Prema zvaničnim podacima UNHCR-a, 360 osoba koje se vode kao bivši i interno raseljeni, nema riješen pravni status, a većina su pripadnici romske i egipćanske populacije. Za redovni sistem pomoći, ali i interventne u toku epidemije Covid-19 oni su - nevidljivi

,,Ne daj Bože da opet zatvore pijacu, da ne smijemo da izađemo i radimo. Ne znam kako bih preživljavao, jer meni niko ne može pomoći”,  moli se Gazmend Krueziu (53), dok iznova narasta broj oboljelih od Covid-19.

Njegova životna priča i nastojanje da prehrani l dvanaestočlanu porodicu nijesu usamljeni. U Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima UNHCR-a, 360 osoba koje se vode kao bivši i interno raseljeni, nema riješen pravni status, a većina su pripadnici romske i egipćanske populacije. Na osnovu rezultata ,,terenske verifikacije” sprovedene krajem 2017. godine zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom rada i socijalnog staranja, UNHCR procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 140 osoba u riziku od apatridije. To označava osobu bez državljanstva i – bez prava.

Iako veliki broj romskih porodica teško živi, mnoge nijesu formalno registrovane ni kao socijalno ugrožene. Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) samo 28,6 odsto ovih domaćinstava korisnici su materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP). Familije poput Gazmendove ugrožene su dvostruko. Zbog neriješenog pravnog statusa nemaju podršku fondova za socijalno ugrožene, ali ostaju i van domašaja interventne pomoći.

,,Ovaj tim mi je pomogao da dobijem državljanstvo Kosova, ali nisam uspio da riješim boravište u Crnoj Gori. Obraćao sam se nekoliko puta Pravnom centru, ali ni oni nijesu  mogli da pomognu. Svi su dobili stanove, ja nisam jer nemam status. Nigde ne radim, a ni moja djeca. Najstariji sin ima 23 godine. Bilo gdje da tražiš posao potrebna je potvrda o boravku. Djecu sam uz dva svjedoka upisivao u knjige rođenih i vode se na majku, koja takođe ima kosovsko državljanstvo. Živimo u privatnom smještaju. Svakog mjeseca mi treba najmanje 100 eura za kiriju i račune, inače ću završiti na ulici”, kaže Krueziu.

Prethodni period je za njega i porodicu, kako kaže, bio veoma težak. Dva puta ga je policija vratila kući kada je pokušavao da sa deponije u blizini divljeg naselja gdje živi, koje zajedno sa brojnim drugim ima zajedničku adresu Vrela BB, sakupi i proda sekundarne sirovine.

,,Svi su dobijali pomoć u hrani i pakete sa sredstvima za higijenu, ja nijednom. Kada su iz Romskog savjeta dijelili pakete, rekli su da je to samo za domicilne Rome. Pratili smo i to što je Vlada pomagala ovima što primaju socijalno i koji su prijavljeni na birou. Ja nijesam mogao da dobijem bilo što od toga. Nadam se da će neko da pomogne da i ja i moja porodica, ali i ostali koji su u istoj situaciji dobiju dokumenta, da možemo bar malo normalnije da živimo”, kaže Krueziu.

Upola mlađi Emra Morinaj (27), sa Kosova, otac četvoro djece, kaže da su prethodne mjesece preživljavali zahvaljujući komšijama.

,,Da nije bilo njih, gladovali bismo. Nijesu nam dali da izlazimo i da radimo. Ne znam kome da se obratim da mi pomogne. Jednom su mi iz Crvenog krsta dali krompir i makarone i ja im zahvaljujem”, kaže Morinaj.

Djeca su mu rođena u Podgorici, ali on i dalje čeka dozvolu za stalni boravak.

,,Obraćao sam se nekoliko puta i MUP-u. Tražili su nekakva dokumenta sa granice i sa Kosova. Sve sam to pribavio, ali opet ne mogu da riješim status u Crnoj Gori. Sin ove godine kreće u prvi razred, a bliznakinje pohađaju vrtić. Samo tražim da ja i moja porodica dobijemo status. Kad budem to imao, imaću sve”,  kaže Morinaj za CIN-CG.

On ističe kako je svjestan da u okviru RE populacije ima i onih kojima je još gore.

,,Mlad sam i izlazim, radim što god stignem, ali ima ljudi koje poznajem, starih i bolesnih. Siguran sam da je njima, pogotovo u prethodnom periodu bilo teže. Ovo što su iz socijalnog i biroa dali po 50 eura sigurno bi i nama značilo, jer smo bili spriječeni da radimo”, objašnjava Morinaj.

Vlada Crne Gore je, prema zvanično objavljenim podacima, u okviru mjera za ublažavanje posljedica COVID-19 uplatila jednokratnu novčanu pomoć od 50 eura za 17.078 osoba koje su 31. marta 2020. godine bile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Prosječno se na birou rada nalazi i oko hiljadu osoba RE populacije. Po 50 eura dobili su i 8. 583 korisnika MOP-a, među kojima ima i Roma i Egipćana.

Rješavanje pitanja raseljenih lica iz bivših jugoslovenskih država i interno raseljenih lica sa Kosova koja borave u Crnoj Gori, predstavlja dio pregovora sa Evropskom unijom, u okviru Poglavlja 23 - „Pravosuđe i temeljna prava”. Vlada je još u julu 2011. godine, usvojila strategiju kojom je ovaj posao trebalo da bude okončan 2015. godine. Tada su ocijenili da posao nije završen, pa su postavili novi rok - kraj 2019. godine, koji očigledno nije bio dovoljan.

,,U periodu od 7. novembra 2009. godine kada je stupio na snagu Zakon o dopunama Zakona o strancima zaključno sa 31. decembrom 2019. godine, raseljena i interno raseljena lica su podnijela 15.237 zahtjeva za odobravanje stalnog nastanjenja i privremenog boravka do tri godine. Od ovog broja riješeno je 15.050 zahtjeva, dok je po 187 zahtjeva postupak u toku. Od 15.050 riješenih predmeta, za 12.366 lica zahtjev je usvojen i odobren stalni boravak, ili privremeni do tri godine; 286 zahtjeva je odbijeno, dok je 2.398 predmeta odbačeno, odnosno postupak obustavljen (dupli ili nepotpuni zahtjevi)”, objašnjava za CIN-CG savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Dina Knežević.

Osobe koje nijesu iskoristile pravo da podnesu zahtjev za regulisanje stalnog nastanjenja i privremenog boravka, prema njenim riječima, od 1. januara 2015. godine nezakonito borave u Crnoj Gori.

Izvršni direktor organizacije mladih Koračajte sa nama –Phiren amenca Elvis Beriša kaže da se njima nekoliko porodica obratilo za pomoć i da će se time pozabaviti.

,,U kratkom periodu samo na teritoriji Podgorice identifikovali smo više od 38 osoba koje nemaju riješen pravni status. Zbog toga nijesu mogli da koriste pomoć koju je obezbijedila Vlada. Uz podršku UNDP-a, u narednom periodu naša organizacija će pružati pomoć ovim porodicama u hrani, ali i prilikom upisa djece u obrazovne ustanove”, kaže Beriša.

U Romskom savjetu ga se ne sjećaju, ali…

U Romskom savjetu, iako se ne sjećaju ,,gospodina Gazmenda Krueziua“, kažu da njegova izjava nije tačna, ili je „proizvod neinformisanosti“.

„Iskreno, osobe se trenutno ne sjećam. Mogu da tvrdim, kao član Romskog savjeta, da smo, u saradnji sa asistentima Crvenog krsta, uz podršku Glavnog grada i NVO Help podijelili ukupno 1.300 paketa za sve Rome i Egipćane, kako domicilne, tako i za lica bez pravnog statusa na teritoriji Podgorice“, izjavio je za CIN-CG član Romskog savjeta Mensur Šalja, nabrajajući sva naselja gdje su to radili, uključujući i divlju naseobinu Vrela BB i Šatorsko naselje. To se, kaže Šalja, može provjeriti i „sa porodicama Đukatani, Beriša i drugim u divljim naseljima koji nijesu domicilno stanovništvo i koji su dobili pomoć od donatora...“

Adnan Đukatani potvrdio je za CIN-CG da su iz Romskog savjeta dijelili pakete njemu i njegovoj braći.

,,Za vrijeme korone, kada smo bili spriječeni da radimo, nama su iz Romskog savjeta dijelili po dva paketa u kojima je bila hrana i sredstva za higijenu. Takođe, dijelili su nam brašno i ja im se zahvaljujem", rekao je Đukatani, koji živi u istom naselju kao i Krueziu.

On i njegova braća, ipak, imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem, što nije isto.

Gazmen Kruzeiu je i u ponovnom razgovoru sa novinarom CIN-CG bio kategoričan da ga je mimoišla svaka pomoć koju su drugi dobijali. Njegov komšija Besim Hajrizi, koji takođe nema riješen pravni status, potvrdio je da ni on nije dobio pomoć.

,,Kada su iz Romskog savjeta dijelili pakete, meni nijesu dali. Svim mojim komšijama koji imaju državljanstvo su dijelili. Rekli su: ,,Vama ćemo u drugom krugu”. Ali, više nijesu dolazili", rekao je Besim Hajrizi za CIN-CG.

Izgrađena 243 stana, čeka se 96

Na popisu stanovništva 2011. godine, 6.251 lice se izjasnilo da pripada romskoj nacionalnosti (1,01 odsto ukupnog stanovništva), dok populacija Egipćana broji 2.054 lica (0,33 odsto). Najviše Roma živjelo je na teritoriji Podgorice (3.988), zatim Beranama (531), Nikšiću (483), Bijelom Polju (334), Herceg Novom (258). Najveći broj Egipćana se nalazi u Podgorici (685), Nikšiću (446), Tivtu (335) i u Beranama (170). Naselja u kojima borave Romi i Egipćani su smještena na obodima gradova.

Kroz regionalni stambeni program, za osobe sa Kosova, koje su u Crnu Goru došle 1999. godine, na Koniku izgrađena su 243 stana. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su obećali da će u naredne dvije godine u podgoričkom naselju Konik biti izgrađeno još 96 stanova za raseljene, navodeći da je novac za gradnju, u vrijednosti od 3,5 miliona eura, obezbijeđen kroz Regionani stambeni program.

Serđan BAFTIJARI

Andrijana Kadija (RTCG), Mustafa Canka (Ulcinj Info), Nemanja Živaljević (RTCG), Jovo Martinović (Freelance novinar) i Milivoje Irić (RTV Pljevlja) u narednih nekoliko mjeseci radiće multimedijalna novinarska istraživanja iz oblasti životne sredine i održivog razvoja, tj. Pregovaračkog poglavlja 27. Njihove priče komisija je ocijenila kao najbolje, nakon treninga Istraživačko novinarstvo i izvještavanje o zaštiti životne sredine (Poglavlje 27), koji je održan od 11. do 13. juna u Petrovcu. 

Pet izabranih istraživačkih priča imaju regionalni karakter i baviće se pitanjima koja nemaju samo uticaj na životnu sredinu Crne Gore, već i na region. Urednički tim sastavljen od predstavnika iz zemlje i inostranstva radiće skupa sa odabranim novinarima. Sve priče biće objavljene dvojezično na lokalnom i engleskom jeziku i imaće multimedijalni aspekt.

Pored odabranih tema na konkursu, novinari CIN-CG-a i nedjeljnika Monitor u narednih dvije godine tokom perioda implementacije projekta, objaviće više istraživanja vezanih za održivi razvoj i životnu sredinu, u okviru  projekta: Istraživačko novinarstvo, ekološke teme, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija. 

Kroz intenzivne treninge, mentoring iz inostranstva i istraživačke radove, ovim se projektom nastoje podići  kapaciteti CIN-CG-a, nedjeljnika Monitor, ali i drugih medija čiji će novinari i novinarke biti uključeni u projektne aktivnosti.

Pored premijera, poslanika i gradonačenlika Podgorice značajne sume uplatili i rukovodioci i zaposleni u podgoričkoj “Čistoći”. Dejan Milovac iz MANSA-a ukazuje da je to školski primjer kadriranja u javnim preduzećima i unošenja gotovine u legalne tokove

Izvršni direktor podgoričke „Čistoće“ Andrija Čađenović uplatio je 17. marta hiljadu eura na poseban račun DPS-a za lokalne izbore u Tivtu, a njegovi pomoćnici Vojin Katnić i Slobodanka Čabarkapa po 800 eura, pokazuje dokument dostupan na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije. 

U dokumentu se, među onima koji su pomogli vladajuću partiju, pominju i Dimitrije Sekulović i Dušan Radojević, koji su takođe 17. marta uplatili po 400 eura. Imena odgovaraju onima sa spiska zaposlenih u podgoričkoj „Čistoći“, ali CIN-CG nije mogao da dobije potvrdu da li riječ o o njima,  jer iz gradskog preduzeća su saopštili da oni „o politici ne razgovaraju na poslu“.

