NEOPHODNA PROVJERA PORIJEKLA IMOVINE FUNKCIONERA: Otkud milioni za izlazak iz pritvora

Feb 4, 2023

Nakon hapšenja više nosilaca visokih pravosudnih funkcija, sve je više zahtjeva da se u Crnoj Gori pokrene proces vetinga, kao u Albaniji. Iz Transparensi internešnela upozoravaju da se na Zapadnom Balkanu političari i partije na vlasti ističu po izuzetno velikom uticaju na pravosuđe

Biljana MATIJAŠEVIĆ

Visoki funkcioneri iz pravosuđa i bezbjednosnog sektora, koji su u zatvoru zbog sumnji u kriminalno udruživanje i korupciju, nude milionske garancije kako bi se branili sa slobode, što otvara sumnju u porijeklo njihove imovine. To ukazuje i na slabosti, namjerne ili slučajne, zakonodavnog okvira koji ne predviđa detaljne provjere imovinskog stanja državnih službenika i funkcionera.

Ponudio jemstvo nepokretnostima vrijednim 634.000 eura: Blažo Jovanić - Foto: Luka Zeković

Tako je porodica bivšeg predsjednika Privrednog suda Crne Gore Blaža Jovanića za ukidanje pritvora nudila garanciju u nepokretnostima vrijednim 634.000 eura, dok je bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević ponudio 250.000 eura. I za Miloša Medenicu, sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice najavljena je ponuda, takođe u nekretninama.

Viši sud je ponudu Jovanića i Kovačevića odbio, ali je bio prihvatio predlog odbrane uhapšenog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića, da ga uz jemstvo od čak 6,2 miliona eura u nekretninama i novcu pusti da se brani sa slobode. Međutim, sredinom januara je Vanraspravno krivično vijeće preinačilo odluku sudije za istrage pa je Lazović ostao u pritvoru.

Većina ovih ljudi, prema zvaničnim podacima, živjela je od službeničkih plata, od kojih su teško mogli nagomilati toliko novca koliko nude za jemstva.

Zbog sumnji u porijeklo imovine jednog broja visokih državnih i pravosudnih funkcionera, u Crnoj Gori se razmatra mogućnost uvođenja vetinga, kao jednog od mehanizama za borbu protiv korupcije. Veting je proces temeljnog istraživanja osobe (njene imovine, iskustva, stručnosti), kako bi se obezbijedila njena prikladnost za obavljanje određenih poslova.

Ministarstvo pravde je krajem prošle godine formiralo radni tim koji treba da izradi Analizu stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu, uz sagledavanje iskustva drugih država, posebno susjedne Albanije. Tim je formiran nakon nove afere u pravosuđu - hapšenja specijalnog tužioca za organizovani kriminal Saše Čađenovića, koga Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti da je bio u službi kriminalnog klana.

Veting je uveden u Albaniji 2016. godine usljed čega se skoro 50 odsto sudija i tužilaca našlo van sistema. Najveći broj njih podnio je ostavke kako bi izbjegli provjere, a jedan broj je razriješen. Veting proces se sprovodi i u Moldaviji, Rumuniji...

Kjučni rezultat vetinga u Albaniji odlazak korumpiranih tužilaca i sudija: Isa Miziraj - Foto: Privatna arhiva

Urednik na albanskoj televiziji Ora njuz Isa Miziraj navodi da je jedan od ključnih rezultata vetinga u Albaniji odlazak korumpiranih tužilaca i sudija iz pravosudnog sistema.

"U tom procesu, koji je obuhvatio tužioce i razriješio stotine sudija, većina njih nije opravdala svoje bogatstvo. Do prije nekoliko godina bilo je nezamislivo smijeniti moćne sudije i tužioce koji su do tada važili za nedodirljive. Reforma pravosuđa je zatvorila nekoliko visokih funkcionera, među kojima i bivše ministre, ali i članove Skupštine koji su bili umiješani u korupciju", rekao je Miziraj za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Advokatica Evis Garunja kazala je da je veting u Albaniji počeo nakon stupanja na snagu ustavnih amandmana i Zakona o prelaznom preispitivanju sudija i tužilaca.

