Konferenciju “Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija” otvoriće sjutra premijer Zdravko Krivokapić, šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, glavna urednica i portparolka Reportera bez granica Pauline Ades-Mevel i Tadić Mijović

Projekcijom dokumentarnog filma “Požari u Crnoj Gori: Uzroci i posljedice“ večeras je počela trodnevna konferencija na temu istraživačkog novinarstva u oblasti zaštite životne sredine.
Konferencija je dio projekta koji organizuju Centar za istrazivačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u saradnji sa Balkanskom istraživačkom regionalnom mrežom (BIRN) i nedjeljnikom Monitor.

Uoči prikazivanja filma, izvršna direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović kazala je da je konferencija “finale jednog velikog projekta koji je trajao dvije godine”.
“On je pokazao da je stanje životne sredine veoma veoma zabrinjavajuće i da je pred nama dug put da unaprijedimo prilike,” kazala je Tadic Mijovic.
Dokumentarni film djelo je novinarke CIN-CG Đurđe Radulović. Saradnik na projektu je i Crnogorsko društvo ekologa (CDE).
Poslije prikazivanja filma uslijedila je diskusija učesnika na temu požara u Crnoj Gori.

Konferenciju “Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija” otvoriće sjutra premijer Zdravko Krivokapić, šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori
Oana Kristina Popa, glavna urednica iportparolka Reportera bez granica Pauline Ades-Mevel i Tadić Mijović.

Među ostalim učesnicima konferencije su potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, bivša njemaćka ambasadorka Gudrun Štajnaker, ekološki aktivisti iz zemlje i regiona i mnogi drugi.

Gotovo 14.500 stanovnika Crne Gore prijavilo je na posljednjem popisu stanovništva da imaju djelimično ili potpuno oštećenje vida. Ove osobe svakodnevno su diskriminisane u ostvarivanju svojih prava, poručeno je iz Saveza slijepih Crne Gore, nevladine organizacije koja broji oko hiljadu članova.
Mnoge osobe koje ne mogu čitati štampanja izdanja naučili su da čitaju i pišu Brajevo pismo. Svake godine se štampaju milioni knjiga, a prema zvaničnim podacima, samo između jedan i sedam odsto je raspoloživo za oko 285 miliona osoba u svijetu koje imaju oštećenje vida.

Brajevo pismo i dostupnost literature u Crnoj Gori u fokusu je upitnika koji sprovodi Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Cilj ovog upitnika je da je čujemo Vaše stavove i iskustva na ovu temu – od toga da li znate neku osobu sa djelimično ili potpuno oštećenim vidom, smatrate li da se država u dovoljnoj mjeri brine o njihovom položaju u društvu do toga da li je sistem u dovoljnoj mjeri prilagodio literaturu za potrebe osoba sa oštećenim vidom.

Na osnovu rezultata ovog upitnika, tim CIN-CG će uputiti pitanja relevantnim sagovornicima/ama i institucijama i uraditi priču na ovu temu.

Zapadni Balkan, 17. decembar 2021- Dvije novinarke iz Crne Gore dio su timova koji su osvojili zajedničku prvu nagradu na takmičenju „Media for All“.  Učesnici su radili u regionalnim timovima od po tri osobe kojima je tokom osam sedmica pruženo mentorstvo i stručno vođstvo za pisanje priča koje obrađuju teme od značaja za današnje mlade ljude.