Prema biračkom spisku u koji je CIN-CG imao uvid, u glavnom gradu žive još po jedan Dimitrije Sekulović i Dušan Radojević

Prije nego što je donijeta odluka o odlaganju izbora u Tivtu, Demokratska partija socijalista (DPS) za potrebe izborne kampanje prikupila je 12.900 eura od donacija, a petina je stigla iz podgoričke „Čistoće“. Među onima koji su pomogli vladajuću partiju su, između ostalih, njen drugi čovjek, premijer Duško Marković, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i više poslanika, dok na listi nema nikog ko je na visokim pozicijama u Tivtu.

Kako su sve uplate zaposlenih u „Čistoći“ uplaćene u dva radna dana, na pitanje CIN-CG da li su dobili instrukcije od vladajuće partije u vezi sa prikupljanjem donacija za potrebe izborne kampanje u Tivtu i da li su o tim instrukcijama obavijestili zaposlene, iz gradskog preduzeća su saopštili da na to ne mogu da odgovore.

„Vašim pitanjima uporno pokušavate da u okviru privrednog društva 'Čistoća doo', koje u Glavnom gradu obavlja javnu funkciju-održavanje javne higijene, vodimo razgovore na političke teme. Ukoliko imate neka interesovanja koja se odnose na funkcionisanje našeg privrednog drustva, nadležnostima i povjerenim poslovima koje obavljamo u skladu s zakonom i odlukama Glavnog grada, rado ćemo na njih odgovoriti,“ navodi se u odgovoru koji je sa maila kabineta direktora dostavljen CIN-CG.

Direktor Andrija Čađenović je član Glavnog odbora DPS-a. 

Iz DPS-a nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome da li su dali uputstva za donacije svojim članovima, ako jesu kako ona glase, a posebno da li su ta uputstva proslijeđena gradskom preduzeću „Čistoća“.

Predsjednik DPS i Crne Gore Milo Đukanović donio je 20. marta odluku da se odlože lokalni izbori u Tivtu, koji su bili zakazani za 5. april.

Izbori bi trebalo da se održe u roku od 90 dana nakon prestanka naredbi nadležnih organa kojima su uvedene mjere za sprječavanje unošenja, suzbijanje i prenošenja novog koronavirusa u Crnu Goru.

DPS je predao 11. marta listu kandidata za odbornike sa sloganom "Zbog Tivta. Za Tivćane! DPS Milo Đukanović“ koju predvodi odbornica i poslanica Jovanka Laličić.

Prije odluke o odlaganju izbora potvrđeno je još šest izbornih lista: tri partije – Socijaldemokrate, Hrvatska građanska inicijativa i Socijaldemokratska partija, kao i tri grupe građana Narod pobjeđuje, Bokeški Forum i Goran Božović - časno i odgovorno za bolji Tivat.

Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac u vezi donacije iz Čistoće“ kazao je kako nije novost da se većina rukovodećeg kadra zapošljava po takozvanom partijskom ključu. 

„Dio njih su zvanično članovi političkih partija, a dio je posao dobio u zamjenu za glas na nekim od prethodnih izbora. U tom smislu je očekivano da kroz donacije i plaćanje članarine podržavaju partiju koja ih je instalirala na rukovodeću ili drugu poziciju u javnom preduzeću, jer je to sastavni dio tzv. partijskog zapošljavanja. Nažalost, većina partija koja je na valsti na nekom nivou u državi nije imuna na takav sistem, što decenijama unazad na mjesta na kojima se donose ključne odluke plasira ne najbolje, nego najposlušnije. Na taj način, u ovom slučaju DPS, osigurava ne samo da takav kadar novcem pomažu partiju, nego i da, što je opasnije, dalje prenose politiku svoje partije i na zaposlene vrše pritisak da i oni postanu dio tog sistema,“ kazao je on. 

Milovac podsjeća da je javnost gotovo na svim prethodnim izborima imala prilike da vidi spiskove zaposlenih u državnim institucijama i kompanijama sa oznakama "siguran", "naš", "njihov" i slično. To je, dodaje, školski primjer zarobljavanja državne institucije koja umjesto primarne djelatnosti - pružanja servisa građanima koji je plaćaju, postaje baza sigurnih glasova kako bi se taj isti sistem obnovio već na narednim izborima. 

„Nažalost, ta praksa nije limitirana samo na adrese sa kojim građani dobijaju osnovne komunlane servise, poput zdravstva, obrazovanja, lokalne uprave, već je godinama postala i sastavni dio kadrovske politike i u onim institucijama na kojima bi trebalo da počiva institucionalni otpor ka takvoj praksi. Time je zaokružen sistem zarobljenje države u kome se Crna Gora faktički nalazi već dugo,“ ocijenio je Milovac.

Iz Agencije za sprečavanje korupcije, na čijem je čelu vršilac dužnosti direktora Savo Milašinović, kazali su za CIN-CG da je uvidom u evidenciju utvrđeno da je 17 od navedenih 21 donatora davalo priloge ili članarine DPS-u i u ranijem  periodu.

„Agencija vrši kontrolu visine datih priloga i davalaca priloga, odnosno kontroliše da li se među davaocima priloga nalaze i lica kojima je zabranjeno davanje materijalne, finansijske pomoći i nenovčanih priloga u skladu sa čl. 34 zakona, kao što su fizička lica i preduzetnici koji nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, pravosnažno osuđena lica za krivična djela sa elementima korupcije i organizovanog kriminala, strane države i pravna lica, itd. Predmetna kontrola je u toku,“ navodi se u odgovoru Agencije.

Agenciji nije pristigao ni jedan prigovor na kršenje propisa o zabrani vršenja pritiska iz člana 35 Zakona o finansiranju političkih subjekata izbornih kampanja, kojim se propisuje da je zabranjeno bilo kome vršenje pritiska na pravna lica, privredna društva i fizička lica prilikom prikupljanja priloga ili bilo koje druge aktivnosti vezane za izbornu kampanju i finansiranje političkih subjekata.

Kroz 30 kontrola ASK je konstatovala prekoračenje mjesečne potrošnje kod dvije potrošačke jedinice u Tivtu, uzrokovane prijetnjom prinudne naplate, kao iz zbog povećanih izdataka za bruto zarade zaposlenih čiji opis posla podrazumijeva terenski, prekovremeni, noćni i rad u vrijeme praznika. 

Izvršene su i tri kontrole na terenu u kojima nijesu utvrđena kršenja odredbi zakona. Planirane kontrole na terenu političkih subjekata koji predaju izborne liste su odgođene nakon odluke o odlaganju izbora.

Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja propisano je da je učesnik izbora dužan da petnaestodnevno u toku izborne kampanje dostavlja Agenciji izvještaj o prilozima pravnih i fizičkih lica.

Agencija je dužna da na svojoj internet stranici objavi izvještaj u roku od sedam dana od dana prijema.

Izbori u Tivtu trebalo je da budu prvi po kojima bi se primjenjivale nove odredbe Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojima je granica za donacije fizičkih lica povećana sa 2.000 na 5.000 eura, a za pravna lica sa 10.000 na 20.000 eura.

Milovac ističe da će ovakvo rješenje najviše pogodovati DPS-u. 

„Jer će sada mnogo brže, kroz mnogo jednostavniju mrežu navodnih donatora moći da unese novac u zvanične finansije izbornih kampanja. U vezi sa time, jasno je da je većina mehanizama za nelegalno uticanje na slobodnu izbornu volju i dalje tu, te da možemo očekivati da, pod izgovorom pomoći zbog epidemije virusa korona, budu možda i značajnije prisutni nego ranije. Mislim da je svima jasno da je, bez obzira na tačan datum održavanja izbora, predizborna kampanja već počela, te da je ponovo na djelu zloupotrebe takozvane institucionalne prednosti koju DPS na svakim izborima neupitno ima“, ocijenio je Milovac.

Na sajtu ASK se u ovom dijelu pominje da je za ove izbore donacije primila još jedino izborna lista „Narod pobjeđuje“, koju predvodi Željko Komnenović. Donaciju od 20 eura uplatila je Tijana Dragojević.

„Čestitka“ i iz Herceg Novog

U izvještaju koji se odnosi na period od 5. do 19. marta pominje se ukupno 21 ime, a svi oni uplatili su 12.900 eura u roku od pet dana. Na listi nema nikog od kandidata za odbornike u Tivtu.

Jedina uplata 13. marta došla je od potpredsjednika DPS-a, premijera Duška Markovića, koji je pomogao kampanju vladajuće partije sa 300 eura.

Dan kasnije stigla je najveća uplata – 1.230 eura od odbornika Skupštine opštine Herceg Novi Andrije Radmana. On je za izbornu kampanju dao gotovo cijelu mjesečnu platu. Prema imovinskom kartonu koji je dostavio Agenciji, prošle godine primao je oko 1.350 eura mjesečno, od čega je 225 činila odbornička naknada, a 1.124 sa redovnog posla, ali u kartonu ne piše konkretno gdje.

Drugi po donacijama bio je poslanik DPS-a Petar Ivanović, koji je za kampanju dao 1.050 eura.

To je više od polovine njegovih redovnih mjesečnih primanja, koji su prošle godine iznosili 1.820 eura. Od toga je 1.650 primao za poslaničku platu, a 170 kao vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica.

Osim direktora „Čistoće“, 1.000 eura dao je i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. Prema kartonu, on je prošle godine zarađivao oko 1.420 eura, a veći dio godine još nepunih 315 eura kao profesor na Fakultetu političkih nauka.

Što se tiče ostalih donacija, DPS-u je 900 eura dao Željko Lazarević, a 200 eura manje dao je Abedin Adžović, odbornik DPS-a u opštini Tuzi.

Po 600 eura dali su Abedin Pepić i Esad Harović, po 500 poslanici Marta Šćepanović, Miloš Nikolić i Mihailo Anđušić, kao i Marina Vujanović. Sto eura manje dao je Džemal Lekić, a 300 Filip Đuranović, 220 Mensur Hodža, a 200 Danilo Drobnjak.

DPS je za samo nekoliko dana uspio da premaši ono što su za cijelu izbornu kampanju u Tivtu prikupili prije četiri godine - 8.480 eura.

Među onima koji su 2016. pomogli partiju su sadašnji i bivši gradonačelnici Ivan Novosel i Siniša Kusovac, kao i tadašnji odbornik a sada direktor tivatskog „Komunalnog“ Vlado Đukić.

Što se tiče ostalih donacija, DPS-u je 900 eura dao Željko Lazarević, a 200 eura manje dao je Abedin Adžović, odbornik DPS-a u opštini Tuzi.

Po 600 eura dali su Abedin Pepić i Esad Harović, po 500 poslanici Marta Šćepanović, Miloš Nikolić i Mihailo Anđušić, kao i Marina Vujanović. Sto eura manje dao je Džemal Lekić, a 300 Filip Đuranović, 220 Mensur Hodža, a 200  Danilo Drobnjak.

DPS je za samo nekoliko dana uspio da premaši ono što su za cijelu izbotnu kampanju u Tivtu prikupili prije četiri godine - 8.480 eura.

Među onima koji su 2016. pomogli partiju su sadašnji i bivši gradonačelnici Ivan Novosel i Siniša Kusovac, kao i tadašnji odbornik a sada direktor tivatskog „Komunalnog“ Vlado Đukić.

Milovac: Razrađena šema unosa gotovine

Direktor Istraživačkog centra MANS-a ističe da su njihova istraživanja o donacijama političkim partijama tokom izbornih kampanja 2016. i 2018. godine pokazala da postoji dosta prostora za sumnju da se upravo kod uplata fizičkih lica u zvaničan finansijski sistem unosi novac iz nepoznatih izvora. 

Istraživajući donacije DPS-a za parlamentarne izbore 2016. godine, prema riječima Milovca, sasvim je postalo očigledno da postoji veoma dobro razrađena šema kroz koju DPS unosi novac na svoje račune, pod izgovorom da se radi o donacijama. 

„Jedan način je bio taj što se na ime fizičkih lica uplaćuju prilične svoje novca, istog dana, u istoj poslovnici, a koliko je kompletna šema bila očigledna pokazao je slučaj 'Vrela Ribnička' gdje je za samo nekoliko dana izborne kampanje DPS iz najsiromašnijeg naselja u Podgorici prikupio čak 30.000 eura, od ukupno oko 600.00,  koliko su prikupili od donacija iz cijele Crne Gore,“ kazao je on za CIN-CG.

„Drugi način je da visoki državni i politički funkcioneri 'pomažu' svoju partiju tokom kampanje, pa smo takođe zabilježili uplate u samo jednoj podgoričkoj poslovnici banke, iako se radi o funkcionerima koji dolaze iz različitih opština. Podaci govore da su uplate iz opština dolazile samo određenog dana, što ostavlja veliki prostor za sumnju da se nije radilo o dobrovoljnim donacijama, već da su velike svote unošene u finansijski sistem DPS-a planski,“ kazao je Milovac.

Miloš RUDOVIĆ
Marija KRIVOKAPIĆ

U lokalnim parlamentima Tivta, Kotora i Herceg Novog i dalje je dominantan broj muškaraca, ali žene rukovode većim brojem službi i uprava. Bez obzira na nacionalnu pripadnost, sve žene žele promjene u zdravstvu, obrazovanju, zaštiti životne sredine... - kaže Bernarda Moškov, odbornica SDP-a u tivatskom parlamentu

Opštine u Boki pozitivan su primjeri lokalnih uprava u kojima žene imaju ravnopravan položaj sa muškarcima koji, doduše, još čuvaju dominaciju u parlamentima. One čine više od polovine ukupnog broja zaposlenih i dominiraju među rukovodećim i ekspertskim kadrom.

