KAKO SE IMOVINA ODUZETA ZBOG KRIMINALNIH DJELATNOSTI TRETIRA U CRNOJ GORI: Građani plaćaju održavanje, nekretnine kupe prašinu

Dok susjedi stvaraju biznis i ostvaruju prihode, kod nas nema koristi, samo stižu računi

Miloš RUDOVIĆ / Maja BORIČIĆ

Osim po kolačima, ono što poslastičaru “Ke buono” u Fijeru, južno od Tirane, izdvaja od ostalih je što u njoj rade žene koje su bile žrtve organizovanog kriminala i što je smještena u poslovnom prostoru koji je pripadao jednom tamošnjem kriminalcu.

Uz kafe knjižaru “Kinfolk” u Draču i suvenirnicu “Social crafting garage” u Sarandi, “Ke buono” je jedan od primjera kako su albanske vlasti našle novu namjenu imovini, koju su u sudskim procesima trajno oduzeli od kriminalaca. Time žele da pokažu mještanima da se kriminal ne isplati, ali i da se imovina oduzeta na ovaj način može koristiti na pravi način.

”Kroz društvenu ponovnu upotrebu zaplijenjene imovine, najveća poruka zajednici je da ono što je ukradeno može biti vraćeno zajednici”, istakla je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) programska direktorica nevladine organizacije “Partners Albania” Klotilda Kosta.

Kroz ponovnu upotrebu zaplijenjena imovina koja nije prodata ili je ne koriste institucije, biva transformisana u prostore ili mala preduzeća, kako bi se podržale žrtve zločina ili pogođenih zajednica.

”Imovina koja je nekada pripadala kriminalnim grupama transformisana je u mogućnosti za društveni ili ekonomski razvoj”, pojašnjava Kosta.

Crna Gora se, međutim, ne može pohvaliti ni velikim brojem oduzete imovine, a još manje time da je tim nekretninama našla novu namjenu.

Do sada su, prema podacima Uprave za katastar i državnu imovinu, od 2015. na državu prepisane svega četiri nekretnine i za sada je jedini plan da se pokuša njihova prodaja.

Trajno je oduzet stan od Dejana Rovčanina 2015. godine, u postupku “zelena milja”, osuđenom zbog međunarodnog šverca narkotika.

Četiri godine kasnije, u postupku protiv bivšeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića oduzeta je vila od Radojice Krstovića i stan od Dejana Krulanovića, kao i stan od Miloša Marovića. Stariji Marović je priznao da je šef kriminalne grupe koja je ojadila budvansku Opštinu za desetine miliona eura.

Iz Uprave za katastar i državnu imovinu je CIN-CG-u rečeno da je do sada sprovedena samo jedna licitacija za prodaju porodične stambene kuće - vile, na kojoj nije bilo zainteresovanih kupaca.

Vilu od više stotina metara kvadratnih u budvanskom naselju Babin Do pokušali su, prema javnom pozivu Uprave, da prodaju za malo više od 1,4 miliona eura. Za ostalu trajno oduzetu imovinu nije bilo ni pokušaja prodaje.

”Što se tiče ostalih nepokretnosti u toku su procedure predloga za postupanje sa istim”, kazali su iz Uprave za CIN-CG.

Ni imovina koja je bila privremeno oduzimana nije iskorišćena već uništena, pa su građani platili milionske odštete. Tako su porodice Kalić i Šarić oslobođene optužbi za pranje novca i trgovinu narkoticima, zaplijenjena imovina vraćena, a iz budžeta su im isplaćene milionske odštete zbog nepravilnog održavanja i izgubljene dobiti privremeno oduzete imovine.

Jedini zakon koji reguliše oblast upravljanja oduzetom imovinom trenutno je Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, koji je u procesu izmjena. Međutim, iako je Zakon meta oštrih kritika, gotovo niko ni ne pominje oblast upravljanja oduzetom imovinom, a stručnjaci objašnjavaju da taj propis nije dovoljan za efikasno upravljanje imovinom.

