Evidencija do koje je došao CIN-CG pokazuje da je turski državljanin, uprkos invaliditetu i samopovređivanjima, stabilnog zdravstvenog stanja, kao i da nema uvjerljivih dokaza o političkom progonu u Turskoj, iako se tim razlozima pravda njegovo neizručivanje

Istraživački tim CIN-CG

Crvena potjernica za turskim državljaninom Binali Camgozom i dalje je na snazi, iako je ministar pravde u Vladi Crne Gore Andrej Milović odlučio da ne izruči Turskoj tog njenog državljanina. To je urađeno uprkos presudama četiri crnogorska suda, koji su zaključili da ga treba izručiti i odbiti njegov zahtjev za azil, i uprkos ranijem obećanju crnogorske strane turskoj o ekstradiciji kada budu iscrplena sva pravna sredstva koja je koristila Camgozova odbrana. Samo nekoliko sedmica ranije, nakon sastanka ministra Milovića sa turskim ambasadorom, u saopštenju Ministarstva pravde ističe se unapređenje saradnje sa Turskom, posebno kada je u pitanju ekstradicije.

Milović je svoju iznenadnu odluku obrazložio humanitarnim razlozima: mogućim progonom turskog državljanina zbog njegove etničke pripadnosti kurdskoj zajednici, ali i pitanjima vezanim za njegovo zdravlje, navodeći da u turskim zatvorima Camgoz ne bi imao adekvatno liječenje.

U Turskoj bolji uslovi za liječenje

Zatvori u Turskoj prema više međunarodnih izvještaja, imaju adekvatan sistem liječenja zatvorenika, a zdravstvena zaštita u toj zemlji na mnogo je višem nivou od one u Crnoj Gori, o čemu svjedoči činjenica da se brojni pacijenti iz naše države upućuju na liječenje u Istanbul i druge turske gradove.

Tačne su tvrdnje ministra Milovića da Camgoz ima ozbiljne zdravstvene probleme. On je 2008. godine ranjen vatrenim oružjem i od tada je nepokretan, ali njegovo ukupno stanje je stabilno, što potvrđuje medicinska dokumentacija do koje je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Zdravstvenim službama u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), Camgoz se javio 8. novembra 2022, nekoliko mjeseci nakon što je uhapšen zbog optužbi da je falsifikovao lična dokumenta. Razlog njegovog javljanja u Ortopedsko-traumatološku ambulantu Urgentnog centra bio je pad sa stolice prilikom kupanja u zatvoru, ali srećom povrede nijesu bile ozbiljne. Drugi put policijska pratnja dovodi ga u Hirušku ambulantu KCCG 10. jula 2023, zbog problema koji takođe nijesu zahtijevali ozbiljno liječenje. Dva dana kasnije, Camgoza opet dovode u KCCG, radi kontrole i otpušta se bez zadržavanja u KCCG.

Od tada do decembra prošle godine, Camgoz nije tražio medicinsku pomoć u KCCG. Međutim, krajem prošle godine i početkom ove, kada je donijeta pravosnažna odluka da mu se odbije azil i u jeku odlučivanja o ekstradiciji u kabinetima crnogorske Vlade, ovaj čovjek češće posjećuje KCCG.

On je 27. decembra primljen u Gastroenterološku ordinaciju KBCG, zbog bolova u stomaku. U medicinskoj dokumentaciji navodi se da pacijent štrajkuje glađu i da već duže vrijeme samovoljno odbija hranu. Tog dana odbio je i terapiju, koju mu je propisao specijalista interne medicine.

Desetak dana kasnije, 7. januara, pacijent je primljen u pratnji policije u Hirušku ambulantu Urgentnog centra KCCG radi, kako piše u dokumentaciji, samopovređivanja. Urađena je uspješno hitna intervencija, odstranjeno je strano tijelo iz želuca, a pacijent je dobio određenu terapiju.

Nedugo nakon ovog slučaja, pošto je izašao iz zatvora i nalazio se u Prihvatilištu za strance, preciznije 17. januara, pacijent je opet primljen u Hirušku ambulantu Urgentnog centra, u pratnji policije kao bezbjednosno interesantna osoba. I ovaj put radilo se o samopovređivanju. U dokumentaciji se kaže da je pacijent to uradio da bi naudio sebi. Pacijent u početku odbija intervenciju, ali na kraju ljekar specijalista za gastroskopiju uspješno vrši odstranjivanje stranog tijela i pacijentu se daje određena terapija. Istovremeno, Camgozu se nudi i psihijatrijska pomoć, međutim on je, kako piše u dokumentaciji, “rezulantno odbija”.

Sud: Azil tražio tek nakon hapšenja, nema straha od progona

Drugi razlog koji je motivisao ministra Milovića da odbije izručenje Camgoza je njegova pripadnost kurdskoj etničkoj zajednici i šiitskoj muslimanskoj religiji. Tvrdi se da je zbog toga politički progonjen i da su turski organi krivi za smrt Camgozovog maloljetnog sina.

Više međunarodnih organizacija ima obimnu dokumentaciju koja potvrđuje da Turska ima probleme sa ljudskim pravima, progonom kurdske zajednice, ali i političkih oponenata predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Stoga bi argumenti ministra Milovića mogli imati smisla, ali samo ako postoji dokumentacija koja potvrđuje ove nalaze, to jest da je Camgoz zaista progonjen zbog svog etničkog porijekla, religijske pripadnosti i političkih stavova.

Činjenica da Binali Camgoz nije podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu prilikom ulaska u Crnu Goru i da je zatražio azil tek nakon hapšenja, ponašanje je koje jasno ukazuje na nedostatak straha od progona ili na rizik od ozbiljnog progona.

Ovo je zaključak vijeća Upravnog suda koje je, krajem prošle godine, odbilo Camgozovu tužbu za dobijanje azila, čime je taj postupak pravosnažno okončan.

“Da je kod tužioca postojao opravdan strah od progona u državi porijekla, isti bi bez odlaganja izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite i to učinio prilikom ulaska u Crnu Goru”, piše u odluci Upravnog suda.

Camgoz, međutim, ne da nije zatražio azil prilikom ulaska u Crnu Goru, već je pokrenuo biznis, tako što je falsifikovanim pasošem pod lažnim imenom u Budvi osnovao kompaniju “LION DOO”, koja se, prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), bavi izgradnjom nekretnina.

Vijeće Upravnog suda Ane Perović Vojinović, Tatjane Krpović i Lidije Novović je pravosnažnu odluku o odbijanju azila donijelo nakon što je i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) dva puta odbijalo Camgozov zahtjev za azil.

U presudi Upravnog suda se ističe da i činjenica da Binali Camgoz ne ispunjava uslove iz Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, koje se odnose na smetnje iz razloga bezbjednosti (opasnost za nacionalnu bezbjednost ili javni poredak Crne Gore), predstavlja dovoljan razlog za odbijanje njegovog zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite.

U presudi piše da je Agencija za nacionalnu bezbjednost još u februaru 2023. godine dala mišljenje da za Crnu Goru postoji rizik za nacionalnu sigurnost, ukoliko se Binaliju odobri azil.

Prema tumačenju ministra Milovića, datom ranije dnevniku “Vijesti”, razlozi nacionalne bezbjednosti nijesu od odlučujućeg značaja prilikom odluka kadae u pitanju izručenje, te da bi izručenje ovog turskog građanina moglo skupo koštati Crnu Goru ako bi se on žalio Strazburu.

Međutim, praksa suda u Strazburu ne govori u prilog ovoj tvrdnji. U predmetu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR) “Saidani protiv Njemačke”, utvrđeno je da je odluka o protjerivanju Saidanija u Tunis zbog nacionalne bezbjednosti Njemačke opravdana, te da su prethodno njemačke vlasti od Tunisa dobile takozvano diplomatsko obezbjeđenje (diplomatic assurance) da se prema njemu neće izvršiti smrtna kazna na koju je bio osuđen u toj zemlji.

Prema informacijama koje posjeduje CIN-CG, crnogorske vlasti nijesu tražile diplomatsko obezbjeđenje protiv progona Camgoza, niti se oko toga razgovaralo sa turskom stranom.

Takođe, prije odluke Upravnog suda, u posebnom postupku za njegovo izručenje, donijete su i tri presude Višeg, Apelacionog i Ustavnog suda da ga treba izručiti Turskoj.

I odobrenje potjernice dokaz da nema političkog progona

Nijesu samo naši sudovi saglasni da Camgoza kući ne čeka politički progon. Sjedište Interpola u Lionu nastoji da nacionalne zahtjeve za međunarodne potjernice, u čijoj je osnovi politički progon, ne odobri. U Lionu je u isto vrijeme kada je Camgozova potjernica potvrđena, čak 800 zahtjeva za međunarodne potjernice od strane Turske odbačeno.

Prema izvorima CIN-CG, odluka ministra pravde je zatekla zvaničnu Ankaru i zbog toga što je samo nekoliko dana prije toga navodno sve bilo dogovoreno, a crnogorska strana je prema ovim izvorima čvrsto bila obećala Ankari da će izručiti Turčina kojeg u njegovoj zemlji terete za umiješanost u više ubistava, otmice, pljačku. Navodno, prema turskim organima gonjenja, Camgozova kriminalna grupa organizovala je u Istanbulu i izvršila ubistvo jednog od vođa škaljarskog klana Jovice Vukotića, u jesen 2022.

Upravo u vrijeme kada je došlo do ovog ubistva, Camgoz se zbog optužbi za falsifikovanje isprava nalazio u zatvoru u Spužu, sa pripadnicima kavačkog klana, koji se sumnjiče da su naručili Vukotićevu likvidaciju. Navodno je Camgoz poznavao Vukotića i bio sa njim u prijateljskim odnosima.

“Moglo bi se raditi o progonu na osnovu etničke i vjerske pripadnosti, jer je on pripadnik kurdske zajednice i šiitski musliman, čiji je sin preminuo usljed postupanja bezbjednosnih organa Turske, što je utvrđeno presudom tamošnjeg Ustavnog suda”, saopštilo je Ministarstvo pravde nakon donošenja odluke da se ne izruči.

Prema izvorima CIN-CG, turska strana podnijela je crnogorskoj i drugu obimnu dokumentaciju, koja potvrđuje da su tvrdnje Camgoza i njegovih advokata o političkom progonu neutemeljene.

I u interpretacijama našeg pravosuđa, kako se tvrdi odlukama Apelacionog i Ustavnog suda, piše da pred pravosudnim organima Turske nije dokazana bilo čija odgovornost za smrt Binalijevog sina, pa ni policijskih službenika koji su se teretili za njegovo ubistvo.

Camgoza Turska potražuje zbog optužbi za stvaranje kriminalne organizacije, nanošenja povreda, prijetnji, kršenja zakona o oružju, razbojničke krađe, pokušaja ubistva…

Camgoz je još u julu 2022. uhapšen u Crnoj Gori po potjernici Interpola.

Međutim, od tada traje kontroverzna priča o njegovom izručenju Turskoj, na koju je ministar pravde nedavno odlučio da stavi tačku.

