnog broja zaposlenih u organima uprave Opštine Herceg Novi žena je 152 ili 56, 92 odsto. Najveći broj, 90 odsto, zaposleno je na ekspertsko-rukovodnim, ekspertskim i izvršnim pozicijama.

Od 18 rukovodećih mjesta u sekretarijatima, direkcijama i službama lokalne uprave žene zauzimaju 11, ili 61.11 odsto. One su na čelu četiri od sedam sekretarijata, vode jedinu direkciju i šest od ukupno 10 službi.

U Skupštini opštine je deset odbornica, što je 29.4 odsto od ukupnog sastava lokalnog parlamenta. U radnim tijelima Skupštine opštine od 57 mjesta žene zauzimaju 16, odnosno 28,07 odsto.

 Gradonačelnica tek u trećem vijeku

Herceg Novi je ranije imao i predsjednicu Opštine Natašu Aćimović, koja je bila na toj funkciji od 2015. do 2017. godine. Ona je bila prva i za sada jedina jedina žena na ovoj funkciji u dugoj tradiciji grada, još od 1865. godine, kada je postavljen  prvi gradonačelnik konte Đorđe Vojnović.

Trenutno su žene na funkcijama potpredsjednice Opštine i potpredsjednice Skupštine.

Službom komunalne policije i inspekcijskog nadzora Opštine Herceg Novi rukovodi načelnica, Marija Bošković, jedina žena na toj funkciji u Crnoj Gori.

Od ukupno 14 rukovodećih mjesta u privrednim društvima, ustanovama i agencijama čiji je osnivač opština, žene zauzimaju osam, što je 57.14 odsto. I među zaposlenim u ovim kolektivima njih je oko 58 odsto.

,,Sve žene zaposlene u organima novske lokalne uprave imaju u potpunosti ravnopravan položaj sa kolegama, jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i sloboda, za korišćenje ličnih znanja i sposobnosti i ostvaruju jednake koristi od rezultata rada, u skladu sa pozicijama na kojima se nalaze”, kažu za CIN-CG iz kabineta Stevana Katića, predsjednika Opštine Herceg Novi.

Novska vlast je imenovala i Savjet za ravnopravnost polova, koji prati stanje u ovoj oblasti i ima mogućnost predlaganja mjera za poboljšanje uslova. Lokalna uprava ima i koordinatorku za rodnu ravnopravnost.

,,Zakon o rodnoj ravnopravnosti i upotreba rodno senzitivnog jezika u potpunosti se poštuju prilikom rada i zapošljavanja, kao i donošenja svih odluka, akcionih planova i pravilnika, u aktima o zasnivanju radnog odnosa, aktima o izboru, imenovanju, odnosno postavljenju, aktima o raspoređivanju službenika, u svim nazivima radnih mjesta, zanimanja, zvanja i funkcija”, kažu iz Katićevog kabineta.

Herceg Novi je prva opština u Crnoj Gori, gdje je u okviru budžeta, opredijeljena linija za podršku ženskom preduzetništvu. Novac se dodjeljuje za biznis ideje kojima se podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđa otvaranje novih radnih mjesta, podupire razvoj poljoprivrede, ruralnog područja i organske poljoprivredne proizvodnje, razvija turizam, doprinosi valorizaciji kulturnog potencijala, očuvanju životne sredine i održivog razvoja. Prošle godine za ove namjene opredijeljeno je 15 hiljada eura.

,,Imajući u vidu da je žensko preduzetništvo prepoznato je kao jedan od važnih uslova za ukupni ekonomski razvoj i uspostavljanje pune rodne ravnopravnosti, uveli smo ovu liniju i omogućili ženama sa područja opštine da konkurišu za sredstva u cilju razvoja sopstvenog biznisa”, naglašavaju iz kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi.

Andrea JELIĆ

Nakon dvomjesečne obuke koju je pohađalo 22 pripadnika/ca RE populacije, njih petoro je sklopilo ugovore o radu sa Centrom za istraživačko novinrstvo Crne Gore (CIN-CG) kako bi nastavili obuku za poslove u medijskoj industriji. Odabrani polaznici/e učiće se različitim poslovima od grafičkog dizajna, kamermana, preko rada na portalu i obrađivanja vijesti do pisanja kompleksnih istraživačkih priča.

Oni će se obučavati u više medija: CIN-CG-u, TV Vijesti, Portalu Vijesti, Monitorovom centru za medije i demokratiju (MCMD) i nedjeljniku Monitor.

Tim iskusih trenera radiće sa svakim od njih pojedinačno, a cilj je usvajanje vještina i znanja kako bi mogli da se integrišu i rade u crnogorskim medijima.  

Trening i rad u medijima pripadnika/ca RE populacije sprovodi se u okviru projekta: „Osnaživanje RE zajednice za pristup tržištu rada“ koji finansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore.

Nosilac projekta je CIN-CG, a partneri su MCMD, dnevnik Vijesti i TV Vijesti. Projekat je počeo u januaru i trajaće do kraja godine.

Podatke Agenciji za sprečavanje korupcije, pored ministara i poslanika, ne daju čak i predsjednik njenog Savjeta Momčilo Radulović i član Zlatko Vujović, pa i v.d. direktora Savo Milašinović

Za četiri godine rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), iako konstantno raste broj političara i javnih službenika koji prijavljuju svoje prihode i imovinu, istovremeno značajno opada procenat onih koji dozvoljavaju uvid u svoje bankovne račune - pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Broj javnih funkcionera koji daju saglasnost za uvid u račune, od osnivanja ASK-a u januaru 2016. godine, opao je za 16 odsto, dok je broj državnih službenika koji se odlučuju za ovaj oblik transparentnosti manji za 11 odsto, pokazuju godišnji izvještaji o radu.
Na čelu sve brojnije kolone je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji od osnivanja Agencije, prema dostupnim imovinskim kartonima, nije davao saglasnost na uvid u bankarske račune, a nije odgovorio ni na zahtjev CIN-CG da objasni svoje razloge. Saglasnost je dao njegov generalni sekretar Slavoljub Stijepović, ali nije šef kabineta Miodrag Radović.
Premijer Duško Marković slijedio je partijskog šefa prve dvije godine i nije davao saglasnost, ali je u međuvremenu svoje račune učinio dostupnim Agenciji.
Među onima koji kriju pristup računima, pored predsjednika države, nije samo više od trećine ministara i poslanika, nego i predsjednik Savjeta Agencije Momčilo Radulović i član ovog tijela Zlatko Vujović. Od osnivanja ASK-a saglasnost nije dao ni v.d. direktora ove institucije Savo Milašinović, a nije ni odgovorio na pitanje CIN-CG o razlozima ovakvog postupanja.
Vujović, koji je u prilici da sve posmatra iznutra, rekao je da saglasnost nije dao jer u ovom trenutku nema povjerenja u Agenciju. Njegovi prihodi su, kako je kazao za CIN-CG, uredno prijavljeni u imovinskom kartonu, ali ocjenjuje da rashodi nisu mjera transparentnosti.
“Da imam povjerenja da ti podaci neće biti zloupotrijebljeni, dao bih saglasnost. Ako dozvolite pristup rashodima, svako može rekonstruisati vaše kretanje, navike, kontakte... To može biti predmet velike zloupotrebe, posebno u hibridnim političkim sistemima kao što je Crna Gora”, kazao je Vujović za CIN-CG.
Momčilo Radulović je u izjavi za CIN-CG istakao da “davanje saglasnosti nije obaveza javnog funkcionera, već mogućnost”.
“Javnost svakako ima uvid u moje prihode, i tu obavezu sam ispunio kao predsjednik Savjeta Agencije. Ne smatram da moram dopustiti uvid i u moje rashode, jer je to privatna stvar”, kazao je Radulović.
Prilikom predavanja imovinskih kartona, Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima o svim računima bankarskih i drugih finansijskih institucija, koja se koristi isključivo u svrhu provjere podataka iz kartona.
Od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasnost za uvid u bankarske račune nijesu dala 33 predstavnika građana.
U parlamentarnoj većini, od 36 poslanika Demokratske partije socijalista, saglasnost nijesu dali Marta Šćepanović, Petar Ivanović, Marija Ćatović, Ana Nikolić, Maja Bakrač, Halil Duković, Predrag Sekulić, Bogdan Fatić, Branko Čavor, Luiđ Škrelja, Nada Drobnjak, Jovanka Laličić, Radule Novović, Miloš Nikolić, Žana Filipović i Nada Nenezić.
Saglasnost nije dao nijedan od njihovih koalicionih partnera, predsjednik parlamenta Ivan Brajović i Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, Andrija Popović iz Liberalne partije, Ervin Ibrahimović i Nedžad Drešević iz Bošnjačke stranke, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, kao ni Genci Nimanbegu iz koalicije “Albanci odlučno”.
Osim poslanika LP-a, ostali nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome zašto izbjegavaju pravo na veću transparentnost.
Popović je istakao da poštuje sve obaveze propisane Zakonom, ali je napomenuo da je davanje saglasnosti “samo pravo, ne i obaveza javnog funkcionera”.
“Uostalom, shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, prilikom zaključivanja poslovnog odnosa sa bankama utvrđuje se da smo politički eksponirana lica, to su i članovi naše uže porodice, a banke i nadležni organi su u obavezi da prate sve naše novčane transakcije i procesuiraju eventualno sumnjive”, kazao je Popović za CIN-CG.
Iako, uglavnom, imaju kritičan stav prema Agenciji, manje je poslanika opozicije koji imaju problem da daju Agenciji uvid u račune.
Saglasnost su dali svi sadašnji poslanici Demokratske Crne Gore, Demosa, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije. To nisu uradili poslanici Socijalističke narodne partije Srđan Milić i Danijela Pavićević i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, dio poslanika Demokratskog fronta Jovan Vučurović, Milun Zogović, Veljko Vasiljević i Aleksandra Vujičić, kao ni Ranko Krivokapić i Draginja Vuksanović Stanković iz SDP-a.
Srđan Milić kazao je da “ovoj i ovakvoj Agenciji ne daje saglasnost, jer rade na nezakonit i selektivan način”. On predlaže i da se promijeni Zakon i da se saglasnost za uvid u bankarske račune odnosi na sve članove porodice, a ne samo na javnog funkcionera.
“Naravno, kada bi postojala zakonska obaveza, uz punu informisanost o svim računima kojima raspolažu i javni funkcioneri i članovi njihovih porodica, uradio bih to bez razmišljanja, jer nemam što da krijem”, kazao je on za CIN-CG.
Njegova stranačka koleginica Danijela Pavićević kazala je za CIN-CG da je spremna da promijeni mišljenje i da saglasnost Agenciji, ali ima jedan uslov:
“Kada budu svi oni iz vladajuće partije, zajedno sa članovima porodica, prikazali svu svoju imovinu - i račune van Crne Gore - uz mogućnost provjere istinitosti podataka, odmah ću dopustiti uvid u moje, jer nemam što da krijem”.
U Vladi saglasnost za uvid u bankarske račune, pored premijera Markovića, dalo je još deset članova njegovog kabineta.
To, međutim, nisu uradli potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, kao i ministri Predrag Bošković, Damir Šehović, Kenan Hrapović, Osman Nurković, Aleksandar Bodanović, Kemal Purišić i Mehmet Zenka.
Oni nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome zašto nisu iskoristili ovu mogućnost.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ocijenila da je “broj javnih funkcionera koji su dali opcionalnu saglasnost Agenciji za pristup njihovim bankovnim računima u svrhu provjeravanja dostavljenih podataka iz izvještaja o prihodima i imovini opao 2018. godine sa 71 na 60 odsto javnih funkcionera i sa 75 na 69 odsto državnih službenika”.
“Broj članova Vlade koji su dali takve opcionalne saglasnosti ostaje ograničen na 10”, navodi se u godišnjem nalazu.
Na broj saglasnosti među visokim članovima Vlade Briselu je ukazao Institut alternativa (IA).
Istraživačica javnih politika u IA Ana Đurnić ističe da sve veći broj funkcionera koji ne žele da im Agencija provjerava račune može da znači jednu od dvije mogućnosti - da nešto kriju, ili da ne vjeruju instituciji koja bi te račune kontrolisala.
“Koja god od ove dvije situacije bila, situacija je zabrinjavajuća. Ovakvo stanje znači da Crna Gora niti je postigla potpuno ili makar veliko povjerenje u rad takozvanih nezavisnih institucija kakva je, makar na papiru, Agencija, niti je obezbijedila pravično i nepristrasno postupanje ovih institucija i neprikosnovenu vladavinu prava koja bi jačala povjerenje. Sve su ovo uslovi koji se moraju ispuniti na putu pristupanja Evropskoj uniji”, kazala je Đurnić za CIN-CG.
Brojnim istraživanjima javnog mnjenja o radu ASK mjereno je povjerenje građana, dakle - spolja.
Đurnić, međutim, ističe da ovakvi brojevi ukazuju i da nema povjerenja “iznutra”, odnosno da ni Vladini fukcioneri ne vjeruju ovoj instituciji dovoljno da bi joj “povjerili” svoje bankovne račune.
“I na kraju, vidimo da načelo ‘vodi primjerom’ u Crnoj Gori ne funkcioniše. Ako najviši javni funkcioneri nisu Agenciji dali pristup računima, kako da očekujemo da to urade njihovi pomoćnici, savjetnici i slično? Ne smijemo zaboraviti ni da je bivši prvi čovjek ASK-a Sreten Radonjić proveo dvije godine na čelu te institucije bez želje da omogući zaposlenima da mu provjeravaju račune”, rekla je Đurnić.
Svijest o značaju ovog i sličnih antikorupcijskih instrumenata mora postojati na najvišim nivoima svih grana vlasti, kod čelnika institucija kojima bi integritet trebalo da bude drugo ime, a onda i kod svih ostalih. U suprotnom, ističe predstavnica IA, pitanje integriteta i borba protiv korupcije ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

Abazović: Htjeli su da mi namjeste aferu

Zbog zloupotrebe date saglasnosti za uvid u račune, lider URA Dritan Abazović je tužio i dobio Agenciju na sudu.
Abazović je za CIN-CG kazao kako je smatrao svojom moralnom obavezom, kao neko ko obavlja javnu funkciju, da Agenciji da saglasnost, ali su, kako je kazao, umjesto profesionalnog odnosa pokušali da mu namjeste aferu.
“ASK je htio da iskonstruiše da sam navodno sakrio od njih 20.000 eura na svom računu koji im je u bilo kom momentu bio na raspologanju. Dakle, takav gebelsovski amaterizam naravno nije uspio. Da stvar bude gora, priču o tome kako sam navodno skrivao novac od ASK-a čuo sam na jednoj svadbi. ‘Spiker’ Pink M Sreten Radonjić našao je tada da ‘puni’ kafane i ulice netačnim informacijama koje su imale za cilj agitovanje za DPS i degradaciju mene kao istaknutog opozicionara”, kazao je Abazović za CIN-CG.
Nakon toga, on je pokrenuo sudski proces protiv Agencije i njenog tadašnjeg direktora i povukao saglasnost za uvid u bankovni račun.
“Taj proces sam i dobio na sudu, tako da je time stavljena tačka na jeftin pokušaj degradacije moje ličnosti pred crnogorskom javnošću. Nažalost, Radonjić je uspio da u potpunosti obesmisli institut davanja saglasnosti za uvid u lične bankovne račune i da taj mehanizam kontrole, mimo zakona, zloupotrijebi. Zato i ne čudi što se na taj korak danas odlučuje sve manji broj javnih funkcionera pred zarobljenom partijskom institucijom kakva je ASK”, kazao je Abazović.

Greška zbog izolacije

Dva poslanika, Momčilo Martinović iz DPS-a i Raško Konjević iz SDP-a, dala su saglasnost, nakon što je u njihovim posljednjim imovinskim kartonima stajalo da to nijesu učinili.
Poslanik DPS-a je kazao za CIN-CG da je u pitanju tehnički propust, jer je ranije davao saglasnost, ali je ove godine popunjavao prijavu “u uslovima karantina”.
Slično pojašnjenje stiglo je i od Konjevića:
“Očigledno greškom nijesam potpisao zadnji papir u obrascu, jer sam mejlom ove godine slao izvještaj zato što nijesu radili zbog epidemije”.
Njih dvojica su novinaru CIN-CG dostavili mejlove koje su poslali Agenciji, s molbom da promijene dio koji se tiče saglasnosti, što je ispravljeno.
I poslanik DPS-a Nikola Divanović je kazao da se radi o grešci na sajtu Agencije i da je dao saglasnost, ali ta izmjena još nije unesena.