"Preispitivanje je trebalo da se završi u roku od pet godina, ali je albanska Skupština na zahtjev Međunarodne monitoring operacije (IMO), Nezavisne kvalifikacione komisija (KPK) i javnih povjerenika 10. februara 2022. produžila mandat organa za provjeru za tri godine", rekla je Garunja za CIN-CG.

Dodaje da taj proces ima i nedostataka, jer je odlazak velikog broja sudija i tužilaca doveo do nagomilavanja predmeta.

Regionalna koordinatorka u Transparensi internešnelu Lidija Prokić za CIN-CG kaže da ta organizacija podržava veting kao pristup rješavanju veoma ozbiljnih problema u sudstvu i tužilastvu u svim zemljama regiona.

Ipak, upozorava da sam veting nije dovoljan da se postojeći problemi u potpunosti riješe i ne garantuje neometano funkcionisanje pravosuđa.

"Naša ranija istraživanja su pokazala da se sve države Zapadnog Balkana nalaze u zarobljenom stanju, a sistematsko urušavanje integriteta pravosudnih institucija jedan je od glavnih faktora koji omogućavaju zarobljavanje. U našem regionu, političari i partije na vlasti ističu se po izuzetno velikom uticaju na pravosuđe uključujući i najviše institucije pravosudnog sistema. Pod takvom vrstom pritiska spolja i iznutra, pravosuđe ne može da se izbori za sopstvenu nezavisnost", rekla je Prokić.

Konkretni predlozi najkasnije do kraja februara

Iz Ministarstva pravde su za CIN-CG kazali da članovi radnog tima najkasnije do kraja februara dostaviti konkretne predloge iz nadležnosti institucija, odnosno organa koji su ih delegirali.

"Članovi radnog tima iz Skupštine Crne Gore uradiće analizu uporedne prakse i međunarodnih standarda, dok će predstavnica Savjeta Evrope izraditi posebnu analizu relevantnih međunarodnih standarda i uporedne prakse", rekli su iz Ministarstva.

Najveća posljedica zarobljavanja pravosuđa nekažnjivost umiješanih u korupciju i kriminal: Lidija Prokić - Foto: Youtube/prtsc

Lidija Prokić smatra da je najveća posljedica zarobljavanja pravosuđa nekažnjivost umiješanih u korupciju i organizovani kriminal, pogotovo kada se radi o visokim funkcionerima i njima bliskim počiniocima.

"Veting jeste bitan dio rješenja, ali je ključno obezbijediti mehanizme koji će garantovati nezavisnost sudstva i tužilaštva u kontinuitetu, konkretno kroz način na koji se sudije i tužioci imenuju i kroz uspostavljanje potpune transparentnosti rada i omogućavanje neometane nezavisne kontrole nad institucijama izvršne vlasti", kazala je Prokić.

Komentarišući proces vetinga u Albaniji, ona je rekla da je poslije dužeg perioda on počeo da donosi rezultate iako je u ranijim fazama pokazao određene slabosti - u prvom redu to da su ključne institucije pravosudnog sistema dugo bile van funkcije.

"Najznačajniji pomaci su posljedica djelovanja Specijalnog tužilaštva (SPAK) koje istražuje veoma važne slučajeve i to radi na temeljan način. SPAK je odlična ilustracija koliko je važno da takve institucije budu nezavisne i da ne trpe nikakve pritiske kako bi adekvatno mogle da obave svoj dio posla", navela je.

Ona je dodala da je bitno ograničenje procesa teško utvrđivanje imovine sudija i tužilaca u inostranstvu, jer nedostaje međunarodna saradnja.

Isa Miziraj navodi da je Albanija imala punu podršku Evropske unije i SAD, bez čega, smatra on, reforma pravosuđa nikada ne bi bila odobrena.

"SAD i EU su potrošile mnogo energije, novca i vremena pokušavajući da ubijede poslanike da odobre reformu", pojasnio je.

Kazao je da zbog vetinga, građani danas imaju više povjerenja nego prije deset godina da će pravda jednog dana biti zadovoljena.