Komisija za ocjenjivanje je bila toliko impresionirana kvalitetom pristiglih priča da je dodijelila zajedničku prvu nagradu za tri tima:

• Katarina Baletić i Nevena Petaković iz Srbije i Teodor Gjerga iz Albanije su dobili nagradu za tekst „Finansijske poteškoće usporavaju nezavisnost mladih ljudi od roditelja“, 
• Gentiana Ahmeti sa Kosova, Jona Koso i Xhoana Callaku iz Albanije nagrađene su za priču „Borba za posao šalje medicinske sestre u Njemačku“.
• „Mladi se odlučuju za skupe alternative da bi očuvali mentalno zdravlje“, koju su napisale Erisa Kryeziu iz Albanije, An Đurđa Radulović i Andrea Jelić iz Crne Gore

Andrea Jelić i An Đurđa Radulović, zajedno sa koleginicom iz Albanije, dobile su nagradu za priču o mentalnom zdravlju. Andrea je opisala kako je tekao proces pisanja priče: „Prve nedjelje smo se fokusirali na čitanje već objavljenih članaka na ovu temu, zatim na razgovore sa ekspertima i ekspertkinjama i intervjuisanje ljudi koji imaju problema sa mentalnim zdravljem. Drago mi je što smo od našeg teksta uspjele da napravimo mini video priču na ovu temu. Posebno bih istakla promišljenost našeg mentora koji nam je mnogo pomogao da složimo priču. Takođe bih pohvalila iskustvo takmičenja za mlade novinare i novinarke „Media for All “, koje mi je veoma važno.”

An Đurđa Radulović je dodala da joj je ovo iskustvo veoma važno kako zbog prijateljstva, tako i zbog odlične međunarodne saradnje. Njihovog mentora je opisala kao veoma posvećenog. Naglasila je da je glavna teza u njihovom radu bila da mladi ljudi na Zapadnom Balkanu koji imaju problema sa mentalnim zdravljem nemaju dovoljno novca, da žele da se liječe, i da nemaju povjerenja u institucije. Veoma je zadovoljna postignutim rezultatom i istakla da im je mentor mnogo pomogao da priča bude što kreativnija i zanimljivija.

Kako je opisala predstavnica žirija Takmičenja za mlade novinare i novinarke, Una Hajdari, priče su ocjenjivali na osnovu nivoa do kojeg su odražavale standarde profesionalnog novinarstva, dobrog pripovijedanja, kao i originalnosti i relevantnosti ideje. „Žiri je bio izuzetno zadovoljan kvalitetom pristiglih tekstova i poziva novinare i novinarke da nastoje da svi njihovi članci budu objavljeni. Ono što je najvažnije, članci predstavljaju kolaborativne radove između zemalja regiona u kojima bi novinarska saradnja uvijek mogla biti na većem nivou, i to je važan primjer koji daju prijavljeni radovi. Čestitamo pobjednicima i pobjednicama“, izjavila je Hajdari.

Gdin Piter Braun, direktor British Council-a za Zapadni Balkan čestitao je pobjedničkim timovima na regionalnoj onlajn konferenciji „Media for All Youth Strand“. Glavni cilj konferencije bio je da se fasilitiraju, ojačaju i prošire mreže među mladima u medijima na Zapadnom Balkanu. Regionalna konferencija okupila je medije i novinare i novinarke iz Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, što im je omogućilo da se susretnu i uče jedni od drugih, i takođe da istraže mogućnosti za buduću saradnju.

Takmičenje za mlade Media for All

Takmičenje je bilo otvoreno za novinarske timove iz različitih zemalja Zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije), koji zajednički rade na produkciji medijskog sadržaja namijenjenog mladima i od značaja za mlade u cijeloj regiji Zapadnog Balkana.

Takmičenje je okupilo i podržalo 36 mladih novinara i novinarki koji su radili u timovima i producirali 12 priča koje su od izrazite važnosti i značaja za mlade ljude na Zapadnom Balkanu. Tokom događaja, predstavnica žirija YJC, Una Hajdari, dala je više detalja o kriterijumima i rezultatima ocjenjivanja, nakon čega su tri prvorangirane priče predstavili njihovi autori i autorke.

Cilj programa Media for All je povećanje kapaciteta medija za mlade da proizvode kvalitetne, relevantne, etički i rodno osjetljive sadržaje, povećanje interesovanja i povezanosti mladih ljudi sa medijima na lokalnom nivou i potpora razvoju regionalnih mreža mladih u medijima.