ASK: Nije moguće obavezati funkcionere

Spisak ne sadrži profesionalna oboljenja informatičkog doba koja je odavno prepoznala Međunarodna organizacija rada. Nije obnovljena ni služba medicine rada, a Fond za zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove uspostavljanja dijagnoze u drugim državama 

Oštećenje vida jedino je profesionalno oboljenje koje, zbog izloženosti prekomjernom elektromagnetnom zračenju, priznaje crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje, držeći se liste napravljene prije informatičkog doba i velikog broja novih poslova vezanih za predajnike, mobilnu telefoniju i računare.

U Evropi, prema listi profesionalnih bolesti Međunarodne organizacije rada, priznaje se da velika izloženost ovom zračenju može izazvati i oboljenja tkiva i sterilitet, a postoji i mala vjerovatnoća “da uzrokuje ili podupire razvoj kancera”, što se dokazuje medicinskim vještačenjem.

Nepostojanje instituta medicine rada, kakva je bila još u vrijeme SFRJ, uz prevaziđenu listu staru 15 godina sa svega 56 mogućih dijagnoza, baca ozbiljnu sjenku na gotovo idilične podatke o tome kako u crnogorskim telekomunikacionim kompanijama koje zapošljavaju oko 2.000 radnika, zvanično, nema slučajeva profesionalnih oboljenja, kao ni teških povreda. 

Fond za zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove da se profesionalna oboljenja utvrde na nekoj drugoj adresi, pa je praktično nemoguće dokazati njihovo postojanje – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)

Dugotrajni  rad za računarom, nošenje slušalica veći dio radnog vremena, česte vožnje i odlasci na teren, stres zbog razgovora sa nezadovoljnim klijentima i elektromagnetno zračenje, najčešći su uzroci profesionalnih oboljenja u sektoru telekomunikacija u Evropi, gdje se, kao i u bankarstvu, informisanju i administraciji, registruju sve više i kod mladih osoba.

U Srbiji je prije dvije godine lista profesionalnih oboljenja proširena sa 56 na 65. Hrvatska koristi evropsku otvorenu lista sa 95 oboljenja, ali se priznaju i druga koja se dokažu u medicinskom vještačenju. 

U Hrvatskoj, koja kao članica EU ima najbolje uređen ovaj sistem u regionu, u 2018. godini bilo je 80 ukupno priznatih slučajeva profesionalnih oboljenja. U sektoru telekomunikacija, gdje je pet puta više radnika nego u Crnoj Gori, Služba medicine rada godišnje registruje oko 80 povreda na radu i dva do četiri slučaja profesionalnog oboljenja.

Istraživanje objavljeno na sajtu ove službe registrovalo je “postepeno smanjivanje starosne granice u kojoj se dijagnostifikuje profesionalna bolest” zbog sve većeg upliva novih zanimanja “pogotovo u djelatnostima informacija i komunikacija, gdje dominira rad sa izraženom dinamičkom komponentom i visokih brojem ponavljajućih pokreta naručito kada je riječ o radu sa računarom, tastaturom i mišem, pa je time potrebno i kraće razdoblje ekspozicije, te se bolesti javljaju kod mlađih osoba”.

Oni oboljenje uzrokovano kancelarijskim radom sa računarskom i telekominikacionom opremom nazivaju sindromom prenaprezanja.

“To su najčešće profesionalne bolesti koje nastaju preopterećenjem pojedinih segmenata koštano-zglobnog sustava i svake godine su u stalnom porastu. Radi se o hroničnim bolestima koje dovode do trajnih oštećenja funkcije, te uzrokuju privremenu i trajnu radnu nesposobnost”, navedeno je u ovom istraživanju u Hrvatskoj. Prosječno trajanje privremene radne nesposobnosti usljed ovog profesionalnog oboljenja je iznosilo više od tri mjeseca.

I prema podacima crnogorske Inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu u telekomunikacionim kompanijama nema smrtnih, teških i kolektivnih povreda, dok u njenoj nadležnosti nije evidencija profesionalnih oboljenja. 

Ovlašćeni sindikalni aktivista za zaštitu na radu u Crnogorskom telekomu Ranko Bojanić kaže za CIN-CG da poslodavac posvećuje pažnju ovim pitanjima, ali da postoji ogroman prostor za unapređenje, kako bi se postigli evropski standardi. 

Prema novom aktu o procjeni rizika u Crnogorskom telekomu, koji se primjenljuje od oktobra 2019. godine, tri radne pozicije sa 63 radnika ili 12 odsto zaposlenih definisane su “povećanim rizikom”. To su 60 tehničara za pristupnu mrežu i korisničke uređaje, dvoje glavnih specijalista za radio transportnu mrežu i jedan viši specijalista za optičke i bakarne mreže.

“Kod tehničara za pristupnu mrežu i korisničke uređaje rad je organizovan u smjenama i vikendom i praznicima.Pretežni dio radnog vremena provode na terenu prilikom intervencija što iziskuje često upravljanje službenim vozilom. Posebno je izraženo emocionalno naprezanje, odgovornost za izvršenje zadataka, uspješnost firme, kontakt sa strankama, moguće konflikne situacije, samostalno donošenje odluka. Prisutno je i opterećenje vida , a napor predstavlja i koordinacija pri vožnji”, navodi Bojanić.

Glavni specijalisti za radio transportnu mrežu penju se na stubove. Kod njih je osim rada na visini, prisutna opasnosti od opterećenja vida i emocionalnog naprezanja.Viši specijalista za optičke i bakarne mreže dio radnog vremena provodi u kancelariji, a ostatak na terenu prilikom intervencija. I njemu je kao opasno navedeno opterećenje vida i emocionalno naprezanje zbog odgovornosti.

Primjedbe koje Bojanić dobija od zaposlenih odnose se i na radnu i zaštitnu opremu. 

„Poslodavac poštuje standard, ali je evidentno da kvalitet opreme nije na odgovarajućem nivou.Da bi se uklopili u budžet, prilikom nabavke ide se na uštrb kvaliteta. Zaštitna oprema se nabavlja na tenderu, a o tome odlučuje komisija. U prošloj godini smo u nju priključili i par kolega u ime korisnika zaštitne opreme. Ranije smo opremu nabavljali i iz Njemačke i bila je mnogo elegantnija od ove posljednjih godina“, kazao je Bojanić.

Zaposleni do sada, kako kaže, nijesu pokretali sporove protiv Telekoma zbog kršenja pravila iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.Zbog nedostatka institucije za utvrđivanje profesionalnih bolesti, prema njegovim riječima, trpe i u Telekomu. 

“Zaposleni, kao i većina u drugim djelatnostima izloženi su stresu, ali on nije prepoznat kao profesionalno oboljenje. Potrebno je kreiranje liste profesionalnih bolesti, po ugledu na onu Međunarodne organizaciju rada iz 2010. godine“, kazao je Bojanić.

Iako prema crnogorskoj listi profesionalnih oboljenja i aktima o procjeni rizika telekomunikacionih kompanija nijesu navedene kao značajna opasnost, direktor Centra za elektroenergetske objekte Elektrotehničkog instituta "Nikola Tesla" u Beogradu inženjer Aleksandar Pavlović za CIN-CG kaže da kod zaposlenih na održavanju telekomunkacione opreme postoje i rizici od izloženosti nejonizujućim (elektromagnetnim) zračenjima visokih učestanosti. 

“Tipična situacija izloženosti je rad u bližoj okolini antenskog sistema predajnika. U skladu sa važećim propisima, poslodavac je odgovoran za izradu akta o procjeni koji mora sadržati i ovaj rizik. Pravilnik o granicama izlaganja elektromagnetnim poljima utvrđuje granice izlaganja za profesionalno izložena lica. Smatra se da nema opasnosti sve dok je nivo izloženosti po zaposlene ispod propisanih granica za tu opremu. Zaposleni na održavanju telekomunikacione opreme moraju biti informisani o rizicima, obučeni za bezbjedan rad i pridržavati se propisanih radnih procedura koje garantuju da izloženost neće prekoračiti dozvoljene granice”, kazao je Pavlović.

Iz Crnogorskog telekoma navode da su dobili ISO sertifikat za sistem upravljanja zaštitom i zdravljem na radu, imaju potrebne akte iz ove oblasti i “više od toga” i koriste kvalitetnu i potpunu zaštitnu opremu, a svoju “viziju vrhunskog poslodavca u pogledu zaštite i zdravlja na radu na međunarodnom nivou” formulisali su posebnim kodeksom. 

“Sve informacije iz zaštite i zdravlja na radu dostupne su zaposlenima putem lokalnog portala. Zaposleni su obavezni da se podvrgnu provjeri osposobljenosti za bezbjedan rad, a posebno kod zasnivanja radnog odnosa, raspoređivanja na drugo radno mjesto, uvođenja nove tehnologije, novih ili zamjene postojećih sredstava za rad, promjene procesa rada i ponovnog raspoređivanja na rad poslije odsustvovanja koje je trajalo duže od godinu dana”, naveli su iz Telekoma za CIN-CG.

Prošle godine je 214 radnika, gotovo trećina ukupnog broja, prošlo obuku za bezbjedan rad, dok je za zaposlene na radnim mjestima sa povećanim rizikom obezbijeđena zaštitna oprema.

“Zahvaljujući proaktivnom djelovanju, povrede na radu obično nijesu direktno povezane sa poslovima koje zaposleni obavljaju, a njih je u 2019.godini bilo devet”, kažu iz Telekoma.

“Ono što primjećujemo jesu situacije u kojima ljekari ne žele ili prosto propuštaju da navedu stepen povrede, što ima posljedice, posebno za ostvarivanje odštetnog zahtjeva kod osiguravajućih društava, bolovanja, procjene stepena invaliditeta i drugog”, kazao je Bojanić. 

On je potvrdio da se zaposleni redovno obučavaju za bezbjedan rad i da imaju periodične zdravstvene preglede za radnike na mjestima sa povećanim rizikom. Godišnje sistematske preglede, kaže, organizuju i za zaposlene u kol-centru ”koji nisu obavezni, ali su svakako poželjni”.

Predstavnica sindikata u Telenoru Jasna Radak kazala je za CIN-CG da su zadovoljni odnosom poslodavca prema zaštiti i zdravlju, te da u posljednjih pet godina nije bilo povreda na radu, a nema ni registrovanih profesionalnih oboljenja. Nije bilo ni slučajeva da su radnici pokretali sporove protiv poslodavca zbog kršenja pravila i normi iz oblasti zaštite i zdravlja na radu ili dokazivanja postojanja profesionalnog oboljenja.

Iz uprave Telenora, koja je za pet godina registrovala tri lakše povrede tokom “upravljanja službenim automobilom i kretanjem po zaleđenoj površini”, navode da su ovu oblast organizovali poštujući domaće i međunarodne propise i standarde.

“Za zaposlene na radnim mjestima koja podrazumijevaju rad na visini u zoni nejonizujuceg  zračenja, redovno se organizuje provjera osposobljenosti za rad i pregled opreme.Telenor zaposlenima omogućava i dodatno zdravstveno osiguranje, koje, između ostalog, uključuje sistematski godišnji pregled. Zaposlenima je na raspolaganju i rekreacija o trošku kompanije”, kazala je PR menadžer Telenora Emilija Rabrenović.

Ona je navela da neprestano rade na edukaciji zaposlenih o prevenciji, informisanju i preporukama o pažljivom i pravilnom ponašanju na radnom mjestu.

“Jako kvalitetnu saradnju imamo i sa Udruženjem zaštite na radu. Naši predstavnici redovno učestvuju i na edukacijama koje organizuju nadležne institucije u cilju dodatnog unapređenja zaštite na radu”, kazala je Rabrenović.

Nakon izbijanja epidemije COVID 19 sprovode i posebne mjere zaštite - zaposleni su podijeljeni na grupe koje međusobno nemaju kontakt i smjenjuju se u radnom prostoru na sedam dana. Radne površine u kancelarijama dezinfikuju, zaposlenima je podijeljena zaštitna oprema, a gdje je moguće organizovan je rad od kuće.

Iz uprave i sindikata M:tela nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o organizaciji zaštite na radu u toj kompaniji.

Pregledi za vid, sluh i nerve

Telekom za zaposlene osim zakonski obaveznih periodičnih, organizuje i specijalističke ljekarske preglede vida, sluha i nervnog sistema.

“Pažnju smo posvetili i zaposlenima koji obavljaju kancelarijske poslove, pa je organizovan i ''office fitness'' dan i tom prilikom su ovlašćeni instruktori zaposlenima pokazali par praktičnih vježbi kojih treba da se pridržavaju svi koji dugo rade za računarom”, kažu iz Telekoma.

Prošle godine su za zaposlene imali predavanja o karcinomu dojke i opasnostima od solarnog zračenja.

“Izvršeno je ispitivanje i kontrola mikroklimatskih uslova (temperatura, relativna vlažnost i brzina strujanja vazduha), osvjetljenja i buke u svim objektima, a nalazi su potvrdili da su uslovi za rad na zavidnom nivou – kažu iz Telekoma, napominjući da su u saradnji sa sindikatom obezbijedili i sportske aktivnosti i subvencionisane odmore. 

Teško do predstavnika radnika

Bojanić navodi da su se sindikati sa mukom prije dvije godine izborili da imaju predstavnika za zaštitu i zdravlje na radu, jer to pitanje nije bilo dobro rješeno u prethodnom zakonu. 

“Poslije višegodišnjeg insistiranja Unije slobodnih sindikata u okviru koje djeluje Sindikat Telekoma, zakonom je definisano da zaposleni kod poslodavca imaju pravo da izaberu jednog ili više predstavnika. Poslodavac je dužan da za najmanje jednog predstavnika omogući odgovarajuće odsustvo sa rada u trajanju od minimum pet časova mjesečno, uz nadoknadu zarade i da pruži sva potrebna sredstva za obavljanje poslova u vezi zaštite i zdravlja na radu. Problem je što zakonodavac nije predvidio postupak izbora i način rada predstavnika zaposlenih i njegov odnos sa sindikatom, već je to prepustio kolektivnim ugovorima. Zaposleni u preduzećima u kojima ne postoji kolektivni ugovor gotovo da su onemogućeni da imenuju svoje predstavnike za zaštitu i zdravlje na radu”, naveo je Bojanić.

Pavlović: Ni 5G nije opasan ako se poštuju standardi

Opasnost od telekomunikacionih predajnika na krovovima zgrada i u urbanim zonama zbog izloženosti nejonizujućim zračenjima visokih učestanosti, kako kaže inženjer Pavlović, može da postoji samo u slučaju prekoračenja propisanih granica, što treba da se utvrdi jasnim i transparetnim mjerenjima.

“Dok se ne utvrdi da su granice izloženosti prekoračene, moguće je govoriti samo o riziku”, naveo je Pavlović.

Prema najavama iz Agencije za telekomunikacije i samih kompanija, Crna Gora bi 2022.godine trebalo da dobije 5G mrežu, oko koje postoje brojne kontroverze.

“Uvođenjem 5G tehnologije, ne očekuju se nikakvi posebni novi rizici koji nisu sagledani u slučajevima prethodnih tehnologija. Nesporno je da će nivoi nejonizujućih zračenja visokih učestanosti u životnoj i radnoj sredini biti viši. Primjenom odgovarajućih tehničkih mera u projektovanju i izgradnji, ostaće u propisanim granicama. Telekomunikacione kompanije obavezne su da sprovode prijemna i periodična ispitivanja nivoa nejonizujućih zračenja i da primjenjuju mjere u slučaju da se utvrdi prekoračenje propisanih granica”, kazao je Pavlović za CIN-CG.

