DA LI JE ANB U 2025. SKLOPILA NETRANSPARENTAN POSAO: Auta nabavljena bez javnog nadmetanja   

ANB je krajem prošle godine nabavila više polovnih vozila direktnom nagodbom, što je u javnim nabavkama postupak koji se sprovodi u strogo određenim okolnostima, od firme čiji je vlasnik, prema više izvora, povezan sa direktorom Ivicom Janović. Iz ANB-a nijesu odgovorili da li su te veze razmatrane kao mogući sukob interesa 

Andrea Perišić/Đurđa Radulović

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) krajem 2025. godine nabavila je više polovnih vozila za potrebe službe od tivatske firme “Carogo Group”, čiji je vlasnik Dejan Čelanović, prema saznanjima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) od više nepovezanih izvora, privatno povezan sa direktorom ANB-a Ivicom Janovićem.

Iz ANB-a CIN-CG-u nijesu odgovorili da li je direktor ANB-a rodbinski i kumovski povezan sa Čelanovićem, niti da li je služba za nabavke znala za te veze  prije zaključenja ugovora i da li je prilikom nabavke automobile razmatran mogući sukob interesa.

Čelanović nije odgovarao na pitanja o svojim vezama sa Janovićem, kao ni na druga pitanja vezana za posao sa ANB-om. 

CIN-CG raspolaže informacijama koja su vozila kupljena od Čelanovića, ali ih, zbog toga što je specifikacija vozila označena stepenom tajnosti, neće objavljivati u tekstu.

Posao, vrijedan 62 hiljade eura, nije zaključen kroz klasično javno nadmetanje, već kroz pregovarački postupak, što je izuzetak u javnim nabavkama. Takav model Zakon o javnim nabavkama (Zakon) dopušta samo pod posebnim uslovima, jer nosi veći rizik od favorizovanja i zloupotreba.

Prema Zakonu, pregovarački postupak se sprovodi kada u ranijem otvorenom ili ograničenom postupku nije bilo ispravnih ponuda, kada nabavku iz tehničkih razloga ili zbog zaštite isključivih prava može realizovati samo određeni privredni subjekat ili kada postoji izuzetna hitnost koju naručilac nije mogao predvidjeti i koja nije prouzrokovana njegovim djelovanjem.

Zakon propisuje i da naručilac mora utvrditi predmet i način pregovaranja, voditi zapisnik o pregovorima i da se kroz pregovore ne mogu smanjivati minimalni zahtjevi, mijenjati obavezni uslovi niti povećavati procijenjena vrijednost nabavke.

Prema podacima portala AutoDiler, jednog od najvećih specijalizovanih internet portala u Crnoj Gori za kupovinu i prodaju vozila, na toj platformi registrovano je 116 auto-placeva iz Crne Gore. Podaci Poslovnog adresara pokazuju da u zemlji postoji oko 200 firmi čija je registrovana djelatnost trgovina automobilima i lakim motornim vozilima, što obuhvata prodaju i novih i polovnih vozila.

Firma “Carogo Group” osnovana je relativno skoro, 17. januara 2024. godine, registrovana je za iznajmljivanje i lizing automobila i lakih motornih vozila, a njen stoprocentni vlasnik i izvršni direktor je Čelanović. Prema podacima platforme “Poslovna mreža”, firma je u martu 2025. godine bila kratko blokirana po osnovu prinudne naplate, u iznosu od 1.095,59 eura, ima bonitetnu ocjenu C1, posluje prosječno i ima, prema procjeni “Poslovne mreže”, povećanu vjerovatnoću neuspjeha u budućnosti.

Posao sa “Carogo Group” samo je jedan od 113 ugovora o javnim nabavkama koje je ANB, prema dostupnim podacima, zaključila od 2021. do kraja 2025. godine, ukupne vrijednosti oko 2,14 miliona eura. To pokazuju podaci platforme “Moj novac” Instituta Alternativa (IA).

Analiza CIN-CG-a pokazuje da je ANB najveći broj poslova zaključila kroz jednostavne nabavke, odnosno postupke manje vrijednosti, koji se sprovode po pojednostavljenoj proceduri i uz manji stepen formalnosti nego tenderi veće vrijednosti.

Od 113 ugovora, 66 je zaključeno kroz jednostavne nabavke, a 45 kroz otvorene postupke, koji predstavljaju najtransparentniji model javne nabavke, jer se na njih mogu prijaviti svi zainteresovani ponuđači koji ispunjavaju uslove.