O zastupljenosti žena iz redova nacionalnih manjina u opštinama nema preciznih podataka jer, kako su iz lokalnih uprava rekli za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), zaposleni nijesu dužni da se izjasne o tome.

Iz Tivta, poslije nekoliko sedmica čekanja, uz šture podatke o ukupnoj zastupljenosti žena, rekli su da su dužni da obezbijede tajnost svih ličnih podataka, pa ne bi mogli da saopšte i one o nacionalnoj pripadnosti ,,bez saglasnosti svakog zaposlenog”.

,,Žene u politici imaju drugačije prioritete u odnosu na muškarce, a u tome nije presudno da li su iz većinskog naroda ili nacionalnih manjina. Sve žene žele promjene u oblastima kao što su zdravstvo, obrazovanje, zaštita životne sredine i slično“, ocijenila je u razgovoru za CIN-CG odbornica u tivatskom parlamentu Bernarda Moškov.

Iz službe, Siniše Kusovca, predsjednika Opštine Tivat i opštinskog  DPS-a, saopštili su da je na neodređeno vrijeme u lokalnoj upravi, od 165 zaposlenih 97 žena, od kojih 20 na rukovodećim pozicijama ,,sekretarki, rukovoditeljki i šefica unutrašnjih organizacionih jednica”.

Kusovac  je na čelu lokalne uprave zamijenio partijsku koleginicu dr Snežanu Matijević, koja se povukla prije dvije godine pod pritiskom DPS-a, jer nije htjela da potpiše odluku o tome da se investitor Porto Montenegra oslobodi 5,6 miliona eura komunalnih troškova. On je potpisao.

Od ukupno devet sekretarijata u Opštini Tivat, žene upravljaju u sedam: za opštu upravu, finansije i lokalne javne prihode, planiranje prostora i održivi razvoj, za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost, kulturu i društvene djelatnosti, za mlade, sport i socijalna pitanja i za imovinu.

,,Predsjednik opštine, predsjednik Skupštine i dva potredsjednika su muškarci, ali su rukovodioci većine sekretarijata žene. Od osnivanja, Turističkog organizacijom oduvijek su rukovodile žene, a dugi niz godina bile su i na čelu Centra za kulturu. One se nisu izjašnjavale nacionalno, jer se od njih to nije tražilo”, objašnjava Moškov.

Zakon o izboru odbornika i poslanika propisao je da na izbornoj listi mora biti najmanje 30 odsto kandidatkinja. U tivatskom parlamentu je trenutno 12 žena od ukupno 32 odbornika. Moškov ističe da nije sigurna koliki je to zapravo doprinos žena razvoju društva: ,,Naizgled, svaka partija vodi računa o rodnoj ravnopravnosti, ali je upitno da li će njihova riječ biti vrednovana, ili će se pretvoriti u partijske poslušnike”.

Položaj žena u politici, ocjenjuje Moškov, biće poboljšan kada se to desi i sa ženskim i sveukupnim ljudskim pravima.

,,Žene predstavljaju 50,2 odsto populacije i njihovo nedovoljno odlučivanje predstavlja gubitak za društvo. Tradicionalno shvatanje položaja žene u društvu u budućnosti mora biti promijenjeno na način na koji će i muškarci i žene u porodici imati jednaku odgovornost, a ženski rad u kući biti odgovarajuće vrednovan”, ocjenjuje Moškov.

 Kad se traži struka

U kotorskoj lokalnoj upravi ukupno radi 108 žena, ili 64,28 odsto zaposlenih, kao i 60 muškaraca. Predsjednik opštine je, ipak, muškarac. Poslije političkih turbulencija prošle godine, sada je to Željko Aprcović iz DPS-a, koji je izabran umjesto demokrate Vladimira Jokića. Ranije je opštinu vodila Marija Ćatović.

Žene obavljaju funkcije potpredsjednice i glavne administratorke, devet je na nivou visoko rukovodnog kadra (sekretarke sekretarijata i pomoćnice sekretara), pet predstavlja ekspertsko rukovodni kadar (rukovoditeljke, koordinatorke ili šefice kabineta), 65 su ekspertkinje, samostalne savjetnice i savjetnice, a 19 obavlja izvršne poslove - samostalne referentkinje i referentkinje. Četiri žene u Opštini Kotor zaposlene su kao čistačice.

Pravo na naknadu zarade nakon prestanka mandata u periodu od godinu dana koriste još četiri žene koje su obavljale funkcije potpredsjednice, sekretarke Skupštine, direktorice Informacionog centra i pomoćnice sekretara Sekretarijata za opštu upravu.

U kotorskom parlamentu od 33 mjesta odbornice zauzimaju deset mjesta, a sekretarka je Dušanka Banićević.

,,Žene u Kotoru i te kako učestvuju u donošenju odluka važnih za funkcionisanje organa lokalne samouprave. Obavljaju odgovorne i složene poslove, što dokazuje činjenica da ih je najviše zaposleno kao ekspertski kadar. To što je devet žena zaposleno na nivou visoko rukovodnog kadra pokazuje stepen njihove participacije u Opštini na poslovima rukovođenja i organizovanja rada organa lokalne uprave, jer i tu su većina u odnosu na muškarce”, kaže za CIN-CG Tamara Crepulja, portparolka Opštine Kotor.

Od ukupnog broja zaposlenih u organima uprave Opštine Herceg Novi žena je 152 ili 56, 92 odsto. Najveći broj, 90 odsto, zaposleno je na ekspertsko-rukovodnim, ekspertskim i izvršnim pozicijama.

Od 18 rukovodećih mjesta u sekretarijatima, direkcijama i službama lokalne uprave žene zauzimaju 11, ili 61.11 odsto. One su na čelu četiri od sedam sekretarijata, vode jedinu direkciju i šest od ukupno 10 službi.

U Skupštini opštine je deset odbornica, što je 29.4 odsto od ukupnog sastava lokalnog parlamenta. U radnim tijelima Skupštine opštine od 57 mjesta žene zauzimaju 16, odnosno 28,07 odsto.

 Gradonačelnica tek u trećem vijeku

Herceg Novi je ranije imao i predsjednicu Opštine Natašu Aćimović, koja je bila na toj funkciji od 2015. do 2017. godine. Ona je bila prva i za sada jedina jedina žena na ovoj funkciji u dugoj tradiciji grada, još od 1865. godine, kada je postavljen  prvi gradonačelnik konte Đorđe Vojnović.

Trenutno su žene na funkcijama potpredsjednice Opštine i potpredsjednice Skupštine.

Službom komunalne policije i inspekcijskog nadzora Opštine Herceg Novi rukovodi načelnica, Marija Bošković, jedina žena na toj funkciji u Crnoj Gori.

Od ukupno 14 rukovodećih mjesta u privrednim društvima, ustanovama i agencijama čiji je osnivač opština, žene zauzimaju osam, što je 57.14 odsto. I među zaposlenim u ovim kolektivima njih je oko 58 odsto.

,,Sve žene zaposlene u organima novske lokalne uprave imaju u potpunosti ravnopravan položaj sa kolegama, jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i sloboda, za korišćenje ličnih znanja i sposobnosti i ostvaruju jednake koristi od rezultata rada, u skladu sa pozicijama na kojima se nalaze”, kažu za CIN-CG iz kabineta Stevana Katića, predsjednika Opštine Herceg Novi.

Novska vlast je imenovala i Savjet za ravnopravnost polova, koji prati stanje u ovoj oblasti i ima mogućnost predlaganja mjera za poboljšanje uslova. Lokalna uprava ima i koordinatorku za rodnu ravnopravnost.

,,Zakon o rodnoj ravnopravnosti i upotreba rodno senzitivnog jezika u potpunosti se poštuju prilikom rada i zapošljavanja, kao i donošenja svih odluka, akcionih planova i pravilnika, u aktima o zasnivanju radnog odnosa, aktima o izboru, imenovanju, odnosno postavljenju, aktima o raspoređivanju službenika, u svim nazivima radnih mjesta, zanimanja, zvanja i funkcija”, kažu iz Katićevog kabineta.

Herceg Novi je prva opština u Crnoj Gori, gdje je u okviru budžeta, opredijeljena linija za podršku ženskom preduzetništvu. Novac se dodjeljuje za biznis ideje kojima se podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđa otvaranje novih radnih mjesta, podupire razvoj poljoprivrede, ruralnog područja i organske poljoprivredne proizvodnje, razvija turizam, doprinosi valorizaciji kulturnog potencijala, očuvanju životne sredine i održivog razvoja. Prošle godine za ove namjene opredijeljeno je 15 hiljada eura.

,,Imajući u vidu da je žensko preduzetništvo prepoznato je kao jedan od važnih uslova za ukupni ekonomski razvoj i uspostavljanje pune rodne ravnopravnosti, uveli smo ovu liniju i omogućili ženama sa područja opštine da konkurišu za sredstva u cilju razvoja sopstvenog biznisa”, naglašavaju iz kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi.

Andrea JELIĆ

Nakon dvomjesečne obuke koju je pohađalo 22 pripadnika/ca RE populacije, njih petoro je sklopilo ugovore o radu sa Centrom za istraživačko novinrstvo Crne Gore (CIN-CG) kako bi nastavili obuku za poslove u medijskoj industriji. Odabrani polaznici/e učiće se različitim poslovima od grafičkog dizajna, kamermana, preko rada na portalu i obrađivanja vijesti do pisanja kompleksnih istraživačkih priča.

Oni će se obučavati u više medija: CIN-CG-u, TV Vijesti, Portalu Vijesti, Monitorovom centru za medije i demokratiju (MCMD) i nedjeljniku Monitor.

Tim iskusih trenera radiće sa svakim od njih pojedinačno, a cilj je usvajanje vještina i znanja kako bi mogli da se integrišu i rade u crnogorskim medijima.  

Trening i rad u medijima pripadnika/ca RE populacije sprovodi se u okviru projekta: „Osnaživanje RE zajednice za pristup tržištu rada“ koji finansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore.

Nosilac projekta je CIN-CG, a partneri su MCMD, dnevnik Vijesti i TV Vijesti. Projekat je počeo u januaru i trajaće do kraja godine.

Podatke Agenciji za sprečavanje korupcije, pored ministara i poslanika, ne daju čak i predsjednik njenog Savjeta Momčilo Radulović i član Zlatko Vujović, pa i v.d. direktora Savo Milašinović