Njegovi politički protivnici ga optužuju za korupciju, navodeći da je jedino objašnjenje za njegov postupak da je uzeo novac da ne izruči Comgoza Turskoj. Milović negira sve te tvrdnje i upire prst u bivšu Vladu Dritana Abozivića, koja je navodno uzimala novac u nekim drugim spornim slučajevima oko ekstradicije.

Specijalno državno tužilaštvo ispituje slučaj Camgoza.

Osnovno državno tužilaštvo ispituje i da li je Camgoz prijetio ministru javne uprave Marašu Dukaju. Policija je protiv Camgoza podnijela dvije krivične prijave zbog falsifikovanog pasoša.

Crna Gora “slobodna luka za kriminalce”

Turske vlasti sa crnogorskim organima pregovaraju već duže oko ekstradicije ne samo Camgoza. Pored njega, sa prošlom Vladom Dritana Abazovića, bila je intenzivna aktivnost i oko izručenja Volkana Recbera, koji se takođe potražuje zbog optužbi za kriminal. Međutim, izručenje Recbera je na kraju otpalo, pošto je Apelacioni sud Crne Gore donio presudu da nema uslova za to. A Abazovićeva Vlada se pravdala turskoj strani da nije mogla izručiti Camgoza, jer su sudski procesi u vezi sa njegovim slučajem još bili u toku, i čekali su se ishodi.

“Iako nam nije jasna odluka Apelacionog suda, mi smo razumjeli da Vlada Crne Gore nije mogla izručiti Recbera, jer nije mogla protiv odluke svog suda. Nije nam, međutim, jasno kako je došlo do ovoga da uprkos odlukama više sudova koji su odbili Camgozov zahtjev za azil, ministar pravde donosi odluku koja šalje poruku da je Crna Gora slobodna luka za kriminalce”, kaže za CIN-CG jedan izvor iz turske administracije, koji je želio da ostane anoniman.

Milatović: Turska zabrinuta, sastaću se s Erdoganom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je tokom razgovora sa ministrom vanjskih poslova Turske Hakanom Fidanom, turska strana izrazila zabrinutost zbog neizručenja Camgoza.

On je naveo i da je dogovorena njegova skora zvanična posjeta Ankari, na poziv predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, kao i potpisivanje strateškog sporazuma o saradnji, što je “potvrda dobrih odnosa dvije zemlje”.

Iste interesne grupe i dalje kroje kulturnu scenu - mreža povezanih biznismena i zaposlenih u Opštini i Turističkoj organizaciji nastavlja da neadekvatno troši novac građana

Maja Boričić/Đurđa Radulović

Kulturno-umjetničke manifestacije u Budvi netransparentno se finansiraju i nakon smjene Demokratske partije socijalista (DPS), jer isti ljudi kulturom dominiraju više od dvije decenije.

U mnoge poslove opštinskih institucija i dalje je uključen budvanski biznismen Marko Kentera i sa njim povezana lica. Kenterini poslovni partneri i kompanije su tokom vladavine Svetozara Marovića i DPS-a zaradile milione učestvujući u organizaciji brojnih kulturnih događaja u Budvi. Neke od ovih poslova ispituje tužilaštvo.

Budvanska opština za ovu godinu budžetom je predvidjela transfere od preko četiri miliona eura za tri institucije - Muzeje i galerije, Biblioteku i Grad teatar Budva i druge manifestacije i projekte iz kulture.

Na festivale "Ćirilicom" i "Jadranske igre", prošle godine otišao je dobar dio opštinskog novca, a ključna figura tu je Kentera i sa njim povezana lica. Izvori Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) ističu da se ovim manifestacijama namjerava gurnuti na marginu Grad teatar, koji je prije više godina istisnuo Kenteru i iz poslova u ovoj manifestaciji, ali je on sa povezanim partnerima našao alternativne puteve da opet dominira kulturnom scenom i budžetima Budve.      

Kentera koordinator, selektor, autor izložbi, pisac

Opština iz više izvora finasira ovaj festival. Jedan izvor prihoda ide preko Turističke organizacije Budva. (TOB). Ona je za programe realizovane u 2023. izdvojila oko 368.000 eura da valorizuje kulturnu baštinu grada, po javnom konkursu. Od toga je samo za pozorišni dio festivala "Ćirilicom", koji je formalno sprovela Narodna biblioteka Budva, otišlo oko 54.000 eura.

Taj iznos dodijeljen je beogradskoj producentskoj firmi "Beoart", čiji je osnivač Boris Mišković, dugogodišnji saradnik Kentere i producent Grada teatra iz doba kada je o svemu u toj opštini odlučivao Svetozar Marović, kako se vidi iz dokumenta koje je CIN-CG dobio od biblioteke po slobodnom pristupu.

Festival "Ćirilicom" finansira se i iz drugih izvora. Tako je "Beoartu" Narodna biblioteka Budve dodijelila još 32.000 eura za organizaciju pozorišnog dijela festivala, a koordinator projekta je bio Marko Kentera. On je bio stvarni organizator, promoter, selektor, autor izložbi, dramskih predložaka i idejni tvorac predstava na festivalu. Prema ideji ovog diplomiranog ekonomiste i njegovim ''dramskim predlošcima'' realizovane su predstave: "Čovjek visine", "Brod", "Kosara i Vladimir" i "Zmaj sa Spasa", kao i plesni projekat "Zidanje Skadra".

U ugovoru se navodi da Kentera posao radio volonterski. Ali je kao volonter bio dužan da sačini narativni i finansijski izvještaj, a svaki pojedinac uključen u program morao je imati Kenterinu pisanu saglasnost.

Zatim, Opština je za ovaj festival finansirala dolazak nobelovke Olge Tokarčuk sa 60.000 eura. Ni ovaj posao nije obavila direktno Biblioteka, već izdavačka kuća ''Obodsko slovo'' na čijem je čelu Radomir Uljarević. On je i predsjednik ''Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore''. U ugovoru se navodi da je ''Ćirilicom'' autorsko djelo ovog nevladinog udruženja.

Sa dugogodišnjom direktoricom Muzeja i galerija Budva, Lucijom Đurašković, Kentera je i priređivač nekih prošlogodišnjih izložbi prikazanih u okviru festivala "Ćirilicom". On je i ko-autor knjige, izdate na tom festivalu "Madona in Punta", ko-autor priče "Zmaj sa Spasa", koja je takođe objavljena u izdavačkoj ediciji programa "Ćirilicom", po kojoj je postavljena i predstava.

Kentera je, prošle godine, bio i autor drugih projekata koje je finansirao TOB, mimo festivala "Ćirilicom". On je koautor izložbe ''stalne virtuelne-digitalne postavke'', ponovo sa Đurašković, što je projekat za koji je TOB izdvojio 31.000 eura. Njih dvoje su i autori izložbe budvanskog muzeja ''Digitalno obogaćenih fresaka'', što je projekat koji je TOB finansirao sa 28.000 eura. U najavama za sve ove umjetničke projekte, navodi se da su nastali ''uz pomoć vještačke inteligencije''.

Kentera je, prošle godine, bio involviran i u festival "Jadranske igre", koji takođe finansira TOB, što potvrđuje na svom profilu na mreži Linkdin, ističući da je i tu volonterski angažovan kao stručni saradnik.

"Nerazumljivo je da ustanove koje osnuje država ili grad da nešto organizuju, angažuju privatne firme ili lica da rade posao umjesto njih, a da se u tim firmama vrte imena istih ljudi koji nisu eksperti", kaže za CIN-CG sagovornik dobro upućen u kulturna dešavanja u Budvi, koji je želio da ostane anoniman.

U takvim situacijama može se pretpostaviti da nije riječ o javnom interesu.

Kentera nije odgovorio na pitanja CIN-CG o poslovima sa budvanskim institucijama, ali ni da li smatra da je u konfliktu interesa s obzirom na to da mu se kum Nemanja Kuljača nalazi na čelu TOB-a.

Milo Božović poslovni saradnik Kuljače i Kentere

Direktor TOB-a Nemanja Kuljača, koji je prema sudskoj presudi nezakonito izabran na tu funkciju, Kenterin je dugogodišnji saradnik u većini spornih poslova. Njih dvojicu povezuju firme "Multimedia grupa", "Kopirajt" i "Patent", od kojih su neke i sada aktivne. Preko pomenutih firmi oni su gotovo dvije decenije vršili različite marketinške i organizacione usluge za opštinu, u višemilionskim iznosima.

Kuljačina žena Sonja je na čelu Sekretarijata za finansije Opštine Budva, a njegova sestra Jelena Savić vodi opštinski Sekretarijat za privredu. Oba sekretarijata su zadužena za nadzor i finansiranje TOB-a.

Sa Kenterom i Kuljačom je poslovno povezan i gradonačelnik Budve Milo Božović, iz redova nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koji je trenutno u zatvoru zbog sumnji u umiješanost u organizovani šverc narkotika.

Prema podacima sa Poslovne mreže, još prije dvije decenije Kentera i Božović su vodili kompaniju Opštine Budva za upravljanje reklamnim prostorom "Mediteran reklame". Božović je bio član Upravnog odbora te kompanije, a obojica su bili zastupnici ove firme do 2005.

Božović je bio suvlasnik i zastupnik preduzeća "Patent" do februara 2010, a sada se u CRPS-u kao vlasnik tog preduzeća vodi Nemanja Kuljača.

Prema podacima iz srpskog registra privrednih subjekata, Božović i Marko Kentera su bili suvlasnici beogradskog preduzeća "Tipon", do decembra 2018. Sada je Kentera suvlasnik ove firme sa Petrom Milošem, javnosti poznatom po, do skoro, jedinoj trajno oduzetoj nekretnini u Crnoj Gori. Oduzimanje stana od 193 metra kvadratna od sina Svetozara Marovića, Miloša problematizovao je njegov bivši poslovni partner Petar Miloš, koji tvrdi da je mlađem Maroviću pozajmljivao novac, na osnovu kog je upisana hipoteka upravo na nekretninu koja je oduzeta.

Pored ovoga, prema podacima Poslovne mreže, Kentera je i suvlasnik budvanske firme "Agronom primorje". Dio vlasništva u toj kompaniji ima i Marko Radoman. Zanimljivo, Radoman je bio i izvršni direktor Kenterine "Multimedia grupe" do prije nekoliko mjeseci. On je bio i predstavnik konzorcijuma "Lovćen filma" i "Art Vista", koji su dobili sporni posao bioskopa u Budvi 2014, što sad ispituje tužilaštvo.

Radoman je inače mlađi brat Blaža Radomana, Kenterinog dugogodišnjeg poslovnog partnera, inače direktor Grad teatra iz doba Marovića.

"Kopirajt", "Multimedia grupa", "Tipon" i "Agronom-Primorje" su na Poslovnoj mreži predstavljene kao "sestre firme", što znači da su vlasnički povezane.

Prema srpskom registru, Kentera je poslovno povezan i sa sinom Svetozara Marovića, Milošem, preko firme "Family apple", koja se u Beogradu nalazi na lokaciji pored Kenterine kompanije "Tipon". Kenterin bliski rođak Mirko Kentera je od septembra 2021. suvlasnik preduzeća "Family Apple" sa Milošem Marovićem.