Po vrijednosti dominiraju otvoreni postupci. Kroz njih je ugovoreno oko 1,42 miliona eura, dok su jednostavne nabavke vrijedne oko 542 hiljade eura.

Od 2021. do 2025. u elektronskom sistemu javnih nabavki (CeJN) mogu se pronaći dva pregovaračka postupka koja je sklopila ANB, vrijedna oko 175 hiljada eura. Jedan se odnosio na ugovor o nabavci goriva sa “Jugopetrolom” iz 2022. godine, u iznosu nešto manjem od 115 hiljada eura, a drugi na posao sa firmom “Carogo Group”. 

Nabavci prethodila tri različita tendera

,,Zakon jasno definiše pod kojim okolnostima se može sprovesti pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva, a to je između ostalog ukoliko putem otvorenog postupka nije bilo pristiglih ponuda ili nijesu dostavljene ispravne ponude; kada samo određeni privredni subjekat može da realizuje neku nabavku zbog nepostojanja konkurencije iz tehničkih razloga ili se radi o specifičnom predmetu, umjetnini; ili u slučajevima izuzetne hitnosti”, kaže za CIN-CG Dragana Jaćimović, koordinatorka programa u Institutu Alternativa, koja godinama prati javne nabavke u crnogorskim institucijama. 

Jaćimović ističe da je neophodno dobiti mišljenje Ministarstva finansija prije pokretanja ovakvih postupaka, da bi se izbjegla zloupotreba korišćenja ovog mehanizma. 

Iz ANB-a u odgovoru za CIN-CG tvrde da su za pregovarački postupak sa Carogo Group imali dozvolu Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore, u skladu sa zakonom, te da je ova vrsta nabavke sprovedena tek nakon tri otvorena postupka, u maju i novembru 2024, te julu 2025, koja su, kako navode “poništena, jer nije dostavljena nijedna ponuda zainteresovanih ponuđača’’. 

,,Cilj koji se želio postići je da se obezbijedi efikasna, zakonita i ekonomična realizacija nabavke prevashodno zbog racionalizacije troškova održavanja voznog parka, jer bi svako dalje odlaganje prodaje starih vozila samo uvećavalo troškove, a sa druge strane proizvelo i opadanje njihove stvarne vrijednosti”, naveli su iz ANB-a u odgovoru za CIN-CG. 

Iz Ministarstva finansija kazali su za CIN-CG da su dali pozitivno mišljenje za sprovođenje ovog pregovaračkog postupka, ali da se ovo mišljenje “daje bez sprovođenja ispitnog postupka, na osnovu dostavljenih dokaza i navoda od strane podnosioca zahtjeva”, što je u ovom slučaju ANB, koja je, kako navode, bila dužna da postupak sprovede u skladu sa zakonom. 

U Zakonu o javnim nabavkama piše da predmet nabavke i sadržina tenderske dokumentacije u slučaju pregovaračkog postupka ne smiju biti “bitno izmijenjeni” u odnosu na otvoreni postupak koji prethodno nije uspio. 

Ipak, tenderska dokumentacija pokazuje da se nije radilo o potpuno istim postupcima. 

Prvi tender, raspisan u maju 2024. godine, odnosio se na “nabavku motornih vozila metodom staro za novo”, odnosno na kupovinu dva nova motorna vozila. Procijenjena vrijednost tog postupka bila je 70 000 eura, dok su rashodovana vozila, prema nalazu vještaka iz februara 2024, procijenjena na 49 500 eura, pa je ANB planirala doplatu do 20 500 eura bez PDV-a.

Drugi postupak, iz novembra 2024, imao je isti naziv, ali je ANB tada tražila devet novih motornih vozila, ukupne procijenjene vrijednosti 212 840 eura. Vrijednost rashodovanih vozila procijenjena je na 47 800 eura, pa je planirana doplata iznosila do 165 040 eura bez PDV-a.

Treći otvoreni postupak, raspisan 2025. godine, bio je opet drugačije postavljen: ANB više nije tražila nova, već polovna vozila, do pet komada, uz doplatu najviše do 37 900 eura, dok je vrijednost rashodovanih vozila procijenjena na 24 100 eura. U tom postupku od ponuđača je dodatno traženo da uz ponudu dostave nalaz i mišljenje vještaka o vrijednosti vozila koja nude, ne stariji od 30 dana od dana otvaranja ponuda.

Osim što se u otvorenim postupcima mijenjao broj vozila i to da li se traže nova ili polovna, mijenjali su se i uslovi pod kojima su ponuđači mogli da se jave. Zanimljive su i specifikacije u ovim nabavkama koje nijesu uspjele, a koje su bile vrlo detaljne i opširne, i mijenjane su iz tendera u tender.