Ipak, smatra da je Albanija bila nespremna za proces, jer nije bilo sudija spremnih da zamijene razriješene.

"Stvoren je i haos u Vrhovnom i Ustavnom sudu zbog procesa provjere, ali i zbog novog načina izbora sudija. Nažalost, Albanija je godinama bila bez funkcionalnog Ustavnog suda, nemoguće je zamisliti zemlju koja nema Ustavni sud i to je donijelo velike nepravde", rekao je Miziraj.

On je jedan od albanskih novinara koji je, zbog izvještavanja o vetingu, bio izložen pritiscima i zastrašivanjima.

"Naravno, sudija ili tužilac nije srećan kada mediji izvještavaju o njihovoj imovini ili bilo kom drugom važnom detalju koji se čuo na otvorenim veting sjednicama", kaže on.

Odlazak velikog broja sudija i tužilaca doveo do nagomilavanja predmeta: Evis Garunja - Foto: Privatna arhiva

Evis Garunja je, pozivajući se na podatke Nezavisne kvalifikacione komisije (KPK), rekla da je ova institucija do novembra 2021. godine provjeravala 60 odsto subjekata i da je pokrenula proces za preostalih 40 odsto.

KPK je od februara 2018. do kraja decembra 2022. godine donijela 604 rješenja, od kojih 216 odluka o razrješenju 128 sudija, 84 tužioca, kao i četiri rješenja o udaljenju sa dužnosti za tri tužioca.

Garunja je kazala da su, pored smanjenih kapaciteta pravosudnog sistema, nedostaci procesa direktno ili indirektno miješanje politike u veting ili izbor članova ustavnih tijela, kao i nedostatak konsenzusa između političkih partija za implementaciju vetinga i uspostavljanje ustavnih tijela i sudova.

Evropska komisija (EK) godinama upozorava Crnu Goru da je pravosuđe "osjetljivo na politički uticaj", a nakon hapšenja Medenice, Jovanića, Čađenovića, sve je više zahtjeva da se imovina funkcionera detaljno provjerava.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u optužnici protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice navelo da sumnja da je ona, između ostalog, primala mito u novcu i nekretninama.

Vesna Medenica je uhapšena 17. aprila prošle godine na podgoričkom aerodromu, dok je pokušavala da se ukrca na let za Beograd. Hapšenju je prethodila objava transkripata razgovora na portalu Libertass, koje je Europol dostavio policiji Crne Gore koji navodno potvrđuju da se njen sin Miloš Medenica bavio krijumčarenjem cigareta i trgovinom droge. On je uhapšen 25. maja prošle godine.

Medenica je iz pritvora izašla u novembru prošle godine, nakon skoro sedam mjeseci, dok je njen sin i dalje u pritvoru. Advokat Miloša Medenice najavio je nakon novogodišnjih praznika da će, ako mu ne bude ukinut pritvor, porodica ponuditi jemstvo u nekretninama kako bi mu se dozvolilo da se brani sa slobode.

Vesnu i Miloša Medenicu SDT je optužilo za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, zloupotrebu službenog položaja...

Medenice prema zvaničnim podacima imaju tri kuće i tri stana

Kuća Vesne Medenice i podgoričkom naselju Zagorič - Foto: Biljana Matijašević

Vesna Medenica, njen sin Miloš i ćerka Marija posjeduju tri kuće i tri stana ukupne površine oko 700 kvadratnih metara, vrijednosti skoro milion eura. Te nekretnine se nalaze u Podgorici i Kolašinu, pokazuju dostupni podaci iz državnog katastra i registara Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

Vesna Medenica je u imovinskom kartonu za 2020. godine koji se podnosi ASK-u, dok je još bila na funkciji, prijavila kuću u Zagoriču od 146 kvadrata uz građevinsko zemljište od 334 kvadrata, kao i livade i šume od oko dvije hiljade kvadrata.