Program „Media for All“ pruža podršku mladim novinarima i novinarkama i medijima namijenjenim mladima kroz sljedeće aktivnosti u okviru programa obuke mladih novinara i novinarki, mentorske podrške odabranim medijima za mlade i regionalnog takmičenja mladih novinara i novinarki, gdje su u timovima od po tri osobe producirali priče o temama od značaja za njihovu generaciju.

U saradnji sa Mediacentrom Sarajevo razvili smo prilagođeni program instrumentalnog mentorstva namijenjen medijima za mlade na Zapadnom Balkanu. Od septembra 2021. do januara 2022. medji za mlade će raditi sa iskusnim medijskim ekspertima i ekspertkinjama na raznim temama u sklopu njihovih svakodnevnih aktivnosti.

Program „Media for All“ pruža stručno mentorstvo, obuku i podršku lokalnim i regionalnim medijima kako bi se efikasnije povezali sa svojim čitaocima, slušaocima i gledaocima. Cilj programa je da promoviše kvalitetne, etičke, rodno osjetljive sadržaje, kao i da pojača glasove žena, mladih i nedovoljno zastupljenih zajednica. Radeći sa novinarima i novinarkama, urednicima i urednicama, vlasnicima i vlasnicama i publikom širom Zapadnog Balkana, program pruža prilagođenu podršku poslovnom razvoju, poboljšava dvosmjernu komunikaciju sa građanima i građankama i medijima i podržava medije za mlade i novinare i novinarke širom regiona Zapadnog Balkana.

British Council radi u partnerstvu s Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN), Thomson Foundation i INTRAC-om na programu „Media for All“ koji finansira Vlada Ujedinjenog Krajevstva.

Zapadni Balkan (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija)

Podgorica, 13. decembar 2021- Predstavnici omladinskih medija i mladi novinari i novinarke iz Crne Gore sastali su se prvi put na događaju Media for All kako bi razgovarali o poziciji mladih novinara i novinarki i ulozi omladinskih medija. Događaj je otvorila Marina Rmuš ispred Britanskog savjeta i projekta Media for All i upoznala prisutne o glavnim ciljevim projekta i komponente za mlade. Deset mladih novinara i novinarki su učestvovali u programima za mlade: mentorstvo, stažiranje u redakcijama, takmičenje za mlade novinare i novinarke.

Vesna Zeković, novinarka RTV Podgorica, moderirala je diskusiju na kojoj su polaznici programa imali priliku da podijele svoje iskustvo i iznesu stavove o temama koje su važne za mlade u Crnoj Gori.

Mlade novinarke Andrea Jelić i Đurđa Radulović, zajedno sa koleginicom iz Albanije, su bile dio tima na Regionalnom takmičenju i kreirale su priču o mentalnom zdravlju. Andrea je opisala kako je sam proces pisanja priče tekao: „Prvu nedelju fokusirale smo se na čitanje već objavljenih članaka na ovu temu, zatim na razgovor sa stručnjacima i intervjuisanje osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem. Drago mi je što smo uspjele i da od svog teksta napravimo mini video priču na ovu temu. Posebno bih istakla predusretljivost naše mentorke, koja nam je izuzetno pomogla da sklopimo priču. Takođe, pohvalila bih i samo iskustvo na takmičenju mladih novinara i novinarki “Media for All” koje je za mene veoma značajno.

Đurđa Radulović je dodala kako joj je iskustvo veoma značajno i zbog druženja i zbog velike međunarodne saradnje. Mentorku je opisala kao veoma posvećenu. Istakla je da je glavna teza u njihovom radu bila ta da mladi na Zapadnom Balkanu koji imaju problema sa mentalnim zdravljem, nemaju dovoljno novca, a da žele da se liječe, te i da nemaju vjeru u institucije. Veoma je srećna postignutim, rekavši da im je mentorka izuzetno pomogla kako da naprave priču što kreativnijom i zanimljivijom.