Iz ANB-a su, kako se vidi iz dokumentacije, u sva tri tendera tražili da se ponuda da za cijeli posao, a ne za pojedina vozila. To znači da se nije mogao javiti neko ko, na primjer, može da ponudi jedno ili dva vozila, već samo ponuđač koji može da pokrije cijelu nabavku.

Ponude su se ocjenjivale najviše po cijeni, ali je značajan broj bodova donosio i rok isporuke.

Drugim riječima, prednost je imao onaj ko vozila može da isporuči najbrže. U prvom tenderu rok je mogao biti do 90 dana, dok je kasnije skraćen na 30 dana, a najviše bodova dobijao je onaj ko vozila može da isporuči za samo jedan dan, što je moglo više odgovarati firmama koje su već imale spremna vozila, a manje onima koje bi ih tek morale obezbijediti.

U novom zakonu nabavke u ANB-u tajne

,,Treba napomenuti i da se usvajanjem novog Zakona o ANB-u, čemu smo se snažno protivili, ANB u potpunosti izuzela iz primjene zakonodavstva u oblasti javnih nabavki, te da je predviđeno da se ovi postupci sprovode prema internoj proceduri direktora Agencije”, ističe Jaćimović.

Novi Zakon o ANB-u predviđa da se na nabavke uopšte ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama, već da način i postupak sprovođenja nabavki internim aktom uređuje direktor ANB-a.

Član 83 propisuje da se “za realizaciju nabavki u Agenciji ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama“, čime se ANB u potpunosti izuzima iz sistema koji važi za ostale državne institucije. Istim članom se predviđa da se “za nabavku, održavanje i servisiranje specijalne opreme, oružja i službenih prostorija ne vrši plaćanje poreza”, te da se ne primjenjuju “propisi o obračunavanju, plaćanju i izvještavanju poreskih organa”, dok se način sprovođenja svih nabavki prepušta direktoru ANB-a, koji ih uređuje internim aktom.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je u maju 2026. problematizovala čak pet članova novog Zakona o ANB-u, uključujući i član 83, navodeći da “izuzimanje ANB iz sistema javnih nabavki stvara visok rizik od netransparentnog trošenja javnih sredstava, jer se uklanjaju ključni mehanizmi  kontrole kao što su konkurencija među ponuđačima, javnost postupka i mogućnost revizije odluka”.  ,,Time se značajno povećava prostor za favorizovanje određenih dobavljača, namještanje ugovora i preplaćivanje roba i usluga. Dodatni rizik proizilazi iz činjenice da direktor ANB-a samostalno uređuje način i postupak sprovođenja nabavki, što dovodi do koncentracije odlučivanja bez spoljne kontrole i standardizovanih procedura”, navodi se mišljenju ASK-a.

Dalje se navodi da “odsustvo primjene poreskih i izvještajnih obaveza dodatno smanjuje transparentnost finansijskih tokova, čime se otežava nadzor nad zakonitošću i opravdanošću trošenja sredstava”, te da “sve navedeno predstavlja značajno odstupanje od principa javnih nabavki koje međunarodni standardi prepoznaju kao ključni instrument za prevenciju korupcije u javnom sektoru”.

Ministarstvo finansija u Mišljenju iz jula 2025. nije dalo pozitivno mišljenje, između ostalog, i na član 83 novog zakona, na dio koji se odnosi na to da se nabavke, održavanja i servisiranja specijalne opreme, oružja i službenih prostorija, izuzmu iz oporezivanja, navodeći da je takvo rješenje “suštinski neusaglašeno sa važećim zakonima koji uređuju poreski sistem”. 

I pored negodovanja brojnih članova opozicije i nevladinih organizacija, Zakon o ANB-u je usvojen u martu 2026, bez izmjena članova koji se odnose na javne nabavke, ali i uz više drugih spornih članova. 

Iz Instituta Alternativa su tim povodom upozorili da “predložene izmjene predstavljaju nazadovanje u odnosu na važeće zakonodavstvo, budući da će se i nabavke koje nemaju bezbjednosni karakter, poput kancelarijskog materijala, usluga mobilne telefonije, nabavke vozila, sprovoditi po procedurama koje propiše direktor ANB-a.

,,Izuzimanje svih nabavki iz važećeg zakonodavstva koje propisuje i obaveze izvještavanja o sprovedenim nabavkama može dovesti do potpunog odsustva spoljnog nadzora nabavki koje sprovodi ANB”, kazali su tada iz IA. 