Zajednica mora vidjeti benefite oduzimanja imovine

Jedina novina u predloženim izmjenama Zakona u oblasti upravljanja imovinom je da njome raspolaže Vlada - polovinom njene vrijednosti raspolaže Ministarstvo pravde, 30 odsto Ministarstvo finansija, a sa preostalih 20 odsto se popunjava Alimentacioni fond.

Pomoćnica ministra pravde za krivično i građansko zakonodavstvo Ivana Mašanović pojašnjava za CIN-CG da sredstva MP treba da se koriste za operativne potrebe ministarstva, tužilaštva, sudova, nabavku softvera, alata, ali i da se određeni dio vraća u zajednicu.

Britanci su predložili, ističe, da se na predlog ministarstava troše ta sredstva i kod njih je na taj način efikasnost policije i tužilaštva povećana za 300 odsto.

”Znači da se taj novac ne smije koristiti za plate, naknade i slično, već za auta, gorivo, računare, softvere...”, naglasila je predstavnica MP.

Ona takođe ocjenjuje da je upravljanje imovinom segment gdje zajednica treba da vidi benefite svih postupaka trajnog oduzimanja imovine, ali i priznaje da se kod nas tome ne posvećuje dovoljno pažnje.

Ona potvrđuje da gotovo sve zemlje u regionu imaju agenciju koja se bavi upravljanjem imovinom, ali kaže da Crna Gora za sada to ne planira. Pojašnjava da bi se upravljanje imovinom moglo urediti posebnim zakonom u kome bi eventualno moglo biti predviđeno osnivanje agencije ili posebnog tijela koje bi se bavilo samo upravljanjem:

”Dosta stvari je nedorečeno u smislu upravljanja imovinom, neko time treba ozbiljno da se bavi”.

Kao pozitivne primjere navodi Italijane, koji su napravili brend od upravljanja trajno oduzetom imovinom. U Italiji je država nevladinom sektoru prepustila upravljanje tom imovinom.

”U Rimu dođete na kompleks gdje se nalaze tri kuće oduzete od mafije, pretvorene u restoran, muzički studio i u salu za konferencije”, prenosi iskustva pomoćnica ministra pravde.

Bosanci, dodaje ona, imaju agenciju koja se bavi time, ali i Albanci, koji su potpuno preuzeli italijanski model.

”Bosanci su recimo oduzeli pumpu i nijesu otpustili radnike, već je država preuzela kontrolu nad tim, stavila prinudnu upravu i zarađuje od toga”, pojasnila je Mašanović.

Civilno društvo da koristi oduzetu imovinu

U susjednoj Albaniji postoje tri načina na koji se zaplijenjena imovina može koristiti, među kojima je dodjela institucijama na državnom ili lokalnom nivou, njeno davanje u zakup i davanje na korišćenje drugim institucijama, u koje spada i socijalna upotreba od strane organizacija civilnog društva.

Svaka organizacija civilnog društva u državi može podnijeti zahtjev Agenciji za upravljanje zaplijenjenom imovine (AAPSK) za korišćenje oduzete imovine.

Na osnovu dogovora s Agencijom data su na upotrebu tri zaplijenjena prostora, gdje su sve NVO u državi pozvane da dostave projektne predloge. Pobjednici su sa nevladinom organizacijom “Partners Albania” potpisali ugovore na upravljanje sredstvima za period od 12 do 15 mjeseci, a drugi sa AAPSK na pet godina za primjenu projekta, s mogućnošću produženja ako projekat i ustanovljene firme nastave da isporučuju usluge nakon pet godina.

Programska direktorica “Partners Albania” Klotilda Kosta kazala je za CIN-CG da su bivši vlasnici oduzete imovine bile osobe osuđene za različite vrste zločina, kao što je trgovina ljudima, narkoticima...

U svim slučajevima članovi njihovih porodica su i dalje živjeli u gradovima gdje se nalazila zaplijenjena imovina i, u pojedinim slučajevima, veoma blizu tih nekretnina.

U pojedinim slučajevima, pojašnjava Kosta, oni su prilazili tokom posjeta imovini, prije donošenja odluke, da ih uključe u projekat, ali i nakon što je imovina data NVO:

”Porodice su kontaktirale i ulazile u rasprave sa NVO koje su sprovodile projekat”.

U takvim situacijama, komunikacija i prisustvo Agencije je ključno, dodaje Kosta, navodeći i da nije zabilježen nijedan veći incident. Dodaje i da to što država ostaje vlasnik imovine i činjenica da će ona biti korištena za socijalne svrhe doprinijela je da se izbjegne dalja polemika sa bivšim vlasnicima.

Kosta zaključuje da se ponovnom upotrebom šalje i poruka da se zakonskim putem mogu pobijediti nezakonite aktivnosti, ali i da, kada se okupe zajedno svi - institucije, NVO i građani, mogu dati i zaplijenjenoj imovini veliku društvenu, ekonomsku i političku vrijednost.

Albanija: U oduzetim lokalima rade žrtve krivičnih djela

Tako u poslastičari “Ke buono” u Fijeru 75 odsto zaposlenih čine mladi, djevojke i žene koje su žrtve organizovanog kriminala ili su bile potencijalne žrtve. U njoj se održavaju i obuke usmjerene na mlade koji su bivši osuđenici ili su članovi porodice robijaša koji se suočavaju sa teškim životnim uslovima.

”Social crafting garage” u Sarandi je suvenirnica u kojoj se može naći 1.000 proizvoda izrađenih od kamenčića sa tamošnjih plaža. Tamo rade djevojke i žene koje su žrtve ili u riziku da budu žrtve organizovanog kriminala i porodičnog nasilja. Ovaj prostor nudi i dva programa za izgradnju kapaciteta, od kojih se jedan odnosi na kulturnu baštinu, a drugi na ljudska prava.

U Draču se nalazi kafe-knjižara “Kinfolk”, koji je zamišljen kao multifunkcionalni centar koji je namijenjen mladima, prije svega onima koji su pod rizikom od maloljetničke delinkvencije. Osim što je u njemu zapošljeno više osoba iz ranjivih grupa, u “Kinfolku” se, na primjer, organizuje sajam zapošljavanja, ali i 27 različitih kurseva, uglavnom stranih jezika.

”To su društveno orijentisane kompanije koje imaju misiju podrške marginalizovanim grupama koji su meta ili na meti organizovanog kriminala, kako bi im se pružilo obrazovanje, zapošljenje i mogućnost integracije”, kazala je Kosta za CIN-CG.

Državne institucije kao što su Agencija i policija trebalo bi, po mišljenju sagovornice CIN-CG, da ih podržavaju u slučaju poteškoća ili problema koje bi mogli imati sa imovinom ili miješanja bivšeg vlasnika, lokalne vlasti bi trebalo da ih podrže koristeći njihove usluge, donatorske zajednice bi trebalo da ih podrže finansijskim šemama da ostaju održive, a društvo koristeći njihove usluge i proizvode.

Upravnik odgovara vlastitom imovinom

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković za CIN-CG ističe da su više puta ukazivali da je potrebno mijenjati odredbe zakona koje se odnose na upravljanje oduzetom imovinom, kao i način na koji se ona može dati trećim licima u zakup.

Ćalović Marković dodaje da ponovo pozivaju nadležne da razmotre italijansko iskustvo gdje, kako objašnjava, oduzetom imovinom upravljaju upravnici, koji za svoj rad dobijaju značajnu nadoknadu, ali kompletnom svojom imovinom odgovaraju za bilo kakve probleme ukoliko do njih dođe.

”Kada upravnik svojom imovinom garantuje za to, ne može da se desi da se nešto uništi, ukrade se ili otuđi na bilo koji način”, pojašnjava ona.

Posebno je značajno, dodaje direktorica MANS-a, kada ne postoji nijedno zainteresovano lice ili kompanija koja želi da se javi na tender da preuzme upravljanje imovinom i sve pada na državu. I u takvim situacijama, napominje ona, Italija ima vrlo dobro iskustvo koje podrazumijeva da se ta imovina daje u humanitarne svrhe - udruženjima roditelja djece sa posebnim potrebama, bolnicama, školama…

”I na taj način se postiže dvostruki cilj, sprečava se da kriminalci kroz povezana lica dođu do te oduzete imovine, a javnosti se šalje poruka da se imovina oduzima u javnom interesu”, ističe Ćalović Marković.

Ona dodaje i da je korišćenje oduzete imovine u humanitarne i socijalne svrhe dobro ne samo da bi se pomoglo zajednici, već zato što onda nema ni osvete kriminalaca.

”Zamislite sada da uzmete imovinu od kavčana i škaljaraca, niko neće doći i uzeti te poslovne prostore. U takvim situacijama napravite policijsku stanicu, vrtić, nešto što ni na koji način ne provocira njihovu osvetu”, ističe Ćalović Marković.

Ona naglašava da je u periodu privremenog oduzimanja imovine posebno važno održati njenu vrijednost, ali i riješiti pitanje odgovornosti države u tim slučajevima. Ona pojašnjava da u situaciji kada su kriminalne strukture vlasnici firmi, koje imaju dio legalnih aktivnosti, vrlo je teško obezbijediti da one, nakon oduzimanja, funkcionišu onako kako su funkcionisale ranije.

”Tako recimo u slučaju Kalića, kada su prestali nelegalni novčani tokovi da se ulivaju u njihove firme, njihova vrijednost je pala i samim tim mi smo morali svi da snosimo odgovornost”, ističe izvršna direktorica MANS-a.

U italijanskom zakonu i to se prevenira - da ako situacija na tržištu na to utiče, onda nema odgovornosti za državu.

”Ima vrlo konkretnih rješenja koja su nastala na praksi i nema potrebe da izmišljamo toplu vodu, treba da naučimo od njih i da to prilagodimo našem sistemu”, zaključila je Ćalović Marković.

Crna Gora već četiri godine nije oduzela ništa

Ni vođenje finansijskih istraga u Crnoj Gori do sada nije dalo gotovo nikakve rezultate, pa je, kako je CIN-CG ranije pisao, za posljednjih sedam godina, prema izvještajima tužilaštava, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uspjelo da trajno oduzme samo dva stana i 3.063 metra kvadratnih zemlje, za koje je dokazalo da su stečeni kriminalom. Više državno tužilaštvo u Podgorici je, za isti period, oduzelo samo jedan stan, a bjelopoljsko Više tužilaštvo 15 eura!

U Crnoj Gori ima 17 tužilaštava, uključujući i Vrhovno državno tužilaštvo.

I iz Evropske unije (EU) je više puta upozoreno da se finansijske istrage ne pokreću dovoljno i paralelno sa krivičnim istragama, te da rezultati u toj oblasti moraju biti bolji. I u ovogodišnjem nalazu Evropske komisije o Crnoj Gori ponavlja se da se rezultati finansijskih istraga i zapljena imovine za krivična djela na polju visoke korupcije moraju značajano unaprijediti.

Dodaje se da je problem nepotpunog katastra sprečava efikasnost finansijskih istraga i zapljena imovine i da taj problem još nije riješen.

Izvještaj Tužilačkog savjeta za prošlu godinu pokazao je da su finansijske istrage trajale i do šest godina.

SDT je od 2015. godine stalno proširivao tim Odjeljenja za finansijske istrage, ali je posljednjim izmjenama smanjio jedan od kriterijuma - sa pet na tri su smanjene potrebne godine iskustva da bi se radio taj posao.

U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici ne postoje posebna odjeljenja specijalizovana za efikasno vođenje finansijskih istraga.

Zaštitnik će podnositi tužbe za oduzimanje imovine

Vlada je nedavno usvojila predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnoim djelatnošću, uprkos tome što javnost do tada nije imala prilike da vidi tekst nacrta. To je naišlo na žestoke kritike ne samo civilnog sektora, nego i Evropske komisije, koja je dala negativno mišljenje i poručila da se očekuje učešće javnosti u procesu mijenjanja teksta.

Predlog izmjena Zakona, između ostalog, predviđa i da se jedino u slučaju krivičnih djela iz nadležnosti SDT neće čekati pravosnažna osuđujuća presuda, već se proces građanskog oduzimanja imovine može pokrenuti odmah nakon potvrđivanja optužnice. Ovako izmijenjen Zakon je naišao na osudu javnosti, jer je suština izmjena trebalo da bude da se olakša proces oduzimanja imovine, upravo kroz građanski postupak za koji ne bi trebalo čekati potvrđivanje optužnice.

Mašanović za CIN-CG navodi da su ocijenili da treba sačekati potvrđivanje optužnice kako bi zaštitili prava osobe čija se imovina oduzima, ali i poštovati standarde Evropske unije. Međutim, zemlje sa mnogo jačom tradicijom vladavine prava - Velika Britanija, Holandija i Italija ne traže potvrđivanje optužnice da bi mogli da vode ovaj postupak.

Imovina koja se oduzima nakon potvrđivanja optužnice mora da bude preko 50.000 eura, a može se oduzeti 10 godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela, počevši od 2010. godine.

”Bitno nam je da smo obuhvatili djela organizovanog kriminala, koji su kod nas uvedena 2010. godine, teško bi bilo sada dokazivati nešto što je bilo prije 30 godina”, objašnjava Mašanović.

Kada se potvrdi optužnica, nezavisno od okončanja krivičnog postupka, zaštitnik imovinsko pravnih interesa pokreće tužbu, a na optuženom je teret dokazivanja osnova sticanja imovine.

”To je bukvalno tužba za utvrđivanje prava svojine, samo što ovdje država tvrdi da je njeno, a vi dokažite da nije. U parničnom postupku je lakše da se donese odluka u korist države, a kod krivičnog postupka ako postoji i najmanja sumnja da je neko kriv on se oslobađa”, pojašnjava Mašanović.

Ovim izmjenama predviđeno je građansko, prošireno i direktno oduzimanje imovine, ali i mogućnost da se neprijavljena imovina i prihodi oporezuju 80 odsto.

”Ako tužilac u finansijskoj istrazi nema čvrste dokaze, postoji mogućnost da proslijedi poreskoj upravi spise predmeta i da se ta imovina oporezuje”, istakla je Mašanović.

Svi postupci oduzimanja imovine mogu se voditi za krivična djela u kojima je zaprijećena kazna zatvora od četiri godine i više.

Ukoliko se ne radi o krivičnim djelima iz nadležnosti SDT-a, mora biti potvrđena osuđujuća presuda, da bi se vodio postupak oduzimanja imovine. Novina je da je prepolovljen rok za završetak postupka oduzimanja imovine - sa dvije na godinu dana.

Finansijski istražni tim je proširen, dodaje ona, pa je sada u timu i Agencija za sprečavanje korupcije(ASK).

Iz ASK-a su za CIN-CG kazali da će preventivni rad Agencije na prikupljanju podataka o imovini javnih funkcionera i državnih službenika sa obavezom podnošenja izvještaja o prihodima i imovini svakako biti od koristi tužilaštvu kada počne sa finansijskim istragama.

”Nadamo se da će se uraditi detaljna analiza usaglašenosti zakonskih rješenja novog zakona sa Zakonom o sprečavanju korupcije, Zakonom o krivičnom postupku i Krivičnim zakonikom”, poručeno je iz institucije na čijem je čelu Jelena Perović.

Proces izmjena zakona traje već gotovo dvije godine, a iz MP za to dijelom krive i evropske partnere, navodeći da proces sa Evropskom komisijom (EK) traje već godinu: “Do sad se nije dešavalo da se EK čekala duže od 6 mjeseci”.

I dok u Fijeru, Draču i Sarandi država oduzetom imovinom pomaže žrtvama nasilja ili drugim ugroženim kategorijama, u Crnoj Gori ona zvrji prazna, kupi prašinu i košta državu zbog skupog održavanja.

Osnovna tužilaštva morala bi pokretati finansijske istrage

Osnovna državna tužilaštva u Crnoj Gori nijesu pokrenula nijednu finansijsku istragu do novembra prošle godine.

Mašanović ocjenjuje da bi osnovna tužilaštva trebalo konačno da počnu da se bave finansijskim istragama.

”U suštini najviše krivičnih djela od kojih se može oduzimati imovina je u nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava”, ističe predstavnica MP.