Milica Žugić iz portala Mladi Nikšića istakla da su u mentorskim sesijama imali izuzetnu priliku da nauče o održivosti, fundraisingu, gender policy-u, angažovanom novinarstvu i analitici. “Mentorstvo je još u toku te smatram da je naš rad unaprijeđen. Posebno sam zahvalna ovom programu zbog novih kontakata. Ovo smatram odličnom prilikom jer se niko do sada nije bavio omladinskim medijima i niko im u našem regionu nije posvećivao pažnju. Trebamo više ovakvih projekata, ali da se rad sa nama koji smo bili dio projekta ne zapostavi.”

Zajednički zaključak je bio da su izazovi s kojima se suočavaju mladi novinari/ke i omladinski mediji slični u svim zemljama regije i da projekti poput ovog pomažu mladim novinarima i novinarkama da se povežu, nauče više i pokriju teme od javnog interesa u cijeloj regiji. 

Dodatne informacije:

Program Media for All usmjeren je na unapređenje kapaciteta medija mladih za izradu kvalitetnog, relevantnog, etičkog i rodno osjetljivog sadržaja, povećanje interesovanja i angažovanja mladih u medijima na lokalnom nivou i olakšavanje regionalnog umrežavanja mladih u medijima.

Program Media for All podržava mlade novinare i novinarke i medije koji se bave mladima kroz aktivnosti u okviru programa za obuku mladih novinara i novinarki, mentorstva za odabrane medije mladih i organizaciju regionalnog takmičenja mladih novinara i novinarki u okviru kog su novinari radili u tročlanim timovima na kreiranju priče o temi koja zanima njihovu generaciju.

U saradnji sa Mediacentrom iz Sarajeva, osmislili smo prilagođeni program instrumentalnog mentorstva za medije mladih na Zapadnom Balkanu. Od septembra do novembra 2022, mediji će raditi sa iskusnim medijskim profesionalcima na raznim temama koje obuhvataju njihove svakodnevne aktivnosti.

Program Media for All nudi programe stručnog mentorstva, obuke i podršku lokalnim i regionalnim medijima sa ciljem uspostavljanja djelotvornije saradnje između medija i njihovih čitalaca, slušalaca i gledalaca. Cilj je promocija kvalitetnog, etičkog, rodno osjetljivog sadržaja i ojačavanje glasa žena, mladih i nedovoljno zastupljenih zajednica. Radeći sa novinarima i novinarkama, urednicima i urednicama i publikom širom regiona Zapadnog Balkana, program pruža prilagođenu podršku u razvoju poslovanja, unapređuje dvosmjernu komunikaciju sa građanima i medijima i podržava medije mladih i novinare i novinarke na Zapadnom Balkanu.

British Council u saradnji sa Balkanskom mrežom istražnog novinarstva (BIRN), Thomson Foundation i INTRAC (Međunarodni NVO centar za obuku i istraživanje) realizuje program Media for All koji finansira Vlada Velike Britanije.

Zapadni Balkan (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija)

Od ukupno 17 tužilaštava u Crnoj Gori svega sedam radi u punom kapacitetu, dok čak deset tužilaštava radi u okrnjenom sastavu.

Da bi se popunila upražnjena mjesta i to od Vrhovnog državnog tužioca pa dalje, neophodno je da se izabere Tužilački sastav, koji već mjesecima ne funkcioniše.

U prilogu je tabela u kojoj je predstavljen trenutni sastav svih tužilaštava u zemlji.

”Najprije sam čekala jako dugo u hodniku da me neko primi. Kod kuće sam imala bebu staru nepunih mjesec dana. I još jedno dijete od šest godina. Inspektor me nije istog dana primio, nego sjutradan. Ispričala sam događaj, a inspektor je zapisničarki izdiktirao potpuno drugačije. Tražila sam da se izmijene neke rečenice u zapisniku što je djelimično učinio, ali ne sasvim kako sam rekla da treba da piše. Suština je da je inspektor htio da prikaže da sam dobila batine od supruga, jer sam to ja izazvala... To je bilo 17 dana nakon mog porođaja...“

Ovo je samo jedna od skoro 200 ispovijesti koje su dostavljene redakciji ,,Vijesti”, kroz upitnik o povjerenju u institucije u pogledu nasilja u porodici, a u čijoj obradi je učestvovao i Centar za ženska prava. Kroz najveći broj odgovora provlači se ista poruka – žrtve nemaju povjerenja u institucije. A kako i da ga imaju kad institucije ne vjeruju njima. 