Za četiri godine rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), iako konstantno raste broj političara i javnih službenika koji prijavljuju svoje prihode i imovinu, istovremeno značajno opada procenat onih koji dozvoljavaju uvid u svoje bankovne račune - pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Broj javnih funkcionera koji daju saglasnost za uvid u račune, od osnivanja ASK-a u januaru 2016. godine, opao je za 16 odsto, dok je broj državnih službenika koji se odlučuju za ovaj oblik transparentnosti manji za 11 odsto, pokazuju godišnji izvještaji o radu.
Na čelu sve brojnije kolone je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji od osnivanja Agencije, prema dostupnim imovinskim kartonima, nije davao saglasnost na uvid u bankarske račune, a nije odgovorio ni na zahtjev CIN-CG da objasni svoje razloge. Saglasnost je dao njegov generalni sekretar Slavoljub Stijepović, ali nije šef kabineta Miodrag Radović.
Premijer Duško Marković slijedio je partijskog šefa prve dvije godine i nije davao saglasnost, ali je u međuvremenu svoje račune učinio dostupnim Agenciji.
Među onima koji kriju pristup računima, pored predsjednika države, nije samo više od trećine ministara i poslanika, nego i predsjednik Savjeta Agencije Momčilo Radulović i član ovog tijela Zlatko Vujović. Od osnivanja ASK-a saglasnost nije dao ni v.d. direktora ove institucije Savo Milašinović, a nije ni odgovorio na pitanje CIN-CG o razlozima ovakvog postupanja.
Vujović, koji je u prilici da sve posmatra iznutra, rekao je da saglasnost nije dao jer u ovom trenutku nema povjerenja u Agenciju. Njegovi prihodi su, kako je kazao za CIN-CG, uredno prijavljeni u imovinskom kartonu, ali ocjenjuje da rashodi nisu mjera transparentnosti.
“Da imam povjerenja da ti podaci neće biti zloupotrijebljeni, dao bih saglasnost. Ako dozvolite pristup rashodima, svako može rekonstruisati vaše kretanje, navike, kontakte... To može biti predmet velike zloupotrebe, posebno u hibridnim političkim sistemima kao što je Crna Gora”, kazao je Vujović za CIN-CG.
Momčilo Radulović je u izjavi za CIN-CG istakao da “davanje saglasnosti nije obaveza javnog funkcionera, već mogućnost”.
“Javnost svakako ima uvid u moje prihode, i tu obavezu sam ispunio kao predsjednik Savjeta Agencije. Ne smatram da moram dopustiti uvid i u moje rashode, jer je to privatna stvar”, kazao je Radulović.
Prilikom predavanja imovinskih kartona, Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima o svim računima bankarskih i drugih finansijskih institucija, koja se koristi isključivo u svrhu provjere podataka iz kartona.
Od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasnost za uvid u bankarske račune nijesu dala 33 predstavnika građana.
U parlamentarnoj većini, od 36 poslanika Demokratske partije socijalista, saglasnost nijesu dali Marta Šćepanović, Petar Ivanović, Marija Ćatović, Ana Nikolić, Maja Bakrač, Halil Duković, Predrag Sekulić, Bogdan Fatić, Branko Čavor, Luiđ Škrelja, Nada Drobnjak, Jovanka Laličić, Radule Novović, Miloš Nikolić, Žana Filipović i Nada Nenezić.
Saglasnost nije dao nijedan od njihovih koalicionih partnera, predsjednik parlamenta Ivan Brajović i Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, Andrija Popović iz Liberalne partije, Ervin Ibrahimović i Nedžad Drešević iz Bošnjačke stranke, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, kao ni Genci Nimanbegu iz koalicije “Albanci odlučno”.
Osim poslanika LP-a, ostali nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome zašto izbjegavaju pravo na veću transparentnost.
Popović je istakao da poštuje sve obaveze propisane Zakonom, ali je napomenuo da je davanje saglasnosti “samo pravo, ne i obaveza javnog funkcionera”.
“Uostalom, shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, prilikom zaključivanja poslovnog odnosa sa bankama utvrđuje se da smo politički eksponirana lica, to su i članovi naše uže porodice, a banke i nadležni organi su u obavezi da prate sve naše novčane transakcije i procesuiraju eventualno sumnjive”, kazao je Popović za CIN-CG.
Iako, uglavnom, imaju kritičan stav prema Agenciji, manje je poslanika opozicije koji imaju problem da daju Agenciji uvid u račune.
Saglasnost su dali svi sadašnji poslanici Demokratske Crne Gore, Demosa, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije. To nisu uradili poslanici Socijalističke narodne partije Srđan Milić i Danijela Pavićević i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, dio poslanika Demokratskog fronta Jovan Vučurović, Milun Zogović, Veljko Vasiljević i Aleksandra Vujičić, kao ni Ranko Krivokapić i Draginja Vuksanović Stanković iz SDP-a.
Srđan Milić kazao je da “ovoj i ovakvoj Agenciji ne daje saglasnost, jer rade na nezakonit i selektivan način”. On predlaže i da se promijeni Zakon i da se saglasnost za uvid u bankarske račune odnosi na sve članove porodice, a ne samo na javnog funkcionera.
“Naravno, kada bi postojala zakonska obaveza, uz punu informisanost o svim računima kojima raspolažu i javni funkcioneri i članovi njihovih porodica, uradio bih to bez razmišljanja, jer nemam što da krijem”, kazao je on za CIN-CG.
Njegova stranačka koleginica Danijela Pavićević kazala je za CIN-CG da je spremna da promijeni mišljenje i da saglasnost Agenciji, ali ima jedan uslov:
“Kada budu svi oni iz vladajuće partije, zajedno sa članovima porodica, prikazali svu svoju imovinu - i račune van Crne Gore - uz mogućnost provjere istinitosti podataka, odmah ću dopustiti uvid u moje, jer nemam što da krijem”.
U Vladi saglasnost za uvid u bankarske račune, pored premijera Markovića, dalo je još deset članova njegovog kabineta.
To, međutim, nisu uradli potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, kao i ministri Predrag Bošković, Damir Šehović, Kenan Hrapović, Osman Nurković, Aleksandar Bodanović, Kemal Purišić i Mehmet Zenka.
Oni nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome zašto nisu iskoristili ovu mogućnost.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ocijenila da je “broj javnih funkcionera koji su dali opcionalnu saglasnost Agenciji za pristup njihovim bankovnim računima u svrhu provjeravanja dostavljenih podataka iz izvještaja o prihodima i imovini opao 2018. godine sa 71 na 60 odsto javnih funkcionera i sa 75 na 69 odsto državnih službenika”.
“Broj članova Vlade koji su dali takve opcionalne saglasnosti ostaje ograničen na 10”, navodi se u godišnjem nalazu.
Na broj saglasnosti među visokim članovima Vlade Briselu je ukazao Institut alternativa (IA).
Istraživačica javnih politika u IA Ana Đurnić ističe da sve veći broj funkcionera koji ne žele da im Agencija provjerava račune može da znači jednu od dvije mogućnosti - da nešto kriju, ili da ne vjeruju instituciji koja bi te račune kontrolisala.
“Koja god od ove dvije situacije bila, situacija je zabrinjavajuća. Ovakvo stanje znači da Crna Gora niti je postigla potpuno ili makar veliko povjerenje u rad takozvanih nezavisnih institucija kakva je, makar na papiru, Agencija, niti je obezbijedila pravično i nepristrasno postupanje ovih institucija i neprikosnovenu vladavinu prava koja bi jačala povjerenje. Sve su ovo uslovi koji se moraju ispuniti na putu pristupanja Evropskoj uniji”, kazala je Đurnić za CIN-CG.
Brojnim istraživanjima javnog mnjenja o radu ASK mjereno je povjerenje građana, dakle - spolja.
Đurnić, međutim, ističe da ovakvi brojevi ukazuju i da nema povjerenja “iznutra”, odnosno da ni Vladini fukcioneri ne vjeruju ovoj instituciji dovoljno da bi joj “povjerili” svoje bankovne račune.
“I na kraju, vidimo da načelo ‘vodi primjerom’ u Crnoj Gori ne funkcioniše. Ako najviši javni funkcioneri nisu Agenciji dali pristup računima, kako da očekujemo da to urade njihovi pomoćnici, savjetnici i slično? Ne smijemo zaboraviti ni da je bivši prvi čovjek ASK-a Sreten Radonjić proveo dvije godine na čelu te institucije bez želje da omogući zaposlenima da mu provjeravaju račune”, rekla je Đurnić.
Svijest o značaju ovog i sličnih antikorupcijskih instrumenata mora postojati na najvišim nivoima svih grana vlasti, kod čelnika institucija kojima bi integritet trebalo da bude drugo ime, a onda i kod svih ostalih. U suprotnom, ističe predstavnica IA, pitanje integriteta i borba protiv korupcije ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

Abazović: Htjeli su da mi namjeste aferu

Zbog zloupotrebe date saglasnosti za uvid u račune, lider URA Dritan Abazović je tužio i dobio Agenciju na sudu.
Abazović je za CIN-CG kazao kako je smatrao svojom moralnom obavezom, kao neko ko obavlja javnu funkciju, da Agenciji da saglasnost, ali su, kako je kazao, umjesto profesionalnog odnosa pokušali da mu namjeste aferu.
“ASK je htio da iskonstruiše da sam navodno sakrio od njih 20.000 eura na svom računu koji im je u bilo kom momentu bio na raspologanju. Dakle, takav gebelsovski amaterizam naravno nije uspio. Da stvar bude gora, priču o tome kako sam navodno skrivao novac od ASK-a čuo sam na jednoj svadbi. ‘Spiker’ Pink M Sreten Radonjić našao je tada da ‘puni’ kafane i ulice netačnim informacijama koje su imale za cilj agitovanje za DPS i degradaciju mene kao istaknutog opozicionara”, kazao je Abazović za CIN-CG.
Nakon toga, on je pokrenuo sudski proces protiv Agencije i njenog tadašnjeg direktora i povukao saglasnost za uvid u bankovni račun.
“Taj proces sam i dobio na sudu, tako da je time stavljena tačka na jeftin pokušaj degradacije moje ličnosti pred crnogorskom javnošću. Nažalost, Radonjić je uspio da u potpunosti obesmisli institut davanja saglasnosti za uvid u lične bankovne račune i da taj mehanizam kontrole, mimo zakona, zloupotrijebi. Zato i ne čudi što se na taj korak danas odlučuje sve manji broj javnih funkcionera pred zarobljenom partijskom institucijom kakva je ASK”, kazao je Abazović.

Greška zbog izolacije

Dva poslanika, Momčilo Martinović iz DPS-a i Raško Konjević iz SDP-a, dala su saglasnost, nakon što je u njihovim posljednjim imovinskim kartonima stajalo da to nijesu učinili.
Poslanik DPS-a je kazao za CIN-CG da je u pitanju tehnički propust, jer je ranije davao saglasnost, ali je ove godine popunjavao prijavu “u uslovima karantina”.
Slično pojašnjenje stiglo je i od Konjevića:
“Očigledno greškom nijesam potpisao zadnji papir u obrascu, jer sam mejlom ove godine slao izvještaj zato što nijesu radili zbog epidemije”.
Njih dvojica su novinaru CIN-CG dostavili mejlove koje su poslali Agenciji, s molbom da promijene dio koji se tiče saglasnosti, što je ispravljeno.
I poslanik DPS-a Nikola Divanović je kazao da se radi o grešci na sajtu Agencije i da je dao saglasnost, ali ta izmjena još nije unesena.

ASK: Nije moguće obavezati funkcionere

Spisak ne sadrži profesionalna oboljenja informatičkog doba koja je odavno prepoznala Međunarodna organizacija rada. Nije obnovljena ni služba medicine rada, a Fond za zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove uspostavljanja dijagnoze u drugim državama 

Oštećenje vida jedino je profesionalno oboljenje koje, zbog izloženosti prekomjernom elektromagnetnom zračenju, priznaje crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje, držeći se liste napravljene prije informatičkog doba i velikog broja novih poslova vezanih za predajnike, mobilnu telefoniju i računare.

U Evropi, prema listi profesionalnih bolesti Međunarodne organizacije rada, priznaje se da velika izloženost ovom zračenju može izazvati i oboljenja tkiva i sterilitet, a postoji i mala vjerovatnoća “da uzrokuje ili podupire razvoj kancera”, što se dokazuje medicinskim vještačenjem.

Nepostojanje instituta medicine rada, kakva je bila još u vrijeme SFRJ, uz prevaziđenu listu staru 15 godina sa svega 56 mogućih dijagnoza, baca ozbiljnu sjenku na gotovo idilične podatke o tome kako u crnogorskim telekomunikacionim kompanijama koje zapošljavaju oko 2.000 radnika, zvanično, nema slučajeva profesionalnih oboljenja, kao ni teških povreda. 

Fond za zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove da se profesionalna oboljenja utvrde na nekoj drugoj adresi, pa je praktično nemoguće dokazati njihovo postojanje – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)

Dugotrajni  rad za računarom, nošenje slušalica veći dio radnog vremena, česte vožnje i odlasci na teren, stres zbog razgovora sa nezadovoljnim klijentima i elektromagnetno zračenje, najčešći su uzroci profesionalnih oboljenja u sektoru telekomunikacija u Evropi, gdje se, kao i u bankarstvu, informisanju i administraciji, registruju sve više i kod mladih osoba.

U Srbiji je prije dvije godine lista profesionalnih oboljenja proširena sa 56 na 65. Hrvatska koristi evropsku otvorenu lista sa 95 oboljenja, ali se priznaju i druga koja se dokažu u medicinskom vještačenju. 

U Hrvatskoj, koja kao članica EU ima najbolje uređen ovaj sistem u regionu, u 2018. godini bilo je 80 ukupno priznatih slučajeva profesionalnih oboljenja. U sektoru telekomunikacija, gdje je pet puta više radnika nego u Crnoj Gori, Služba medicine rada godišnje registruje oko 80 povreda na radu i dva do četiri slučaja profesionalnog oboljenja.

Istraživanje objavljeno na sajtu ove službe registrovalo je “postepeno smanjivanje starosne granice u kojoj se dijagnostifikuje profesionalna bolest” zbog sve većeg upliva novih zanimanja “pogotovo u djelatnostima informacija i komunikacija, gdje dominira rad sa izraženom dinamičkom komponentom i visokih brojem ponavljajućih pokreta naručito kada je riječ o radu sa računarom, tastaturom i mišem, pa je time potrebno i kraće razdoblje ekspozicije, te se bolesti javljaju kod mlađih osoba”.

Oni oboljenje uzrokovano kancelarijskim radom sa računarskom i telekominikacionom opremom nazivaju sindromom prenaprezanja.

“To su najčešće profesionalne bolesti koje nastaju preopterećenjem pojedinih segmenata koštano-zglobnog sustava i svake godine su u stalnom porastu. Radi se o hroničnim bolestima koje dovode do trajnih oštećenja funkcije, te uzrokuju privremenu i trajnu radnu nesposobnost”, navedeno je u ovom istraživanju u Hrvatskoj. Prosječno trajanje privremene radne nesposobnosti usljed ovog profesionalnog oboljenja je iznosilo više od tri mjeseca.

I prema podacima crnogorske Inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu u telekomunikacionim kompanijama nema smrtnih, teških i kolektivnih povreda, dok u njenoj nadležnosti nije evidencija profesionalnih oboljenja. 

Ovlašćeni sindikalni aktivista za zaštitu na radu u Crnogorskom telekomu Ranko Bojanić kaže za CIN-CG da poslodavac posvećuje pažnju ovim pitanjima, ali da postoji ogroman prostor za unapređenje, kako bi se postigli evropski standardi. 