Privatizacija u sjenci korupcije

Vlada je 2005 godine prodala Telekom Crne Gore Mađar telekomu, koji je bio u vlasništvu Dojče telekoma. Mađari su državne akcije platili 114 miliona eura i još 23 miliona manjinskim akcionarima.Transakcija je bila dio istrage za korupciju u Americi, gdje su Dojče telekom i Mađar telekom platili poravnanje od 100 miliona dolara. Američkim istražiteljima bila su sporna četiri ugovora od ukupno 7,3 miliona eura. U crnogorskom Višem sudu u toku je suđenje bivšim čelnicima "Telekoma", Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću, koji se terete da su zloupotrebom položaja pribavili korist od 2,3 miliona eura kompaniji "Roli" na ime fiktivnog ugovora o konsultantskim uslugama. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je ranije potvrdio da se u američkim dokumentima pominje i njegova sestra Ana, kao zastupnica u jednom od četiri sporna konsultantska ugovora, ali je on te optužbe odbacio. Glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je cijenio da je Ana Đukanović pružila usluge za koje je bila plaćena i njeno ime izostavio iz optužnice. 

Mađari su 2017. godine svoj paket od 76 odsto akcija prodali Hrvatskom telekomu, takođe članu Dojče telekoma, za 123,5 miliona eura. 

Prvi operater mobilne telefonije u Crnoj Gori bio je Promonte, koji je licencu dobio 1996.godine. Grčki konzorcijum ETL i crnogorski biznismen Dragan Perović sa još nekoliko osoba prodali su ga norveškom Telenoru 2004. godine za 64,8 miliona eura.

Trećeg operatera mobilne telefonije Crna Gora je dobila 2007. godine, kada je kompaniju M:tel osnovao Telekom Srbije. 

Goran KAPOR

Advokat podgoričke firme Goran Petrović kaže da nijesu primili ništa od Privrednog suda, a sutkinja Marina Đurović u obrazloženju navodi da je predlog za određivanje privremene mjere poslat 22. aprila, ali se vratio neuručen sa konstatacijom poštara "ne radi zbog virusa"

Centralna banka Crne Gore (CBCG) blokirala je račune kompanije "BTL Medical Montenegro" zbog potraživanja srpske firme “Sinofarm” od pet miliona eura – potvrđeno je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i "Vijesti".

Ona je to uradila na osnovu rješenja Privrednog suda o privremenoj zabrani raspolaganja novcem, čime je završena prva runda u aferi "respiratori", u kojoj beogradska kompanija za pet miliona eura nije dobila 200 naručenih respiratora.

U rješenju sutkinje Privrednog suda Marina Đurović, piše da se privremeno zabranjuje "BTL Medicalu" da raspolaže sa pet miliona eura kod svih poslovnih banaka u zemlji kod kojih ima domaći ili devizni račun, a nalaže se CBCG-u da svim bankama kod kojih oni imaju račun uskrati ovoj kompaniji ili trećem licu isplatu tog novca.

Potvrđujući odluku CBCG, advokat "BTL Medicala" Goran Petrović je kazao da je akt Privrednog suda bez presedana, "jer na adresu kompanije nije stigao ni predlog odluke, ni rješenje".

U obrazloženju, sutkinja Đurović navodi da je predlog za određivanje privremene mjere poslat BTL-u na izjašnjenje 22. aprila, ali se vratio neuručen sa konstatacijom poštara "ne radi zbog virusa". Predlog je zatim poslat izvršnoj direktorki na adresu iz Centralnog registra Poreske uprave u Danilovgradu, ali se opet vratio neuručen sa konstatacijom poštara "nepoznat na datoj adresi". Sud je, navodi Đurović, telefonskim putem obavijestio "BTL Medical" 4. maja, ali ni tada nijesu preuzeli dokumente, što je konstatovano na dostavnici.

Svrha postupka obezbjeđenja je, kako se ističe u obrazloženju, da se očuva stanje do razrješenja spornog odnosa među strankama i usmjerena je na sprečavanje nenadoknadive štete koja bi nastupila po predlagača. Privremena mjera traje do pravosnažnog okončanja parničnog postupka, koji će, naglašeno je, predlagač pokrenuti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Advokatica Marija Radulović iz kancelarije "Rodić", koja zastupa beogradsku firmu "Sinofarm", kazala je da je odluka Privrednog suda za njih očekivana.

"Sve okolnosti slučaja i radnje preduzete od strane “BTL Medical Montenegro” u prethodnom periodu potvrđuju postojanje opasnosti da će potraživanje našeg klijenta biti osujećeno, zbog čega je određivanje ovakve mjere bilo neophodno i opravdano", kazala je Radulović.

Ona je najavila da će u daljem postupku Privrednom sudu podnijeti tužbu protiv "BTL Medicala" za povraćaj uplaćenih pet miliona eura, pripadajućih kamata i naknade štete njihovom klijentu.

Dvije kompanije su 28. marta potpisale ugovor o kupoprodaji 200 respiratora "ACM 812A" za pet miliona eura, a dan kasnije još jedan vrijedan 3,9 miliona eura za još 200 marke „shangrila 510S“. Respiratori su, prema preuzetim obavezama podgoričke firme, trebalo da budu otpremljeni iz Kine dva dana kasnije nakon ukupnog avansa od 8,9 miliona eura, koliko je beogradska firma uplatila 30. marta.

"BTL Medical" je, međutim, nekoliko dana kasnije, 3. aprila, obavijestio da ne može na vrijeme da ispuni obaveze, zbog čega je "Sinofarm" zatražio povraćaj novca, posebno ukazujući na to da je "nabavka respiratora na tržištu postala od krucijalne važnosti za zdravstvene sisteme i da je zbog katastrofalne slike širenja pandemije koronavirusa i broja oboljelih Srbija imala urgentnu potrebu za predmetnim respiratorima u ugovorenom roku isporuke".

U međuvremenu, "BTL Medical" je vratio 3,9 miliona, ali ne i preostalih pet miliona, poručujući da ne prihvata raskidanje tog ugovora "jer se on izvršava". Iz "Sinofarma" su priznali da su "napravili neoprostivu komercijalnu grešku", jer su novac uplatili bez bankarske garancije i samo na riječ izvršne direktorice podgoričke kompanije Olivere Đuranović, pa ga sada traže sudskim putem.

"Propisano je da se može odrediti privremena mjera za obezbjeđenje novčanog potraživanja ako je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mjere protivnik obezbjeđenja osujetiti ili znatno otežati naplatu potraživanja, time što će svoju imovinu, odnosno svoja sredstva otuđiti, prikriti ili na drugi način njima raspolagati", navodi se u obrazloženju, uz konstataciju da su oba uslova ispunjena.

Cijeneći navode predloga i priložene dokaze, sud je ocijenio da je predlog za određenje privremene mjere osnovan, zaključila je sutkinja Đurović.

Iz beogradskog "Sinofarma tvrde" da je BTL uključio u čitav posao još dva posrednika, firme iz Rijeke i sa Kipra, te da su svi računali na veliku zaradu, jer su provjerom, navodno, ustanovili da je Kinezima od pet miliona bilo uplaćeno samo 2,1 milion eura.

Podgorička kompanija "BTL Medical" u vlasništvu Sanje Lekić, koja prije epidemije COVID-19 nije bila među značajnijim uvoznicima medicinske opreme u Crnoj Gori, našla se u središtu još jedne sporne trgovine respiratorima, za potrebe zdravstvenog sistema Bosne i Hercegovine.

Bosanski mediji objavili su u četvrtak da se kompanija pominje kao posrednik u nabavci respiratora za potrebe tamošnjeg zdravstva, a da cijeli posao istražuje i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Ova agencija je tamošnjem sudu i tužilaštvu predala izvještaj o pretresima u Federalnoj upravi civilne zaštite i firmi "Srebrena malina", sa kojom se "BTL" pominje u ugovoru o nabavci 100 respiratora. U okviru istrage koju vodi Tužilaštvo BiH, sud BiH je juče donio odluku o blokadi računa firme “Srebrena malina” u Privrednoj banci Sarajevo. U trenutku blokade, kako je javilo "Oslobođenje", na računu firme bilo je oko 1,1 milion maraka, odnosno 550 hiljada eura.

Prema dokumentu koji je objavio portal Klix.ba, "BTL" je 14. aprila sklopio ugovor s prodavcem 100 respiratora "ACM 812A", firmom "Shangai ChangQi Medical Tehnology Center", vrijedan 3,9 miliona eura.

U ugovoru između "Shangai ChangQi Medical Tehnology Center" i "BTL-a" navodi se da je nakon konsultacija između dobavljača i kupca zaključen ugovor u skladu sa važećim zakonima i propisima Narodne Republike Kine.

Istog dana je u aneksu ugovora definisano da je prodavac respiratora kineska firma "Shangai ChangQi", a kao krajnji kupac navodi se poljoprivredna kompanija "Srebrena malina". Između njih pominje se kao kupac i “BTL”, očigledno u svojstvu posrednika. Prema aneksu ugovora, isporuka se očekivala 21. aprila.

Lekićeva je za N1 kazala da je stupila je u kontakt sa osobama iz "Srebrene maline", ali da sa njima nije potpisala ugovor niti sarađivala.

"Firma 'BTL Medical' nije isporučila robu za firmu 'Srebrena malina' u BiH. Bili su iz tužilaštva tu, dobili su sav uvid u dokumentaciju i možete se dalje obratiti njima", kazala je ona bosanskim novinarima.

“BTL” je ranije sa Kliničkim centrom Crne Gore potpisao ugovor o nabavci 15 kineskih respiratora za oko 322.000 eura, za koje je dobila avans od 150.000 eura. Naručeni respiratori marke “CWH-3010” kineskog proizvođača „Nanjing Chenwei Medical equipment“ nijesu stigli. Nezvanična saznanja CIN-CG su da je Lekićeva vratila avans, ali to nijesu potvrdili iz KCCG-a.

Umjesto aparata pismo iz Rijeke

Respiratori koje je "BTL Medical" trebalo da isporuči "Sinofarmu" bili su, navodno, spremni za isporuku iz Kine 24. aprila. To se vidi iz dokumenta koju je potpisao direktor hrvatskog "Exotradea" Borna Cicero, u koji smo imali uvid. To je, inače, još jedan posrednik u poslu sa respiratorima između "Sinofarma" i podgoričke kompanije.

"Stoga je potrebno da, u skladu sa odlukama nadležnih organa Republike Kine, dostavite potvrdu Ambasade Republike Srbije u Kini da su ovih 200 komada medicinskih respiratora namijenjeni izvozu u Republiku Srbiju i da će se koristiti u bolnicama u Srbiji za liječenje pacijenata od pandemije COVID-19", navodi se u dokumentu riječke kompanije od 23. aprila upućenoj BTL-u.

"Sinofarm" je sa podgoričkom kompanijom raskinuo ugovor prije toga, početkom aprila.

Cicero se na kraju pisma BTL-u izvinjava za kašnjenje u isporuci "ove ogromne robe, ali priroda trgovine ovim dobrima u Kini je trenutno takva i bez ovdje zatraženih potvrda predmetni respiratori neće moći biti otpušteni".

Advokat "BTL Medicala" kazao je da je ovaj dokument dostavljen "Sinofarmu", Ambasadi Srbije u Pekingu, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje i šefu kabineta predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Petrović ističe da nisu dobili potvrdu traženu od srpskih vlasti.

Miloš RUDOVIĆ
Milorad MILOŠEVIĆ

Crnogorske institucije ugovorile su sa domaćim kompanijama gotovo 1,5 miliona eura vrijednu nabavku respiratora, ali neki još nijesu isporučeni, a dio ugovora je poništen. Delegacija EK potvrdila je da uskoro stiže veći kontigent od 100 aparata koje je donirala EU, pa će ih Crna Gora imati oko 270. Stručnjaci upozoravaju da bi naredni talas pandemije mogao da bude znatno gori i sve zemlje nastavljaju da jačaju zdravstvene sisteme 

Pripremajući se za znatno gori scenario epidemije Covid-19, crnogorske zdravstvene vlasti su se od marta upustile u hitnu nabavku respiratora, vrijednu gotovo 1.5 miliona eura. Fond za zdravstveno osiguranje i bolnice su u žurbi prihvatali i nabavke bez jasno definisanog dana dospjeća, pa je u nekim ugovorima umjesto toga stajala rečenica “u najkraćem mogućem roku”, a negdje čak ni to. Dio nabavljača, iako je prošlo više sedmica, još nije isporučio robu, a neki su ugovori otkazani ili izmijenjeni. Zbog nejasnoća u ugovoru, oni zbog toga neće odgovarati.

Pitanje respiratora od izuzetne je važnosti za Crnu Goru, iako je prvi talas epidemije prošao relativno dobro. Procjene Kriznog medicinskog štaba u Crnoj Gori  krajem marta bile su da će, prema najoptimističnijem scenariju, biti  0,1 odsto populacije ili 630 bolesnika, od čega bi 32 završilo na respiratorima. Drugi potencijalni scenariji koje su imali na umu govorili su o desetostruko većim brojkama, koje zdravstveni sistem ne bi mogao da izdrži. Relevantni naučnici u svijetu predviđaju da bi svijet mogao brzo potresti novi znatno jači talas i da bi zdravstvene vlasti trebalo da se za to pripreme.

Na početku krize Crna Gora je raspolagala sa 70 respiratora. Sa nabavkama i donacijama trenutno ih je oko 160. Iz delegacije Evropske komisije (EK) potvrdili su za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da će veća količina donacije EU od stotinu respiratora, uskoro stići iz Kine, “a ostatak krajem maja ili početkom juna”. Prva isporuka iz ovog paketa, kako kažu u EK, ne navodeći brojke, već je dopremljena. Nabavku u ime EU organizuje UNDP, a avionski transport je donacija Kraljevine Holandije

Kako dio respiratora, ugovoren još krajem marta kao hitna nabavka, još nije dospio do crnogorskih bolnica, a za neke nije sigurno ni da će stići, precizno se ne može reći koliko je zdravstveni sistem ojačan ovim aparatima. Srđan Kusovac, čan Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) nije odgovarao na pitanja CIN-CG vezana za nabavku respiratora.

Nabavku trenutno najtraženije robe na tržištu medicinskih aparata, prate problemi i sumnjive radnje i u drugim zemljama. Vijesti su nedavno objavile da beogradska firma “Sinofarm” preko suda traži da joj crnogorska kompanija “BTL Medical Montenegro” u vlasništvu Sanje Lekić vrati iznos od pet miliona eura za neisporučenu robu.  Ukupna nabavka trebalo je da iznosi 8,9 miliona eura, koliko je uplaćeno kompaniji “BTL Medical Montenegro” za isporuku 400 respiratora Fondu zdravstva Srbije. Navodno je „BTL Medical“ tvrdio da je sve te respiratore imao na lageru u Kini. Međutim, niti jedna vještačka pluća ova kompanija nije isporučila za potrebe Srbije. “BTL Medical Montenegro” je vratila 3,9 miliona beogradskoj firmi, a o preostalih pet miliona će odlučivati Privredni sud u Podgorici. Advokati beogradskog „Sinofarma“ tražili su još prije 15 dana hitne mjere blokade računa firme vlasnice Sanje Lekić, ali za sada nema reakcije.

“BTL Medical Montenegro” nije poslovala samo sa Srbijom. Ova kompanija garantovala je i Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) isporuku 15 respiratora iz Kine u martu. I to za samo deset dana, jer ih je, takođe, navodno, imala na lageru. Od ugovorenih 332 hiljade eura KCCG  je uplatio avans od 150 hiljada eura. Naručeni respiratori  marke "CWH-3010" kineskog proizvođača „Nanjing Chenwei Medical equipment“ nijesu stigli. Nezvanična saznanja CIN-CG su da je Lekićeva vratila avans Kliničkom centru, ali to nijesu potvrdili iz KCCG, čiji direktor Jevto Eraković nije odgovorio na pitanja novinara.

Lekićeva je u telefonskom razgovoru sa novinarom CIN-CG kazala da nema šta da krije, da je sve pa i u poslu sa srpskom firmom uradila u skladu sa ugovorom, a onda je tražila novinaru da pošalje pitanja, uz obećanje da će odgovoriti pismeno. Na pitanja upućena u ponedjeljak nije odgovorila, kao ni na višestruke pozive i poruke CIN-CG. Na sajtu alibaba.com cijena respiratora koje je preko Lakićeve naručio KCCG  iznosi od 6.057 do 6.523 eura po komadu. Tako ispada da je došlo do isporuke da bi samo avans pokrio sve troškove nabavke uključujući i PDV.

Od izbijanja krize, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti ugovorilo je nabavku 31 respiratora za nepunih 595.000 eura, KCCG 23 za oko 535.000 eura, Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) deset za 240.000 eura. Barska bolnica ugovorila je nabavku tri, a kotorska jednog respiratora.