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida koja su se dogodila u nepunih mjesec dana u malobrojnoj Crnoj Gori. Obje žrtve su prijavljivale prjetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite. Ilir Đokaj, ubica devetnaestogodišnje Šejle Bakije, prije nego što je počinio ovaj strašan zločin oslobođen je odlukom Suda za prekršaje, jer tužilac njegove prijetnje da će “krv pasti” nije shvatio kao grubo nasilje. Nedugo nakon toga ih je obistinio. Institucije su rekle da je sve urađeno ,,pravilno i zakonito”. Građani i građanke nisu tako mislili pa su organizovali dva mirna protesta sa zahtjevima da se održi vanredna sjednica Vlade i uradi analiza postupanja svih institucija. Na ove zahtjeve kabinet predsjednika nikada nije odgovorio. Ni nova Vlada u najavi ne obećava progres, sudeći po broju žena koje (ne)učestvuju u pregovorima.

I drugo ubistvo je prošlo bez ikakve rekacije nadležnih. Počinio ga je osuđivani nasilnik, Ahmet Škrijelj, koji je, u prisustvu petoro maloljetne djece prvo usmrtio suprugu, zatim teško povrijedio maloljetnu kćerku, a potom izvršio samoubistvo. Nasilje u toj porodici je bilo poznato svima, od komšija do centara za socijalni rad, policije, tužilaštva, suda. Pa ipak je žrtva bila sama, prinuđena da trpi do samog kraja.

Sistem ne štiti ni djecu, čak ni kada su seksualno zlostavljana, oteta, prinuđena na suživot sa odraslim nasilnicima. O tome svjedoče učestali seksualni napadi na djecu, čiji su počinioci već poznati kao osuđivani višestruki povratnici. Poslednji takav slučaj je iz Plava, malog mjesta u kojem se sve zna, ali se o silovanju i otmici dvanaestogodišnje djevojčice ćutalo sve dok slučaj, četiri mjeseca kasnije, nije stigao do medija. Prema reakcijama na medijske natpise, javnost je najviše uznemirila činjenica da je silovatelj i otmičar djeteta - oženjen.

Pa kome onda sistem vjeruje ako već ne vjeruje žrtvama?

Sudeći po riječima i djelima ličnosti sa najviših državnih adresa, reklo bi se da vjeruje nasilnicima. 

Vjeruje im čak i kada protiv njih postoje pravnosnažne presude za nasilje u porodici i kada ne dozvoljavaju djeci kontakt sa majkama. Takvih je nasilnika mnogo, prema statistici Osnovnog suda u Podgorici, u kojem je od 2017. godine aktivno oko 150 predmeta. O tome je u Hrvatskoj pisala novinarka Jelena Jindra, a kod nas Damira Kalač. U Hvatskoj je zlostavljački sustav pao, a kod nas još nije, a kad će ne znamo.

Prva kazna zatvora u jednom takvom slučaju izrečena je Tomašu Boškoviću, nakon što je pune tri godine onemogućavao djeci kontakt sa majkom. On je, međutim, na osnovu mišljenja rukovodioca Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i odluke predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića - pomilovan. 