Prema novom aktu o procjeni rizika u Crnogorskom telekomu, koji se primjenljuje od oktobra 2019. godine, tri radne pozicije sa 63 radnika ili 12 odsto zaposlenih definisane su “povećanim rizikom”. To su 60 tehničara za pristupnu mrežu i korisničke uređaje, dvoje glavnih specijalista za radio transportnu mrežu i jedan viši specijalista za optičke i bakarne mreže.

“Kod tehničara za pristupnu mrežu i korisničke uređaje rad je organizovan u smjenama i vikendom i praznicima.Pretežni dio radnog vremena provode na terenu prilikom intervencija što iziskuje često upravljanje službenim vozilom. Posebno je izraženo emocionalno naprezanje, odgovornost za izvršenje zadataka, uspješnost firme, kontakt sa strankama, moguće konflikne situacije, samostalno donošenje odluka. Prisutno je i opterećenje vida , a napor predstavlja i koordinacija pri vožnji”, navodi Bojanić.

Glavni specijalisti za radio transportnu mrežu penju se na stubove. Kod njih je osim rada na visini, prisutna opasnosti od opterećenja vida i emocionalnog naprezanja.Viši specijalista za optičke i bakarne mreže dio radnog vremena provodi u kancelariji, a ostatak na terenu prilikom intervencija. I njemu je kao opasno navedeno opterećenje vida i emocionalno naprezanje zbog odgovornosti.

Primjedbe koje Bojanić dobija od zaposlenih odnose se i na radnu i zaštitnu opremu. 

„Poslodavac poštuje standard, ali je evidentno da kvalitet opreme nije na odgovarajućem nivou.Da bi se uklopili u budžet, prilikom nabavke ide se na uštrb kvaliteta. Zaštitna oprema se nabavlja na tenderu, a o tome odlučuje komisija. U prošloj godini smo u nju priključili i par kolega u ime korisnika zaštitne opreme. Ranije smo opremu nabavljali i iz Njemačke i bila je mnogo elegantnija od ove posljednjih godina“, kazao je Bojanić.

Zaposleni do sada, kako kaže, nijesu pokretali sporove protiv Telekoma zbog kršenja pravila iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.Zbog nedostatka institucije za utvrđivanje profesionalnih bolesti, prema njegovim riječima, trpe i u Telekomu. 

“Zaposleni, kao i većina u drugim djelatnostima izloženi su stresu, ali on nije prepoznat kao profesionalno oboljenje. Potrebno je kreiranje liste profesionalnih bolesti, po ugledu na onu Međunarodne organizaciju rada iz 2010. godine“, kazao je Bojanić.

Iako prema crnogorskoj listi profesionalnih oboljenja i aktima o procjeni rizika telekomunikacionih kompanija nijesu navedene kao značajna opasnost, direktor Centra za elektroenergetske objekte Elektrotehničkog instituta "Nikola Tesla" u Beogradu inženjer Aleksandar Pavlović za CIN-CG kaže da kod zaposlenih na održavanju telekomunkacione opreme postoje i rizici od izloženosti nejonizujućim (elektromagnetnim) zračenjima visokih učestanosti. 

“Tipična situacija izloženosti je rad u bližoj okolini antenskog sistema predajnika. U skladu sa važećim propisima, poslodavac je odgovoran za izradu akta o procjeni koji mora sadržati i ovaj rizik. Pravilnik o granicama izlaganja elektromagnetnim poljima utvrđuje granice izlaganja za profesionalno izložena lica. Smatra se da nema opasnosti sve dok je nivo izloženosti po zaposlene ispod propisanih granica za tu opremu. Zaposleni na održavanju telekomunikacione opreme moraju biti informisani o rizicima, obučeni za bezbjedan rad i pridržavati se propisanih radnih procedura koje garantuju da izloženost neće prekoračiti dozvoljene granice”, kazao je Pavlović.

Iz Crnogorskog telekoma navode da su dobili ISO sertifikat za sistem upravljanja zaštitom i zdravljem na radu, imaju potrebne akte iz ove oblasti i “više od toga” i koriste kvalitetnu i potpunu zaštitnu opremu, a svoju “viziju vrhunskog poslodavca u pogledu zaštite i zdravlja na radu na međunarodnom nivou” formulisali su posebnim kodeksom. 

“Sve informacije iz zaštite i zdravlja na radu dostupne su zaposlenima putem lokalnog portala. Zaposleni su obavezni da se podvrgnu provjeri osposobljenosti za bezbjedan rad, a posebno kod zasnivanja radnog odnosa, raspoređivanja na drugo radno mjesto, uvođenja nove tehnologije, novih ili zamjene postojećih sredstava za rad, promjene procesa rada i ponovnog raspoređivanja na rad poslije odsustvovanja koje je trajalo duže od godinu dana”, naveli su iz Telekoma za CIN-CG.

Prošle godine je 214 radnika, gotovo trećina ukupnog broja, prošlo obuku za bezbjedan rad, dok je za zaposlene na radnim mjestima sa povećanim rizikom obezbijeđena zaštitna oprema.

“Zahvaljujući proaktivnom djelovanju, povrede na radu obično nijesu direktno povezane sa poslovima koje zaposleni obavljaju, a njih je u 2019.godini bilo devet”, kažu iz Telekoma.

“Ono što primjećujemo jesu situacije u kojima ljekari ne žele ili prosto propuštaju da navedu stepen povrede, što ima posljedice, posebno za ostvarivanje odštetnog zahtjeva kod osiguravajućih društava, bolovanja, procjene stepena invaliditeta i drugog”, kazao je Bojanić. 

On je potvrdio da se zaposleni redovno obučavaju za bezbjedan rad i da imaju periodične zdravstvene preglede za radnike na mjestima sa povećanim rizikom. Godišnje sistematske preglede, kaže, organizuju i za zaposlene u kol-centru ”koji nisu obavezni, ali su svakako poželjni”.

Predstavnica sindikata u Telenoru Jasna Radak kazala je za CIN-CG da su zadovoljni odnosom poslodavca prema zaštiti i zdravlju, te da u posljednjih pet godina nije bilo povreda na radu, a nema ni registrovanih profesionalnih oboljenja. Nije bilo ni slučajeva da su radnici pokretali sporove protiv poslodavca zbog kršenja pravila i normi iz oblasti zaštite i zdravlja na radu ili dokazivanja postojanja profesionalnog oboljenja.

Iz uprave Telenora, koja je za pet godina registrovala tri lakše povrede tokom “upravljanja službenim automobilom i kretanjem po zaleđenoj površini”, navode da su ovu oblast organizovali poštujući domaće i međunarodne propise i standarde.

“Za zaposlene na radnim mjestima koja podrazumijevaju rad na visini u zoni nejonizujuceg  zračenja, redovno se organizuje provjera osposobljenosti za rad i pregled opreme.Telenor zaposlenima omogućava i dodatno zdravstveno osiguranje, koje, između ostalog, uključuje sistematski godišnji pregled. Zaposlenima je na raspolaganju i rekreacija o trošku kompanije”, kazala je PR menadžer Telenora Emilija Rabrenović.

Ona je navela da neprestano rade na edukaciji zaposlenih o prevenciji, informisanju i preporukama o pažljivom i pravilnom ponašanju na radnom mjestu.

“Jako kvalitetnu saradnju imamo i sa Udruženjem zaštite na radu. Naši predstavnici redovno učestvuju i na edukacijama koje organizuju nadležne institucije u cilju dodatnog unapređenja zaštite na radu”, kazala je Rabrenović.

Nakon izbijanja epidemije COVID 19 sprovode i posebne mjere zaštite - zaposleni su podijeljeni na grupe koje međusobno nemaju kontakt i smjenjuju se u radnom prostoru na sedam dana. Radne površine u kancelarijama dezinfikuju, zaposlenima je podijeljena zaštitna oprema, a gdje je moguće organizovan je rad od kuće.

Iz uprave i sindikata M:tela nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o organizaciji zaštite na radu u toj kompaniji.

Pregledi za vid, sluh i nerve

Telekom za zaposlene osim zakonski obaveznih periodičnih, organizuje i specijalističke ljekarske preglede vida, sluha i nervnog sistema.

“Pažnju smo posvetili i zaposlenima koji obavljaju kancelarijske poslove, pa je organizovan i ''office fitness'' dan i tom prilikom su ovlašćeni instruktori zaposlenima pokazali par praktičnih vježbi kojih treba da se pridržavaju svi koji dugo rade za računarom”, kažu iz Telekoma.

Prošle godine su za zaposlene imali predavanja o karcinomu dojke i opasnostima od solarnog zračenja.

“Izvršeno je ispitivanje i kontrola mikroklimatskih uslova (temperatura, relativna vlažnost i brzina strujanja vazduha), osvjetljenja i buke u svim objektima, a nalazi su potvrdili da su uslovi za rad na zavidnom nivou – kažu iz Telekoma, napominjući da su u saradnji sa sindikatom obezbijedili i sportske aktivnosti i subvencionisane odmore. 

Teško do predstavnika radnika

Bojanić navodi da su se sindikati sa mukom prije dvije godine izborili da imaju predstavnika za zaštitu i zdravlje na radu, jer to pitanje nije bilo dobro rješeno u prethodnom zakonu. 

“Poslije višegodišnjeg insistiranja Unije slobodnih sindikata u okviru koje djeluje Sindikat Telekoma, zakonom je definisano da zaposleni kod poslodavca imaju pravo da izaberu jednog ili više predstavnika. Poslodavac je dužan da za najmanje jednog predstavnika omogući odgovarajuće odsustvo sa rada u trajanju od minimum pet časova mjesečno, uz nadoknadu zarade i da pruži sva potrebna sredstva za obavljanje poslova u vezi zaštite i zdravlja na radu. Problem je što zakonodavac nije predvidio postupak izbora i način rada predstavnika zaposlenih i njegov odnos sa sindikatom, već je to prepustio kolektivnim ugovorima. Zaposleni u preduzećima u kojima ne postoji kolektivni ugovor gotovo da su onemogućeni da imenuju svoje predstavnike za zaštitu i zdravlje na radu”, naveo je Bojanić.

Pavlović: Ni 5G nije opasan ako se poštuju standardi

Opasnost od telekomunikacionih predajnika na krovovima zgrada i u urbanim zonama zbog izloženosti nejonizujućim zračenjima visokih učestanosti, kako kaže inženjer Pavlović, može da postoji samo u slučaju prekoračenja propisanih granica, što treba da se utvrdi jasnim i transparetnim mjerenjima.

“Dok se ne utvrdi da su granice izloženosti prekoračene, moguće je govoriti samo o riziku”, naveo je Pavlović.

Prema najavama iz Agencije za telekomunikacije i samih kompanija, Crna Gora bi 2022.godine trebalo da dobije 5G mrežu, oko koje postoje brojne kontroverze.

“Uvođenjem 5G tehnologije, ne očekuju se nikakvi posebni novi rizici koji nisu sagledani u slučajevima prethodnih tehnologija. Nesporno je da će nivoi nejonizujućih zračenja visokih učestanosti u životnoj i radnoj sredini biti viši. Primjenom odgovarajućih tehničkih mera u projektovanju i izgradnji, ostaće u propisanim granicama. Telekomunikacione kompanije obavezne su da sprovode prijemna i periodična ispitivanja nivoa nejonizujućih zračenja i da primjenjuju mjere u slučaju da se utvrdi prekoračenje propisanih granica”, kazao je Pavlović za CIN-CG.

Privatizacija u sjenci korupcije

Vlada je 2005 godine prodala Telekom Crne Gore Mađar telekomu, koji je bio u vlasništvu Dojče telekoma. Mađari su državne akcije platili 114 miliona eura i još 23 miliona manjinskim akcionarima.Transakcija je bila dio istrage za korupciju u Americi, gdje su Dojče telekom i Mađar telekom platili poravnanje od 100 miliona dolara. Američkim istražiteljima bila su sporna četiri ugovora od ukupno 7,3 miliona eura. U crnogorskom Višem sudu u toku je suđenje bivšim čelnicima "Telekoma", Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću, koji se terete da su zloupotrebom položaja pribavili korist od 2,3 miliona eura kompaniji "Roli" na ime fiktivnog ugovora o konsultantskim uslugama. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je ranije potvrdio da se u američkim dokumentima pominje i njegova sestra Ana, kao zastupnica u jednom od četiri sporna konsultantska ugovora, ali je on te optužbe odbacio. Glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je cijenio da je Ana Đukanović pružila usluge za koje je bila plaćena i njeno ime izostavio iz optužnice. 

Mađari su 2017. godine svoj paket od 76 odsto akcija prodali Hrvatskom telekomu, takođe članu Dojče telekoma, za 123,5 miliona eura. 

Prvi operater mobilne telefonije u Crnoj Gori bio je Promonte, koji je licencu dobio 1996.godine. Grčki konzorcijum ETL i crnogorski biznismen Dragan Perović sa još nekoliko osoba prodali su ga norveškom Telenoru 2004. godine za 64,8 miliona eura.

Trećeg operatera mobilne telefonije Crna Gora je dobila 2007. godine, kada je kompaniju M:tel osnovao Telekom Srbije. 