Obojica Marovića su u Beogradu, gdje su izmakli crnogorskom pravosuđu koje ih tereti za višemilionske malverzacije u Budvi.

Ne zna se kako je TOB trošio pare

Turistička organizacija Budve nije još predala finansijski izvještaj za 2022, te nije jasno kako su trošili sredstva od kada je Nemanja Kuljača došao na čelo ove institucije. Sud je u decembru 2023. i pravosnažno presudio da je Kuljača na tu funkciju nezakonito postavljen. Prije toga sud u Kotoru je utvrdio i da je bivša direktorka TOB-a Maja Liješević nezakonito razriješena. Međutim, Kuljača je nedavno opet izabran za direktora TOB-a.

Iz TOB-a nijesu odgovorili na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) zašto nijesu postupili po pravosnažnoj presudi i zašto je Kuljača još uvijek na funkciji. Nijesu odgovarali ni na druga pitanja u vezi sa poslovanjem tog budvanskog preduzeća, pa ni zbog čega nije podnijet finansijski izvještaj za 2022, kako bi bilo jasno gdje su išla sredstva.

TOB nije odgovorio ni na pitanja CIN-CG koliko je novca potrošeno za festival "Jadranske igre". Iz finansijskog plana za 2023. godinu se vidi da je za to bilo predviđeno gotovo 200.000 eura. Međutim, nema podataka kako je novac trošen, jer još nema izvještaja za 2023.

Finansijski izvještaj za 2022. je trebalo da bude gotov do kraja marta 2023, nakon čega je gradonačelnik Budve, koji je po funkciji i predsjednik Skupštine TOB-a, trebalo da sazove sjednicu, na kojoj bi se izvještaj usvojio. Božović je uhapšen u aprilu 2023.

Prema statutu TOB-a, redovna sjednica Skupštine ove organizacije održava se jednom godišnje. U posljednje tri godine održana je samo jedna sjednica, kazala je za CIN-CG direktorka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Ana Tripković Marković. Prema statutu, Skupština je imala pravo da zakaže sjednicu i bez prisustva predsjednika.

Da je interesnim grupama u Budvi veoma važno ko je na čelu TOB-a, potvrdila je ranije i smijenjena direktorica ove organizacije. Liješević je nakon razrješenja tvrdila da je problem njeno nepristajanje na pritiske i poslovne kombinacije sa raznim grupama i povezanim licima, koji su htjeli da nenamjenski troše novac TOB-a.

Liješević je za CIN-CG pojasnila da je smijenjena jer nijesu mogli da upravljaju nekim ko profesionalno obavlja posao, te da nije dozvoljavala da prolaze projekti koji nijesu iz oblasti djelovanja turističke organizacije ili nijesu bili u programu i planu rada organizacije što je zakonom obavezujuće, ne precizirajući koji su to projekti. Ona je navela i da je na nju prvenstveno vršen politički pritisak od strane tadašnje, ujedno i sadašnje vladajuće političke grupacije u Budvi.

"Nijesam član nijedne političke partije i to je bio zasigurno veliki problem", istakla je ona.

Njen advokat Siniša Gazivoda je potvrdio da je, uprkos pravosnažnoj odluci suda, Kuljača opet izabran na čelo TOB-a, te da je podnio novu tužbu za poništenje te odluke jer ponovo nijesu razmatrane kompetencije i kvalifikacije kandidata.

Opstanak najstarijeg festivala pod znakom pitanja

Neadekvatno finansiranje manifestacija, od TOB-a i Opštine Budva, moglo bi ozbiljno ugroziti najpoznatiji festival u tom gradu "Grad teatar", koji se održava od davne 1987.

Iz "Grad teatra" za CIN-CG poručuju da bi bilo prirodno da se svi pozorišni programi objedine u taj festival. Većina projekata koji se prikazuju na novim festivalima se rade sa nekadašnjim saradnicima "Grad teatra", a mnogi učesnici sa strane su u zabludi i misle da je u pitanju isti festival, jer se koriste iste scene i prostori, navode oni.

"Ako se zaista želi unaprijediti kulturni život, onda za taj novac kojim se pojedinačno finansiraju ovi festivali treba napraviti pozorište ili makar salu koju Budva do danas nema", zaključuju iz "Grad teatra".

Za vrijeme DPS-a, Kuljača i Kentera su vršili i brojne poslove za "Grad teatar".

Kentera je sa "Kopirajtom" preuzeo i naplatu dugovanja budvanske kompanije "Patent" Nemanje Kuljače, koja je 2013. zaključila ugovor o tehničkoj realizaciji festivala sa "Grad teatrom". Kentera je preko "Multimedia grupe", od 2007. do 2012. godine, imao ugovor sa "Grad teatrom" za realizaciju dramskog programa, u iznosu od 460.000 eura godišnje.

Samo od 2009. do 2015, firme "Kopirajt" i "Multimedia" ostvarile su finansijsku dobit od preko šest miliona eura poslovanjem sa Opštinom Budva.

Ali je to izgleda bilo malo, pa je nakon promjene vlasti u Budvi 2017. krenuo sa serijom tužbi protiv Opštine za povredu autorskih prava i naplaćivanje mjenica i raznih drugih potraživanja. Samo sudskim presudama Kentera je dobio više stotina hiljada eura na račun ranije saradnje sa opštinom.

Tužilaštvo i dalje izviđa Lovćen film

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) već duže ispituje poslovanje Kenterinog "Lovćen filma" a u vezi sa budvanskim bioskopom Cadmus Cinneplex. Iz SDT-a su za CIN-CG rekli da je izviđaj još u toku.

"Nakon što su prikupljena obavještenja od Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i izvršen uvid u spise Privrednog suda, Specijalnom policijskom odjeljenju je podnijet zahtjev za prikupljanje dokaza, obavještenja i podataka potrebnih za odlučivanje", rekao je specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Posljednja prijava, po kojoj postupa SDT, podnijeta je u septembru 2022, protiv više lica - bivšeg gradonačelnika Budve Lazara Rađenovića, sadašnjeg osnivača i izvršnog direktora "Lovćen filma" Marka Kentere, osnivača tog preduzeća Vladana Sretenovića, direktora ''Art Viste'' Zorana Cvetanovića, kao i protiv preduzeća "Lovćen film" i "Art Vista", zbog davanja u dvadesetogodišnji zakup vrijedne opštinske imovine za bioskop. Oni su, prema krivičnoj prijavi, iza konzorcijuma "Budva Cinneplex konzorcijum" bili jedini ponuđači 2013. na tenderu Opštine Budva za najam prostora od 2.000 metara kvadratnih, u svrhu otvaranja budvanskog bioskopa. U ovom konzorcijumu "Lovćen film" je imao 95 odsto udjela.

Prostor je ponuđen bez određivanja minimalne cijene, a Opština je, po ugovoru, imala obavezu da obezbijedi podršku ne veću od 200.000 eura godišnje.

Međutim, konzorcijum je Opštini tražio i dodatnih 180.000 godišnje za organizovanje filmskog festivala, što je Rađenović prihvatio i potpisao 2014. godine. Po tom osnovu, "Lovćen Film" je od Opštine Budva, samo od januara 2015. do aprila 2018. godine, naplatio oko milion i po eura.

U prijavi se dodaje da je Rađenović, suprotno tenderu i bez odobrenja Skupštine, nametnuo da građani Budve plaćaju zarade, parking, struju, odvoz smeća, ali i održavanje zgrade, te reklamni prostor. Samo ovi troškovi Opštinu koštaju oko šest miliona eura. U ugovoru se nigdje ne pominje ni kolika je cijena zakupa, dodaje se u prijavi.

Dalje se ističe i sumnjiva umiješanost Kentere u cijeli projekat, jer u vrijeme potpisivanja ugovora nije zvanično bio dio konzorcijuma, ali je u vezi sa ugovorom, 2013. održao sastanak sa Rađenovićem, predstavnikom konzorcijuma, Markom Radomanom i tadašnjom menadžerkom opštine Milenom Marović Bogdanović, kćerkom Svetozara Marovića. Kentera je tek 2021. postao većinski vlasnik "Lovćen filma" sa udjelom od 90 odsto.

"Involviranost Kentere od početka projekta, njegovo neposredno učestvovanje u pregovorima i zakulisnim dogovorima, davanje projekta konzorcijumu u kojem Lovćen film kao tek osnovano pravno lice bez bilo kakvog iskustva donosi apsolutno sve odluke, vodilo je upravo preuzimanju tog pravnog lica od strane Kentere", piše u prijavi.

Da se radilo o kriminalnom planu koji je za cilj imao "namještanje posla", zaključuje se prijavom, koju je podnio tadašnji sekretar za zaštitu imovine Nikola Plamenac, potvrđuje i činjenica da je samo godinu prije raspisivanja tendera, od preduzeća "Mega kom film" stigla ponuda za učešće u realizaciji projekta bioskop za mnogo manja izdvajanja iz budžeta. Ta ponuda nije prošla, već je Opština posao prepustila konzorcijumu, koji je u februaru prošle godine, zatvorio bioskop.

Vlasnik "Kopirajta" nije odgovarao za višemilionske pronevjere

Firma "Kopirajt", u vlasništvu Marka Kentere je 2016. nagodbom priznala da je preko poslova sa Opštinom Budva nezakonito pribavila korist od preko dva miliona eura.

Tadašnji izvršni direktor "Kopirajta" Aleksandar Armenko nagodio se da kao član Marovićeve kriminalne grupe, robija pola godine, a preduzeće "Kopirajt" je uslovno kažnjeno. Armenko, koji je prije toga bio zamjenik direktora TOB-a, i sada radi u toj organizaciji. Interesantno, tužilaštvo je tada utvrdilo da u svim malverzacijama Armenko nikada nije pribavio materijalnu korist za sebe.

Iako osnivač i vlasnik preduzeća, Kentera ni na koji način nije odgovarao za višemilionske pronevjere preduzeća.

Taksista, konobar i ugostitelj u Savjetu Muzeja

U Savjet Muzeja i galerija Budve imenovani su konobar, recepcioner, taksi prevoznik... Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta, krajem decembra prošle godine, bila je predviđena rasprava o razrješenjima i novim imenovanjima ovog Savjeta. Prema sajtu Skupštine opštine Budva, bilo je predviđeno da gotovo svi članovi Savjeta obnove mandat, samo što se za novog predsjednika umjesto dosadašnjeg konobara, predlaže privatni ugostitelj.

Međutim, predsjednik Skupštine Nikola Jovanović je odlučio da preskoči imonovanje članova Savjeta, iako se više odbornika protivilo tome.

Odbornik Ujedinjene reformske akcije (URA) Ivan Ivanović je istakao na sjednici da od 2019. nije usvojen izvještaj o radu Muzeja i galerije:

"Mi svake godine dajemo preko milion eura za tu instituciju, a nismo nikad dobili na razmatranje izvještaj".