Ovakva djela predstavljaju strukturno nasilje nad ženama tj. nasilje koje je ukorijenjeno u nepravednom kulturnom, pravnom, političkom, socijalnom sistemu i strukturama koje odlikuje rodna i druge nejednakosti, koje se reprodukuju kroz državne politike i institucionalne norme i prakse. Ono se ogleda i u brojnim primjerima nekažnjenih mizoginih i seksističkih nastupa javnih ličnosti, blogera, političara, među kojima je najsvježija izjava poslanika u Skupštini Crne Gore, Slavena Radunovića. Poslanik partije sa demokratskim imenom, koji filigranski mjereći „tanku nit koja presuđuje u odluci da li je bilo silovanja ili nije“, zabrinut da se može dogoditi da „razmažena ćerka bude ljubomorna na svog momka pa ga prijavi za silovanje, pa s obzirom čija je ćerka, taj mladić završi kao silovatelj“, velikodušno relativizuje činjenicu da je broj prijavljenih silovanja veoma nizak, a broj osuđujućih presuda još niži, upravo zato što njegovo mišljenje dijeli većina onih koji treba da djeluju u ovakvim slučajevima.  

Kada svemu dodamo govor mržnje i seksizam usmjeren prema ženama u politici i javnom životu, koji je toliko učestao da ne stižemo na sve ni odreagovati, onda je jasno zašto u Crnoj Gori žene ne samo ubijaju i zlostavljaju, već i zašto se – ne rađaju. Crna Gora je, naime, jedna od država u kojima se godinama rađa znatno manje djevojčica nego dječaka (108:100 u posljednje tri godine) jer roditelji i šira familija preferiraju naslednike (ko zna čega, kada oko trećina građana/ki živi u riziku od siromaštva, a skoro svaki deseti ispod linije apsolutnog siromaštva). Ni kampanja „Neželjena“, tokom koje je prikupljeno preko 6000 potpisa građanki i građana, nije pomogla da se ovaj problem nađe u fokusu države koja ove godine bilježi negativni prirodni priraštaj.

Sve ovo se događa u godini u kojoj ističe četvorogodišnji rok za ispunjavanje pravno obavezujućih preporuka koje je državi uputio GREVIO - Ekspertsko tijelo za praćenje primjene Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulske konvencije). I sve to u zemlji koja se naziva „liderom evropskih integracija“.