Goran KAPOR

Advokat podgoričke firme Goran Petrović kaže da nijesu primili ništa od Privrednog suda, a sutkinja Marina Đurović u obrazloženju navodi da je predlog za određivanje privremene mjere poslat 22. aprila, ali se vratio neuručen sa konstatacijom poštara "ne radi zbog virusa"

Centralna banka Crne Gore (CBCG) blokirala je račune kompanije "BTL Medical Montenegro" zbog potraživanja srpske firme “Sinofarm” od pet miliona eura – potvrđeno je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i "Vijesti".

Ona je to uradila na osnovu rješenja Privrednog suda o privremenoj zabrani raspolaganja novcem, čime je završena prva runda u aferi "respiratori", u kojoj beogradska kompanija za pet miliona eura nije dobila 200 naručenih respiratora.

U rješenju sutkinje Privrednog suda Marina Đurović, piše da se privremeno zabranjuje "BTL Medicalu" da raspolaže sa pet miliona eura kod svih poslovnih banaka u zemlji kod kojih ima domaći ili devizni račun, a nalaže se CBCG-u da svim bankama kod kojih oni imaju račun uskrati ovoj kompaniji ili trećem licu isplatu tog novca.

Potvrđujući odluku CBCG, advokat "BTL Medicala" Goran Petrović je kazao da je akt Privrednog suda bez presedana, "jer na adresu kompanije nije stigao ni predlog odluke, ni rješenje".

U obrazloženju, sutkinja Đurović navodi da je predlog za određivanje privremene mjere poslat BTL-u na izjašnjenje 22. aprila, ali se vratio neuručen sa konstatacijom poštara "ne radi zbog virusa". Predlog je zatim poslat izvršnoj direktorki na adresu iz Centralnog registra Poreske uprave u Danilovgradu, ali se opet vratio neuručen sa konstatacijom poštara "nepoznat na datoj adresi". Sud je, navodi Đurović, telefonskim putem obavijestio "BTL Medical" 4. maja, ali ni tada nijesu preuzeli dokumente, što je konstatovano na dostavnici.

Svrha postupka obezbjeđenja je, kako se ističe u obrazloženju, da se očuva stanje do razrješenja spornog odnosa među strankama i usmjerena je na sprečavanje nenadoknadive štete koja bi nastupila po predlagača. Privremena mjera traje do pravosnažnog okončanja parničnog postupka, koji će, naglašeno je, predlagač pokrenuti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Advokatica Marija Radulović iz kancelarije "Rodić", koja zastupa beogradsku firmu "Sinofarm", kazala je da je odluka Privrednog suda za njih očekivana.

"Sve okolnosti slučaja i radnje preduzete od strane “BTL Medical Montenegro” u prethodnom periodu potvrđuju postojanje opasnosti da će potraživanje našeg klijenta biti osujećeno, zbog čega je određivanje ovakve mjere bilo neophodno i opravdano", kazala je Radulović.

Ona je najavila da će u daljem postupku Privrednom sudu podnijeti tužbu protiv "BTL Medicala" za povraćaj uplaćenih pet miliona eura, pripadajućih kamata i naknade štete njihovom klijentu.

Dvije kompanije su 28. marta potpisale ugovor o kupoprodaji 200 respiratora "ACM 812A" za pet miliona eura, a dan kasnije još jedan vrijedan 3,9 miliona eura za još 200 marke „shangrila 510S“. Respiratori su, prema preuzetim obavezama podgoričke firme, trebalo da budu otpremljeni iz Kine dva dana kasnije nakon ukupnog avansa od 8,9 miliona eura, koliko je beogradska firma uplatila 30. marta.

"BTL Medical" je, međutim, nekoliko dana kasnije, 3. aprila, obavijestio da ne može na vrijeme da ispuni obaveze, zbog čega je "Sinofarm" zatražio povraćaj novca, posebno ukazujući na to da je "nabavka respiratora na tržištu postala od krucijalne važnosti za zdravstvene sisteme i da je zbog katastrofalne slike širenja pandemije koronavirusa i broja oboljelih Srbija imala urgentnu potrebu za predmetnim respiratorima u ugovorenom roku isporuke".

U međuvremenu, "BTL Medical" je vratio 3,9 miliona, ali ne i preostalih pet miliona, poručujući da ne prihvata raskidanje tog ugovora "jer se on izvršava". Iz "Sinofarma" su priznali da su "napravili neoprostivu komercijalnu grešku", jer su novac uplatili bez bankarske garancije i samo na riječ izvršne direktorice podgoričke kompanije Olivere Đuranović, pa ga sada traže sudskim putem.

"Propisano je da se može odrediti privremena mjera za obezbjeđenje novčanog potraživanja ako je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mjere protivnik obezbjeđenja osujetiti ili znatno otežati naplatu potraživanja, time što će svoju imovinu, odnosno svoja sredstva otuđiti, prikriti ili na drugi način njima raspolagati", navodi se u obrazloženju, uz konstataciju da su oba uslova ispunjena.

Cijeneći navode predloga i priložene dokaze, sud je ocijenio da je predlog za određenje privremene mjere osnovan, zaključila je sutkinja Đurović.

Iz beogradskog "Sinofarma tvrde" da je BTL uključio u čitav posao još dva posrednika, firme iz Rijeke i sa Kipra, te da su svi računali na veliku zaradu, jer su provjerom, navodno, ustanovili da je Kinezima od pet miliona bilo uplaćeno samo 2,1 milion eura.

Podgorička kompanija "BTL Medical" u vlasništvu Sanje Lekić, koja prije epidemije COVID-19 nije bila među značajnijim uvoznicima medicinske opreme u Crnoj Gori, našla se u središtu još jedne sporne trgovine respiratorima, za potrebe zdravstvenog sistema Bosne i Hercegovine.

Bosanski mediji objavili su u četvrtak da se kompanija pominje kao posrednik u nabavci respiratora za potrebe tamošnjeg zdravstva, a da cijeli posao istražuje i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Ova agencija je tamošnjem sudu i tužilaštvu predala izvještaj o pretresima u Federalnoj upravi civilne zaštite i firmi "Srebrena malina", sa kojom se "BTL" pominje u ugovoru o nabavci 100 respiratora. U okviru istrage koju vodi Tužilaštvo BiH, sud BiH je juče donio odluku o blokadi računa firme “Srebrena malina” u Privrednoj banci Sarajevo. U trenutku blokade, kako je javilo "Oslobođenje", na računu firme bilo je oko 1,1 milion maraka, odnosno 550 hiljada eura.

Prema dokumentu koji je objavio portal Klix.ba, "BTL" je 14. aprila sklopio ugovor s prodavcem 100 respiratora "ACM 812A", firmom "Shangai ChangQi Medical Tehnology Center", vrijedan 3,9 miliona eura.

U ugovoru između "Shangai ChangQi Medical Tehnology Center" i "BTL-a" navodi se da je nakon konsultacija između dobavljača i kupca zaključen ugovor u skladu sa važećim zakonima i propisima Narodne Republike Kine.

Istog dana je u aneksu ugovora definisano da je prodavac respiratora kineska firma "Shangai ChangQi", a kao krajnji kupac navodi se poljoprivredna kompanija "Srebrena malina". Između njih pominje se kao kupac i “BTL”, očigledno u svojstvu posrednika. Prema aneksu ugovora, isporuka se očekivala 21. aprila.

Lekićeva je za N1 kazala da je stupila je u kontakt sa osobama iz "Srebrene maline", ali da sa njima nije potpisala ugovor niti sarađivala.

"Firma 'BTL Medical' nije isporučila robu za firmu 'Srebrena malina' u BiH. Bili su iz tužilaštva tu, dobili su sav uvid u dokumentaciju i možete se dalje obratiti njima", kazala je ona bosanskim novinarima.

“BTL” je ranije sa Kliničkim centrom Crne Gore potpisao ugovor o nabavci 15 kineskih respiratora za oko 322.000 eura, za koje je dobila avans od 150.000 eura. Naručeni respiratori marke “CWH-3010” kineskog proizvođača „Nanjing Chenwei Medical equipment“ nijesu stigli. Nezvanična saznanja CIN-CG su da je Lekićeva vratila avans, ali to nijesu potvrdili iz KCCG-a.

Umjesto aparata pismo iz Rijeke

Respiratori koje je "BTL Medical" trebalo da isporuči "Sinofarmu" bili su, navodno, spremni za isporuku iz Kine 24. aprila. To se vidi iz dokumenta koju je potpisao direktor hrvatskog "Exotradea" Borna Cicero, u koji smo imali uvid. To je, inače, još jedan posrednik u poslu sa respiratorima između "Sinofarma" i podgoričke kompanije.

"Stoga je potrebno da, u skladu sa odlukama nadležnih organa Republike Kine, dostavite potvrdu Ambasade Republike Srbije u Kini da su ovih 200 komada medicinskih respiratora namijenjeni izvozu u Republiku Srbiju i da će se koristiti u bolnicama u Srbiji za liječenje pacijenata od pandemije COVID-19", navodi se u dokumentu riječke kompanije od 23. aprila upućenoj BTL-u.

"Sinofarm" je sa podgoričkom kompanijom raskinuo ugovor prije toga, početkom aprila.

Cicero se na kraju pisma BTL-u izvinjava za kašnjenje u isporuci "ove ogromne robe, ali priroda trgovine ovim dobrima u Kini je trenutno takva i bez ovdje zatraženih potvrda predmetni respiratori neće moći biti otpušteni".

Advokat "BTL Medicala" kazao je da je ovaj dokument dostavljen "Sinofarmu", Ambasadi Srbije u Pekingu, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje i šefu kabineta predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Petrović ističe da nisu dobili potvrdu traženu od srpskih vlasti.

Miloš RUDOVIĆ
Milorad MILOŠEVIĆ

Crnogorske institucije ugovorile su sa domaćim kompanijama gotovo 1,5 miliona eura vrijednu nabavku respiratora, ali neki još nijesu isporučeni, a dio ugovora je poništen. Delegacija EK potvrdila je da uskoro stiže veći kontigent od 100 aparata koje je donirala EU, pa će ih Crna Gora imati oko 270. Stručnjaci upozoravaju da bi naredni talas pandemije mogao da bude znatno gori i sve zemlje nastavljaju da jačaju zdravstvene sisteme 

Pripremajući se za znatno gori scenario epidemije Covid-19, crnogorske zdravstvene vlasti su se od marta upustile u hitnu nabavku respiratora, vrijednu gotovo 1.5 miliona eura. Fond za zdravstveno osiguranje i bolnice su u žurbi prihvatali i nabavke bez jasno definisanog dana dospjeća, pa je u nekim ugovorima umjesto toga stajala rečenica “u najkraćem mogućem roku”, a negdje čak ni to. Dio nabavljača, iako je prošlo više sedmica, još nije isporučio robu, a neki su ugovori otkazani ili izmijenjeni. Zbog nejasnoća u ugovoru, oni zbog toga neće odgovarati.

Pitanje respiratora od izuzetne je važnosti za Crnu Goru, iako je prvi talas epidemije prošao relativno dobro. Procjene Kriznog medicinskog štaba u Crnoj Gori  krajem marta bile su da će, prema najoptimističnijem scenariju, biti  0,1 odsto populacije ili 630 bolesnika, od čega bi 32 završilo na respiratorima. Drugi potencijalni scenariji koje su imali na umu govorili su o desetostruko većim brojkama, koje zdravstveni sistem ne bi mogao da izdrži. Relevantni naučnici u svijetu predviđaju da bi svijet mogao brzo potresti novi znatno jači talas i da bi zdravstvene vlasti trebalo da se za to pripreme.

Na početku krize Crna Gora je raspolagala sa 70 respiratora. Sa nabavkama i donacijama trenutno ih je oko 160. Iz delegacije Evropske komisije (EK) potvrdili su za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da će veća količina donacije EU od stotinu respiratora, uskoro stići iz Kine, “a ostatak krajem maja ili početkom juna”. Prva isporuka iz ovog paketa, kako kažu u EK, ne navodeći brojke, već je dopremljena. Nabavku u ime EU organizuje UNDP, a avionski transport je donacija Kraljevine Holandije

Kako dio respiratora, ugovoren još krajem marta kao hitna nabavka, još nije dospio do crnogorskih bolnica, a za neke nije sigurno ni da će stići, precizno se ne može reći koliko je zdravstveni sistem ojačan ovim aparatima. Srđan Kusovac, čan Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) nije odgovarao na pitanja CIN-CG vezana za nabavku respiratora.

Nabavku trenutno najtraženije robe na tržištu medicinskih aparata, prate problemi i sumnjive radnje i u drugim zemljama. Vijesti su nedavno objavile da beogradska firma “Sinofarm” preko suda traži da joj crnogorska kompanija “BTL Medical Montenegro” u vlasništvu Sanje Lekić vrati iznos od pet miliona eura za neisporučenu robu.  Ukupna nabavka trebalo je da iznosi 8,9 miliona eura, koliko je uplaćeno kompaniji “BTL Medical Montenegro” za isporuku 400 respiratora Fondu zdravstva Srbije. Navodno je „BTL Medical“ tvrdio da je sve te respiratore imao na lageru u Kini. Međutim, niti jedna vještačka pluća ova kompanija nije isporučila za potrebe Srbije. “BTL Medical Montenegro” je vratila 3,9 miliona beogradskoj firmi, a o preostalih pet miliona će odlučivati Privredni sud u Podgorici. Advokati beogradskog „Sinofarma“ tražili su još prije 15 dana hitne mjere blokade računa firme vlasnice Sanje Lekić, ali za sada nema reakcije.