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) je sproveo dva hitna postupka nabavke vrijedna 240 hiljada eura i sklopio ugovore 13. marta sa danilovgradskim “Farmontom M.P” i tri dana kasnije sa podgoričkom kompanijom “Osmi red D” za nabavaku po pet respiratora za potrebe zdravstvenih ustanova širom Crne Gore.

„Farmont “ je trebalo da isporuči pet respiratora za oko 107.000 eura i to u roku od dva radna dana od zaključenja ugovora. Po jedan „Gettinge“ respirator trebalo je da završi u bolnicama u Baru i u Beranama, a tri u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku. Isporučena su, međutim, samo dva koja su bila na lageru u Zagrebu. Sa lagera u Beogradu nijesu stigli, jer ih je u međuvremenu kupio neko drugi, što je poslužilo za kratku razmjenu političke vatre Beograda i Podgorice. Sa Farmontom FZO je krajem aprila aneksom ugovora smanjio iznos za 60 hiljada zbog neisporučenih aparata za Brezovik.

"Osmi red " je trebalo da isporuči pet "Hamilton G5" respiratora vrijednih oko 132.600 eura. Od toga, 16. aprila je po jedan isporučen KCCG i barskoj bolnici. Jedan je još namijenjen za pljevaljsku, a dva za beransku bolnicu. Direktor FZO Sead Čirgić je kazao da su oni trebalo da budu isporučeni u roku od 28 dana, ali da je obaviješten „da zbog nedostatka repromaterijala koji je nastao zbog problema u proizvodnji u Evropi i svijetu, a zbog pandemije, neće biti u prilici da izvrše isporuku prije jula“.

O “ovoj okolnosti” FZO će, kako je rekao Čirgić za CIN-CG, obavijestiti Ministarstvo zdravlja, kako bi zauzeli stav, “od čega će zavisiti dalji koraci u rješavanju ove situacije”. Angelina Vuković, u međuvremenu, najavila je za CIN-CG da će respiratori biti isporučeni oko 20. maja.

KCCG je prethodno, sredinom marta, sa "Osmim redom D" ugovorio isporuku osam "Hamilton" respiratora za malo više od 213.500 eura.

„Sve aparate smo isporučili, sukcesivno kako su dolazili“, pojasnila je za CIN-CG izvršna direktorica "Osmog reda" Angelina Vuković, navodeći da su dva stigla 20. marta, četiri 16. aprila, a preostala dva dan kasnije.

"Osmi red D" je 25. marta potpisao ugovor sa Opštom bolnicom u Baru o isporuci tri "Hamiltonova" respiratora za 73.410 eura, ali rok za isporuku nije definisan.

„Dobavljač se obavezuje da ugovorenu isporuku izvrši u najkraćem mogućem roku. Zbog aktuelne epidemiološke situacije i deficita predmetne opreme na tržištu, ugovorom se ne može precizirati krajnji rok“, navodi se u članu 4. ugovora. Kompanija je istog dana potpisala i ugovor o isporuci jednog respiratora Opštoj bolnici u Kotoru za 26.522 eura. Dobavljač se obavezao da ugovoreni aparat isporuči, instalira i pusti u rad u roku od "minimum šest nedjelja" od dana zaključivanja ugovora. Prema riječima Vukovićeve, kotorskoj bolnici će biti isporučeni do kraja maja, a barskoj do 15. juna.

„Ni u jednom od navedenih ugovora nismo se obavezali na rok zbog aktuelne situacije koja je uslovila neizvjesnost kako proizvodnje, tako i transporta samih aparata. Takođe, nismo obavezali korisnika niti smo tražili avansne uplate, niti smo ih dobili, a korisnik se nije obavezao da ukoliko nabavi druge aparate mora kupiti i naše“, izjavila je za CIN-CG izvršna direktorica „Osmog reda“ Angelina Vuković.

Ona ističe i da se na poziv koji je objavio FZO početkom marta niko od ponuđača nije javio najviše zbog striktnih rokova isporuke, a, po njenim saznanjima, ni nedavno na tenderu koji je raspisao UNDP niko od velikih proizvođača nije ponudio rok isporuke za respiratore kraći od 60 dana.

Prije potpisanih ugovora sa javnim ustanovama, ova kompanija je primila avanse donatora, pa je za potrebe KCCG i bolnice u Baru 16. aprila isporučen po jedan „Hamilton G5“, a dva dana ranije dva portabilna aparata švedskog „Breasta“ stigli su za cetinjsku i jedan za kotorsku bonicu.

„Svi ovi aparati isporučeni su korisnicima od donatora. Riječ je o malim i srednjim preduzećima iz lokalne zajednice. Mi smo ih montirali i pustili u rad”, rekla je Vuković.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je od dijela pristiglih donacija odlučilo da preko dvije podgoričke kompanije kupi 31 respirator koji su, prema zvaničnim dokumentima, vrijedni oko 595.000 eura. Prema dokumentu NKT-a, „Glosariju“ je isplaćeno oko 538.000 eura za 28 respiratora, a istog dana preostala suma „Urionu“ za još tri.

"Glosarij" je od marta uvezao 35 respiratora po nabavnim cijenama za nepunih 645.000 eura, od kojih je zdravstvenom sistemu dva donirala ova kompanija, a tri "Philip Moriss Montenegro". Svi oni isporučeni su u tri tranše: 19 respiratora 21. marta, 11 šest dana kasnije, a pet aparata 6. aprila.

"Kako se uvoz realizovao po najvećem prioritetu u vrijeme kada je vladala ekspanzija COVID-19 u Evropi, kada su države zatvarale granice i ograničavale izvoz proizvoda za borbu protiv virusa, najveći je izazov bio naći dostupne uređaje i u najkraćem roku ih dopremiti do Crne Gore," kazala je za CIN-CG izvršna direktorica "Glosarija" Mirjana Mijušković. I oni su, tvrdi, morali da uplate avans.

Predstavnik "Uriona" Srđan Vuković kazao je za CIN-CG da je nabavka respiratora "bila veoma otežana".

"Tri respiratora proizvođača 'Utas' su uvezena iz Republike Turske i prodata su po nabavnoj jediničnoj cijeni od 15.400 eura, uvećanoj za 21 odsto PDV-a i ukupne troškove transporta u iznosu od 505 eura," pojasnio je Vuković. „Urion“ je respiratore isporučio za KCCG 23. marta, a deset dana kasnije su donirali još jedan njemačkog "Draeger Medicala" vrijedan gotovo 25.000 eura.

Prema dostupnim informacijama, Crna Gora je dobila i značajne donacije u respiratorima. U Crnu Goru je prije nekoliko dana stiglo 10 koje su donirali najbogatiji Kinez Džek Ma i njegova Fondacija „Alibaba“, a same kineske vlasi su prethodno poslale dva. Fudbalski savez Crne Gore je sredinom marta donirao sedam respiratora vrijednih 150.000 eura. Fudbalski reprezentativac Stefan Savić donirao je dva respiratora, njegov kolega Luka Đorđević jedan, a predsjednik Košarkaškog kluba Mornar Đorđije Pavićević dva. Mitropolija crnogorsko-primorska donirala je dva respiratora, novac za respiratore donirali su, između ostalog, i Glavni grad i Hrvatska građanska inicijativa. Dva je doniralo Udruženje banaka, kao i Erste banka. “Hard diskont Laković” je donirao respirator, kao i “Voli” i “Mercator”. Po jedan respirator donirali su, između ostalog, Lovćen osiguranje i “Genex”.

Brčvak:  Varali su i na njemačkom tržištu

Humanitarni fond „Hemias“ koji je formirao filantrop iz Bijelog Polja Hajriz Brčvak, uspješan biznismen u Njemačkoj, do sada je u donacijama vrijednim oko pola miliona eura poklonio i četiri respiratora, a namjeravao je znatno više. U razgovoru za  CIN-CG, Brčvak kaže da su uplatili u Kini još za 24 aparata, koja nisu mogla da se izvezu za Crnu Goru.

„Po novoj odluci kineske vlade od 1. aprila respiratore mogu da izvoze samo 52 firme koje su na “zelenoj listi”, a ta firma nije bila na njoj i nisu mogli da ih isporuče. Umjesto četiri aparata smo dobili 2.000 testova za COVID-19, a za 20 su vratili novac,“ rekao je Brčvak.

On je objasnio da aparati koje je namjeravao da donese iz Kine, nisu kompletni respiratori, ali su mogli da obavljaju sve preventivne radnje osim respiratorne. Oni su trebalo da posluže kao test, a ako se dobro pokažu, da poruče još 20 komada. Njihova cijena bila je za dva po 5.000 i dva po 4.700, a ostalih 20 po 3.700 eura.

Negativno iskustvo Brčvak je imao sa jednom njemačkom firmom od koje je poručio 16 polovnih respiratora i uplatio avans 18.000 eura.

„Ispostavilo se da su htjeli da nas prevare. Uz reagovanje nadležnih institucija, uspjeli smo da vratimo i taj novac. Zatim smo našli dva polovna ventilatora u Hamburgu i cijena je počela sa 8.000 po komadu svakodnevno da raste. Uspjeli smo da ih dobijemo za 10.000 eura. Sljedeća dva smo opet našli na tržištu trgovine polovnim respiratorima i tražili su po 16.000 eura po komadu. Kako smo imali iskustvo sa prvom kupovinom, ova dva smo dobili po 9.500 eura“, ispričao je Brčvak.

„Sinofarm“: Provizija veća od cijene

Da Srbija usred pandemije kupi 400 respiratora preko male crnogorske firme zvuči kao scenarij za posao koji mora završiti na sudu.

Beogradski “Sinofarm” zatražio je sredinom aprila od crnogorskog Privrednog suda da podgoričkom “BTL Medical Montenegro” zabrani raspolaganje sa pet miliona eura namijenjenih za 200 respiratora za zdravstveni sistem Srbije, koje je kompanija vlasnice Sanje Lekić navodno protivpravno zadržala.

“Privredni sud još nije donio odluku o predlogu za određivanje privremene mjere - očekujemo je u najskorijem roku, jer je u pitanju postupak koji je hitan. Takođe, „BTL Medical“ nije predlagao bilo kakvu mjeru protiv našeg klijenta, niti bi za tako nešto bilo osnova,” kazala je za CIN-CG zastupnica “Sinofarma”, podgorička advokatica Marija Radulović.

Beogradska i podgorička kompanija su krajem marta potpisale dva ugovora kojim se “BTL” obavezao da isporuči 400 kineskih respiratora, koji su, navodno, bili spremni na lageru u toj zemlji.

Prvi se odnosio na nabavku 200 respiratora tipa „ACM 812A“ za pet miliona eura, dan kasnije i drugi na 3,9 miliona eura za još 200 mašina “Shangrila 510s”. Nekoliko dana kasnije „BTL“ je obavijestila beogradsku kompaniju da ne može da ih isporuči u roku, zbog čega je “Sinofarm” raskinuo oba ugovora i tražio natrag novac koji su uplatili avansno.

Do sada su dobili samo 3,9 miliona, a advokat “BTL” Goran Petrović kazao je za „Vijesti“ da nisu pristali da se raskine prvi ugovor, jer se on izvršava i da “Sinofarm” nije na vrijeme uplatio sredstva.

Iz “Sinofarma” tvrde da su, u međuvremenu, od svog novca vratili 8,9 miliona Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje Srbije, navodeći da je njihov propust i neoprostiva komercijalna greška što su ugovor potpisali bez uobičajenog obezbjeđenja, poput bankarske garancije.

„Potreba da se hitno reaguje, jer su zbog širenja pandemije bili ugroženi ljudski životi, kao i izjave  izvršne direktorke BTL-a Olivere Đuranović da pod krivičnom i materijalnom odgovornošću garantuju da su respiratori na lageru i da ih mogu isporučiti već 28. marta, bili su razlog što je Sinofarm 28. marta sa BTL-om zaključio prvi ugovor na pet miliona eura, a već 30. marta avansno je uplatio svih 8,9 miliona evra“, objašnjava beogradski  advokat Mihajlo Matković za NIN, sa kojim je CIN-CG sarađivao na ovoj temi. Na pitanja poslata mejlom iz BTL nijesu odgovarali.

Iz Sinofarma tvrde da su naknadnom provjerom ustanovili da je od pet miliona, koliko su uplatili za 200 respiratora “ACM 812A”, “vlasnica BTL-a navodno planirala proviziju od 1,1 milion eura, dok je gazda „Eksotrejda“ iz Rijeke Borna Cicero, koga je Lekićeva naknadno uključila u posao, da bi preko njega nekako nabavila nedostajuću robu, zadržao za sebe čak 1,8 miliona”. Prema tvrdnjama iz „Sinofarma“, u posao je bila uključena i kompanija „Segment spec tehnoexport“ sa Kipra. Ističući da su ih kontaktirali, Matković je izjavio da i Kiprani spremaju tužbu, jer su navodno nabavili respiratore za „BTL“, ali nijesu dobili novac, po čemu ispada da je podgorička firma bila samo posrednik u poslu. Iz „Sinofarma“ kažu i da su, zahvaljujući dugogodišnjim poslovnim odnosima sa partnerima iz Кine, saznali da je proizvođaču respiratora uplaćeno 2,3 miliona dolara, ili oko 2,1 milion eura.

Na sajtovima za ovu vrstu opreme cijena seta “Shangrila 510S” kreće se od 4.166 do 7.406 eura, dok je početna kataloška cijena za “ACM 812A” bila oko tri hiljade eura, da bi sada kako raste potražnja u svijetu sve poraslo nekoliko puta.

Iz Predloga za određivanje privremene mjere Privrednom sudu, u koji je CIN-CG imao uvid, navodi se da je “Sinofarm” u razmjeni poruka, na pitanje zašto se čuvaju respiratori za njih od “BTL” dobijao odgovore “zato što Dušan radi s njima 15 godina i član je njihove partije i ima mogućnost prodaje i organizacije i uticaja na isporuku”.

CIN-CG je, nakon obećanja Lekićeve da će na sve odgovoriti, pitao između ostalog, kako komentariše optužbe “Sinofarma”, gdje se nalaze respiratori, da li je tačno da je uzela proviziju od 1,1 miliona eura, kao što to tvrde iz Beograda, ko je Dušan preko kojeg je ugovoren posao… ali ona, uprkos obećanju,  nije na to odgovorila.

“BTL Medical Montenegro” je,  prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) osnovan prije osam godina godine. Lekićeva je suvlasnica u još dvije kompanije, “Alfa ton Lekić”, koja se bavi se trgovinom na veliko parfimerijom i kozmetikom i kompaniji  “Savap”, za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima. Prema finansijskim izvještajima na sajtu Poreske uprave, "BTL Medical" je na kraju prošle godine bio u plusu 12.775 eura, a "Alfa ton Lekić" 14.933 eura.

Nikola Sinobad, vlasnik “Sinofarma”, za NIN je kazao da ga je Ivanko Nemčević povezao sa Lekićevom, vlasnicom „BTL-a“, koja mu je 27. marta ponudila 400 respiratora. U tekstu nije precizirano o kome je riječ, ali se u Agenciji za privredne registre to ime pominje kao suvlasnik beogradske “IDJ group”, koja se bavi konsultantskim uslugama.

Miloš RUDOVIĆ

In addition to the Thermal Power Plant Pljevlja and the Aluminum Plant Podgorica, apart from the heating season, the largest pollutants are more than 240 thousand vehicles, most of which are over 10 years old, with the largest percentage being diesel cars. WHO's calculations show that six percent of all deaths in Podgorica, 12 percent in Nikšić and 22 percent in Pljevlja can be attributed to the effects of air pollution

The irony brought by COVID-19 is that the air in Montenegro is significantly cleaner.

This is mainly due to the limited traffic, the forced parking of most of the 240,000 registered vehicles, more than two-thirds consuming diesel. More than half of all vehicles are between ten and 20 years old, and a fifth even up to three decades old.

According to a research carried out by the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG), other pollutants are Aluminum Plant Podgorica, Thermal Power Plant Pljevlja and the unfinished heating season.

Prevention from the spread of the pandemic has also affected global trends, as shown by satellite imagery of significantly reduced pollution above industrial zones in Europe and other parts of the world.

IQAir, a Swiss-based air quality technology company, has conducted a study of the world's ten most polluted cities which revealed that extensive preventative measures have reduced air pollution by 30 to 60 percent.