Kuće sa placevima od nekoliko stotina kvadrata u Zagoriču se, prema podacima sa sajtova agencija za nekretnine, prodaju od 900 do nekoliko hiljada eura po kvadratu, tako da kuća Medenice, koju je prijavila kao nasljedstvo, košta najmanje 130 hiljada eura. Livade i šume, za koje nije navedeno gdje se nalaze, Medenica je 2020. prijavila kao poklon, a ranije su iz ASK-a rekli da se radi o poklonu srodnika u prvoj liniji i da zemljište vrijedi 50.000 eura.

Iz ASK-a, međutim, za CIN-CG nijesu željeli da kažu kolika je vrijednost ukupne imovine Medenice, objašnjavajući da nemaju zakonsku nadležnost da procjenjuju vrijednost imovine javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju obavezu dostavljanja izvještaja o prihodima i imovini.

"Procjenu vrijednosti imovine može da radi nadležni poreski organ. Ako Agencija posumnja da imovina javnog funkcionera ne odgovara prihodima tada ne vrši vještačenje, već podatke dostavlja nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje", kazali su iz ASK.

Na pitanje da li je Agencija nekada posumnjala u vjerodostojnost dostavljenih podataka Medenice i da li je radila provjere, odgovorili su da su prilikom kontrola njenih izvještaja o prihodima i imovini utvrdili da prijavljeni podaci odgovaraju onima kojima raspolažu relevantne institucije.

Medenica nije dozvolila pristup njenim bankarskim računima.

Prva dama pravosuđa i čuvarka Prve familije

Tokom dugogodišnje karijere, Medenica je imala brojne privilegije od države - od dobijenog stana i kredita pod povoljnim uslovima, prodaje zemljišta prijatelju po nerealnoj cijeni, do biznisa njenog sina.

Njeno napredovanje u pravosuđu u dijelu javnosti se često pripisuje prijateljskim vezama sa Anom Đukanović, bivšom sutkinjom Vrhovnog suda i sestrom predsjednika države Mila Đukanovića.

Đukanović je i sam potvrdio prijateljske veze s Medenicom.

"Sa gospođom Medenicom sam dugogodišnji prijatelj. Takođe, sa gospođom Medenicom sam vrlo intenzivno sarađivao u periodu kada smo oboje obavljali državne funkcije i to je sve što vam o tom odnosu mogu kazati", rekao je Đukanović novinarima nakon hapšenja Medenice.

Medenica je u parlamentu 2007. saopštila da je ponosna na prijateljstvo sa Anom Đukanović, nakon kritika da je zbog privatnih veza sa njom postala vrhovna državna tužiteljka.

Medenica je karijeru počela kao sudija Opštinskog suda u Kolašinu. Bila je zatim opštinska javna tužiteljka, zamjenica Višeg državnog tužioca u Podgorici, sutkinja Višeg suda u Podgorici, a 2003. godine imenovana je za vrhovnu državnu tužiteljku Crne Gore i na toj funkciji ostaje do 2007. kada je izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda.

U periodu kada je bila vrhovna državna tužiteljka, u javnosti je kritikovana što je nakon godinu imenovala vjenčanu kumu Stojanku Radović za specijalnu tužiteljku za suzbijanje organizovanog kriminala.

Medenica je kao VDT zaključila istragu u aferi Telekom, koju su kasnije pokrenuli američki istražni organi.

Crnogorska Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) tražila je 2006. da se provjere činjenice u slučaju sklapanja spornih konsultantskih ugovora sa preduzećima Sigma i Roli. Medenica je tražila pomoć ekspertskog tima Ekonomskog fakulteta koji je krajem 2006. godine dostavio mišljenje da nije bilo zloupotreba i tužilaštvo je zatvorilo slučaj.

Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je 2012. da je došla do dokaza da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori i Makedoniji tokom prodaje njihovih telekomunikacionih kompanija Mađar Telekomu. U tužbi protiv Mađar Telekoma SEC je tvrdila da su njegovi direktori Elek Štraub, Andraš Balog i Tamaš Morvai odobrili isplatu 7,35 miliona eura najmanje dvojici crnogorskih državnih funkcionera i "sestri najvišeg državnog zvaničnika, koja se bavi advokaturom" i to preko lažnih konsultantskih ugovora, koji su poslužili da bi Mađar Telekom pod povoljnim uslovima kupio Crnogorski Telekom.