“BTL Medical Montenegro” nije poslovala samo sa Srbijom. Ova kompanija garantovala je i Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) isporuku 15 respiratora iz Kine u martu. I to za samo deset dana, jer ih je, takođe, navodno, imala na lageru. Od ugovorenih 332 hiljade eura KCCG  je uplatio avans od 150 hiljada eura. Naručeni respiratori  marke "CWH-3010" kineskog proizvođača „Nanjing Chenwei Medical equipment“ nijesu stigli. Nezvanična saznanja CIN-CG su da je Lekićeva vratila avans Kliničkom centru, ali to nijesu potvrdili iz KCCG, čiji direktor Jevto Eraković nije odgovorio na pitanja novinara.

Lekićeva je u telefonskom razgovoru sa novinarom CIN-CG kazala da nema šta da krije, da je sve pa i u poslu sa srpskom firmom uradila u skladu sa ugovorom, a onda je tražila novinaru da pošalje pitanja, uz obećanje da će odgovoriti pismeno. Na pitanja upućena u ponedjeljak nije odgovorila, kao ni na višestruke pozive i poruke CIN-CG. Na sajtu alibaba.com cijena respiratora koje je preko Lakićeve naručio KCCG  iznosi od 6.057 do 6.523 eura po komadu. Tako ispada da je došlo do isporuke da bi samo avans pokrio sve troškove nabavke uključujući i PDV.

Od izbijanja krize, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti ugovorilo je nabavku 31 respiratora za nepunih 595.000 eura, KCCG 23 za oko 535.000 eura, Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) deset za 240.000 eura. Barska bolnica ugovorila je nabavku tri, a kotorska jednog respiratora.

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) je sproveo dva hitna postupka nabavke vrijedna 240 hiljada eura i sklopio ugovore 13. marta sa danilovgradskim “Farmontom M.P” i tri dana kasnije sa podgoričkom kompanijom “Osmi red D” za nabavaku po pet respiratora za potrebe zdravstvenih ustanova širom Crne Gore.

„Farmont “ je trebalo da isporuči pet respiratora za oko 107.000 eura i to u roku od dva radna dana od zaključenja ugovora. Po jedan „Gettinge“ respirator trebalo je da završi u bolnicama u Baru i u Beranama, a tri u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku. Isporučena su, međutim, samo dva koja su bila na lageru u Zagrebu. Sa lagera u Beogradu nijesu stigli, jer ih je u međuvremenu kupio neko drugi, što je poslužilo za kratku razmjenu političke vatre Beograda i Podgorice. Sa Farmontom FZO je krajem aprila aneksom ugovora smanjio iznos za 60 hiljada zbog neisporučenih aparata za Brezovik.

"Osmi red " je trebalo da isporuči pet "Hamilton G5" respiratora vrijednih oko 132.600 eura. Od toga, 16. aprila je po jedan isporučen KCCG i barskoj bolnici. Jedan je još namijenjen za pljevaljsku, a dva za beransku bolnicu. Direktor FZO Sead Čirgić je kazao da su oni trebalo da budu isporučeni u roku od 28 dana, ali da je obaviješten „da zbog nedostatka repromaterijala koji je nastao zbog problema u proizvodnji u Evropi i svijetu, a zbog pandemije, neće biti u prilici da izvrše isporuku prije jula“.

O “ovoj okolnosti” FZO će, kako je rekao Čirgić za CIN-CG, obavijestiti Ministarstvo zdravlja, kako bi zauzeli stav, “od čega će zavisiti dalji koraci u rješavanju ove situacije”. Angelina Vuković, u međuvremenu, najavila je za CIN-CG da će respiratori biti isporučeni oko 20. maja.

KCCG je prethodno, sredinom marta, sa "Osmim redom D" ugovorio isporuku osam "Hamilton" respiratora za malo više od 213.500 eura.

„Sve aparate smo isporučili, sukcesivno kako su dolazili“, pojasnila je za CIN-CG izvršna direktorica "Osmog reda" Angelina Vuković, navodeći da su dva stigla 20. marta, četiri 16. aprila, a preostala dva dan kasnije.

"Osmi red D" je 25. marta potpisao ugovor sa Opštom bolnicom u Baru o isporuci tri "Hamiltonova" respiratora za 73.410 eura, ali rok za isporuku nije definisan.

„Dobavljač se obavezuje da ugovorenu isporuku izvrši u najkraćem mogućem roku. Zbog aktuelne epidemiološke situacije i deficita predmetne opreme na tržištu, ugovorom se ne može precizirati krajnji rok“, navodi se u članu 4. ugovora. Kompanija je istog dana potpisala i ugovor o isporuci jednog respiratora Opštoj bolnici u Kotoru za 26.522 eura. Dobavljač se obavezao da ugovoreni aparat isporuči, instalira i pusti u rad u roku od "minimum šest nedjelja" od dana zaključivanja ugovora. Prema riječima Vukovićeve, kotorskoj bolnici će biti isporučeni do kraja maja, a barskoj do 15. juna.

„Ni u jednom od navedenih ugovora nismo se obavezali na rok zbog aktuelne situacije koja je uslovila neizvjesnost kako proizvodnje, tako i transporta samih aparata. Takođe, nismo obavezali korisnika niti smo tražili avansne uplate, niti smo ih dobili, a korisnik se nije obavezao da ukoliko nabavi druge aparate mora kupiti i naše“, izjavila je za CIN-CG izvršna direktorica „Osmog reda“ Angelina Vuković.

Ona ističe i da se na poziv koji je objavio FZO početkom marta niko od ponuđača nije javio najviše zbog striktnih rokova isporuke, a, po njenim saznanjima, ni nedavno na tenderu koji je raspisao UNDP niko od velikih proizvođača nije ponudio rok isporuke za respiratore kraći od 60 dana.

Prije potpisanih ugovora sa javnim ustanovama, ova kompanija je primila avanse donatora, pa je za potrebe KCCG i bolnice u Baru 16. aprila isporučen po jedan „Hamilton G5“, a dva dana ranije dva portabilna aparata švedskog „Breasta“ stigli su za cetinjsku i jedan za kotorsku bonicu.

„Svi ovi aparati isporučeni su korisnicima od donatora. Riječ je o malim i srednjim preduzećima iz lokalne zajednice. Mi smo ih montirali i pustili u rad”, rekla je Vuković.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je od dijela pristiglih donacija odlučilo da preko dvije podgoričke kompanije kupi 31 respirator koji su, prema zvaničnim dokumentima, vrijedni oko 595.000 eura. Prema dokumentu NKT-a, „Glosariju“ je isplaćeno oko 538.000 eura za 28 respiratora, a istog dana preostala suma „Urionu“ za još tri.

"Glosarij" je od marta uvezao 35 respiratora po nabavnim cijenama za nepunih 645.000 eura, od kojih je zdravstvenom sistemu dva donirala ova kompanija, a tri "Philip Moriss Montenegro". Svi oni isporučeni su u tri tranše: 19 respiratora 21. marta, 11 šest dana kasnije, a pet aparata 6. aprila.

"Kako se uvoz realizovao po najvećem prioritetu u vrijeme kada je vladala ekspanzija COVID-19 u Evropi, kada su države zatvarale granice i ograničavale izvoz proizvoda za borbu protiv virusa, najveći je izazov bio naći dostupne uređaje i u najkraćem roku ih dopremiti do Crne Gore," kazala je za CIN-CG izvršna direktorica "Glosarija" Mirjana Mijušković. I oni su, tvrdi, morali da uplate avans.

Predstavnik "Uriona" Srđan Vuković kazao je za CIN-CG da je nabavka respiratora "bila veoma otežana".

"Tri respiratora proizvođača 'Utas' su uvezena iz Republike Turske i prodata su po nabavnoj jediničnoj cijeni od 15.400 eura, uvećanoj za 21 odsto PDV-a i ukupne troškove transporta u iznosu od 505 eura," pojasnio je Vuković. „Urion“ je respiratore isporučio za KCCG 23. marta, a deset dana kasnije su donirali još jedan njemačkog "Draeger Medicala" vrijedan gotovo 25.000 eura.

Prema dostupnim informacijama, Crna Gora je dobila i značajne donacije u respiratorima. U Crnu Goru je prije nekoliko dana stiglo 10 koje su donirali najbogatiji Kinez Džek Ma i njegova Fondacija „Alibaba“, a same kineske vlasi su prethodno poslale dva. Fudbalski savez Crne Gore je sredinom marta donirao sedam respiratora vrijednih 150.000 eura. Fudbalski reprezentativac Stefan Savić donirao je dva respiratora, njegov kolega Luka Đorđević jedan, a predsjednik Košarkaškog kluba Mornar Đorđije Pavićević dva. Mitropolija crnogorsko-primorska donirala je dva respiratora, novac za respiratore donirali su, između ostalog, i Glavni grad i Hrvatska građanska inicijativa. Dva je doniralo Udruženje banaka, kao i Erste banka. “Hard diskont Laković” je donirao respirator, kao i “Voli” i “Mercator”. Po jedan respirator donirali su, između ostalog, Lovćen osiguranje i “Genex”.

Brčvak:  Varali su i na njemačkom tržištu

Humanitarni fond „Hemias“ koji je formirao filantrop iz Bijelog Polja Hajriz Brčvak, uspješan biznismen u Njemačkoj, do sada je u donacijama vrijednim oko pola miliona eura poklonio i četiri respiratora, a namjeravao je znatno više. U razgovoru za  CIN-CG, Brčvak kaže da su uplatili u Kini još za 24 aparata, koja nisu mogla da se izvezu za Crnu Goru.

„Po novoj odluci kineske vlade od 1. aprila respiratore mogu da izvoze samo 52 firme koje su na “zelenoj listi”, a ta firma nije bila na njoj i nisu mogli da ih isporuče. Umjesto četiri aparata smo dobili 2.000 testova za COVID-19, a za 20 su vratili novac,“ rekao je Brčvak.

On je objasnio da aparati koje je namjeravao da donese iz Kine, nisu kompletni respiratori, ali su mogli da obavljaju sve preventivne radnje osim respiratorne. Oni su trebalo da posluže kao test, a ako se dobro pokažu, da poruče još 20 komada. Njihova cijena bila je za dva po 5.000 i dva po 4.700, a ostalih 20 po 3.700 eura.

Negativno iskustvo Brčvak je imao sa jednom njemačkom firmom od koje je poručio 16 polovnih respiratora i uplatio avans 18.000 eura.

„Ispostavilo se da su htjeli da nas prevare. Uz reagovanje nadležnih institucija, uspjeli smo da vratimo i taj novac. Zatim smo našli dva polovna ventilatora u Hamburgu i cijena je počela sa 8.000 po komadu svakodnevno da raste. Uspjeli smo da ih dobijemo za 10.000 eura. Sljedeća dva smo opet našli na tržištu trgovine polovnim respiratorima i tražili su po 16.000 eura po komadu. Kako smo imali iskustvo sa prvom kupovinom, ova dva smo dobili po 9.500 eura“, ispričao je Brčvak.

„Sinofarm“: Provizija veća od cijene

Da Srbija usred pandemije kupi 400 respiratora preko male crnogorske firme zvuči kao scenarij za posao koji mora završiti na sudu.

Beogradski “Sinofarm” zatražio je sredinom aprila od crnogorskog Privrednog suda da podgoričkom “BTL Medical Montenegro” zabrani raspolaganje sa pet miliona eura namijenjenih za 200 respiratora za zdravstveni sistem Srbije, koje je kompanija vlasnice Sanje Lekić navodno protivpravno zadržala.

“Privredni sud još nije donio odluku o predlogu za određivanje privremene mjere - očekujemo je u najskorijem roku, jer je u pitanju postupak koji je hitan. Takođe, „BTL Medical“ nije predlagao bilo kakvu mjeru protiv našeg klijenta, niti bi za tako nešto bilo osnova,” kazala je za CIN-CG zastupnica “Sinofarma”, podgorička advokatica Marija Radulović.

Beogradska i podgorička kompanija su krajem marta potpisale dva ugovora kojim se “BTL” obavezao da isporuči 400 kineskih respiratora, koji su, navodno, bili spremni na lageru u toj zemlji.

Prvi se odnosio na nabavku 200 respiratora tipa „ACM 812A“ za pet miliona eura, dan kasnije i drugi na 3,9 miliona eura za još 200 mašina “Shangrila 510s”. Nekoliko dana kasnije „BTL“ je obavijestila beogradsku kompaniju da ne može da ih isporuči u roku, zbog čega je “Sinofarm” raskinuo oba ugovora i tražio natrag novac koji su uplatili avansno.

Do sada su dobili samo 3,9 miliona, a advokat “BTL” Goran Petrović kazao je za „Vijesti“ da nisu pristali da se raskine prvi ugovor, jer se on izvršava i da “Sinofarm” nije na vrijeme uplatio sredstva.