                                                                                                                     Maja Raičević
Centar za ženska prava

Više od tri petine građana nema povjerenja u pravosudni sistem Crne Gore, rezultati su istraživanja koje je za potrebe Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) sproveo Ipsos.
"Izgleda da u posljednje vrijeme dodatno opada povjerenje u pavosudni sistem, iako ni ranije nije bilo visoko. To je vjerovatno rezultat svih ovih dešavanja koja su u posljednjih godinu i po i blokade pravosudnog sistema," kazala je izvršna direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović  na predstavljanju rezultata istraživanja javnog mnenja o percepciji rada tužilaštva, koje je rađeno tokom novembra na reprezentativnom uzorku na tertoriji Crne Gore.
Ukoliko bi iz nekog razloga bio pokrenut postupak od strane tužilaštva, više od polovine ispitanika u Crnoj Gori smatra da prosječan građanin ne bi mogao da očekuje nezavisnu istragu, dok trećina vjeruje da bi istraga bila nezavisna.
"Oko tripetine građana smatra da ukoliko bi iz nekog razloga bio pokrenut postupak, protiv njih, ne bi mogli da očekuju nezisnu istragu od strane tužilaštva, štonajbolje govori da običan čovjekdoživljava CrnuGoru kao besudnu zemlju,kako je davono definisao Milovan Đilas," kazala je Tadić Mijović.
Tri petine građana navodi da tužilaštvo u Crnoj Gori ne odlučuje nezavisno o tome koga će krivično goniti, među kojima polovina smatra da na te odluke najviše utiču određeni uticajni pojedinci. Trećina ovih građana vjeruje da na odluke tužilaštva utiče vlast.
Tadić Mijović je na konfereniji za novinare kazala je istraživanje koje je takođe Ipsos radio prije godinu i po pokazalo da su građani tada u većem stepenu vjerovali da vlast utiče na rad tužilaštva, a nešto je manje bio uticaj istaknutih pojedinca.
"Ovo može da ukazuje na činjenicu da aktuelna vlast nema tako veliki uticaj na pravosuđe, koliko imaju predstavnici određenih moćnih krugova", kazala je ona.
Marija Popović Kalezić, izvršna direktorica Centar za građanske slobode (CEGAS), kazala je da među pojedinačnim institucijama i organizacijama na prvom mjestu popovjerenju se nalaze crkva, vojska i policija, dok najniži stepen povjerenja građani iskazuju prema tužilaštvu i političkim partijama.
Iz ovih podataka, rekla je Popović Kalezić, možemo zaključiti da prema mišljenju ispitanika "političke partije ne rade u interesune građana, već u sopstvenom".
Kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou,  rad Specijalnog državnog tužilaštva 13 odsto ispitanika smatra lošim a čak 43 veoma lošim.
Mišljenje građana o radu specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou je uglavnom negativno - više od polovine građana njegov rad ocjenjuje kao loš, dok više od dvije petine kao veoma loš.
"Ovdje možemo ukazati da je ocjena rada SDT u potpnosti poklolopljena sa ocjenom rada specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića. Dakle, građani prosto izjednačajavaju ličnost i poziciju specijalnog državnog tužioca sa cjelokupnim radom SDT. Što je apasolutno loše," ocijenila je Popović Kalezić.
Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrđivanje stepena povjerenja građana/ki u pravosudne organe i pravosudni sistem uopšte, kao i ocjena nezavisnosti i efikasnosti tužilaštva u Crnoj Gori.
Rezultati koji su predstavljeni dio su dvogodišnjeg projekta "Istraživanje istraga" koji CIN-CG, CEGAS i "Monitor" sprovode uz podršku Vlade Kraljevine Holandije. Cilj projekta je podsticanje evropskih integracija kroz istraživanja i dubinsku analizu vladavine prava i efikasnosti crnogorskog tužilaštva. U fokusu će biti posebno rezultati pravosuđa u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou kao i uticaj rada tužilaštva na poglavlja 23 i 24 pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom.

Mada iz Ujedinjenih nacija poručuju da je govor mržnje prema ženama prosto neprihvatljiv, čini se da to u Crnoj Gori nije slučaj, pogotovo na društvenim mrežama...
Meta su uglavnom žene koje se bave javnim poslom - ministarke, poslanice, novinarke, aktivistkinje...
Rezultati istraživanja koje je ranije ove godine predstavila Ženska politička mreža pokazuju da je, na primjer, devet od deset političarki u Crnoj Gori bilo diskriminisano samo zato što su žene.
Za deset mjeseci ove godine, većina prijavljenih prijetnji i napada na novinare i novinarske ekipe bila je usmjerena protiv novinarki.
Cilj ovog upitnika je da je čujemo Vaše stavove i iskustva u vezi sa mizoginijom – od toga da li ste se na društvenim mrežama susrijetali sa govorom mržnje prema ženama, da li bi trebalo pooštriti sankcionu politiku u ovom dijelu do ličnih iskustva...
Na osnovu rezultata ovog upitnika, tim CIN-CG će uputiti pitanja relevantnim sagovornicima/ama i institucijama i uraditi priču na ovu temu.

Zbog utvrđivanja disciplinske odgovornosti, u periodu od 2016. do 2020. godine, kažnjeno je šest tužilaca. Svi tužioci kažnjeni su zbog nedostavljanja podataka o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojim se uređuje sprečavanje sukoba interesa i to novčanom kaznom. Disciplinski tužilac podnio je devet prijedloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti u tom četvorogodišnjem periodu.

Najviše postupaka bilo je u 2018. godini - četiri, od čega su tri tužioca kažnjena. U 2016, 2017. i 2020. godini pokrenut je po jedan postupak, od čega je u 2017. godini jednom tužiocu utvrđena disciplinska odgovornost. U 2019. godini disciplinski tužilac je podnio dva prijedloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, a vijeće je u oba slučaja utvrdilo da postoji disciplinska odgovornost.