In Podgorica, over the past month, the number of dangerous particles causing pulmonary, cardiac and malignant diseases has exceeded the limit of 50 micrograms per cubic meter (μg / m3) on eight days only. This was confirmed on the website of the Environmental Protection Agency of Montenegro (EPA Montenegro), where air quality data is updated daily. The highest level of pollution by PM10 (particles less than 10 micrograms composed of the mixture of smoke, soot, acid, heavy metals) was recorded on 21 March, amounting to 144.8, while the level of PM 2.5 particles (2.5 micrometers in diameter, or three percent diameter of human hair) was 123.1 μg / m3.

In contrast to these results, a PM 2.5 level of over 350 μg / m3 was recorded in Podgorica in mid-January. According to a method developed by Richard Muller, a professor of physics at the University of California, this is equivalent to smoking 16 cigarettes a day. He and his daughter, Elizabeth, climate change and air pollution activist, carried out an extensive research in China in 2015 and concluded that smoking one cigarette a day is equal to the detrimental effect of breathing air in which the hazardous PM 2.5 particles are 22 micrograms per cubic meter. (http://berkeleyearth.org/air-pollution-and-cigarette-equivalence/).

Concentrations of harmful PM10 particles at metering stations in Podgorica exceeded 510 micrograms per cubic meter in early January, and according to Agency's official data for December, the air in Podgorica, Bijelo Polje and Pljevlja was polluted almost every day. In Nikšić, this average was slightly milder, with extremely high concentrations of these particles observed on 16 December being: (i) PM 2.5 - 609.3 and (ii) PM 10 - 721.2; which is 12 to 14 times more than the allowed daily average value of 50 micrograms.

Exceeding the average pollution level should not be over 35 days per year. Pljevlja had 136 such days during last year and 129 the previous year. Nikšić had 61 days in 2019, and in 2018 as many as 79 days, while Podgorica had 75 days in 2018, and in last year 57 days above the allowed mean values. In Bijelo Polje, measurements began only last year and comparative data from 2019/20 indicate that it is more polluted than Pljevlja during the heating season from 1 October to 1 April.

The Environmental Protection Agency (EPA) explained for CIN-CG that poor air quality during winter months in the central and northern regions has become commonplace, listing industrial activity, traffic and the heating season as the main causes.

"High air pollution episodes, primarily suspended particles (PM10 and PM2.5), are characteristic during the winter months when weather conditions, with high atmospheric pressure, slow down the circulation of air, bringing dry, cold and foggy nights. The presence of factors affecting the deterioration of air quality lasts from four months in Podgorica to half a year in Nikšić and Pljevlja. According to EPA, during these time periods, the total annual number of overruns of mean daily values of suspended harmful particles is concentrated, except in cases of accident situations.

At the end of last August, the Agency started publishing daily air quality reports for the most polluted areas of Podgorica, Nikšič, Bar, Pljevlja, Bijelo Polje, Kotor, Gornje Mrke and Gradina.

In January, when media, NGOs and opposition politicians called in question the ongoing pollution levels and the inert attitude of the institutions, the Agency stated that "the law prohibits unauthorized interpretation of results that could be misleading and cause misinformation of citizen." The problem is that there was no "authorized interpretation of the results".

"Air pollution in Montenegro has a seasonal nature and it is most often related to the heating season. Thus, the solutions must be aimed at establishing a district heating system in urban areas, implementing energy efficiency measures in residential and collective housing facilities, strict implementation of environmental standards in the industry, vehicle modernization, improvement of urban transport and a number of other activities'', the Agency noted.

Despite improved situation in the past month, the Agency's data shows an increase in the surpassing of the daily average of PM10 by 1 April compared to the previous season in Podgorica and Nikšić. The biggest pollution in Podgorica is recorded at the roundabout in Zabjelo, one of the largest concentrations of cars in the capital.

Biologist Vuk Iković says that the Thermal Power Plant causes 41 percent of total nitrogen oxide emissions, while the Aluminum Plant accounts for 41 percent of all polluting PM10 particles.

"The official data indicates that Pljevlja is the largest ecological black spot. The data clearly demonstrates that its water, soil and air are polluted. This is due to the Thermal Power Plant, the Coal Mine, “Vektra Jakić“, the slag and ash landfill ''Maljevac'' and the waste and tailings landfill ''Jagnjilo'', Iković told CIN-CG.

Iković also warns of the serious consequences of the huge number of cars, most often old and diesel fueled. Only in Podgorica, more than 70 thousand cars are registered.

“The green light for pedestrians lasts shorter than for vehicles. The highest concentration of toxic particles is at the intersections, one meter above ground surface. That is why children and people in wheelchairs suffer the most. Public transport is not organized yet. There is no quick communication from the suburbs to the city center. The system forces citizen to buy a car instead of encouraging them to use other modes of transport'', Iković says.

In Montenegro, 246,423 vehicles were registered in the past year: 6,193 motorcycles, 215,496 cars, 462 vans, 1,461 buses, 17,282 freight vehicles, 576 specialized and commercial vehicles, 1,662 towing vehicles, 3,090 trailers and 201 tractors.

According to the information provided by the Ministry of Internal Affairs, oil or diesel is consumed by 180,153 vehicles, super 98 petrol by 54,678, petrol 86 by 515, fuel blends by 14, petrol-gas combination by 7,854 vehicles, while only 144 cars are electrically powered.

There were 459 registered ‘old-timers’, manufactured until 1979. As many as 10,428 were from the SFRY (1980 to 1989). From the last decade of the last millennium, there is a total of 43,186 registered vehicles.

There are 134,653 vehicles manufactured between 2000 and 2010. Most of them are manufactured in 2004 and 2007 - 15,573 and 15,937 respectively.

From 2010 to the end of 2019, between 4,200 and 7,867 cars have been imported annually, amounting to a total of 57,607 new cars.

According to the Customs Administration, over the past year, the largest number of imported used cars were diesel fueled - 14.088, while only 1.020 were gasoline cars. Also imported were 2,225 new gasoline powered cars, 1,363 diesel cars and only 25 electric ones.

The Customs Administration explains that, according to the Law on Road Safety and the current rulebook on technical requirements, it is not allowed to import used vehicles that do not meet the EURO 4 standard. New vehicles should be equipped with minimum EURO 6 engine and meet the requirements for exhaust emission limits and noise levels.

In Germany, a partial ban for EURO 4 diesel vehicles was introduced in some cities last April. That is why protests have been organized and the cities of Hamburg, Berlin, Stuttgart and Darmstadt have reported more than 16,000 people violating the ban on the use of older "non-environmental" diesel cars.

The Institute of Public Health did not reply to our request for data on how air pollution affects health. Unofficially, there is no such recent research, so the one that the Institute conducted in late 2015 and early 2016, in collaboration with experts from the World Health Organization (WHO), is still relevant. Air pollution assessment study covering Pljevlja, Podgorica and Nikšić revealed that more than 250 premature deaths and 140 hospital admissions annually in these three cities, as well as a number of other health consequences, are directly linked to the increased exposure to PM particle concentrations.

WHO's calculations show that six percent of all deaths in Podgorica, 12 percent in Nikšić and 22 percent in Pljevlja are attributable to the effects of air pollution above the values prescribed by this institution. The Institute previously told CIN-CG that the annual rate of premature mortality associated with exposure to pollutant particles in Montenegro, is up to 60 times higher than the tragic consequences of traffic accidents and up to 20 times higher than mortality due to diseases of the digestive system.

World Health Organization data indicates that air pollution is a global public health challenge that kills seven million people a year!

Iković considers necessary to introduce a pollution tax. This implies payment for the release of pollutants into the air, primarily carbon, nitrogen and sulfur oxide, soot etc.

"It is possible for us to become an EU member with this kind of air quality, but then we will have to pay the costs of pollution. For example, for every tone of CO2 emission, we would pay 25 euros. If Montenegro manages to regulate key pollutants and conserve and recover its forests, it could earn millions, as its nature would reduce pollution levels beyond borders. This should be our offer to Europe. This is one of the reasons why Podgorica should be a tree-city, for which we have launched an initiative of 100,000 new trees'', Iković says.

Aleksandar Perović, from the NGO Ozon, points out that air is an important segment of Chapter 27 in the EU negotiation process.

"So far, this international organization has not shown much interest for the problem of air pollution, which is very surprising to us, given that clean air is one of the fundamental human rights. If this attitude is not changed, it is hard to expect that domestic decision makers will take any action“, Perović told CIN-CG.

Asked by CIN-CG whether the implementation of Chapter 27 obligations was threatened by air pollution, the Agency replied that "the Approximation Strategy and the adoption of initial negotiation benchmarks have defined and proposed deadlines for activities to reduce air pollution".

According to the Environmental Protection Agency, "air pollution does not jeopardize the fulfillment of Chapter 27 commitments, but prompts finding the best possible solutions to this problem."

Hazardous tire and waste incineration

Old furniture, layers of debris, concrete, earth and gravel, electronic and plastic waste, food scraps and used tires are found in Podgorica's settlements: Stari Aerodrom, Vrela Ribnička or parts of Ćemovsko Polje. Residents of these settlements regularly report to the competent bodies the levels of arson and smoke spreading through the settlements and the city.

"Tire and plastic incineration releases one of the most toxic substances, dioxin. Part of it is inhaled and the rest goes into the atmosphere, returning with the first rains and depositing in soil and water. The question is what the purpose of the inspectorate is, if it does not punish the perpetrators”, Iković says.

According to the Law on Waste Management, penalties for unconscientious persons range up to 40 thousand euros for legal entities and up to 2 thousand euros for natural persons. This does not stop the perpetrators, mainly because the responsible bodies can only apprehend those whom they caught violating the law.

Iković recommends that if individuals burn tires due to the sale of steel wire, it should be prohibited to buy it without a proof of origin of such waste.

Neighbors also are among the most polluted

IQAir's list of the 100 most polluted cities from 15 April 2020 includes the Balkan capitals.

Sarajevo ranked 11^th as the world's most polluted city, Belgrade 61^st, Skopje 85^th and Zagreb 94^th.

According to the same organization's list of the 100 most polluted countries in the world, Bosnia and Herzegovina ranked 14^th, North Macedonia 17^th, Serbia 32^nd, while Croatia ranked 51^st. Slovenia and Montenegro are not included in this list.

According to IQAir, the most polluted city in the world is Shenyang in China.

Europe's most polluted country, according to GreenMatch, is Turkey, followed by Poland and Latvia. The countries with the cleanest air are Sweden, Finland and France.

Air pollution drops in metropolises

During coronavirus lockdown, air pollution in major global cities fell by up to 60 percent in comparison to the last year, CNN reports, referring to the IQAir's data.

Seven out of the ten cities studied, including New Delhi, Seoul, Wuhan and Mumbai, saw significant improvements in air quality from the same period last year.

The Indian capital New Delhi saw a 60% reduction in PM2.5 levels from 23 March to 13 April. The Chinese city of Wuhan, where the deadly virus was first identified, saw a 44% reduction in air pollution levels from 26 February to 18 March.

Los Angeles saw its longest stretch of clean air on record, over 18 days from 7 to 28 March. PM2.5 concentration levels were down by 31%.

In Europe, London, Madrid and Rome experienced during their lockdown periods reductions in their PM2.5 in comparison with 2019.

The reconstruction of the Thermal Power Plant is delayed

The ecological reconstruction of the existing block of TPP "Pljevlja" was supposed to be completed by the next year, but due to the pandemic, it will be delayed since the contract has not been signed yet.

At the beginning of November last year, EPCG declared the winner of the tender for this deal - a consortium of Chinese company Dongfang Electric International (DEC) of Podgorica-based firm Bemaks, BB Solar Company owned by Blažo Djukanović, the son of the President of Montenegro, and Permonte Company, whose bid price was 54,427,700 euros. The German consultant Steag Energy Services hired by EPCG previously estimated that the tender is worth 45 million euros, or 54,450,000 with VAT. Other tenderers’ bid prices were significantly higher: Shangai Electric Group Co.Ltd - 97,922,683 euros and Hamon-Rudis - 72,539,500 euros, but this did not prompt EPCG to raise suspicions, which should normally happen when the range between bids is so large.

Representatives of the Chinese corporation were supposed to arrive in February to agree and sign a contract, but this was delayed, allegedly, due to the Corona epidemics, as their delegation would have to stay in quarantine. EPCG later announced that they were expecting them in March, but Chinese Ambassador to Montenegro Liu Jin said in an interview for “Vijesti” on 15 April that "both sides are in the process of preparing to sign the treaty" and expressed hope that it would be done as soon as possible.

"The project includes, together with the revitalization of the Maljevac landfill worth around 20 million euros, construction of a desulphurization system, a denitrification system, improvement of the operation of the electro filter plant and construction of a wastewater treatment system. Along with the ecological reconstruction, within 12 months from the signing of the contract, a source of thermal energy for heating Pljevlja will be provided”, EPCG stated during the announcement of the tender winners, adding that after the ecological reconstruction, all emissions and products of combustion of coal and chemical processes in accordance with national legislation and European directives, will be kept below the permissible limits.

New analysis of the Health and Environment Alliance (HEAL), Sandbag, Climate Action Network Europe (CAN Europe), the CEE Bankwatch and the Europe Beyond Coal from 2019, has shown that 16 outdated coal-fired power plants in the Western Balkans represent a health and economic liability for the whole Europe.

This report shows that every year, air pollution from Western Balkans coal power plants is responsible for 3,900 premature deaths, 8,500 cases of bronchitis in children and other chronic illnesses. The health issues these plants cause add up to lost productivity and health costs of up to 11,535 million euros.

Predrag NIKOLIĆ

Radeći na različitim pozicijama uvjerila sam se u to da su žene spremne i hrabre da odgovore izazovima biznisa, društva i politike, ali su još nedovoljno uključene i pozicionirane na najodgovornijim mjestima – kaže gradonačelnica Gusinja Anela Čekić. Nema zvanične evidencije o zastupljenosti žena iz manjinskih naroda u lokalnoj samoupravi

Gusinje, malo mjesto na sjeveru Crne Gore, poput Danilovgrada u centralnom dijelu države, ima izuzetak koji, ipak, samo potvrđuje pravilo o politici kao dominantnom muškom poslu. Predsjednica Opštine je Anela Čekić.

„Činjenica da sam, poslije povraćaja statusa opštine Gusinje, nakon pedeset i nešto godina, izabrana za prvu predsjednicu pokazuje da su građani iskazali odnos prema ženama i da ih smatraju dovoljno sposobnim i jakim da i sa pozicije prve osobe lokalne samouprave preuzmu odgovornost za razvoj opštine”, rekla je Čekićeva za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Uzimajući u obzir i lični primjer, ona kaže da ima pomaka i unapređenja položaja žena na mjestima odlučivanja u lokalnoj samoupravi, ali i dalje nedovoljno.

„Radeći na različitim pozicijama, od bankarskog sektora do lokalne samouprave, uvjerila sam se u to da su žene spremne i hrabre i da u svakom momentu mogu da odgovore izazovima biznisa, društva i politike, ali da su još nedovoljno uključene i nedovoljno pozicionirane na najodgovornijim mjestima. To je potrebno mijenjati”.

Trenutno je u lokalnoj samoupravi u Gusinju zaposleno sedam žena, od pomoćne radnice, tehničkih sekretarica, savjetnica u odjeljenju za naplatu lokalnih prihoda, pa do visoko rukovodnog kadra.

,,Na čelu Sekretarijata za planiranje prostora, imovinu i zaštitu životne sredine, jednog od najzahtjevnijih i najodgovornijih u organizaciji lokalne samouprave se, takođe, nalaze žene. Sve zaposlene profesionalno i stručno obavljaju poslove, a iskustvom i znanjem značajno doprinose povjerenju u rad organa lokalne uprave, ravnopravno i uz uvažavanje svojih kolega”, ističe Čekićeva.

U lokalnom parlamentu u Gusinju, od ukupno 30 odbornika, šest je odbornica.

Nedovoljna uključenost žena u politički život u opštinama na sjeveru Crne Gore uočljiva je i na primjeru druge dvije sjeverne opštine, Rožaja i Bijelog Polja. Zanemarljiv je broj na odlučujućim funkcijama, dok o onima koje pripadaju nacionalnim manjinama nema podataka, uglavnom zbog toga što lokalne samouprave ne registruju nacionalno opredjeljenje prilikom zapošljavanja i imenovanja na javne funkcije – pokazalo je istraživanje CIN-CG.