Ivanović je naveo da javašluk u tom preduzeću vlada već godinama i da direktorica Đurašković "radi na svoju ruku šta želi". Pomenuo je i da je u mnoge poslove uključen Kentera.

Za nekoliko mjeseci vođenja društvenih mreža 30.000 eura

Kao jedan primjer upitnog posla, pretjerane vrijednosti, jeste i ugovor koji je 2017. "Multimedija grupa" potpisala sa TOB-om, a tiče se "kampanje na društvenim mrežama". Kao ovlašćena lica za tu javnu nabavku vode se Kuljača i sadašnji izvršni direktor Kuljačinog "Patenta" Nikola Mitrović, dok je Kentera izvršni direktor, vidi se iz odluke o izboru ''Multimedia grupe'' kao najbolje ponude

Obaveze "Multimedija grupe" iz ovog ugovora su da za nešto manje od 30.000 eura obezbijedi usluge promocije TOB-a na društvenim mrežama, i to samo od maja do novembra te godine. U odluci o najboljoj ponudi navodi se da je razlog odabira "Multimedija grupe" za ovaj projekat to što je sarađivala sa brojnim svjetskim influenseruma na socijalnim mrežama koji imaju preko milion pratioca.

Međutim, i gotovo sedam godina kasnije, Instagram stranice TOB-a ima oko 16.000 pratilaca, a na Fejsbuku 33.000.

Terapija za liječenje heroinske zavisnosti godinama se preprodaje naročito onima koji su u krizi, jer ima slično dejstvo kao heroin i drugi opijati. Mnogi zbog stigme neće da se liječe, pa kupuju ovaj lijek na crno od onih koji ga primaju na recept

Đurđa Radulović

U vrijeme kada se terapija za bolesti zavisnosti dijeli pacijenitima, prostor ispred Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i nekih domova zdravlja postaju lokacije najvećeg ''open scene-a'' u Crnoj Gori, odnosno mjesta gdje se slobodno vrši kupoprodaja i konzumiranje droga.

U zaturenom ćošku dvorišta KCCG svakog dana u određenom terminu, grupa ljudi čeka nervozno da od osoba koje se liječe od zavisnosti i koje dobijaju ljekove na recept, kupi dozu ovih medikamenata i ublaži krizu. Slično je i pred Domom zdravlja (DZ) na Koniku, ali i u ustanovama u drugim gradovima Crne Gore u kojima se izdaje na recept lijek buprenorfin i drugi medikamenti.

"Pokupi se mnogo ljudi koji pate od bolesti zavisnosti i trguje se baš opušteno. Pored buprenorfina, ljudi nude ksalol, dijazepam, heroin'', opisuje za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Petar (ime izmijenjeno zbog zaštite identiteta), koji je dugo patio od bolesti zavisnosti, uobičajenu situaciju ispred zdravstvenih ustanova u kojima se dijeli terapija za bolest zavisnosti - buprenorfin.

Atmosfera je napeta. "Većina onih koji dođu su u krizi i onda je mnogo nervoze, koja se prenosi i na osoblje", kaže Petar. Korisnici terapije čim izađu viču ''osmica'' ili ''dvojka'' u zavisnosti od gramaže lijeka koju primaju, objašnjava on. Petar je i sam kupovao, a kasnije i preprodavao buprenorfin na ovim lokacijama.

Lijek buprenorfin je tip opoidne supstitucione terapije (OST), koji je u crnogorskom zdravstvenom sistemu prisutan od 2017. Pored buprenorfina, u Crnoj Gori se kao vid OST-a daje i metadon od 2005. Međutim, mnogo je veći broj korisnika buprenorfina.

Crno tržište buprenorfina datira iz perioda kada ga u zvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori nije ni bilo, objašnjava Petar. "I prije nego što se pojavio kao lijek, buprenorfin se mogao nabaviti pod imenom suboteks. Švercovali su ga iz Hrvatske'', kaže. On ga je nabavljao još prije deset godina po cijeni 50 eura po tableti. "Kupimo nas dvoje troje i podijelimo'', prisjeća se Petar.

Ljudi koji su bili u problemu sa opijatima, koristili su suboteks ''na svoju ruku'', neki nadajući se magičnom izliječenju, objašnjava sagovornik. "Davalo nam je lažnu sliku da ćemo se lako skinuti sa heroina i da će bolest zavisnosti samo nestati''.

Kada je 2016. godine buprenorfin uveden u zdravstveni sistem Crne Gore, počela je i šira upotreba ovog lijeka ''na crno''. "Tada sam počeo da ga uzimam od dilera, najčešće od ljudi koji su bili na listi zdravstva kao korisnici buprenorfina, a zapravo su ga preprodavali'', kaže Petar. Cijena je bila znatno niža, 10 eura, što se smatralo povoljnim''.

Iz Crnogorske mreže za smanjenje štete LINK kažu da određeni broj korisnika buprenorfinske terapije preprodaje ovaj lijek na crnom tržištu. "Nije tajna da neki od korisnika buprenorfinske terapije koji su u zdravstvenom sistemu Crne Gore ne koristi ovaj lijek adekvatno, odnosno isključivo u terapijske svrhe", kažu za CIN-CG iz LINK-a. Većina lijek preprodaje se osobama koje su korisnici droga, uglavnom heroina, ali i samog buprenorfina, a nijesu na terapiji.

Od 2017. do 2021. broj korisnika terapije buprenorfinom je rastao iz godine u godinu. Broj korisnika 2017. bio je 819 da bi 2021. bio 1.390. Prvi put je 2022. broj korisnika pao na 1.191. Međutim broj izdatih miligrama nije značajno pao i obje godine bio je oko 550.000 miligrama, što se održalo i tokom 2023.

U ATMOSFERI DILOVANJA, TEŠKO DRŽATI SE TERAPIJE

Petar se nadao da će redovnom kupovinom buprenorfina na crnom tržištu uspjeti da se izliječi od bolesti zavisnosti, ali tako da ne bude evidentiran u zdravstvenom sistemu, objašnjava on.

Međutim, kada je shvatio da mu ne ide, prijavio se na program liječenja u Centru za mentalno zdravlje, DZ Podgorica, nadajući se makar redovnoj psihoterapiji. Ponuđen mu je samo buprenorfin, uz povremene konsultacije sa psihijatrom. "Bio sam očajan, pristao sam, ali nijesam vjerovao da mi mogu pomoći bez psihoterapije i ostalih elemenata oporavka, kao što su radna terapija i program resocijalizacije'', kaže on.

Naglašava da je ''pijaca droge'' ispred zdravstvenih ustanova jako nepovoljno okruženje za one koji hoće da održe disciplinu sa terapijom. "Tu se nudi bukvalno sve''. Ubrzo je i sam počeo da preprodaje buprenorfin, na svega par metara udaljenosti od mjesta gdje je uzimao terapiju. Novac je, kako kaže, koristio da kupi heroin, ili jednostavno da dobije ''deset eura dnevno''.

"Nijesam tražio veću dozu, ali iz priče drugih sam čuo da je dovoljno da se požališ da nije dovoljno, da se loše osjećaš da bi ti ljekar povećaju dozu. Mnogi to zloupotrebljavaju da bi prodali i zaradili više'', kaže Petar.

Upućeni izvor koji je želio da ostane anoniman kaže za CIN-CG da se na ovom crnom tržištu odvijaju stvari kao na berzi. "Buprenorfin je toliko tražen da je cijena ispred ustanova gdje se dijeli, u vrijeme dijeljenja četvrostruko manja nego par sati kasnije, uveče'', kaže on.

I ljudi koji nikad u životu nisu imali problem sa drogom, koriste sistem i vode se na terapiji bup-om, da bi ga preprodavali, kaže on. ''Za neke ljude postoji priča da im se i baba vodi na terapiji. Moguće da je šala, ali pokazuje koliko je pojava zloupotrebe zastupljena'', kaže ovaj izvor.

U publikaciji ''Zadovoljstvo korisnika/ica OST programima u Crnoj Gori'' (2022) LINK-a i navodi se da su korisnici uvjereni da zdravstveno osoblje vidi problem, ali da ne postoji zainteresovanost da se riješi.

"...Subota ujutru, ispred stoje korisnici/e terapije koji nude terapiju...neko traži da kupi, znači, odvija se otvorena i slobodna kupoprodaja terapije koju sestre, pa čak i doktorica moraju da primijete...Nekoliko puta sam se osjećao neprijatno jer sam pomislio kako je morala da me čuje sestra kako dogovaram prodaju 'bupova', ali oni jednostavno ignorišu takve stari'', navodi jedan od intervjuisanih korinika u publikaciji LINK-a i Juventasa.

Korisnici tolerisanje situacije od strane osoblja doživljavaju kao ''vid nebrige prema korisnicima/ama koji poštuju pravila, smatraju da zbog cijele situacije oni ''stradaju nevini''.

Najveći broj ispitanika navodi da bi za promjene nabolje bila najvažnija veća zainteresovanost zdravstvenog i socijalnog osoblja, jača kontrola programa OST, uvođenje discipline. Najveći broj predloga odnosi se na usluge pshiloška podrška, okupaciona terapija i pomoć pri zapošljavanju.

LJEKARI NEZAINTERESOVANI ZA RAD U OST PROGRAMU

"Trenutno je na buprenorfinskom programu u Domu zdravlja na Koniku preko 300 pacijenata od kojih njih 160 liječe tri psihijatra Centra za mentalno zdravlje, a 140 liječi dva psihijatra zaposlena u KCCG'', objašnjavaju za CIN-CG iz DZ Podgorica.

Osim pacijenata domova zdravlja, psihijatri KCCG-a su zaduženi za oko još 100 pacijenata koji lijek primaju u toj ustanovi.

Iz LINK-a objašnjavaju da u cijelom programu postoji otpor ljekara da rade u buprenorfinskom programu. U publikaciji LINK-a i Juventasa osoblje – ljekari, pshiholozi i socijalni radnici, koje radi sa ovim pacijentima izjasnilo se da ih ne odbija vrsta patologije, već uslovi rada. Smatraju da je potrebno osoblje na odgovorajući način stimulisati "ne samo materijalnim nadoknadama, već i drugim vrstama stimulacija - beneficirani radni staž, studijska putovanja, stručna usavršavanja i razmjena iskustava sa drugim programima'', navodi se u publikaciji.

Iz Centra za mentalno zdravlje pri DZ Podgorica navode da je buprenorfinski program od početka praćen mnogobrojnim problemima. "U prvoj fazi ljekari iz Doma zdravlja Podgorica nisu htjeli da rade taj program, tamo se vršilo samo izdavanje lijeka, a sa pacijentima su radili psihijatri iz KCCG-a''. Kažu da je dobro što više nije tako i što su se prije više od godinu uključila i tri ljekara iz Centra za mentalno zdravlje.

Iz KCCG-a su kazali za CIN-CG da su zdravstveni radnici svakodnevno suočeni sa velikim pritiskom, često verbalnim, a nije izuzetak ni fizički napad, od strane korisnika OST. Zbog toga je obavezno prisustvo obezbjeđenja, koji su po zakonu dužni da prijave i zloupotrebe kada primijete.