Ana Đukanović je negirala optužbe da je primila mito.

Medenica je predsjednica Vrhovnog suda bila od 19. decembra 2007. pa sve do 30. decembra 2020. kada je pod pritiskom javnosti i međunarodnih partnera podnijela ostavku, jer je na funkciju izabrana treći put, suprotno Ustavu.

Godišnje zarađivala oko 40 hiljada

Medenica je godišnje zarađivala oko 40.000 eura, a osim plate predsjednice Vrhovnog suda dobijala je naknade kao članica Sudskog savjeta, predsjednica Komisija za testiranje kandidata za sudiju, članica Komisije za polaganje pravosudnog ispita, članica Savjeta za vladavinu prava, predsjednica Komisija za ocjenjivanje rada sudija...

I pored toga, ona je od države dobila stan, a zatim i novčanu pomoć za rekonstrukciju kuće u Zagoriču.

Ona je u julu 2017. godine uputila zahtjev Vladinoj Komisiji za rješavanje stambenih potreba, čiji je predsjednik bio Predrag Bošković (DPS), u kojem je navela da je kuću u Zagoriču naslijedila od pokojnog supruga i da joj je za rekonstrukciju potrebno 30 hiljada eura.

Komisija je, međutim, odobrila Medenici 40 hiljada eura, po povoljnim uslovima. Od toga je Medenica trebalo da vrati osam hiljada. Međutim, dobila je popust od 15 odsto za jednokratnu uplatu što joj Komisija oduzima od odobrenog iznosa i uplaćuje joj 33.200 eura, tako da Medenica zapravo ništa nije vratila.

I članovi Vladine Komisije sada su pod lupom SDT-a zbog sumnje u zloupotrebe službenog položenja i nanošenja štete državi.

Medenica je ranije dobila stan od države od 80 kvadrata, koji je 2015. poklonila ćerki, što je navela u imovinskom kartonu.

Ona je na konferenciji za novinare u oktobru 2019. godine rekla da je 1999. godine dobila stan na korišćenje od države, u kojem je bila do 2005. kada su se stekli uslovi za njegov otkup.

"Otkup tog stana, sa svim drugim dodacima bio je 17.000 eura. Kako je plata tada bila 300 eura, ja sam se obratila Vladi, normalno po njihovim tada kriterijumima, i dobila 20 hiljada eura, otkupila stan i postala vlasnik", pojasnila je Medenica.

Medenica je imala i zemljište od oko 27 hiljada kvadrata u Kolašinu u selu Ravni kojeg je, sredinom 2015. prodala of-šor firmi biznismena Zorana Bećirovića za skoro pet eura po kvadratu, odnosno ukupno oko 135 hiljada eura.

Ona se u oktobru 2019. odgovarajući na pitanja novinara požalila da je cijena bila niska, ali je "morala da proda".

"Ni pet eura po kvadratu... Ja nijesam kupila, pa da ne mogu da dokažem odakle mi novac. Nego ono što je 300 godina bilo moje familije, ja sam morala da prodam, da bih obezbijedila budućnost svoje djece, da bih sanirala posljedice iznenadne smrti svoga supruga", rekla je Medenica.

MANS je, međutim, pozivajući se na rješenje kojim je Opština Kolašin utvrdila iznos poreza na zemljište za 2015. godinu, objavio da je tržišna vrijednost četiri parcele u selu Ravni kod Kolašina, bila čak deset puta manja od one po kojoj ih je Medenica prodala Bećiroviću.

"Kolašinski Sekretarijat za privredu i finansije utvrdio je da je tržišna vrijednost oko 27 hiljada kvadrata zemljišta 2015. godine bila nešto preko 12.000 eura, odnosno u prosjeku oko 40 centi po kvadratu", objavio je MANS upozoravajući na poslovne odnose između tadašnje predsjednice Vrhovnog suda i biznismena, koji otvaraju brojna pitanja u vezi nepristranosti Medenice.