Iz “Sinofarma” tvrde da su, u međuvremenu, od svog novca vratili 8,9 miliona Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje Srbije, navodeći da je njihov propust i neoprostiva komercijalna greška što su ugovor potpisali bez uobičajenog obezbjeđenja, poput bankarske garancije.

„Potreba da se hitno reaguje, jer su zbog širenja pandemije bili ugroženi ljudski životi, kao i izjave  izvršne direktorke BTL-a Olivere Đuranović da pod krivičnom i materijalnom odgovornošću garantuju da su respiratori na lageru i da ih mogu isporučiti već 28. marta, bili su razlog što je Sinofarm 28. marta sa BTL-om zaključio prvi ugovor na pet miliona eura, a već 30. marta avansno je uplatio svih 8,9 miliona evra“, objašnjava beogradski  advokat Mihajlo Matković za NIN, sa kojim je CIN-CG sarađivao na ovoj temi. Na pitanja poslata mejlom iz BTL nijesu odgovarali.

Iz Sinofarma tvrde da su naknadnom provjerom ustanovili da je od pet miliona, koliko su uplatili za 200 respiratora “ACM 812A”, “vlasnica BTL-a navodno planirala proviziju od 1,1 milion eura, dok je gazda „Eksotrejda“ iz Rijeke Borna Cicero, koga je Lekićeva naknadno uključila u posao, da bi preko njega nekako nabavila nedostajuću robu, zadržao za sebe čak 1,8 miliona”. Prema tvrdnjama iz „Sinofarma“, u posao je bila uključena i kompanija „Segment spec tehnoexport“ sa Kipra. Ističući da su ih kontaktirali, Matković je izjavio da i Kiprani spremaju tužbu, jer su navodno nabavili respiratore za „BTL“, ali nijesu dobili novac, po čemu ispada da je podgorička firma bila samo posrednik u poslu. Iz „Sinofarma“ kažu i da su, zahvaljujući dugogodišnjim poslovnim odnosima sa partnerima iz Кine, saznali da je proizvođaču respiratora uplaćeno 2,3 miliona dolara, ili oko 2,1 milion eura.

Na sajtovima za ovu vrstu opreme cijena seta “Shangrila 510S” kreće se od 4.166 do 7.406 eura, dok je početna kataloška cijena za “ACM 812A” bila oko tri hiljade eura, da bi sada kako raste potražnja u svijetu sve poraslo nekoliko puta.

Iz Predloga za određivanje privremene mjere Privrednom sudu, u koji je CIN-CG imao uvid, navodi se da je “Sinofarm” u razmjeni poruka, na pitanje zašto se čuvaju respiratori za njih od “BTL” dobijao odgovore “zato što Dušan radi s njima 15 godina i član je njihove partije i ima mogućnost prodaje i organizacije i uticaja na isporuku”.

CIN-CG je, nakon obećanja Lekićeve da će na sve odgovoriti, pitao između ostalog, kako komentariše optužbe “Sinofarma”, gdje se nalaze respiratori, da li je tačno da je uzela proviziju od 1,1 miliona eura, kao što to tvrde iz Beograda, ko je Dušan preko kojeg je ugovoren posao… ali ona, uprkos obećanju,  nije na to odgovorila.

“BTL Medical Montenegro” je,  prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) osnovan prije osam godina godine. Lekićeva je suvlasnica u još dvije kompanije, “Alfa ton Lekić”, koja se bavi se trgovinom na veliko parfimerijom i kozmetikom i kompaniji  “Savap”, za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima. Prema finansijskim izvještajima na sajtu Poreske uprave, "BTL Medical" je na kraju prošle godine bio u plusu 12.775 eura, a "Alfa ton Lekić" 14.933 eura.

Nikola Sinobad, vlasnik “Sinofarma”, za NIN je kazao da ga je Ivanko Nemčević povezao sa Lekićevom, vlasnicom „BTL-a“, koja mu je 27. marta ponudila 400 respiratora. U tekstu nije precizirano o kome je riječ, ali se u Agenciji za privredne registre to ime pominje kao suvlasnik beogradske “IDJ group”, koja se bavi konsultantskim uslugama.

Miloš RUDOVIĆ

Radeći na različitim pozicijama uvjerila sam se u to da su žene spremne i hrabre da odgovore izazovima biznisa, društva i politike, ali su još nedovoljno uključene i pozicionirane na najodgovornijim mjestima – kaže gradonačelnica Gusinja Anela Čekić. Nema zvanične evidencije o zastupljenosti žena iz manjinskih naroda u lokalnoj samoupravi

Gusinje, malo mjesto na sjeveru Crne Gore, poput Danilovgrada u centralnom dijelu države, ima izuzetak koji, ipak, samo potvrđuje pravilo o politici kao dominantnom muškom poslu. Predsjednica Opštine je Anela Čekić.

„Činjenica da sam, poslije povraćaja statusa opštine Gusinje, nakon pedeset i nešto godina, izabrana za prvu predsjednicu pokazuje da su građani iskazali odnos prema ženama i da ih smatraju dovoljno sposobnim i jakim da i sa pozicije prve osobe lokalne samouprave preuzmu odgovornost za razvoj opštine”, rekla je Čekićeva za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Uzimajući u obzir i lični primjer, ona kaže da ima pomaka i unapređenja položaja žena na mjestima odlučivanja u lokalnoj samoupravi, ali i dalje nedovoljno.

„Radeći na različitim pozicijama, od bankarskog sektora do lokalne samouprave, uvjerila sam se u to da su žene spremne i hrabre i da u svakom momentu mogu da odgovore izazovima biznisa, društva i politike, ali da su još nedovoljno uključene i nedovoljno pozicionirane na najodgovornijim mjestima. To je potrebno mijenjati”.

Trenutno je u lokalnoj samoupravi u Gusinju zaposleno sedam žena, od pomoćne radnice, tehničkih sekretarica, savjetnica u odjeljenju za naplatu lokalnih prihoda, pa do visoko rukovodnog kadra.

,,Na čelu Sekretarijata za planiranje prostora, imovinu i zaštitu životne sredine, jednog od najzahtjevnijih i najodgovornijih u organizaciji lokalne samouprave se, takođe, nalaze žene. Sve zaposlene profesionalno i stručno obavljaju poslove, a iskustvom i znanjem značajno doprinose povjerenju u rad organa lokalne uprave, ravnopravno i uz uvažavanje svojih kolega”, ističe Čekićeva.

U lokalnom parlamentu u Gusinju, od ukupno 30 odbornika, šest je odbornica.

Nedovoljna uključenost žena u politički život u opštinama na sjeveru Crne Gore uočljiva je i na primjeru druge dvije sjeverne opštine, Rožaja i Bijelog Polja. Zanemarljiv je broj na odlučujućim funkcijama, dok o onima koje pripadaju nacionalnim manjinama nema podataka, uglavnom zbog toga što lokalne samouprave ne registruju nacionalno opredjeljenje prilikom zapošljavanja i imenovanja na javne funkcije – pokazalo je istraživanje CIN-CG.

U rožajskoj lokalnoj samoupravi ima 210 zaposlenih od kojih su 66 žene. Na rukovodećim pozicijama je samo pet žena - Irma Selmanović je glavna administratorka, Mersija Pepić pomoćnica sekretara za finansije i ekonomski razvoj, Rabela Murić je šefica Službe za skupštinske poslove, Fahreta Husović rukovodi Kancelarijom za međunarodne odnose i saradnju sa dijasporom, a Asmira Dacić Kancelarijom za besplatnu pravnu pomoć i brze odgovore. I na čelima pojedinih javnih ustanova su žene. Dženita Nurković-Kurtagić rukovodi Dnevnim centrom za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, a Narodnom bibliotekom Fetija Kurtagić.

Od ukupno 34 odbornička mjesta u lokalnom parlamentu u Rožajama, 10 je pripalo ženama (Bošnjačka stranka šest i DPS četiri). Na čelu odborničkih klubova nema žena.

Prema aktuelnom Zakonu o izboru odbornika i poslanika, na izbornoj listi mora biti najmanje 30 odsto kandidatkinja. Na izbornoj listi među svaka četiri kandidata prema redosljedu obavezno je da bude jedna žena.

,,Smatramo da bi sve opštine na sjeveru Crne Gore, uključujući i Rožaje, trebalo da daju više prostora ženama na mjestima gdje se donose odluke. Uskoro slijedi reorganizacija i nova sistematizacija i trudićemo se da budemo otvoreniji za uključivanje žena na rukovodeće pozicije”, rekla je za CIN-CG Dženana Kuč iz kabineta predsjednika rožajske opštine.

Nacionalno opredjeljenje zaposlenih žena u lokalnoj samoupravi, prema njenim riječima, u Rožajama nije poznato: ,,Identitetske karakteristike tog tipa ne uzimamo u obzir prilikom zapošljavanja i imenovanja na javne funkcije“. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kako objašnjava Dženana Kuč, sprovodi istraživanje u okviru kojeg se anketira svaki zaposleni i tako se utvrđuje nacionalna struktura radnika lokalne samouprave. Posljednje ovakvo istraživanje Ministarstvo je sprovelo 2015. godine, pa opštine još nemaju nove podatke.

Podaci iz istraživanja, koje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sprovodi o zastupljenosti manjinskih naroda u državnim organima, organima državne i lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu, pokazalo se da nisu dovoljno reprezentativni. Zaposleni nisu dužni da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

Prema podacima koje su za CIN-CG dostavili iz službe predsjednika Opštine Bijelo Polje, u lokalnom parlamentu ima 38 odbornika od kojih je devet žena i 29 muškaraca. U Opštini žene obavljaju funkcije glavne administratorke, sekretarke skupštine, a rukovode i sekretarijatima za finansije, uređenje prostora i lokalnu samoupravu. Kabinet predsjednika Opštine ima šeficu. Pored toga, žene su direktorice Turističke organizacije, Javne ustanove Centar za podršku djeci i porodici, a rukovode i službom glavnog gradskog arhitekte i unutrašnjom revizijom.

„U okviru Sekretarijata za lokalnu samoupravu, pri Odjeljenju za ljudska i manjinska prava, jedna od pet kancelarija je i za rodnu ravnopravnost, sa ciljem unapređenja položaja žena u našoj opštini. Važno je istaći da je formirana radna grupa za izradu lokalnog akcionog plana (LPA) za postizanje rodne ravnopravnosti, koji je zasnovan na međunarodnom i domaćem pravnom zakonodavstvu i predviđa niz aktivnosti za stvaranje jednakih mogućnosti žena i muškaraca, kao i prevazilaženje stereotipa i predrasuda na planu „vidljivosti” žena i postizanju rodne ravnopravnosti u punom kapacitetu”, kaže Slobodan Šebek iz službe predsjednika Opštine Bijelo Polje.

Šebek kaže da se u ovoj opštini aktivno radi i na unapređivanju položaja žena u biznisu, još jedne sfere u kojoj na sjeveru Crne Gore nisu dovoljno uključene. Dobra ideja, ipak, više svjedoči o sporim i skromnim koracima, nego o ubrzanoj participaciji žena u svim sferama života.

Skupština opštine Bijelo Polje je tokom 2019. godine, prema njegovim riječima, donijela odluku o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu i posebna komisija je putem javnog poziva, raspodijelila po 2.500 eura za četiri žene. „Za iste namjene, budžetom za 2020. godinu planirano je 20 hiljada eura”, rekao je Šebek.

Nova anketa još se radi

Iako posljednje dostupno istraživanje o zastupljenosti manjinskih naroda u državnim organima, organima državne i lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu datira još iz 2015. godine, iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava kažu da je prikupljanje podataka za novo u toku, ali da se ne zna još tačan datum objave.

Prema „Informaciji o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu”, u organima lokalne uprave, iz 2015. godine od ukupnog broja od 3.036 odgovora u upitniku, u nacionalnom smislu, zaposleni su se izjasnili kao: Crnogorci 1.748 (57,58 odsto), Srbi 628 (20,69 odsto), Albanci 172 (5,67 odsto), Bošnjaci 229 (7,54 odsto), Muslimani 84 (2,77 odsto), Hrvati 47 (1,55 odsto), ostali 15 (0,49 odsto).

U Opštini Bijelo Polje 2015. godine od ukupnog broja ispitanika, 44,86 odsto se izjasnilo kao Crnogorci, 18,29 odsto kao Srbi, 18 odsto kao Bošnjaci, 15,14 odsto kao Muslimani, 2,29 odsto se nije izjasnilo, a o 1,43 odsto nema podataka. Od zaposlenih u ovoj opštini nema onih koji se izjašnjavaju kao Albanci, Hrvati ili Romi.

U rožajskoj opštini, prema istom istraživanju, od ukupnog broja ispitanih, 0,84 odsto se izjasnilo kao Crnogorci, 2,52 odsto kao Srbi, 2,52 odsto kao Albanci, 89,09 odsto kao Bošnjaci, 1,68 odsto kao Muslimani, 2,52 odsto se nije izjasnilo, a o 0,84 odsto nema podataka.

U Opštini Gusinje, od ukupnog broja zaposlenih, 25 odsto se izjasnilo kao Albanci, 66,67 odsto kao Bošnjaci i 8,33 odsto kao Muslimani.

Nema podataka koliko je od ukupnog broja svih ispitanika žena, a koliko muškaraca.

Andrea JELIĆ