Zdravstveni radnici koje smo kontaktirali smatraju da bi trebalo izmjestiti odjeljenja za dodjelu buprenorfina iz ovih institucija i sve premjestiti u jedinstveni centar. Iz KCCG-a su već pokrenuli inicijativu da se ovaj način izdavanja terapije izmjesti iz te ustanove.

"Trajno rješenje bi bilo dislociranje prostora gdje se vrši distribucija buprenorfina van Dom zdravlja Konik. To bi bila cjelina koja bi bila dovoljno udaljena od škola i naselja, a u isto vrijeme adekvatno povezana sa javnim prevozom, kako bi pacijeni mogli uredno dobijati svoju terapiju. Odgovarajući pregovori su već obavljeni na ovu temu između menadžmenta Doma zdravlja Glavnog grada'', kazali su iz DZ Podgorica.

Iz zdravstvenih ustanova smatraju da je pojava crnog tržišta buprenorfina kompleksan problem, koji mora uključiti i druge relevantne državne institucije, kao što je Ministarstvo unutrašnjih poslova radi rješavanja bezbjedonosnih problema.

"Buprenorfinski program je vrlo zahtjevan, podrazumijeva postojanje kvalitetnih prostornih uslova kao i adekvatna kadrovska rješenja'', kazali su za CIN-CG iz DZ Podgorica.

ZLOUPOTREBA KONTROLNIH TESTOVA

Kontrola jednom mjesečno kod psihijatra sa negativnim testom je praksa koja omogućava pacijentima da ostanu u programu. Međutim, zloupotrebljavaju se i testovima.

Kada se uđe kod ljekara trebalo bi da se pokaže negativan test na droge i baci, ali pacijenti često proslijeđuju jedan drugom jedan pozitivni test, objašnjava jedan od intervjuisanih korinika u publikaciji LINK-a i Juventasa. "Testovi na droge se takođe prodaju, kupuju, dodaju, rade se razne malverzacije...uzme se jedan test pa se vrti pet, šest kontrola'', kaže.

Petru je poznata ova kako kaže ''kolegijalnost'' među pacijentima koji pate od zavisnosti. Test se radi u toaletu ustanove, pa se dešava da jedna osoba koja je čista na dan kad se rade kontrole ostavi u toaletu uzorke drugima. "Onda svi radimo test na taj uzorak i pokažemo negativan test", objašnjava Petar.

Navodi se u publikaciji Juventasa i da su mnogi pacijenti vratili upotrebi droga tokom pandemije, zbog manjka testiranja. "Ljudi mogu istovremeno da se drogiraju i podižu terapiju'', navodi jedan od korisnika. To naravno ima loše efekte kada je liječenje u pitanju.

STIGMATIZACIJA - GLAVNI UZROK CRNOG TRŽIŠTA BUPRENORFINA

Crno tržište razvilo se najprije zahvaljujući tome što postoji potražnja - odnosno potreba za buprenorfinom, ali i strah od stigme ukoliko osoba ''uđe u sistem'' kao pacijent. Međutim, i oni koji prodaju ovaj lijek su uglavnom socio-ekonomski ugrožene osobe, dakle žrtve sistema, objašnjavaju iz LINK-a.

"Jedan od razloga što ljudi prodaju buprenorfin je to što su korisnici droga teško zapošljiva kategorija'', kažu iz LINK-a. Prema podacima istraživanja "Zadovoljstvo korinika OSTprograma u Crnoj Gori'' iz 2022. svega 26,5 odsto korisnika imalo je neki vid radnog angažmana, najčešće nestalni ili sezonski posao. Mnogi korisnici intervjuisani u ovoj publikaciji LINK-a i Juventasa naveli su da je zapošljavanje važan preduslov za održavanje apstinencije i oporavka, te da im je potrebna pomoć u domenu resocijalizacije nakon ulaska u program.

Problem predstavlja i to što se buprenorfin dijeli obično tokom radnog vremena, kažu iz LINK-a. "Malo koji poslodavac će pristati da pusti pacijente da svaki dan izađu bez objašnjenja, nekad i na dva sata, u zavisnosti od reda čekanja na terapiju'', kažu iz LINK-a.

Zato je mnogim korisnicima intervjuisanim u publikaciji laknulo kada je počela epidemija i izdavanje lijeka prešlo sa svakodnevnog na dva puta nedjeljno. "Kažeš odoh u grad da završim nešto, ali bogami svaki dan - ne može'', kazao je jedan od intervjuisanih.

Iz LINK-a objašnjavaju da je strah od stigme i gubitka posla realan, te da je Crna Gora puna predrasuda, većina poslodavaca ne želi zaposlene sa problemom zavisnosti. Zato oni koji su na zvaničnoj listi zdravstvenog sistema često kriju od poslodavaca situaciju, i primorani su da nalaze izgovore za izostanak sa posla za vrijeme primanja terapije.

Dok god bude tako, buprenorfina ''na crno'' neće faliti.

IZOSTAJE SARADNJA ZDRAVSTVA SA USTANOVOM ZA REHABILITACIJU

"Ja sam u jednom momentu odlučio da budem bez droga, bez 'bupova'. Međutim moja psihijatrica nije to podržavala. Smatrala je da ću se, ako napustim program, vrlo brzo vratiti opijatima'', kaže Petar.

To ga je bacalo u očaj. "Nijesam imao osjećaj da postoji alternativa. Sistem ne radi na tome da se ti jednoga dana skineš'', kaže on.

Na kraju odlučio se na tretman oporavka u ustanovu za rehabilitaciju Kakaricka gora, gdje se ne uzima ni supstituciona terapija.

"Jedan od uslova prijema i početka tretmana jeste negativan test na prisustvo psihoaktivnih supstanci, uključujući buprenorfin ili bilo koju drugu terapiju'', kažu za CIN-CG iz Kakaricke gore."Apsolutno nam je poznato koliko je to zahtjevno za kandidate s toga uvijek sugerišemo da u komunikaciji sa psihijatrom koji izdaje supstitucionu terapiju idu na koncept smanjenja doza, a potom i ukidanja kao pripremu za početak tretmana'', navode.

Iz ove ustanove pokrenuli su više inicijativa ka zdravstvenim ustanovama koje rade sa bolestima zavisnosti. Navode da imaju Sporazum o saradnji sa bolnicom u Dobroti, koji omogućava upućivanje kandidata za detoksikaciju kao i pripremu i ukidanje supstitucione terapije za pacijente koji pokažu interesovanje za rehabilitacijom.

Ističu da se konsultuju sa psihijatrima o spremnosti potencijalnih kandidata za boravak u ustanovi, ali da to nije formalizovano, jer JU Kakaricka gora nije dio zdravstvenog sistema. "Ustanova je više puta inicirala sastanke sa Ministarstvom zdravlja kako bi dogovorili eventualnu podršku, ali još nemamo definisanih pomaka", kažu iz Kakaricke gore.

Neophodno je povećati broj medijatora, podići granicu za sklapanje braka na 18 godina, izgraditi sklonište za žrtve ugovorenih brakova i žrtava nasilja, neki su od zaključaka sa konferencije “Pozicija djevojčica i žena u romskoj i egipćanskoj populaciji”, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Izvršna direktorka CIN-CG-a Milka Tadić Mijović je istakla da su brojna istraživanja, film “Nezaštićene” koji je prikazan na konferenciji, kao i potresna svjedočenja o životu ovih ljudi pokazala da i dalje u našem društvu nema elementarne solidarnosti sa najugroženijima. “Prepušteni su sebi, predrasudama, siromaštvu, nasilju”, naglasila je ona.

Tadić Mijović je dodala da je cilj projekta bio da osnažimo socijalna i obrazovna prava romske i egipćanske zajednice. “Poseban fokus je bio na onim djelovima zajednice koji su još ranjiviji – djevojčicama i ženama, osobama koje koriste drogu, starima, kao i onima drugačijih seksualnih opredjeljenja”, istakla je direktorka CIN-CG-a.

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je istakla da naziv filma CIN-CG-a dobro oslikava koliko su zaista žene te populacije nezaštićene u svim sferama života. Međutim, ona napominje da se ova populacija suočava sa diskriminacijom i u drugim evropskim zemljama.

Film “Nezaštićene” novinarki CIN-CG-a Đurđe Radulović i Andree Perišić govori o seksualnom i reproduktivnom zdravlju žena. U filmu je istaknuto, između ostalog, da 87 odsto njih ne koristi kontracepciju, da im je često uskraćena zdrastvena zaštita zbog nedostatka dokumenata, te da česti porođaji u ranom dobu, pobačaji i abortusi, kao i težak život, dovode do kraćeg životnog vijeka kod ove populacije.

“Naš sistem, nažalost, nema odgovore na njihove probleme... Na terenu smo vidjeli djecu tinejdžere koji ne znaju da napišu svoje ime ili ne znaju da saberu dva i dva”, istakla je Radulović.

Panelisti su se složili da sve počinje od nedostatka obrazovanja. 

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da Crna Gora ima dobre strateške planove, ali da je suština uložiti više novca u njihovu implementaciju.

“Roditelji ne dozvoljavaju djeci da se školuju, a neophodno je staviti veći akcenat i na pohađanje vrtića”, navela je Vojvodić.

Direktorica Centra za romske inicijative (CRI) Fana Delija je dodala da je i dalje zabrinjavajuća praksa dječjih ugovorenih brakova, nasilja i prosjačenja, što vodi direktno u trgovinu ljudima.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su rekli da država planira da otvori državno sklonište za žrtve trgovine ljudima, ali i da će organizovati edukativne radionice kako bi pokušali da utiču na jedan od glavnih problema ove populacije-nedostatak ili prekid obrazovanja.

Konferencija je održana u “Evropskoj kući”, u završnici dvogodišnjeg projekta “Romska i egipćanska zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava”, koji je CIN-CG realizovao u partnerstvu sa CRI. Projekat je sproveden uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

CIN-CG je, osim dokumentarnog filma i brojnih istraživačkih tekstova, u okviru projekta sproveo i ispitivanje javnog mnjenja. Istraživanja su objavljena i u dvojezičnoj publikaciji, na našem i engleskom jeziku. 

Ne treba da ih žalimo, već poštujemo

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Srđan Pavićević je istakao da romska i egipćanska populacija ne traži sažaljenje, već poštovanje.

On je naglasio i da 90 odsto njih ne završi ili djelimično završi školu, što vodi do prijevremenih brakova, prosjačenja, prostitucije i raznih drugih zloupotreba.

“Njihova marginalizacija je samo naša krivica i ja je prihvatam”, naveo je potpredsjednik Vlade.

Increasing the number of mediators, raising the legal marriage age to 18, and building shelters for victims of arranged marriages and gender-based violence—these are some of the key recommendations that emerged from the conference "The Position of Girls and Women in the Roma and Egyptian Communities," organized by the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG).

Milka Tadić Mijović, the Executive Director of CIN-CG, emphasized that various research studies, the screening of the film Unprotected, and the shocking testimonies presented at the conference, all reveal a harsh truth: there is still a lack of basic solidarity with the most vulnerable members of society. "They are left to fend for themselves, trapped by prejudice, poverty, and violence," she said.