Sporazum vlasti i opozicije uoči glasanja za ustavne promjene zbog zahtjeva EU, predviđa revidiranje Zakonu ANB-u, naročito za članove koji se tiču nadzora. Ostaje da se vidi da li će biti i izmjena stavki koje se tiču javnih nabavki u ovoj agenciji.  

Najviše ugovora i novca u 2025. godini

Prema dostupnim podacima, najviše ugovora zaključeno je 2025. godine, njih 29, vrijednih oko 555 hiljada eura. Godinu ranije, 2024, ANB je imala 20 ugovora, vrijednih oko 425 hiljada eura. U 2023. godini zaključeno je 21 ugovor, vrijednosti oko 459 hiljada eura, dok je 2022. godine bilo 21 ugovor, ukupne vrijednosti oko 402 hiljade eura. U 2021. godini evidentirana su 22 ugovora, vrijedna oko 301 hiljadu eura.

To znači da je 2025. godina bila najintenzivnija i po broju ugovora i po ukupnoj vrijednosti nabavki. Te godine ANB je, prema dostupnim podacima, zaključila više poslova nego bilo koje prethodne godine u analiziranom periodu.

U strukturi nabavki vidi se da su usluge brojnije, ali su robe vrijednosno značajnije. Od 113 ugovora od 2021. do kraja 2025, 60 se odnosilo na usluge, ukupne vrijednosti oko 796 hiljada eura, dok su 53 ugovora za robe vrijedna oko 1,35 miliona eura.

Takav odnos pokazuje da su najveći iznosi uglavnom odlazili na nabavku goriva, opreme, vozila, kancelarijske i druge robe.

Najveći dobavljač ANB-a u analiziranom periodu bio je “Jugopetrol”, zatim “Crnogorski Telekom”, “Sava osiguranje”, “Voli Trade”,…

Podaci pokazuju da se dio dobavljača ponavlja iz godine u godinu.

Nabavke putem pregovaračkog postupka u porastu

,,Godišnji izvještaj o javnim nabavkama za 2025. godinu, pokazuje da je udio vrijednosti nabavki koje su sprovedene putem pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva skoro 11 odsto, te da je to najveći udio u ukupnoj vrijednosti nabavki u posljednje tri godine”, kaže Jaćimović.

Ona objašnjava da je Državna revizorska institucija (DRI) u svojim ranijim revizijama sporila to što što pojedini naručioci nedovoljno pravdaju razloge hitnosti kod primjene ovog postupka ili da navode razloge hitnosti koje je naručilac mogao da spriječi. Primjer je revizija završnog budžeta Opštine Kotor za 2024. godinu. 

Zakon o javnim nabavkama propisuje sedam različitih postupaka koje mogu koristiti državni organi i druge javne institucije, ali se u praksi najveći dio nabavki sprovodi kroz otvoreni postupak i jednostavne nabavke. 

Otvoreni postupak podrazumijeva javno objavljivanje poziva i omogućava svim zainteresovanim privrednim subjektima da dostave ponudu, zbog čega se smatra najtransparentnijim oblikom javne nabavke. Jednostavne nabavke primjenjuju se za ugovore manje vrijednosti po pojednostavljenim pravilima, dok je za nabavke do 8.000 eura moguće i direktno ugovaranje bez sprovođenja postupka kroz elektronski sistem javnih nabavki (CeJN).

Upravo na taj segment sistema iz Instituta Alternativa godinama upozoravaju kao na jedan od najmanje transparentnih, navodeći da direktno ugovaranje omogućava naručiocima da posao zaključe sa ponuđačem po sopstvenom izboru, bez konkurencije.

Prema Godišnjem izvještaju o javnim nabavkama za 2024. Ministarstva finansija, u Crnoj Gori je zaključeno 8 373 ugovora o javnim nabavkama, ukupne vrijednosti 982,06 miliona eura, što predstavlja oko 13,1 odsto bruto domaćeg proizvoda. Od toga se 766,5 miliona eura odnosilo na klasične javne nabavke, 193,7 miliona na nabavke u sektorskim djelatnostima, dok je za nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti izdvojeno oko 21,8 miliona eura. 

Sistem je zabilježio i 5 103 jednostavne nabavke vrijedne 55,8 miliona eura, dok je čak 164 183 direktnih nabavki realizovano putem računa, profakture ili ugovora za nabavke do 8 000 eura, što ih čini ubjedljivo najzastupljenijim oblikom javne potrošnje po broju sprovedenih postupaka.