U rožajskoj lokalnoj samoupravi ima 210 zaposlenih od kojih su 66 žene. Na rukovodećim pozicijama je samo pet žena - Irma Selmanović je glavna administratorka, Mersija Pepić pomoćnica sekretara za finansije i ekonomski razvoj, Rabela Murić je šefica Službe za skupštinske poslove, Fahreta Husović rukovodi Kancelarijom za međunarodne odnose i saradnju sa dijasporom, a Asmira Dacić Kancelarijom za besplatnu pravnu pomoć i brze odgovore. I na čelima pojedinih javnih ustanova su žene. Dženita Nurković-Kurtagić rukovodi Dnevnim centrom za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, a Narodnom bibliotekom Fetija Kurtagić.

Od ukupno 34 odbornička mjesta u lokalnom parlamentu u Rožajama, 10 je pripalo ženama (Bošnjačka stranka šest i DPS četiri). Na čelu odborničkih klubova nema žena.

Prema aktuelnom Zakonu o izboru odbornika i poslanika, na izbornoj listi mora biti najmanje 30 odsto kandidatkinja. Na izbornoj listi među svaka četiri kandidata prema redosljedu obavezno je da bude jedna žena.

,,Smatramo da bi sve opštine na sjeveru Crne Gore, uključujući i Rožaje, trebalo da daju više prostora ženama na mjestima gdje se donose odluke. Uskoro slijedi reorganizacija i nova sistematizacija i trudićemo se da budemo otvoreniji za uključivanje žena na rukovodeće pozicije”, rekla je za CIN-CG Dženana Kuč iz kabineta predsjednika rožajske opštine.

Nacionalno opredjeljenje zaposlenih žena u lokalnoj samoupravi, prema njenim riječima, u Rožajama nije poznato: ,,Identitetske karakteristike tog tipa ne uzimamo u obzir prilikom zapošljavanja i imenovanja na javne funkcije“. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kako objašnjava Dženana Kuč, sprovodi istraživanje u okviru kojeg se anketira svaki zaposleni i tako se utvrđuje nacionalna struktura radnika lokalne samouprave. Posljednje ovakvo istraživanje Ministarstvo je sprovelo 2015. godine, pa opštine još nemaju nove podatke.

Podaci iz istraživanja, koje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sprovodi o zastupljenosti manjinskih naroda u državnim organima, organima državne i lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu, pokazalo se da nisu dovoljno reprezentativni. Zaposleni nisu dužni da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

Prema podacima koje su za CIN-CG dostavili iz službe predsjednika Opštine Bijelo Polje, u lokalnom parlamentu ima 38 odbornika od kojih je devet žena i 29 muškaraca. U Opštini žene obavljaju funkcije glavne administratorke, sekretarke skupštine, a rukovode i sekretarijatima za finansije, uređenje prostora i lokalnu samoupravu. Kabinet predsjednika Opštine ima šeficu. Pored toga, žene su direktorice Turističke organizacije, Javne ustanove Centar za podršku djeci i porodici, a rukovode i službom glavnog gradskog arhitekte i unutrašnjom revizijom.

„U okviru Sekretarijata za lokalnu samoupravu, pri Odjeljenju za ljudska i manjinska prava, jedna od pet kancelarija je i za rodnu ravnopravnost, sa ciljem unapređenja položaja žena u našoj opštini. Važno je istaći da je formirana radna grupa za izradu lokalnog akcionog plana (LPA) za postizanje rodne ravnopravnosti, koji je zasnovan na međunarodnom i domaćem pravnom zakonodavstvu i predviđa niz aktivnosti za stvaranje jednakih mogućnosti žena i muškaraca, kao i prevazilaženje stereotipa i predrasuda na planu „vidljivosti” žena i postizanju rodne ravnopravnosti u punom kapacitetu”, kaže Slobodan Šebek iz službe predsjednika Opštine Bijelo Polje.

Šebek kaže da se u ovoj opštini aktivno radi i na unapređivanju položaja žena u biznisu, još jedne sfere u kojoj na sjeveru Crne Gore nisu dovoljno uključene. Dobra ideja, ipak, više svjedoči o sporim i skromnim koracima, nego o ubrzanoj participaciji žena u svim sferama života.

Skupština opštine Bijelo Polje je tokom 2019. godine, prema njegovim riječima, donijela odluku o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu i posebna komisija je putem javnog poziva, raspodijelila po 2.500 eura za četiri žene. „Za iste namjene, budžetom za 2020. godinu planirano je 20 hiljada eura”, rekao je Šebek.

Nova anketa još se radi

Iako posljednje dostupno istraživanje o zastupljenosti manjinskih naroda u državnim organima, organima državne i lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu datira još iz 2015. godine, iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava kažu da je prikupljanje podataka za novo u toku, ali da se ne zna još tačan datum objave.

Prema „Informaciji o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu”, u organima lokalne uprave, iz 2015. godine od ukupnog broja od 3.036 odgovora u upitniku, u nacionalnom smislu, zaposleni su se izjasnili kao: Crnogorci 1.748 (57,58 odsto), Srbi 628 (20,69 odsto), Albanci 172 (5,67 odsto), Bošnjaci 229 (7,54 odsto), Muslimani 84 (2,77 odsto), Hrvati 47 (1,55 odsto), ostali 15 (0,49 odsto).

U Opštini Bijelo Polje 2015. godine od ukupnog broja ispitanika, 44,86 odsto se izjasnilo kao Crnogorci, 18,29 odsto kao Srbi, 18 odsto kao Bošnjaci, 15,14 odsto kao Muslimani, 2,29 odsto se nije izjasnilo, a o 1,43 odsto nema podataka. Od zaposlenih u ovoj opštini nema onih koji se izjašnjavaju kao Albanci, Hrvati ili Romi.

U rožajskoj opštini, prema istom istraživanju, od ukupnog broja ispitanih, 0,84 odsto se izjasnilo kao Crnogorci, 2,52 odsto kao Srbi, 2,52 odsto kao Albanci, 89,09 odsto kao Bošnjaci, 1,68 odsto kao Muslimani, 2,52 odsto se nije izjasnilo, a o 0,84 odsto nema podataka.

U Opštini Gusinje, od ukupnog broja zaposlenih, 25 odsto se izjasnilo kao Albanci, 66,67 odsto kao Bošnjaci i 8,33 odsto kao Muslimani.

Nema podataka koliko je od ukupnog broja svih ispitanika žena, a koliko muškaraca.

Andrea JELIĆ

Pored Termoelektrane i Kombinata aluminijuma, mimo grejne sezone, najveći zagađivači su više od 240 hiljada vozila od kojih je većina starija od 10 godina, a najveći procenat čine „dizelaši“. Proračuni SZO pokazuju da šest odsto svih smrti u Podgorici, 12 odsto u Nikšiću i 22 odsto u Pljevljima mogu da se pripišu posljedicama zagađenja vazduha

Ironija koju je donio COVID-19 je da je vazduh u Crnoj Gori znatno - čistiji.

To je, uglavnom, rezultat ograničenog saobraćaja, prinudnog parkiranja većine od oko 240 hiljada registrovanih vozila, od kojih više od dvije trećine troši dizel. Više od polovine svih vozila staro je od deset do 20 godina, a petina čak i do tri decenije.

Ostali zagađivači, Kombinat aluminijuma, Termoelektrana i neokončana grejna sezona još emituju zagađanje i svoje crne bilanse – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Preventiva od širenja pandemije uticala je i na globalne trendove, što pokazuju satelitski snimci znatno manjeg zagađenja iznad industrijskih zona u Evropi i svijetu.

Da to ima veze sa COVID-19 pokazuju i rezultati Internacionalne kompanije za informacije o kvalitetu vazduha, (IKAir) koja je proučavajući deset svjetskih metropola najviše pogođenih epidemijom, zaključila da su opsežne preventivne mjere, uticale da se zagađenje vazduha smanji od 30 do 60 odsto.

U Podgorici je u posljednjih mjesec dana broj štetnih čestica koje utiču na plućna, srčana i maligna oboljenja, prešao graničnu vrijednost od 50 mikrograma po metru kubnom (μg/m3) samo osam dana, potvrđeno je na sajtu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, gdje se dnevno ažuriraju podaci o kvalitetu vazduha. Najveći nivo zagađenja lebdećim PM 10 (čestice manje od 10 mikrograma koje predstavljaju smješu dima, čađi, kiseline, teških metala) zabilježen je 21. marta i iznosio je 144,8, dok je nivo PM 2.5 čestica (prečnika 2.5 mikrometra, ili tri odsto prečnika ljudske dlake) bio 123,1 μg/m3.

Za razliku od ovih rezultata mjerenja, sredinom januara u Podgorici je zabilježen nivo PM 2.5 preko 350 μg/m3, što je ekvivalentno pušenju 16 cigareta dnevno, po metodi koju je razvio profesor fizike sa Univerziteta Kalifornija Ričard Mjuler. On i njegova ćerka Elizabet, koja se bori protiv klimatskih promjena i zagađenja vazduha, napravili su 2015. godine veliko istraživanje u Kini i došli do zaključka da je pušenje jedne cigarete dnevno jednako štetnim efektima udisanja vazduha u kom nivo opasnih PM 2.5 čestica iznosi 22 mikrograma po metru kubnom. (http://berkeleyearth.org/air-pollution-and-cigarette-equivalence/).

Koncentracija štetnih PM10 čestica na mjernim stanicama u Podgorici, početkom januara prelazile su 510 mikrograma po metru kubnom, a prema zvaničnim podacima Agencije za decembar, vazduh u Podgorici, Bijelom Polju i Pljevljima bio je zagađen gotovo svaki dan. U Nikšiću je taj prosjek bio nešto blaži, s tim da su pojedinih dana zabilježene izuzetno visoke koncentracije ovih čestica: 16. decembra PM 2.5 – 609,3, PM 10 – 721,2, što je 12 do 14 puta više od dozvoljene srednje dnevne vrijednost od 50 mikrograma.

Prekoračenje srednje vrijednosti zagađenosti ne bi smjelo godišnje da premaši 35 dana. Pljevlja su tokom prošle godine imala takvih 136 dana, a pretprošle 129, Nikšić 2019. – 61, a 2018. čak 79 dana, Podgorica 2018. imala je 75, a prošle godine 57 dana zagađenih iznad dozvoljenih srednjih vrijednosti. U Bijelom Polju je mjerenje počelo tek prošle godine i uporedni podaci iz sezone 2019/20 ukazuju da je tokom grejne sezone od 1. oktobra do 1. aprila zagađenije i od Pljevalja.

Iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) za CIN-CG objašnjavaju da je postalo uobičajeno da je tokom zimskih mjeseci, u centralnom i sjevernom regionu, lošiji kvalitet vazduha, a kao glavne razloge navode industrijsku aktivnost, saobraćaj i sezonu grijanja.

„Epizode visokog zagađenja vazduha, u prvom redu suspendovanim česticama (PM10 i PM2.5) su karakteristične za zimske mjesece u periodima kada vremenski uslovi, uz pojavu visokog atmosferskog  pritiska, usporavaju  cirkulaciju  vazduha  donoseći  suve,  hladne i  maglovite noći. Prisustvo faktora  koji utiču na pogoršanje kvaliteta vazduha traje od četiri mjeseca u Podgorici do pola godine u Nikšiću i Pljevljima. U tim  vremenskim periodima je skoncentrisan cjelokupni godišnji broj prekoračenja srednjih dnevnih vrijednosti suspendovanih čestica, osim u slučajevima akcidentnih situacija“, navode iz EPA.

Iz Agencije su krajem avgusta počeli dnevno da objavljuju izvještaje o kvalitetu vazduha za najzagađenije sredine Podgoricu, Nikšić, Bar, Pljevlja, Bijelo Polje, Kotor, Gornje Mrke i Gradinu.

Kada su u januaru mediji, NVO i političari iz opozicije problematizovali stalno zagađenje i inertan odnos institucija, Agencija je saopštila da je „zakonom zabranjeno da se vrši neovlašćeno tumačenje rezultata koje može da bude pogrešno i da dovede do dezinformisanja građana”. Problem je što nije bilo „ovlašćenog tumačenja rezultata“.

„Kako je zagađenje vazduha u Crnoj Gori sezonskog karaktera i najčešće je vezano za period kada je neophodno zagrijavanje prostorija, tako i rješenja moraju ići u pravcu uspostavljanja sistema daljinskog grijanja u urbanim sredinama, sprovođenja mjera za energetsku efikasnost u objektima za individualno i kolektivno stanovanje, strogo sprovođenje ekoloških standarda u industriji, modernizaciju voznog parka, unapređenje gradskog prevoza i niz drugih aktivnosti'', ocjenjuju iz Agencije za CIN-CG.

I pored boljeg stanja posljednjih mjesec dana, podaci Agencije pokazuju porast prekoračenja srednjih dnevnih vrijednosti PM 10 do 1. aprila u odnosu na proteklu sezonu u Podgorici i Nikšiću. Najveće zagađenje u Podgorici se očitava na kružnom toku na Zabjelu, gdje je jedna od najvećih koncentracija automobila u glavnom gradu.

Biolog Vuk Iković kaže da Termoelektrana uzrokuje ispuštanje 41odsto ukupnih azotnih oksida, a Kombinat aluminijuma 41 odsto svih zagađujućih PM10 čestica.

„Zvanični podaci kažu da su Pljevlja najveća ekološka crna tačka. Podaci jasno ukazuju da je evidentno direktno zagađenje vode, zemljišta i vazduha. Uzrok tome je Termoelektrana, Rudnik uglja, “Vektra Jakić”, odlagalište šljake i pepela na Maljevcu i odlagalište otpada i jalovine na Jagnjilu'' – rekao je Iković za CIN-CG.

Iković  ističe i ozbiljne posljedice zbog ogromnog broja automobila, najčešće starih i na dizel gorivo. Više od 70 hiljada automobila registrovano je samo u Podgorici.

,,Zeleno svjetlo za pješaka traje kraće nego za vozila. Najveća koncentracija otrovnih čestica je na raskrsnicama na visini od metra. Zato najviše trpe djeca i osobe u kolicima. Javni prevoz još nije organizovan. Ne postoji brza komunikacija predgrađa sa centrom. Sistem tjera građane da kupe auto, umjesto da ih podstakne da koriste druge vidove prevoza'', kaže Iković.

U Crnoj Gori je, tokom prošle godine, registrovano 246.423 vozila: motocikla 6.193, automobila 215.496, kombija 462, autobusa 1.461, teretnih 17.282, specijalnih i radnih 576, vučnih 1.662, priključnih 3.090 i traktora 201.

Prema podacima koje je MUP dostavio CIN-CG, naftu, odnosno dizel troši 180.153, vozila, 54.678 koriste benzin super 98, a  515 benzin 86, mješavinu 14, kombinaciju benzin – plin 7.854, a na električni pogon je svega 144 automobila.

Registrovanih ,,oltajmera'' proizvedenih do 1979. godine je 459. Čak 10.428 vozila je iz vremena SFRJ (1980-89). Iz posljednje decenije prošlog milenijuma je ukupno 43.186 registrovanih vozila.

Sa godinom proizvodnje od 2000. do 2010. godine ima 134.653, najviše ih je iz 2004. godine – 15.573 i 2007. – 15.937 vozila .

Od 2010. godine do kraja 2019. godine uvoženo je godišnje između 4.200 i 7867 ili ukupno 57,607 novih automobila.

Tokom protekle godine u Crnu Goru je uvezeno najviše polovnih dizel automobila - 14.088, a na benzin samo 1.020, podaci su Uprave carina. Novih automobila na benzinski pogon uvezeno je 2.225, dizelaša 1.363, a električnih samo 25 – saopštili su za CIN-CG.

Iz Uprave carina kažu da, u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima i važećim pravilnikom o tehničkim zahtjevima nije dozvoljen uvoz polovnih vozila koja ne ispunjavaju standard EURO 4. Nova bi trebalo da budu opremljena motorom minimalnog standarda EURO 6 i da ispunjavaju zahtjeve u odnosu na granične vrijednosti izduvnih emisija i nivoa buke.