Tadić Mijović explained that the goal of the project was to strengthen the social and educational rights of the Roma and Egyptian communities, with a particular focus on the most vulnerable groups—such as girls and women, drug users, the elderly, and people with diverse sexual orientations.

Oana Kristina Popa, Head of the EU Delegation to Montenegro, noted that the title of the CIN-CG documentary film accurately reflects the severe vulnerability of women in these communities across all areas of life. She also pointed out that this population faces similar discrimination in other European countries.

The film Unprotected, created by CIN-CG journalists Đurđa Radulović and Andrea Perišić, focuses on women's sexual and reproductive health. It highlights alarming statistics: 87% of women from these communities do not use contraception, many are denied healthcare due to lack of documentation, and early pregnancies, frequent miscarriages, and abortions, along with overall difficult life conditions, lead to a significantly shorter life expectancy.

"Unfortunately, our system lacks answers to these issues," Radulović pointed out. "On the ground, we've encountered children who cannot even write their name or do basic math."

Panelists at the conference agreed that all of these issues stem from a lack of education.

Ivana Vojvodić, Executive Director of the NGO Juventas, noted that while Montenegro has sound strategic plans in place, the real challenge lies in allocating sufficient funds for their implementation. "Parents often prevent their children from attending school, and more focus should be placed on ensuring they attend kindergarten," she said.

Fana Delija, Director of the Center for Roma Initiatives (CRI), expressed concern over the ongoing practices of child marriages, domestic violence, begging, and human trafficking within the community.

The Ministry of Labor and Social Welfare shared that the government plans to establish a state shelter for victims of human trafficking. Additionally, the ministry will organize educational workshops aimed at addressing one of the most significant issues facing the Roma and Egyptian communities: the lack or interruption of education.

The conference, held at the "European House," marked the end of a two-year project titled "Roma and Egyptian Communities: Health, Education, Employment, and Social Rights," implemented by CIN-CG in partnership with CRI. The project was supported by the EU Delegation in Montenegro and the Ministry of Public Administration, Digital Society, and Media.

In addition to the film and various research reports, CIN-CG conducted a public opinion survey as part of the project, the findings of which were published in a bilingual publication in both Montenegrin and English.

"We Should Not Pity Them, But Respect Them"

Srđan Pavićević, Deputy Prime Minister of Montenegro, stressed that the Roma and Egyptian communities do not seek pity, but rather respect.

He also pointed out that 90% of individuals from these communities do not complete school, which often leads to early marriages, begging, prostitution, and other forms of exploitation.

"Their marginalization is our responsibility, and I take full accountability for it," said Pavićević.

Za samo pola godine nikšićki biznismen zaradio je više od milion eura od prodaje upravne zgrade i zemljišta nekadašnjeg rudarskog giganta, koji mu je gotovo poklonila stečajna uprava. Radnici podnijeli krivičnu prijavu, a novca za isplatu zarada koje potražuju - nema

Biljana Matijašević

Nikšićka kompanija Roaming Montenegro, koja je iz stečaja kupila upravnu zgradu i zemljište nikšićkih Rudnika boksita za 872 hiljade eura, tu imovinu je samo koji mjesec kasnije prodala njemačkom lancu trgovina Lidl za oko dva miliona eura, saznaje CIN-CG.

Roaming Montenegro, u vlasništvu nikšićkog biznismena Dalibora Milovića, krajem 2021. godine kupio je upravnu zgradu Boksita površine 1.652 kvadratna metra i dvorište i građevinske parcele od oko 5,9 hiljada kvadrata. Imovinu Boksita, uz svoje parcele u blizini (oko 2,7 hiljada kvadrata), Milović je u julu 2022. prodao Lidlu, za ukupno 2,4 miliona eura, odnosno po cijeni od 278,42 eura po kvadratu, piše u kupoprodajnom ugovoru u koji CIN-CG ima uvid.

To bi, ako se izuzmu Milovićeve parcele, značilo da je nikšićki biznismen za imovinu Boksita dobio oko dva miliona eura, skoro dva i po puta više nego što je platio i da je za pola godine, sa ovom transakcijom zaradio više od miliona.

U ugovoru piše i da je ukupna cijena umanjena za troškove koji se odnose na ispunjenje uslova za primopredaju nepokretnosti.

Roaming Montenegro je u registru upisan kao preduzeće čija je djelatnost nespecijalizovana trgovina na veliko, ali je proširila biznis na građevinarstvo. Tako je u Nikšiću 2019. godine ta firma dobila posao rekonstrukcije zgrade Opštine Nikšić, a godinu ranije za izgradnju zgrade za zaposlene u Vodovodu Podgorica na Bulevaru Stanka Radonjića.

U centar pažnje javnosti ta firma je došla 2018. kada joj je sa poslovnog računa organizovana grupa na osnovu falsifikovane dokumentacije skinula oko 1,6 miliona eura.

Milović je sa predstavnicima bivše Vlade u oktobru prošle godine potpisao ugovor vrijedan skoro 1,8 miliona eura za adaptaciju pet zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

U vrijeme prodaje upravne zgrade na čelu Privrednog suda bio je Blažo Jovanić, kojem se sudi po optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za kriminalno udruživanje i malverzacije u stečajnim postupcima.

Privredni sud uveo je stečaj u Rudnike boksita Nikšić krajem 2013. godine, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB), zbog duga od 1,59 miliona eura. Do tada je nikšićkom kompanijom upravljala Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), u vlasništvu ruskog oligarha Olega Deripaske. Dio imovine Boksita iz stečaja je kupio Uniprom Veselina Pejovića 2015, nakon preuzimanja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

IMOVINA BOKSITA PRODATA ISPOD TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

Preostala imovina Boksita, zgrada i zemljište, prodata je na licitaciji u decembru 2021. godine kompaniji biznismena Milovića iz desetog puta, jer na prethodnim oglasima nije bilo zainteresovanih kupaca.

Na prvom oglasu u maju 2019. cijena te imovine bila je 1,55 miliona eura. Stečajni upravnik shodno Zakonu o stečaju, svaku sljedeću javnu prodaju može (ali ne mora) da sprovede sa umanjenjem najniže prodajne cijene. Stečajni upravnik Boksita tada je bio Mladen Marković, a stečajni sudija Blažo Jovanić.

Na prvom oglasu zemljište Boksita je bilo ponuđeno po 77,4 eura po kvadratu, a poslovna zgrada po cijeni nešto višoj od 662 eura po kvadratu.

Nepokretnosti su nakon devet neuspjelih pokušaja prodate ispod tržišne vrijednosti.

Prema podacima Monstata, prosječna cijena kvadrata zemljišta u središnjoj regiji kojoj pripada Nikšić je 2021. godine (kada je imovina prodata Miloviću za 870 hiljada) bila 42 eura, što znači da je na tržištu zemljište Boksita vrijedjelo oko 250 hiljada eura, a upravna zgrada barem milion eura, s obzirom na to da je prosječna cijena kvadrata stana u tom periodu bila oko 620 eura (Monstat), a u centru grada i duplo viša.

Milović je dobro naplatio imovinu Boksita od Lidla i uspio ono što stečajna uprava preduzeća nije - postigao je tržišnu cijenu za upravnu zgradu i zemljište Boksita i odlično zaradio.

Na deseti oglas ponudu je bio dostavio i mađarski povjerilac Vagonimpex, ali je stečajni upravnik odbio kao neispravnu jer, kako je obrazložio, nije sadržala dokaz o uplati depozita, dokaz o registraciji pravnog lica sa ovjerenim prevodom na crnogorski jezik i u skladu sa zakonom ovjereno punomoćje za podnošenje ponude. Vagonimpex je ponudio 800.000 eura.

"Navodi iz ponude da dokaz o uplati depozita u stvari predstavlja potraživanje koje ima ponuđač prema stečajnom dužniku u iznosu od 800.281,54 eura ne mogu se prihvatiti kao validan dokaz o uplati depozita jer takav vid prebijanja potraživanja u postupku prodaje imovine stečajnog dužnika nije dozvoljen i nije propisan Zakonom o stečaju", napisao je Marković u obrazloženju.

OD TREĆEG DO PRVOG ISPLATNOG REDA I NAZAD

Bivši radnici od uvođenja stečaja traže isplatu zaostalih potraživanja (zarade i druge naknade) od ukupno 2,1 milion eura. To obuhvata 15 zarađenih plata prije stečaja za oko 240 zaposlenih, odnosno razliku od minimalne zarade od 190 eura, koliko im je tada isplaćeno, do pune plate.

Oni su u martu 2021. godine uvršteni u prvi isplatni red, dok je na čelu Privrednog suda bio Jovanić, ali i pored toga nijesu dobili novac, jer su u drugom sudskom postupku vraćeni u treći isplatni red.

Kako je došlo do toga objasnio je Privredni sud koji je u aprilu prošle godine dobio novog predsjednika Mladena Grdinića, odgovarajući na pitanja CIN-CG.

"Novčanim sredstvima koja je uplatio Roaming Montenegro, po osnovu Ugovora o kupovini poslovne zgrade, namireno je potraživanje stečajnog povjerioca Vagonimpex KFT iz Budimpešte, utvrđeno pravosnažnom presudom Privrednog suda Crne Gore od 20. jula 2018. godine", navedeno je u odgovoru.

Kako su objasnili, nakon što je Roaming Montenegro uplatio novac, stečajni upravnik Mladen Marković je 21. januara 2022. godine donio odluku o deponovanju novca na račun Privrednog suda, do donošenja odluke Ustavnog suda po njegovoj žalbi iz 2019. protiv presude u korist mađarske firme.

Protiv te odluke stečajnog upravnika, Vagonimpex je izjavio prigovor, koji je odbijen, nakon čega se mađarska kompanija žalila Apelacionom sudu. Taj sud je 13. aprila 2022. godine ukinuo rješenje Privrednog i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje.

"U ponovnom postupku Privredni sud je 21. januara 2022. godine usvojio prigovor Vagonimpexa i naložio stečajnom upravniku da u cjelosti izmiri potraživanje ovog povjerioca. Shodno tome, stečajni upravnik je 20. aprila 2022. godine donio odluku o namirenju stečajnog povjerioca Vagonimpex", objasnili su iz suda.

Privredni sud je nakon toga 15. juna 2023. godine donio rješenje o ispravci konačne liste priznatih i osporenih potraživanja, tako što je potraživanja svih stečajnih povjerilaca - radnika, utvrđena kao potraživanja trećeg isplatnog reda, po osnovu neisplaćenih neto zarada, svrstao ponovo u prvi isplatni red - ali tada je novac već isplaćen mađarskoj firmi.

"Dakle, u momentu raspodjele sredstava ostvarenih prodajom upravne zgrade, zaposleni, kao stečajni povjerioci, nalazili su se u trećem isplatnom redu", pojašnjeno je.

Predstavnik bivših radnika Rašo Čivović je zbog prodaje upravne zgrade podnio krivičnu prijavu SDT-u.