Sin trgovao gorivom, dobijao kredite od IRF-a

Miloš Medenica, prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), osnivač je i direktor preduzeća Timi, čija je djelatnost trgovina na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim gorivima i sličnim proizvodima. Prema posljednjim objavljenim bilansima za 2020. godinu, kapital preduzeća iznosi 35.353 eura.

Preduzeće je osnovano 2013. godine, a krajem 2020. godine je izgubilo licencu za trgovinu na veliko naftnim derivatima, odlukom Regulatorne agencije za energetiku (RAE).

U obrazloženju odluke navodi se da je Agencija licencu Timiju oduzela na osnovu Zakona o energetici kojim je propisano da se licenca privremeno oduzima subjektu koji "energetske sisteme ne održava u ispravnom i bezbjednom stanju i u skladu sa tehničkim propisima kojima se uređuju uslovi eksploatacije objekta i zaštita životne sredine".

U maju 2018. godine preduzeće Miloša Medenice dobilo je od Agencije za duvan dozvolu za prodaju duvanskih proizvode na malo u prodavnici, u mjestu Jabuka, kod Kolašina, u blizini kampa radnika kineske kompanije CRBC koja je izgradila prvu dionicu auto-puta Bar–Boljare.

Prema podacima Agencije za duvan, dozvola za prodaju duvanskih proizvoda na malo Milošu Medenici je istekla u maju 2020. godine.

Portal RTCG je prošle godine objavio i da je preduzeće Timi godinama upravljalo restoranom Pirun, koji se nalazi uz kamp za radnike u mjestu Jabuka i taj ugostiteljski objekat je pod lupom istražnih organa.

CIN-CG je uputio pitanja SDT-u da li je tačno da je Miloš Medenica upravljao tim objektom i da li sumnjaju da je tu bilo neke nelegalne trgovine, ali odgovor nije stigao.

Timi je dobio i dva kredita od državnog Investiciono-razvojnog fonda. Firma Miloša Medenice prvi kredit od državnog IRF-a od 200.000 eura dobila je u oktobru 2016. godine, a drugi od 195.000 eura 2018. godine.

IRF je oba kredita Timiju odobrio za refinansiranje tekućih kreditnih zaduženja, s tim što je prvi kredit odobren preko poslovne banke, a drugi je odobrio direktno IRF.

Na čelu IRF-a tada je bio bivši poslanik DPS-a Zoran Vukčević koji je u februaru 2021. hapšen zbog sumnje u nezakonitu raspodjelu i trošenje novca iz Abu Dabi fonda, zbog čega je, prema sumnjama tužilaštva, budžet Crne Gore oštećen za više desetina miliona eura. Protiv Vukčevića je prošle godine podignuta optužnica zbog sumnje u falsifikovanje i uništavanje originalne arhivske dokumentacije u IRF-u nakon parlamentarnih izbora 2020. godine kada je DPS izgubio vlast.

Kuće u Kolašinu, stanovi u Podgorici

Prema podacima iz katastra, Miloš Medenica je suvlasnik porodične kuće u Kolašinu od 102 kvadrata. Kako je navedeno, on je kuću, sa pomoćnom zgradom i dvorištem od 356 kvadrata, naslijedio i pripada mu polovina, a druga polovina njegovoj sestri Mariji.

Miloš Medenica je vlasnik i kuće od 187 kvadrata i dvorišta od 112 kvadrata i livada od oko hiljadu kvadrata, takođe u Kolašinu, u blizini centra grada.

Prema podacima sa sajtova agencija za nekretnine, kvadrat kuća (starogradnja), koje se prodaju uglavnom sa dvorištima od nekoliko stotina metara kvadratnih, u Kolašinu košta od 700 do 2.000 eura. To znači da kuće Medenice koštaju najmanje 70.000 i 130.000 eura. Cijene zemljišta u centru Kolašina kreću se od 150 do 1200 eura po kvadratu, tako da livade Miloša Medenice koštaju najmanje 150 hiljada eura.

Sin Vesne Medenice ima i dva stana u Podgorici, dvosobni od 91 kvadrat i jednosobni od 68 kvadrata u naselju ispod Gorice.