U Njemačkoj je od aprila prošle godine uvedena djelimična zabrana kretanja u pojedinim gradovima za dizelaše EURO 4. Zbog toga je bilo i protesta, a gradovi Hamburg, Berlin, Štutgart i Darmštat prijavili su više od 16.000 osoba koja su prekršila zabranu upotrebe starijih, „neekoloških” dizel automobila.

Na pitanja o podacima kako zagađenje vazduha utiče na zdravlje iz Instituta za javno zdravlje nijesu odgovorili. Nezvanično, novijih istraživanja nema, pa je i dalje aktuelno ono koje je Institut u saradnji sa ekspertima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) uradio krajem 2015. i početkom 2016. godine. Studija procjene uticaja zagađenja vazduha koja je obuhvatila Pljevlja, Podgoricu i Nikšić, ukazala je na to da su više od 250 prijevremenih smrtnih slučajeva i 140 prijema u bolnicu na godišnjem nivou u ova tri grada, kao i niz drugih zdravstvenih posljedica direktno povezani sa izlaganjem povećanoj koncentraciji PM česticama.

Proračuni SZO pokazuju da šest odsto svih smrti u Podgorici, 12 odsto u Nikšiću i 22 odsto u Pljevljima mogu da se pripišu posljedicama zagađenja vazduha iznad vrijednosti koje propisuje ova institucija. Iz Instituta su ranije za CIN-CG kazali da je godišnja stopa prijevremene smrtnosti povezana sa izlaganjem zagađujućim česticama u Crnoj Gori i do 60 puta veća od tragičnih posljedica saobraćajnih nezgoda. Veća je i do 20 puta od smrtnosti usljed bolesti digestivnog sistema.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da je zagađenje vazduha globalni javno zdravstveni izazov koji godišnje ubije sedam miliona ljudi!

Iković smatra da je neophodno uvesti taksu za zagađenje. Pod ovim se podazumijeva plaćanje za ispuštanje zagađujućih supstanci u vazduh, prije svega za ugljenik, azotni i sumporni oksid, čađi...

,,Moguće je da sa ovakvim kvalitetom vazduha postanemo članica EU, ali onda ćemo plaćati troškove zagađenja. Na primjer, za svaku ispuštenu tonu CO₂ danas bi platili 25 eura. Ukoliko Crna Gora reguliše ključne zagađivače i sačuva i oporavi šume imaće šansu da prihoduje milione, jer će svojom prirodom uspjeti da smanji stepen zagađenja izvan granica. To bi trebalo da bude naša ponuda Evropi, da na račun ekološkog potencijala podstakne energetsku nezavisnost. To je jedan od razloga zašto Podgorica treba da bude grad drveća i zato smo pokrenuli inicijativu 100.000 stabala'', kaže Iković.

Aleksandar Perović iz NVO Ozon ističe da je kvalitet vazduha važan segment Poglavlja 27 u procesu pregovaranja sa EU.

„Do sada ni ta međunarodna organizacija nije pokazala veliko interesovanje za problem aerozagađenja, što je za nas veoma začuđujuće, imajući u vidu da je pravo na čist vazduh jedno od osnovnih ljudskih prava. Ukoliko takav pristup i dalje bude prisutan, teško je očekivati da domaći donosioci odluka urade nešto konkretno', rekao je Perović za CIN-CG.

Na pitanje CIN-CG o tome da li je zbog zagađenja vazduha ugrožena realizacija obaveza iz Poglavlja 27, iz Agencije su odgovorili da su „Strategijom aproksimacije i donošenjem početnih mjerila za pregovore definisani i predloženi rokovi za sprovođenje aktivnosti u cilju smanjenja zagađenja vazduha“.

„Zagađenje vazduha ne ugrožava realizaciju obaveza iz Poglavlja 27, već inicira pronalažanje najboljih mogućih rešenja za ovaj problem'', tvrde iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Opasno paljenje guma i otpada

Stari namještaj, brda šuta, betona, zemlje i šljunka, elektronski i plastični otpad, ostatke od hrane i iskorišćene gume, zatiču oni koji kroče na Stari aerodrom, Vrela Ribnička ili na djelove Ćemovskog polja. Stanovnici ovih naselja redovno nadležnim službama prijavljuju miris paljevine i dim koji se šire naseljima, i dalje kroz grad.

,,Paljenjem guma kao i bilo koje plastike oslobađa se jedna od najotrovnijih supstanci, dioksin. Dio udišemo, a ostatak odlazi u atmosferu, sa prvim kišama se vraća i taloži u zemljište i vodu. Pitanje je koja je svrha inspekcije, ako ne kažnjava počinioce“, kaže Iković.

Kazne za nesavjesne, prema Zakonu o upravljanju otpadom, kreću se do 40 hiljada eura za pravna i do dvije hiljade eura za fizička lica. Ovo izgrednike ne zaustavlja, uglavnom zbog toga što nadležne službe mogu da privedu samo one koje zateknu da ne poštuju zakon.

Iković preporučuje da bi, ukoliko pojedinci pale gume zbog prodaje čelične žice, trebalo zabraniti njen otkup bez potvrde porijekla takvog otpada.

Među najgorim su i komšije 

Na listi 100 najzagađenijih gradova, prema podacima IQAir, 15. aprila 2020. godine svijeta našle su se i balkanske prestonice.

Sarajevo je zauzelo 11. poziciju najzagađenijeg grada svijeta, Beograd 61, Skoplje 85. i Zagreb 94. mjesto.

Na listi 100 najzagađenijih država svijeta, prema podacima iste kompanije 2019. godine na 14. mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina, na 17. Sjeverna Makedonija, na 32. Srbija i 51. Hrvatska. Na ovoj listi nema Slovenije i Crne Gore.

Prema IQAir-u, najzagađeniji grad na svijetu je Šenjang u Kini.

Najzagađenija zemlja Evrope, prema GreenMatchu, je Turska, a slijede je Poljska i Latvija. Zemlje sa najčistijim vazduhom su Švedska, Finska i Francuska.

Pad zagađenja u metropolama

Zagađenje vazduha u svjetskim metropolama bilježi pad do 60 odsto u odnosu na prethodnu godinu usljed zastoja zbog pandemije, objavio je  CNN pozivajući se na podatke IKAir-a.

U sedam od 10 proučavanih gradova, uključujući Nju Delhi, Seul, Vuhan i Mumbaj, primijećeno je značajno poboljšanje kvaliteta vazduha u odnosu na isti period prošle godine.

U indijskoj prijestonici Nju Delhi očitano je smanjenje nivoa PM 2.5 za 60 odsto od 23. marta do 13. aprila. Kineski grad Vuhan, odakle je krenula pandemija, zabilježio je smanjenje zagađenja vazduha za 44 odsto od 26. februara do 18. marta.

Rekordno smanjenje zagađenja vazduha zabilježeno je i u Los Anđelesu - tokom 18 dana od 7. do 28. marta nivoi koncentracije PM2.5 su smanjeni za 31 odsto.

I u Evropi -  London, Madrid i Rim imali su smanjenja PM2.5 u poređenju sa 2019. godinom.

Rekonstrukcija Termoelektrane kasni

Ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka TE "Pljevlja", trebalo je da bude  završena do naredne godine, ali će zbog pandemije kasniti, jer ni ugovor još nije potpisan.

Početkom novembra prošle godine EPCG je za pobjednika tendera za ovaj posao proglasila konzorcijum kineske kompanije Dongfang Electric International (DEC) podgoričke firme Bemaks, preduzeća BB „Solar“ Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore i firme „Permonte“ koji su tražili 54.427.700 eura. Oni su se uklopili u procjenu da je posao vrijedan 45 miliona eura, odnosno 54.450.000 sa PDV-om, koju je uradila njemačka kompanija Steag Energy Services. Drugi učesnici tražili su znatno više: Shangai Electric Group Co.Ltd. 97.922.683, a Hamon–Rudis 72.539.500 eura, ali to nije izazvalo podozrenje EPCG, što bi trebalo da je uobičajeno, kada je raspon između ponuda veliki.

Predstavnici kineske korporacije trebalo je da dođu u februaru na dogovore o potpisivanju ugovora, ali je to odloženo, jer bi, zbog epidemije u Kini prvo morali u karantin. Iz EPCG su, zatim, rekli da ih očekuju u martu, da bi kineski ambasador u Crnoj Gori Liu Jin 15. aprila u intervjuu “Vijestima“ izjavio da su “obje strane u toku pripreme potpisivanja ugovora” i da se nada da će što prije biti potpisan.

"Projekat obuhvata, zajedno sa revitalizacijom deponije Maljevac vrijednom oko 20 miliona eura, izgradnju sistema za odsumporavanje, sistema za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja kao i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda. Uporedo sa ekološkom rekonstrukcijom, u roku od 12 mjeseci od potpisivanja ugovora, obezbjediće se i izvor toplotne energije za toplifikaciju Pljevalja”, saopšteno je iz EPCG prilikom objave pobjednika na tenderu, uz najavu da će nakon ekološke rekonstrukcije, sve emisije i produkti sagorijevanja uglja i hemijskih procesa u skladu sa domaćim zakondavstvom i evropskim direktivama, biti svedeni ispod dozvoljenih granica.

Nova analiza Alijanse za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), Sandbag-a, Evropske mreže za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreže za nadzor javnih finansijskih institucija u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CEE Bankwatch) i Evrope bez uglja (Europe Beyond Coal) iz 2019. godine, pokazala je da 16 zastarelih termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za čitavu Evropu.

Svake godine, prema tom dokumentu, zagađenje vazduha iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu dovodi do 3.900 preuranjenih smrti, 8.500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i do drugih hroničnih obolenja, čime se u Evropi prouzrokuje i do 11.53 milijardi eura ukupnih zdravstvenih troškova.

Predrag NIKOLIĆ

Većina onih koji rade sada imaju dovoljno maski, rukavica i dezifenkcionih sredstava i upućeni su u preventivne mjere. Zaštita od brige za najbliže, za stres zbog gubitka posla i strah od neizvjesnosti nije, niti može biti propisana. Na ispitu je ljudskost, upozoravaju psihoterapeuti

Poslije smjene u jednom podgoričkom marketu, prije nego što uđe u kuću, Daliborka Terzić dio svoje uniforme ostavi napolju na terasi. Kasnije je opere.

"Iskreno, nemam prevelik strah, ali se pridržavam pravila. Najviše zbog dvoje djece i muža. Moji roditelji žive na dva, tri kilometra od mene, ali ih ne obilazim. Čujemo se telefonom, jer je majka srčani bolesnik. Na poslu sam u stalnom kontaktu sa ljudima i postoji rizik da će se neko od kolega zaraziti. Nadam se da ćemo uspjeti da ga svedemo na minimum," kaže Terzićeva u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Trgovački lanci spadaju u rijetke koji se nijesu povukli sa marketinškog tržišta, a neki od njih su svoje komercijalne reklame zamijenili spotovima o društveno odgovornoj zaštiti zaposlenih i klijenata. U nekim manjim marketima iz tih lanaca i u manjim privatnim radnjama, ipak, lekcije o preventivi nijesu još dovoljno naučene i primjenjene, uvjerili su se i članovi CIN-CG-a.   

“Za sada je obezbijeđeno sve što je potrebno, maske, rukavice i asepsol. Radne površine se dezinfikuju redovno kao i kolica i korpe koje koriste potrošači. Većina potrošača se pridržava pravila. U radnju je tokom smjene dozvoljen ulazak samo po 10 osoba. Kolege i ja smatramo da nam je dužnost da im skrenemo pažnju kada prekrše rastojanje, jer su u pitanju i njihovi i naši životi. Ima i humanih komšija koji su u početku šili maske za nas i hvala im za to," kaže Terzićeva.

Većina onih koji rade sada imaju dovoljno maski, rukavica i dezinfekcionih sredstava i upućeni su u preventivne mjere. Zaštita od brige za najbliže, za stress zbog gubitka posla  i strah od neizvjesnosti još nije propisana , niti može - pokazalo je istraživanje CIN-CG-a. Psiholozi na ovaj izazov nude samo jedan recept – ljudskost. 

Vladino Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i Institut za javno zdravlje (IJZ) u međuvremenu su donijeli veliki broj preporuka o zaštiti na radu i zdravlju radnika. Poslodavci su tražili i pomoć i savjete Udruženja zaštite na radu Crne Gore (UZNRCG), čiji su članovi neke od najvećih kompanija, poput Elektroprivrede, Plantaža, Rudnka uglja…

Koordinatorka Udruženja Đina Mitrić pokazala je za CIN-CG da su se, na primjer, iz jedne telekomnukacione kompanije obratili molbom za savjet kako da dodatno zaštite radnike u poslovnicama. Pisali su i neki ljekari, ukazujući na posljedice loše prakse. "Tek u ovakvo neizvesnoj situaciji mogu se sagledati veliki propusti u odnosu prema službi medicine rada u ukupnoj reformi zdravstvenog sistema Crne Gore …" navodi se u pismu u koji je CIN-CG imao uvid.

Početno nesnalaženje je, kako je navela Mitrić, i zbog toga što postojeći akti o procjeni rizika kao i zakon nijesu sadržali opasnost od epidemije, što je sputavalo i inspekcije.

Iz Udruženja su podsjetili da je Klinički centar Crne Gore (KCCG) tek posljednjih mjeseci radio na aktu o procjeni rizika, uprkos tome što ima više od 2.500 zaposlenih. Iz KCCG nijesu odgovarili na pitanja CIN-CG o tome.

Uputstvom o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad u kancelarijama, u cilju prevencije od COVID-19, UZNRCG je pozvalo poslodavce da identifikuju zaposlene koji mogu da rade od kuće, ključne radnike za koje je neophodno da dolaze na posao i one koji neće biti uposleni tokom krize. Među preporukama je i da se organizujte rad tako da osobe kvalifikovane za ista radna mjesta, budu u različitim smjenama, kako bi se u slučaju obolijevanja jedne, obezbjedilo nesmetano obavljanje posla. 

Uputstvo UZNRCG  je i da radnici na gradilištima izbjegavaju skučena mjesta i nepotrebna okupljanja, uobičajene pozdrave poput rukovanja, da ograniče kontakt sa osobama visokog rizika, starijima i slabijeg zdravlja, ali i da drže distancu od najmanje dva metra.

Od kompanija se traži da vode evidenciju o prisustvu zaposlenih na poslu. Ako se neko razboli, poslodavac bi trebalo da obavijesti nadležne organe i pošalje u izolaciju one koji su direktno, ili indirektno bili u kontaktu sa zaraženim.

Branislav Šebek, direktor Montinspekta, specijalizovane kompanije za nadzor mjera za zaštitu na radu i zdravlja, kao i za izradu i reviziju akata o procjeni rizika, svjedoči o jednoj alarmantnoj situaciji.  

“Na gradilištu smo imali slučaj da je radnik imao povišenu temperaturu, tako da smo kompletnoj kompaniji zabranili ulazak. Ispostavilo se da je nalaz negativan,” ističe Šebek.

Interevencije njegovih stručnjaka na gradilištima se, pored redovnih, odnose na dopunske epidemiloške mjere.

“Tamo gdje poslodavci i izvođači radova nijesu mogli da obezbijede ‘rasterećen’ ulazak i izlazak sa gradilišta, dovoljnu količnu sapuna i vodu za redovno i često pranje ruku, ubruse, kante za otpatke, maske i rukavice, čišćenje toaleta... mjera je jasna – predlog zabrane rada dok se ne omoguće minimalni uslovi,” kaže Šebek.

On kaže da je veći broj građevinara značajno smanjio broj radnika i odložio aktivnosti, zbog straha da će, ako se u Crnoj Gori pojavi još veći broj oboljelih, morati da prestanu sa radom.

Pored naredbe Ministarstva zdravlja od 24. marta da pravna i fizička lica na gradilištima “organizuju rad na način koji obezbjeđuje poštovanje epidemiloških mjera”,  Šebek kaže da je UZNRCG predložilo Ministarstvu rada i socijalnog staranja da se dio redovnih obaveza odloži , poput periodičnih ljekarskih pregleda.

Građevinske kompanije našle su se na meti kritika, kao povlašćeni lobi koji je izuzet iz strogih mjera Nacionalnog koordinacionog tijlela i Instituta za javno zdravlje. Sagovornici CIN-CG-a iz tih kompanija tvrde da su smanjili broj gradilišta, a rad na ostalima prilagodili novim uslovima.  

Iz kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC), kazali su za CIN-CG da su “dopunili sadržaj akta o procjeni rizika u skladu sa novom zdravstvenom prijetnjom”. Na izgradnji autoputa sada su angažovana 834 radnika, od kojih su 474 kineska.

 “Trenutno nemamo radnike u izolaciji, ali naša kompanija još od februara zaposlenima dijeli uputstva o ponašanju za vrijeme korona virusa, u skladu sa preporukama i mjerama zdravstvenih vlasti. Imamo kontinuirani monitoring zdravlja naših zaposlenih, redovnu dezinfekcija, nošenje maski, održavanje fizičke udaljenosti. Sproveli smo i obuke o ponašanju u vrijeme epidemije, a određene prostorije prilagodili za karantinski smještaj u slučaju potrebe,” navodi se u odgovoru CRBC.

Iz kompanije Bemaks, koji je najveći podizvođać na auto-putu, nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a.

Dopunjeni akt o procjeni rizika uradila je i  kompanija “Briv construction”, čiji izvršni direktor Vladimir Mračević kaže za CIN-CG da je od 113 zaposlenih dvoje bilo i u izolaciji. “Žive u Prijepolju i Užicu, dva dana prije proglašenja epidemije su pošli kući i nakon povratka im je bila određena ta mjera.”

Pored preporuka zaposlenima o ponašanju, iz ove kompanije napominju da poslovne i druge radne i smještajne prostorije i radna mjesta redovno dezinfikuje ovlašćena firma, a obezbijeđena je i zaštitna oprema.

Iz kompanije "Čelebić" kazali su da su u ovom trenutku aktivna četiri gradilišta i da je od 450 zaposlenih više od 300 na kućnom odmoru, ili rade od kuće.

 “Naši lanci restorana i tržni centri su zatvoreni, a hotel Voco Podgorica ustupljen za potrebe karantina" kazala je za CIN-CG portparolka kompanije Maja Krstajić Radoman.

Dali su, kaže, jasna uputstva radnicima o režimu rada. "Poseban segment je podrazumijevalo uređenje gradilišta: zatvaranje neprioritetnih, minimalan broj radnika, dezinfekcija i djelimično renoviranje prostorija za smještaj nerezidenata, pojačana dezinfekcija, obavezna upotreba dodatnih sredstava lične zaštite (maske), rukavice su svakako obavezne. I ključno – distanca."

Kolegama sa bilo kakavim simptomima, koji bi potencijalno ukazali na Covid-19, zabranjeno je da dolaze na posao.

"Desio se slučaj osobe čiji je član porodice bio u izolaciji, kao i ostali u njoj. Svi su poštovali izolaciju i time zaštitili kolege, rodbinu i prijatelje," navela je Krstajić Radoman.

Iz kompanije “Normal company” kazali su za CIN-CG da su nakon pojave koronavirusa radno vrijeme u kancelarijama smanjili na pet časova dnevno, ali i da dio radi i od kuće svaki drugi dan. Nijesu imali slučajeva oboljelih, a zaposleni imaju jasno uputstvo šta da rade, ako se to desi.

Ova kompanija je investitor kompleksa “Ljubovic Hill Homes” u Podgorici i stambenih zgrada u Tivtu.

“Svakodnevno smo u komunikaciji sa izvođačima i do sada nije zabilježen ni jedan slučaj korona virusa kod radnika. Preko lica koje je zaduženo za poslove zaštite na radu kontrolišemo da li preduzimaju zaštitne mjere ", kazao je za CIN-CG pravnik u “Normalu” Mile Gujić.

Građevinari prema riječima Đine Mitrić, često traže savjet od UZNRCG i o tome kako da organizuju rad u zatvorenom prostoru gdje je više ljudi, što je veliki problem jer je za, recimo, gipsarske radove teško održati distance. 

Olivera Klikovac, portparolka "Montefarma" u  čijem sastavu su 54 apoteke širom Crne Gore, centralno skladište i upravna zgrada, rekla je za CIN-CG da su prije prvih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori donijeli plan postupanja u uslovima pandemije. Na recepturama svih apoteka je naznačeno da pacijent prije kontakta sa farmaceutskim kadrom obavezno mora da koristi rastvor za ruke. Zaposleni su dobili uputstvo o održavanju površina u apotekama i u skladištu uniformi, obaveznom nošenju maski i rukavica. U pravilniku o procjeni rizika, dio je posvećen pojavi infektivnih oboljenja. 

"U ovom trenutku kompletna nabavka i distribucija zaštitne opreme, respiratora, bezkontaknih termometara i testova za detekciju korona virusa prema svim opštinama i zdravstvenim ustanovama, ide preko našeg skladišta. Iz tog razloga, obavezno nosimo maske, rukavice, sredstva za dezinfekciju su postavljena na više mjesta, a maksimalno vodimo računa o socijalnoj distanci. Dezinfekcija kruga ustanove, prostor unutar magacina, sve radne površine kao i kancelarije, redovno se sprovodi i nekoliko puta u toku dana. Zaposleni su uglavnom zdravstveni radnici, pa je visoka svijest o opasnosti od COVID-19, " kazala je Klikovac.

Iz apoteka „Tea medica“ kazali su za CIN-CG da su nezavisno od akta o procjeni rizika izradili i posebnu analizu.

„Svim zaposlenima je dodijeljena i lična zaštitna oprema, a na recepturama je postavljeno zaštitno staklo. U apotekama su na raspolaganju sredstva za dezinfekciju, a svaki pojedinačni objekat se u redovnim sedmičnim ciklusima detaljno dezinfikuje,“ pojasnili su za CIN-CG iz menadžmenta, uz napomenu da do sada nijesu imali slučaj zaposlenih u izloacij. 

Iz Pošte Crne Gore su kazali za CIN-CG da iako 20 odsto službeniika, poštara i dostavljača koristi plaćeno odsustvo, organizacijom i prerasporedom funkcionisanje nije dovedeno u pitanje.

Zaposleni na cijeloj teritoriji države kontinuirano dobijaju sredstva za dezinfekciju, maske i rukavice.

"Nekoliko zaposlenih i članovi njihovih porodica, je bilo ili jeste u izolaciji.U svim slučajevima poštovane su propisane mjere" kazali su iz Pošte, gdje odavno imaju samostalnu službu zaštite, a sada su formirali i poseban tim.

Uprava kompanije "Tobacco S Press" radi od kuće, dok je prodavcima u kioscima i njihovim šefovima organizovan rad od četiri, a u drugim prodajnim objektima pet časova dnevno.

"U martu 35 zaposlenih nije radilo zbog korišćenja prava na plaćeno odsustvo, kućne izolacije ili karantina, obustave javnog prevoza u međugradskom, prigradskom i gradskom prevozu, zabrane obavljanja trgovinskih usluga u tržnim centrima, zabrane izlaska iz objekta stanovanja i sa teritorije Tuzi," pojasnili su iz ove firme.

Zaposlene su upoznali da poštuju socijalnu distancu, vodeći računa o ličnoj i higijeni objekta uz dezinfekciju radnih površina, opreme i uređaja.

Psihoterapeut Lenka Lea Tošić kaže da su oni koji u ovoj situaciji idu svakodnevno na posao izloženi stresu, zbog brige da li će ugroziti i “svoju djecu, roditelje, rizične članove porodice, dragu osobu sa kojom su u kontaktu…”. 

“Odjednom se treba snaći i organizovati u mnogo novih i neočekivanih situacija,” kazala je Tošić za CIN-CG.

Za rad od kuće ona kaže da ima svoje prednosti i nedostatke. 

“Tu je presudno pitanje sa kim dijelite životni prostor. Znam ljude koji ovu situaciju doživljavaju kao mali predah. Teško je postaviti univerzalna pravila i formule, ali svakako da može biti korisno pravljenje dnevne rutine, odrediti neko mjesto (ako je moguće i vrijeme) za rad,” ocijenila je Tošić, navodeći da to može biti od pomoći i đacima i studentima. 

Poseban problem je, kaže ona, kod ljudi koji su ostali bez posla, jer neki od njih moraju da smisle kako da prežive. 

“Tu nema savjeta i mudrosti. Šta da kažemo nekome ko nema novac da plati stanarinu, račune, kupi hranu? Hoće li mu biti lakše od - misli pozitivno, meditiraj, biće bolje? Ne bih rekla. Ali, zato je trenutak kad zajednica treba da pomogne pojedincima i pojedinci pojedincima, ko god je u prilici, koliko je u prilici. To je suština ljudskosti”, istakla je Tošić.

Prijave uglavnom anonimne

U Upravi za inspekcijske poslove i sami su primijenili pravilo socijalne distance “međusobno kao i u odnosu sa subjektima nadzora”. Od 16. marta do 9.aprila, kako je saopšteno iz PR službe, veliki dio inicijativa inspektorima rada odnosio na neprimjenjivanje mjera zaštite na radu i naredbi Ministarstva zdravlja. 

„Od ukupnog broja primljenih inicijativa, 48 se odnosilo na  nenošenje zaštitne opreme i u najvećem broju slučajeva bile su anonimne. Uglavnom su bile i neosnovane, a tamo gdje se nijesu poštovale preporuke o zaštitnim sredstvima za zaposlene i socijalna distanca, upozoravani su poslodavci na striktnu primjenu propisanih mjera. Neke od inicijativa proslijeđene su Upravi policije i nadležnoj komunalnoj inspekciji,“ rekli su iz Uprave.

Povećan broj pritužbi radnika bio je uglavnom zato što su poslodavci izbjegavali plaćeno odsustvo i zbog visina naknade zarade kod onih kojima je zabranjen rad naredbom Vlade. 

“Do sada je bilo 13 prijava da poslodavaci ne omogućavaju korišćenje tog prava, ali su skoro sve bile paušalne, bez navođenja konkretnog primjera da je nekom zaposlenom uskraćeno to pravo,“ navodi se u odgovoru Uprave za CIN-CG, ističući “da nije bila nijedna opravdana personalna prijava od nekog zaposlenog da mu je uskraćeno ovo pravo.“ 

U izvještajnom periodu, ističu iz Uprave, nije bilo zatečenih radnika „na crno“, objašnjavajući to smanjenim  kontrolama na terenu, ali i masovnim otpuštanjima.

Više od 15 hiljada rješenja o samoizolaciji i karantinu

Zdravstveno - sanitarna inspekcija je kontrolisala granične prelaza još od 26. januara, kada je zarazna bolest COVID-19 registrovana u Kini.

Počelo se sa kontrolom putnika koji dolaze iz Kine, a zatim se taj spisak proširio na  putnike iz Japana, Južne Koreje, Singapura, Irana, Italije, Španije, kao i iz drugih zemalja u skladu sa naredbom Ministarstva zdravlja. Ta lica su se, napominju iz UIP, stavljala u kućnu izolaciju pod aktivnim nadzorom i ograničenjem prava kretanja koji podrazumjeva smještaj u porodičnom objektu tokom 14 dana uz praćenje zdravstveng stanja. 

„Sektoru granične policije dostavljeno je obavještenje sa podacima i brojevima telefona zdravstveno-sanitarnih inspektora koji su zaduženi za granične prelaze (vazdušni, drumski, pomorski, željeznički). Kontaktirane su i turističke agencije koje su dostavljale spiskove putnika sa podacima o graničnim prelazima na kojima će putnici ući u zemlju,“ navodi se u odgovoru Uprave.

Zdravstveno-sanitarni inspektori su izvršili i preglede u objektima koje je Vlada u skladu sa zakonom odredila kao  karantine u saradnji sa epidemiolozima Instituta za javno zdravlje u koje je od 18. marta smješteno 1.591 osoba.

„Od početka sprovođenja mjera od strane zdravstveno-sanitarne inspekcije ukupno je donijeto 15.806 rješenja,“ kazali su iz Uprave. O stavljanju pod zdravstveni nadzor, donijeto je 4.398 rješenja, 311 o stavljanju pod pooštreni zdravstveni nadzor, 97 o samoizolaciji, 7.570  o samoizolaciji od 15.marta i o produženju samoizolacije i samoizolaciji posle karantina, 1.591 o stavljanju u karantin, 1.834 o samoizolaciji i produženju samoizolacije oboljelih, zbog kontakta sa oboljelim ili sumnje u kontakt sa oboljelim, kao i pet sanitarnih saglasnosti.  

„U cilju kontrole sprovođenja rješenja o samoizolaciji sa službenicima Centara bezbjednosti kontrolisano je 2.163 rješenja o samoizolaciji od kojih nije ispoštovano 30 rješenja “ navodi se u odgovoru UIP dostavljenom CIN-CG.

Bankari se organizovali

Sagovornici CIN-CG-a iz poslovnih banaka tvrde da su se dobro organizovali u novonastalim okolnostima. Znatan dio zaposlenih radi od kuće, a šalterski radnici i drugi koji kontaktiraju sa stanovništvom upoznati su i primjenjuju posebne mjere i imaju zaštitnu opremu. 

Iz NLB banke kazali su da među njihovim zaposlenim nije do sada bilo oboljelih od korona virusa, ali ni onih koji su u karantinu.

“Specifičnost posla oko jedne trećine kolega koji većinski rade u našim poslovnicama ne dozvoljava udaljeni rad, ali su za njih obezbijeđene zaštitne maske, higijenske rukavice, dezinfekciona sredstva, kao i zaštitni paravani, postavljeni gdje je prostor dozvoljavao” rekli sui z NLB.

 Manji broj zaposlenih, kako su istakli, trenutno ne radi, kao rezerva “kako bi se obezbijedio kontituitet rada svih organizacionih jedinica, ukoliko dođe do eventualnog obolijevanja zaposlenih od korona virusa”.

Iz Crnogorske komercijalne banke su kazali da 48,8 odsto  zaposlenih radi od kuće, dok 24,8 odsto iz banke, a ostali su na odsustvu zbog djece, samoizolacije i godisnjih odmora.

Do sada nijesu imali zaposlenih sa simptomima bolesti, ali su neki u samoizolaciji nakon povratka iz inostranstva.

Iz CKB-a kažu da su, osim akta o procjeni rizika, donijeli i plan kontinuiteta poslovanja (Business Continuity Plan -BCP) prilagođen situaciji.

Podgorička banka uspjela je, kažu, uz mjere zaštite, organizovati da više od 80 zaposlenih radi od kuće.

"Banka je smanjila broj ekspozitura u Podgorici, a u svim drugim skratila radno vrijeme, ukinula radnu subotu, smanjila broj zaposlenih u jednom prostoru gdje se kolege rotiraju na nedeljnom nivou. Ograničili smo broj klijenata koji mogu istovremeno boraviti u ekspoziturama, a upućujemo ih na korišćenje elektronskih kanala plaćanja, ukinuvši provizije na ove transakcije" navodi se u odgovoru dostavljenom CIN-CG.

Iz Podgoričke ističu da ohrabruju transparentnu komunikaciju o potencijalnim rizicima i simptomima, i dnevno prate zdravlje zaposlenih, naročito izloženih kontaktu sa klijentima.

"U slučaju postojanja simptoma menadžment i krizni tim dobijaju informaciju i kolege se upućuju kući i na kontakt sa Institutom za javno zdravlje… U banci postoji kultura podrške i razumijevanja, uz oštru osudu eventualne stigmatizacije u društvu" kazali su iz Podgoričke.

Više pitaju nego što se žale

Od pojave pandemije (13. mart) do 13.aprila instituciji Zaštitnika ljudskih i manjinskih prava je podnijeto pet pritužbi po osnovu prestanka rada, odnosno otkaza. 

“Mnogo je veći broj građana koji se javljaju putem telefona da bi dobili informaciju o propisima kojima je ta oblast uređena, kao i onih koji hipotetički pitaju šta bi desilo ako dobiju otkaz (14 lica),” saopšteno je za CIN-CG iz ove institucije.

U tri slučaja traženo je tumačenje odredbi o radnoj obavezi, u situaciji kada su oba roditelja istovremeno radno angažovana, a djeca do 11 godina starosti ne mogu u školu ili vrtić.

“Konačno, bili smo suočeni i sa pitanjem šta će se desiti u situaciji kada su oba roditelja prestala da rade (ne objašanjavajući razlog prestanka rada), nemaju izvore prihoda, a nalaze se u podstanarskom odnosu (u tri slučaja),” navodi se u odgovoru ombudsmana za CIN-CG.

Miloš RUDOVIĆ
Marija KRIVOKAPIĆ