"Čekamo poziv i prijem kod nove tužiteljke Nataše Bošković koja je zadužila predmet", rekao je Čivović za CIN-CG.

Bivši radnici Boksita su očekivali da će zaostale plate i druge naknade naplatiti prodajom upravne zgrade, koja je bila jedina preostala imovina preduzeća u koje je uveden stečaj prije deset godina.

Čivović smatra da je sve oko prodaje upravne zgrade "režirano", kako bi se "isplatili Mađari".

Mađarska kompanija je tužila Rudnike boksita tražeći naknadu izgubljene dobiti od 891 hiljadu eura sa kamatama, zbog jednostranog raskida ugovora o kupovini rude. Ugovor o kupovini rude je potpisan nekoliko mjeseci prije uvođenja stečaja u Boksite 2013, a raskinut nakon uvođenja stečaja.

Vagonimpex je registrovan u Mađarskoj 2006. godine kao preduzeće za prodaju raznih dobara. Ima jednog zaposlenog, direktora Andraša Racka, piše u mađarskim registrima.

Čivović kaže da je Privredni sud trebalo da isplati radnike 2021. godine, kada je donio rješenja o njihovom vraćanju u prvi isplatni red.

Prema njegovim riječima problem je što na rješenjima nema pečata koji potvrđuje pravosnažnost (klauzula pravosnažnosti), što, kako tvrdi, dokazuje da je sve bila igra kako bi novac pripao "izvjesnima Mađarima".

JOVANIĆ PUŠTEN IZ PRITVORA

Bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, odlukom Apelacionog suda, pušten je početkom godine iz pritvora da se brani sa slobode. On je u pritvoru bio od maja 2022. godine.

Sud je 29. decembra prošle godine prihvatio predlog njegovog advokata Predraga Đolevića i potvrdio odluku Višeg suda u Podgorici o prihvatanju jemstva od 768.000 eura u nekretninama koje je ponudila njegova porodica.

Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila 2022. godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasada nepoznatih osoba čiji je cilj bilo "vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova".

Po ovoj optužnici Jovaniću i ostalim okrivljenim sudi se pred Višim sudom u Podgorici. Sudski proces je počeo u junu 2023.

Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija za najveća crnogorska preduzeća - Kombinat aluminijuma Podgorica, Rudnike boksita Nikšić, Radoje Dakić, Vektra Boka, Brodogradilište Bijela, Onogošt, Bjelasica Rada i dr.

SDT sumnjiči Jovanića da je koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda, kao i sudijsku funkciju, nezakonito povećavao troškove stečajnog postupka u čemu su mu pomagali određeni stečajni upravnici.

"Protivpravna imovinska korist se pribavljala tako što su se određena sredstva po nalogu Jovanića sa računa Privrednog suda avansirala na račun stečajnog dužnika, a navodno u cilju vođenja stečajnog postupka, a potom se taj novac prebacivao na račune članova ove kriminalne grupe prije zaključenja stečajnog postupka", navodi se u rješenju o određivanju pritvora dijelu ove grupe.

LIDL: UVIJEK SE PRIDRŽAVAMO VAŽEĆEG ZAKONA

Iz centrale Lidla u Njemačkoj nijesu željeli da komentarišu situaciju sa bivšim radnicima Boksita, poručujući da se u svim poslovnim aktivnostima uvijek pridržavaju važećeg zakona.

Nijesu odgovorili ni kada će otvoriti prodavnice u Crnoj Gori.

"Crna Gora je maloprodajno tržište na kojem Lidlov koncept ponude visokokvalitetne robe po najboljoj cijeni nailazi na visoku saglasnost potrošača. Stoga Lidl investira u moguće lokacije prodavnica i skladišta u Crnoj Gori. Molimo vas za razumijevanje, jer u ovom trenutku ne možemo da komentarišemo obim naših aktivnosti, moguće lokacije ili moguće datume otvaranja", kazali su za CIN-CG.

U Lidlu, kako su dodali, cijene transparentnu i pouzdanu komunikaciju i obavještavaće zaposlene i zainteresovane strane o narednim koracima.

U ugovoru koji je Roaming Montenegro potpisao sa Lidlom piše da se prodavac obavezao da u periodu od tri godine od zaključenja ugovora na svojim nepokretnostima u Nikšiću koja se nalaze u radijusu od 1 km od nepokretnosti neće izgraditi, obavljati djelatnost ili upravljati objektima trgovine prehrambenim proizvodima, supermarketa, samoposluga ili sličnih trgovina sa površinom prodajnog dijela preko 500 m2, niti će na predmetnim nepokretnostima dozvoliti trećim licima njihovu izgradnju, obavljanje takve djelatnosti ili upravljanje navedenim objektima.

"U slučaju povrede ove obaveze prodavac se obavezuje da kupcu isplati ugovorenu kaznu od 100.000 eura za svaku povredu pojedinačno i to ne isključuje pravo kupca na naknadu štete, uključujući i izgubljenu dobit", piše u ugovoru koji je CIN-CG dobio po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) putem MANS-ove platforme.

GDJE JE ZAVRŠILO DERIPASKINIH 17 MILIONA?

Rašo Čivović godinama kod državnih institucija pokušava da utvrdi gdje je završilo Deripaskinih 17 miliona eura, koje je navodno pozajmio Rudnicima boksita prije deceniju i koje sada ruski oligarh traži u sudskom postupku.

Čivović za CIN-CG kaže da je taj novac ušao u Rudnike boksita preduzeće ne bi bilo u stečaju, jer bi bilo novca za vraćanje duga CKB.

On je ovu informaciju tražio krajem godine od nove guvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović. Međutim, CBCG je odbila njegov zahtjev, obrazlažući da su ovi podaci poslovna tajna.

JOVANA (Anonymous interlocutor)

The doctor then told me that I must not give birth anymore since my life was in danger. I gave birth to a lot of children and I had a lot of miscarriages. The doctor told me that I must not give birth anymore.

ĐURĐA RADULOVIĆ (Journalist of the Center for Investigative Journalism of Montenegro - CIN-CG)

Jovana had her first son at 16, and today she is breastfeeding her youngest child, born in 2021. She does not want more children.

JOVANA

When I went to get an abortion, the doctor told me that I couldn't because it was a late pregnancy and that I should come regularly for check-ups. She gave me some pills, but I complained to her that I didn't feel well. She told me that the baby was okay. When I went second time for a check-up to hear the baby's heartbeat, it was not alive. I was four months pregnant at the time.

ANDREA PERIŠIĆ (Journalist of the Center for Investigative Journalism of Montenegro - CIN-CG)

In the Roma community, as in most traditional communities, women have no choice in almost any important issue. They usually do not decide when or how many children they will have, nor about numerous aspects concerning their bodies - about safe sexual relations and reproductive health.

Violation of women's reproductive rights leaves lasting consequences for millions of women around the world, and many die, even though these rights are protected in several international acts - the European Convention on Human Rights, the United Nations Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women...

ANDREA

How did your husband react when you ended up in the hospital? Have you talked about it?

JOVANA

I told him that I could no longer give birth. I told him that the doctor explained me the reasons. He didn't want to listen, so it happened again. Then I had the miscarriage, and that's when I got terrified. I was sick. From then on, I stopped having sexual relations with him for my own sake.

ĐURĐA

What birth control method do you use now?

JOVANA

I avoid having sexual relations with my husband.

ĐURĐA

Jovana knows about contraceptives but cannot afford them. Her husband, she claims, does not understand the gravity of the issue, so he does not use contraception. Whether she will get pregnant and endanger her life is left to chance. There is no severe family planning.

ANDREA

In many countries, poor women and girls usually do not decide if and when they become pregnant. According to a 2021 United Nations (UN) report, only about half of women and girls in developing countries can make decisions about their bodies, whether or not to have sex, seek healthcare, or use contraception. Denial of access to contraception or abortion, female genital mutilation, virginity tests, or early marriages results in girls and women in traditional communities not having control over their own lives. They are the modern slaves of these communities and patriarchal families.

ĐURĐA

What is the most important to you in life?

ROMA WOMEN

A roof over the head is the most important. And health. And family. Children even more. Children are wealth.

ANDREA

The greatest wealth?

ROMA WOMEN

The greatest.

ANDREA

When did you give birth for the first time? How old were you?

ROMA WOMEN

Eighteen. I was 18, and I have a child about to turn 18. I was 17. I was 16.

ANDREA

What would you teach your daughters now? What would you tell them about building their future?

ROMA WOMEN

I would tell my children to go to school so they don't experience what we had. Mothers. To finish their school, have jobs, and own roof over their head. When my daughter got married…

ANDREA

I am sorry, how old was she?

ROMA WOMEN

Thirteen.

ANDREA

Thirteen. Were you against it?

ROMA WOMEN

I was.

ĐURĐA

There are women in Montenegro who are in de facto slavery. The UNICEF study "Roma settlements in Montenegro" from 2018 shows that only three percent of women from these communities aged 15 to 49 are satisfied with family planning, while in the majority population, that percentage is six percent.

In Roma settlements, about 87 percent of women do not use contraception, mainly due to negative attitudes of their partners, financial limitations, lack of information, and fear that it is harmful to their health.

In 2019, UNICEF revealed that the abortion rate among Roma women in Serbia is twice as high as in the general population. There are no such statistics in Montenegro.

ANDREA

What is your experience? Do Roma women usually come to the examination with someone to overcome the language barrier, or is it perhaps because they feel safer that way?

MELISA SPAHIĆ (General Medicine Practitioner - Podgorica Medical Center)

One person never comes alone, often several come for an examination. Our ethics require us to be alone with the patient. However, one person always remains present due to not knowing the language. That is one of the reasons why there are two patients per examination. We also have situations when they want someone to be present while being examined because they feel more secure. They ask me to have that person present and in most cases it is the husband.

ANDREA

Young Roma women most often go to the gynecologist with older women from the family or their husbands, who often mediate between the doctor and them. Families expect women to give birth to as many children as possible, which is why illegal abortions occur, which are risky for women's lives and additionally endanger their health.

ANDREA

What are the most common diseases among Roma female members? Is their life expectancy shorter than of men from that population?

MELISA

The most common diseases in the Roma population in Montenegro are generally chronic diseases, such as hypertension diabetes mellitus, that is diabetes, diseases of the respiratory system, such as asthma and bronchitis. However, metabolic syndrome is also characteristic, which includes problems with obesity, reduced glucose tolerance, insulin resistance, kidney problems...

ANDREA

Girls who marry at an early age are exposed to health risks due to frequent childbirth, unplanned pregnancies, sexually transmitted diseases, and abortions. Early childbearing in the world is the leading cause of mortality for girls aged 15 to 19. Childbirth at an early age is also a risk for infant mortality. Early pregnancy carries serious challenges, such as premature birth, hypertension, anemia, and toxemia.

MELISA

As for women in the Roma population, one of the more important factors affecting their shorter lifespan than men is the large number of births during their lifetime, as well as the hard life they lead.

ĐURĐA

Zena, you got married later?

ZENA DUBOVIĆ (Coordinator for the Roma and Egyptian community, NGO Center for Roma Initiatives Nikšić - CRINK)

Yes.

ĐURĐA

How old were you?

WOMAN

I got married at the age of 35. I have two children, a son and a daughter. I think it's never too late to get married. I favor education, especially for girls, because there is always time to get married. I am 35 years old and have succeeded in life, both in having children and my own house.

ROMA WOMEN

She should give birth to two more.

ĐURĐA

Why?

ROMA WOMEN

She cannot have only two children.

ANDREA

Why not?

ROMA WOMEN

She must have more children. That's just the way it is. That's how young girls and girls get married.

ANDREA

What is wrong with having only a boy and a girl?

ROMA WOMEN

We want an army and a lot of children.

ANDREA

In Roma settlements in 2018, the fertility rate was four and a half, so most women had four or more children, while in the general population the rate was less than two.

VESNA DELIĆ (Anthropologist)

For Roma, the community is much more important than the individual. So it was the community that decided the roles of each individual and there is a very pronounced hierarchy. If you ask me about the role of a woman, she knows exactly her place, from birth to death. Not only women, but also men. Since childhood, the girl has very little time to play. As she grows, her role is to look after her younger brothers and sisters and to help in the household. Few of them went to school, they mostly stayed at home. The woman was being prepared and taught the skills she would pass on when she became a wife and mother.

ĐURĐA

However, the situation is changing. As in the majority population, women from the Roma and Egyptian community are becoming more aware of the importance of making key decisions freely.

Research by the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) from 2022 showed that in the last ten years, thousands of minors, including 14-year-old girls, have given birth in Montenegro. Early pregnancies are mostly the result of arranged marriages.

According to a 2018 UNICEF survey in Montenegro, more than a quarter of Roma and Egyptian girls aged 15 to 19 have given birth, while in the general population that percentage is one percent.

ŠEJLA PEPIĆ (Roma Council of Montenegro)

It usually happens that Roma and Egyptian women, so to speak, do not have the say about how many children they will have in the future and whether they actually want children when they are already pregnant. I would connect that with the early marriages, where a girl enters the marriage at the age of fifteen, mostly before reaching the age of majority, becomes pregnant and thereby endangers her health condition, and later on, perhaps, the health of the child.

VESNA

When girlhood begins, when a girl begins puberty, so to speak, they would expel them from school. Why? Because the cult of innocence is very important.

ANDREA

You said you won’t get married. Would you like to finish school, so…?

ROMA WOMEN

I didn't go to school.

ANDREA

Why not?

ROMA WOMEN

My parents didn't allow me.

ANDREA

Why? What did they tell you?

ROMA WOMEN

They told me I am not allowed to go to school. They didn't send me to school so that I wouldn't find a boyfriend there.

ĐURĐA

You didn't go to school either?

ROMA WOMEN

None of us. That is why we want to send our children to school. My son is in the first grade, and soon the second son will be in the first grade as well.

ĐURĐA

Do your daughters attend school as well?

ROMA WOMEN

Yes. If I didn't finish school, I would like my children to finish it.

ANDREA

Threats to reproductive and sexual rights affect women's mental health, often leading to anxiety and depression. Denial of abortion rights is often intertwined with economic inequality, racial discrimination and gender-based violence. These factors can also contribute to the deterioration of general health.

ANDREA

What did you do when they didn't let you go to school, since you are so young? What have you been doing all this time?

ROMA WOMEN

Nothing.

ANDREA

Nothing, I was staying at home...

ROMA WOMEN

She was at home. She listened to everything her parents told her.

ĐURĐA

Did you clean the house, did you help with the housework?

ROMA WOMEN

I did.

ĐURĐA

Do they think you should get married now?

ROMA WOMEN

Because she knows she is an adult.

ĐURĐA

You think they are forcing her to get married?

ROMA WOMEN

Well, here and there, I don't know, she should talk about that, not me.

ROMA WOMEN

Now it's time for her to get married.

ROMA WOMEN

I don't want to get married, I don't need to.

ROMA WOMEN

You should get married.

ANDREA

You said you wouldn't like to have a husband or a boyfriend. What would you like now? If someone asks you to choose, what is it that you would like most of all?

ROMA WOMEN

She didn't plan on getting married, not yet.

ROMA WOMEN

To find a nice guy.

ROMA WOMEN

To have my own house and inner peace, to be alone, that's what I would like, nothing more.

ROMA WOMEN

She can't be alone.

ROMA WOMEN

Inner peace means everything to me.

ROMA WOMEN

You are lying.

ROMA WOMEN

I am not.

VESNA

To put it simply, a woman is a pillar and she must listen. It was the case before, and it is the same now. In principle, in our patriarchal societies, although it is masked by some modernity and education, we behave in the same way in the bottom line, so we say silently what is the role of a woman in the family, whether she will work, do housework, and what is the role of a man.

The situation is the same with the Roma, we cannot accuse them of doing something we have never done. It is not true, they are doing the same we used to do, which we cover up, but which was expressed, only then. Why did they not reach that level, which, let's say, the majority population reached? Because they were on the margins, uneducated, they were not given the opportunity, because they were constantly discriminated against, and because they had to protect their community within themselves, since there was no one else to protect them.

ĐURĐA

The last time I visited a gynecologist was two years ago, when I was about to give birth. The biggest issue is that I have no documents, which is why they refuse to examine me. I did not even register two children in the birth register because I gave birth at home since I was previously returned from the hospital due to lack of documentation. Even though I told them I was in pain they send me back home where I gave birth. My mother-in-law and daughter-in-law delivered the babies.

This is the experience of one of the residents of Riverside, which she shared with the Center for Roma Initiatives, in the survey done 2022.

A large number of Roma and Egyptian women live in the Riverside settlement in Berane for about two decades. They came as refugees, mostly from Kosovo. Many of them are stateless - without citizenship, documents, health insurance...

Many Roma and Egyptian women from Riverside do not know much about prevention, health services and the rights they have, despite their status.

ANDREA

About 10 percent of the respondents of the Center for Roma Initiatives have never visited a gynecologist, and another 10 percent have been examined a long time ago or do not remember exactly when. Many women had to pay extra for a gynecological examination, which is why they often don't even go to the examination.

Whenever I went for a gynecological examination, they would ask me to pay, so I stopped going. I constantly had a problem during childbirth because I don't have a birth certificate. I had a complication once when I gave birth because they left something inside so I went again to have it removed. The doctors told me that I couldn't be examined, I felt bad, it wasn’t not my fault I didn’t have documents.

Many women do not understand what the gynecologist is talking about. Some because of the language barrier, some because of poor education. This further complicates access to health care.

The fact that almost half of the respondents did not receive any type of prenatal care, which is common for pregnant women, in order to ensure their health and the health of the baby, is also worrying.

VESNA

Even then, the role of the wife is still being tested, because it happened that they returned her if they didn't like her, and the biggest reason was that she couldn't have children after a few years.

ANDREA

How did the family react? I assume you wanted children, so was your husband ok with the fact that you couldn't have children?

ROMA WOMEN

Well, to some extent.

ANDREA

What wasn't okay?

ROMA WOMEN

Well, they thought I was the problem. That was 15 years ago, but I didn't have that cyst then, it appeared six years ago, I didn't know it was the problem, but now everything is okay.

ĐURĐA

Do you want children? Do you hope to have them?

ROMA WOMEN

Well, I hope everything will be okay.

VESNA

As soon as she becomes a mother, her status changes for the better, of course. With each new child, she becomes more respected, because she gave birth to so many descendants and future members of their population to the family and community.

ĐURĐA

Reproductive rights in this country are not only a matter of women from the Roma and Egyptian population, but also of the general population. Montenegro has a large number of selective abortions. Women here become pregnant several times just to have a male child, they do not use modern contraception to a significantly greater extent than women of the Roma population.

REBEKA ČILOVIĆ (Activist for women's rights NGO "Polygon for Women's Excellence - Sofia")

It is said in our language that 'the man took the woman'. You see, she is probably not capable, in the patriarchal way of thinking, of going to the doctor and getting examined by herself. Rather, the man takes her to be examined. A man took his wife to the doctor, after the examination, where he was not present, the gender was determined and he asked what you were having. It is again a matter of language 'what were you having'? She answered him a little girl. This was your last examination, he replied.

ROMA WOMEN

I don't have any children, but as long as it is alive and well, I wouldn’t ask for more. There are women who give birth to a stillborn, that is a great sadness. Then you don't see that baby... Some people want ten children and they are not grateful for one or two then.

ROMA WOMEN

That is right...

ANDREA

In Montenegro, the life expectancy of Roma men and women is 20 years shorter than of the majority population. Male members of this community live only 55 years on average while women live even shorter due to their hard life.

ĐURĐA

In the countries of the European Union, Roma man and women live significantly shorter, but still longer than in Montenegro. Men live 64 years, women 70. The member states of the European Union are obliged to establish strategies and programs that guarantee access to services related to sexual and reproductive health and rights, with a special emphasis on marginalized groups. Montenegro does not yet have a national strategy for protecting and improving reproductive and sexual health.

ĐURĐA

How many daughters do you have?

NATASHA

Four.

ĐURĐA

What do you think their future will look? Their potential marriages?

NATASHA

First, I want them to finish school, to get a job. My father used to tell me to finish the school first, get a job, work, so that I do not depend financially on my husband. I teach my daughters the same. I don't want them to get married somewhere that doesn't suit either me or them to go to... It's better for them to finish their school, to have jobs, to find a good husbands for themselves. That's what I want the most.

ANDREA

From this perspective, do you regret not listening to your father?

NATASHA

Well, I do. I really regret not listening to my father. I realized he was right. I should have listened to him, finished school, got a job.

ANDREA

Her entire family is begging today, except for her daughter who suffers from a chronic disease and needs a lot of money for her treatment. Besides all that, how can she think about health, reproductive rights and whether the next pregnancy will endanger her life?

After the filming of this documentary was completed, Jovana had another pregnancy that ended in miscarriage. Doctors barely managed to save her life.

Authors:

Andrea PERIŠIĆ

Đurđa RADULOVIĆ

Camera, sound, editing and organization:

Nemanja DABANOVIĆ

Stefan RADOVIĆ

Bojan RADOJEVIĆ

Special thanks to:

Jasminka MILOSEVIĆ

Zena DUBOVIĆ

Center for Roma Initiatives Nikšić (CRINK)

Maintenance of railway infrastructure Podgorica

Hotel CUE Podgorica

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta: „Novinarska istraživanja: Šta usporava integracije“ koji iz Fonda za pluralizam podržava Ministarstvo kulture i medija. U fokusu projekta će biti process evropskih integracija, vladavina prava, organizovani kriminal, borba protiv korupcije i ljudska prava.

CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja nastojati da informiše javnost o ovim ključnim temama od javnog interesa.

Istraživanja će biti prezentovana u multimedijalnoj formi kroz tekstove, audio, video priloge i infografike. Svi sadržaji biće dostupni na sajtu CIN-CG-a, kao i na portalima i u štampanim izdanjima partnerskih medija i na društvenim mrežama. Ključni nalazi projekta na kraju istraživanja biće objedinjeni u E-book.