Prema podacima iz katastra Medenica je ove stanove kupio, a na njih je 2018. godine upisana hipoteka po osnovu kredita koje je njegovo preduzeće Timi uzelo od IRF-a. Stanovi na ovoj lokaciji (ispod Gorice) prelaze cijenu od 2.000 eura za kvadrat, što znači da stanovi Medenice koštaju oko 180 hiljada i 140 hiljada eura.

Vila Miloša Medenice uzurpirala šetalište i skoro ušla u more: Krašići - Foto: MORT

Izazvao urbanistički haos u Krašićima

Medenica je gradio vilu u Krašićima, ali je krajem 2021. godine prodao turskom državljaninu. Njegova vila je godinama bila u centru pažnje javnosti zbog prekoračenja dozvoljene gradnje i urbanističkog haosa jer su zgrade skoro ušle u more.

Vilu, koju sada istražuje SDT, gradio je sa partnerima Radom Arsićem i Željkom Kovinićem, a dozvolu za izgradnju izdalo je Ministarstvo održivog razvoja u julu 2012. godine, kada je na njegovom čelu bio Predrag Sekulić (DPS). Dozvoljena je gradnja turističkih vila sa podrumom, suterenom i prizemljem, ukupne bruto građevinske površina 440 kvadratnih metara.

MANS je u aprilu prošle godine objavio da je Miloš Medenica prodao vilu u Krašićima za 700.000 eura, iako je u izgradnju tog objekta uložio tek 16.000 eura, dok je ostatak finansirao tivatski biznismen Rado Arsić.

Ćerka Vesne Medenice, Marija, posjeduje stan od 80 kvadrata u Podgorici u naselju Kruševac, pokazuju podaci iz katastra. Taj joj je stan poklonila majka. Na ovoj lokaciji kvadrat stana košta od 1.500 hiljada pa do nekoliko hiljada eura, tako da je stan Marije Medenice vrijedan najmanje 120 hiljada eura. Marija posjeduje i 50 odsto kuće od 102 kvadrata u Kolašinu, koju je naslijedila, dok polovina pripada njenom bratu Milošu.

Kovačević ima stan u Bečićima i pašnjak na Krimovici

Dragan Kovačević, prema zvaničnim podacima iz katastra i imovinskog kartona, ima stan u Bečićima od 31 kvadrata, pašnjak na Krimovici od 250 kvadrata, stan od 118 kvadrata u Podgorici i livadu u Donjoj Gorica 1.100 kvadrata. U Danilovgradu ima kuće od 51 i 90 kvadrata u susvojini, kao i nekoliko hiljada kvadrata šuma, livada i pašnjaka.

Ostao u pritvoru, iako je porodica nudila šest miliona eura za njegov izlazak: Lazović - Foto: Boris Pejović

U katastru se na Petra Lazovića ne vodi nijedna nekretnina, dok je njegov otac Zoran Lazović suvlasnik kuće u katastarskoj opštini Orahovac u Bijelom Polju od 31 kvadrata, kao i livada, šuma, pašnjaka i voćnjaka od oko 40 hiljada kvadrata. U Podgorici ima kuću od 250 kvadrata.

Branilac Petra Lazovića je u ponudi za jemstvo naveo nekretnine i 100.000 eura njegovog oca Zorana. Zoran Lazović je u imovinskom kartonu za 2020, dok je bio na funkciji pomoćnika direktora policije, naveo da mu je godišnji prihod u Upravi policije iznosio 13.560 eura. Njegova supruga u Fondu PIO je imala godišnji prihod 4.032 eura. Lazović je prijavio i 30.000 godišnjeg prihoda od poljoprivrede i ušteđevinu od oko 67  hiljada eura.

Blažo Jovanić, kako je ranije CIN-CG objavio, ima stan u Podgorici, a u Nikšiću ljetnikovac sa bazenom i sportskim terenima. Kao nasljedstvo je prijavio nestambeni prostor od 43 kvadratna metra, dva stana od po 140 kvadrata, poslovni prostor od 55 kvadrata, dvorište od 487 kvadrata u Nikšiću - od čega mu pripada polovina.

Vuk Vujisić

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *