DIREKTOR CENTRA  ZA DJECU I MLADE SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U TIVTU OBAVEZAO RADNIKE NA SPORNE UGOVORE: Katanac na usta  

Dok pravosudne  institucije ispituju moguće nezakonitosti u tivatskom Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, direktor Srđan Krunić primorao je zaposlene da potpišu ugovore o neotkrivanju podataka, što može ugroziti poziciju zaposlenih ali i postupke koji su pokrenuti

Đurđa Radulović

U septembru 2025. direktor Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Seljanovu u Tivtu (Dnevni centar), Srđan Krunić, obavezao je zaposlene te institucije da potpišu Ugovore o neotkrivanju podataka (Ugovor), kojim se svi podaci vezani za rad u toj instituciji proglašavaju tajnom. 

Između ostalog Ugovor ograničavaju zaposlene da iznose bilo koje podatke o radu ustanove u slučaju sporova, što je naročito problematično jer trenutno rad Krunića u Dnevnom centru ispituju sud, tužilaštvo i Opština Tivat, zbg sumnji u više malverzacija: zbog nezakonitog povećanja svoje plate, zbog prekomjernog nadzora zaposlenih, a od prošle godine protiv njega su zaposleni i bivši zaposleni pokrenuli više sporova radi nezakonitih disciplinskih postupaka, ali i dugih problema.

Lanjski ugovori su veoma problematični jer zaposlene dovede u situaciju da ne smiju prijaviti bilo kakva sumnjiva dešavanja u instituciji, upozoravaju eksperti za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).  Zaposleni su bili primorani da potpišu ugovore pod prijetnjom disciplinskog postupka, a kršenje ugovora, odnosno odavanje bilo kakvog podatka u vezi sa njihovim radom u Dnevnom centru, kažnjava se zaposleni sa 10 hiljada eura, uz dodatne troškove- ukoliko je, kako se navodi u tekstu Ugovora koji je CIN-CG imao na uvid, pričinjena finansijska šteta instituciji. 

Osnovno državno tužilaštvo (ODT)  u Baru trenutno ispituje predmet povodom sumnji da je Krunić sam sebi povećao platu na nezakonit način, po prijavi Uprave policije, saopšteno je za CIN-CG iz ODT Bar. Trenutno je u toku i sudski postupak pred Osnvnim sudom u Kotoru zbog toga što je sindikalna organizacija Dnevnog centra tužila Krnića za prekomjerni nadzor zaposlenih, postavljanjem više kamera u prostorije institucije, potvrdio je za CIN-CG sudija Veljko Bulatović iz Kotora. Dokumenta do kojih je došao CIN-CG pokazuju i da su dvije zaposlene tužile Krnića prošle godine zbog nezakonitih disciplinskih postupaka. U korist jedne već je presudio Osnovni sud u Kotoru, dok druga još čeka na presudu. 

Osim toga, ODT Kotor i dalje ispituje slučaj  zlostavljanja djeteta sa dijagnozom iz spektra autizma u toj instituciji, koji se dogodio u februaru prošle godine. Za to je defektolog Ognjen Begenišić već proglašen krivim u prvostepenoj presudi Osnovnog suda u Kotoru, na šta je Begenišić uložio žalbu. Iz ODT Kotor su kazali za CIN-CG da je poseban predmet koji ispituje odgovornost ostalih zaposlenih u fazi izviđaja. 

Nedavno je  Opština Tivat, pod čiju nadležnost Dnevni centar potpada, utvrdila prilikom revizije i finansijke nepravilnosti. U Mišljenju Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat iz aprila, koje je CIN-CG imao uvid, navodi se da finansijski izvještaj za 2025. nije usklađen sa planom za 2025, jer je nabavljeno vozilo koje nije bilo predviđeno tim planom. 

Sindikat zaposlenih Dnevnog centra uputio je obraćanje Kruniću, kao i Upravnom odboru te institucije, zahtijevajući da se sporni ugovori o neotrkivanju podataka povuku, jer nijesu usklađeni niti sa jednim zakonom koji se odnosi na javne institucije, jer su potpuno neprecizini u pogledu toga šta predstavlja tajni podatak, te nijesu u skladu sa Zakonom o zaštiti poslovne tajne, kojim se zahtijeva tačno definisanje tajnih podataka, kako se navodi u dopisu koji je CIN-CG imao na uvid. 

Navodi se da je i cijeli tekst vjerovatno preuzet od nekog privrednog društva, „koje se vjerovatno bavi posebno važnim tehnološkim i drugim otkićima'', što se nikako ne može primjenjivati u instituciji socijalne zaštite. 

Iz Dnevnog centra nijesu odgovorili na niz pitanja koji im je CIN-CG postavio, već su pozvali novinarku da dođe u posjetu tokom koje žele da sve objasne, ali tek krajem maja. 

Pokušaj da se spriječi iznošenje problema i nezakonitosti 

U ugovorima je apsolutno sve što se odnosi na djelatnost institucije označeno kao tahjna, uključujući prostu razmjenu informacija usmenim razgovorom, a jedna od odredbi predviša i odgovornost zaposlenih za iznošenje informacija koje su dobijena prije zaključivanja ugovora.  ,,Ne može se u javnoj ustanovi proglasiti 'sve' tajnom, jer je takva klauzula preširoka i pravno neodrživa. Povjerljivost podataka mora biti tačno određena i proporcionalna a posebno ne može obuhvatiti nezakonitosti, nepravilnosti u radu i postupanje prema korisnicima, u ovom slučaju- djeci. Takve opšte formulacije su ništavne’’, objašnjava za CIN-CG advokat Veselin Radulović. 

,,Informacije koje se štite kao poslovna tajna u smislu ovog ugovora, podrazumijevaju sve informacije bilo kakve prirode i u bilo kojoj fomri (usmenoj, pisanoj, elektronskoj i dr), a koje se tiču poslovanja JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju Tivat, koje je angažovano lice saznalo ili kojima ima pristup kao rezultat bilo koje saradnje (prije ili poslije zaključenja ugovora), informacije do kojih je angažovano lice došlo samim prisustvom u prostorijama JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju - Tivat’’ (kako one koje se mogu steći prostim opažanjem, tako i one za koje je nužna upotreba tehničkih sredstava)’’, navodi se u tekstu ugovora koji je CIN-CG imao na uvid. 

U ugovoru se navodi da su poslovna tajna sve informacije u bilo kom obliku, uključujući informacije dobijene iz dokumenta, razgovora ili elektronski, informacije sadržane u fizičkim djelovima, a koje su izložene na bilo koji način, slučajno ili namjerno. Time se praktično zaposlenima zabranjuje iznose bilo što u vezi sa svakodnevnim boravkom u Dnevnom centru.  ,,Angažovano lice je saglasno da će kao strogo povjerljivu tretirati činjenicu da se vode pregovori, razgovori, diskusije, kao i sadržaj istih’’, piše u ugovorima. 

Pravila koja važe za privredna društva ne smiju važiti za institucije 

,,Niko ne smije biti disciplinski kažnjen zato što je prijavio nezakonitost. Informacije o zlostavljanju ili zanemarivanju djece, nezakonitom postupanju zaposlenih ili uprave, nepravilnostima u radu ustavnove, komunikaciji sa nadležnim organisma kao što su inspekcija, policija, tužilaštvo, nikako ne smiju biti tajne’’, kaže  advokat Radulović. 

Zbog svega navedenog, objašnjava Radulović, ovaj postupak direktora liči na pokušaj da se ugovorom uvede kontrola nad zaposlenima i spriječi iznošenje problema i nezakonitosti u javnost. 

U ugovorima koje je CIN-CG imao na uvid piše da ukoliko zaposleni odaju bilo kakav podatak rizikuju kaznu od 10 hiljada eura, što je protivno praksi u javnim institucijama. ,,Takva klauzula nije zakonita, a posebno ako se zaposleni primoravaju da potpišu takvu kaznu. Na to insitucije nemaju ovlašćenje’’, kaže Radulović. 

,,Nepotpisivanje ovog ugovora smatra se kršenjem radnih obaveza i može predstavljati osnov za pokretanje disciplinskog postupka, u skaldu sa Zakonom o radu Crne Gore’’, navodi se u Obavješenju koje je Krunić uputio zaposlenima nekoliko dana pred potpisivanje ugovora. Zbog toga je, kako saznaje CIN-CG, većina zaposlenih potpisala ugovore. U ovom Obavještenju se navodi da  ,,obaveza potpisivanja ugovora proizilazi iz Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore i Zakona o privrednim društvima’’. 

Međutim, ovim zakonima na taj način podliježu privredna društva, ali ne i institucije, objašnjava za CIN-CG Radulović. ,,Pozivanje na pravila koja važe za privredna društva je pogrešno jer javna ustanova ne posluje radi profita, i ona podliježe principima transparentnosti, javnog interesa, i odgovornosti prema građanima’’, objašnjava Radulović za CIN-CG. 

Klauzula poslovne tajne uobičajena je u privatnim kompanijama, ali nje ne bi trebalo da bud u ovom obliku prema zaposlenim u ustanovama socijalne zaštite. „Jedine informacije koje se moraju štititi su lični i osjetljivi podaci, identitet djece i porodica, zdravstveni, psihološki i socijalni podaci’’, ističe Radulović. 

U tekstu ugovora navodi se da su će se i odredbe ovog dokumenta čuvati kao poslovna tajna, te da ni jedna strana neće, bez pisane saglasnosti objelodaniti njihovu sadržinu, što je posebno problematično jer onemućava zaposlene da iznesu spornu sadržinu ugovora na vidjelo. 

Ugovori stigli nakon zlostavljanaj štićenika koje i dalje ispituje tužilaštvo

Krunić je zaposlene primorao na ugovor  nakon što je javnost potreslo nasilje koji se u Dnevnom centru dogodio 26. februara 2025. Tada je štićenika ustanove prebio defektolog Begenišić. Krunić je tek nakon što je priča izašla u javnost, pošto su zaposleni prijavili slučaj policiji, pokrenuo disciplinski postupak protiv defektologa.  

Krunić je suspendovao predstavnika sindikalne organizacije Dnevnog centra,  Zorana Lubardu, ,,jer je prijavio defektologa policiji, bez prethodnog upoznacanja direktora sa situacijom’’, kako je pojasnio na konferenciji za medije povodom zlostavljanja. 

Krunić je međutim na sjednici Skupštine Opštine Tivat u martu 2025, na kojoj je diskutovan video snimak nasilja nad štićenikom, naveo da je defektolog dječaka samo nekoliko puta “ćušnuo’’, te da ,,nije bilo nikakvih udaraca od strane defektologa’’ (prema oštećenom djetetu),  kako piše u Zapisniku sa sjednice u koji je CIN-CG imao uvid. 

Prvostepena presuda, kojom je defektolog proglašen krivim, u koju je CIN-CG imao uvid, daje potpuno drugačiju sliku. Navodi se da je Begenašić zlostavljao štićenika tako što je oštećenog obuhvatio rukom u položaj poznat kao “grif’’, a nakon što mu je oštećeni uzvratio, zadao mu je više udaraca otvorenom šakom u predijelu glave i udario nogom.  U jednom trenutku, navodi se u presudi, štićenik je stavilo glavo između koljena Begenašića, “pri čemu je okrivljeni stisnuo koljena, i pomjerao ih lijevo desno, dok se oštećeni nalazio u klečećem položaju ispred njega’’, navodi se u presudi. 

Ponašanje Begenašića dovelo je do toga da je štićenik plakao,  samopovređivao se, ali je i da udari još jednog štićenika. Uprkos svemu tome ističe se u presudi  Begenašić je nastavio agresivno da se ophodi prema štićeniku.  Vještak psihijatrisjke struke utvrdio je da je okrivljeni Begenašić  znao značaj i posljedice svog djela, te da ima problem sa kontrolom sopstvenih reakcija i nagonskih impulsa, što je dovelo do djelimične ali ne i potpune neuračunljivosti. 

USSCG: Sve češći pokušaji zastrašivanja nevalidnim ugovorima o tajnosti 

,,Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) je sve češće svjedok pokušaja jednog broja poslodavaca kako iz javnog tako i iz privatnog sektora da, najčešće kroz pokušaje zastrašivanja odnosno prijetnjom disciplinskim mjerama i otkazima ugovora o radu, primoraju zaposlene da potpišu ugovore o čuvanju poslovne tajne koji ugovori budu sporni iz više razloga’’, kaže za CIN-CG predsjednica USSCG, Ivana Mihajlović. 

,,Prije svega radi se o neusglašenosti sa zakonodavnim okvirom, zatim izostanku definicije poslovne tajne, naročito zbog izostanka eksplicitno navedenih podataka koji će se smatrati poslovnom i profesionalnom tajnom, te  zbog izostanka definisanja načina obilježavanja informacija različitim stepenima tajnosti’’, kaže Mihajlović. 

Zakon o privrednim društvima ne primjenjuje se na javne ustanove već isključivo na privredna društva i preduzetnike. Zakonom o privrednim društvima koji je u primjeni od 01.01.2026. godine uvedene su odredbe o čuvanju poslovne tajne te jasno definisano šta se može smatrati poslovnom tajnom, a naročito je istaknuto da se kao  “poslovna tajna” ne mogu odrediti svi podaci koji se odnose na obavljanje djelatnosti privrednog društva, objašnjava Mihajlović.

Često dešava da se u ovim ugovorima ne navode situacije koje predstavljaju izuzetak u kojima se može otkriti poslovna tajna, kao što su zahtijev suda, državnog organa, radi zaštite javnog interesa, objašnjava Mihajlović. 

Posebno je problematično i nedefinisanje zaposlenih na koje se poštovanje poslovne tajne odnosi, ističe Mihajlović. 

,,USSCG savjetuje svoje članove da u slučajevima kada im se nude na potpisivanje ugovori kreirani po principu da je "sve povjerljivo" prije potpisivanja ulože prigovor poslodavcima i ukažu na nezakonitosti i manjkavosti takvih ugovora zadržavajući pravo da provjere valjanost takvih ugovora i njihovu pravnu osnovanost kod Agencije za zaštitu podataka o ličnosti, Inspekcije rada i drugih relevantnih organa’’, ističe Mihajlović. 

,,U našoj praksi se ovakvi pokušaji od strane jednog broja poslodavaca nerijetko koriste radi sprječavanja, obesmišljavanja ili ograničavanja efikasnog rada sindikata koji u obavljanju svojih legitimnih sindikalnih ciljeva koriste institucionalni okvir za borbu protiv eventualnih nezakonitosti’’, ističe Mihajlović. 

Praksa Evropskog suda za ljudska prava govori u prilog tome da nedovoljno jasno i precizno ili preširoko definisanj ,,povjerljivih informacija’’ čini  akte poslodavca nezakonitima a zaposlene oslobađa odgovornosti u slučaju pokretanja postupaka od strane poslodavca koji su usmjereni na otkaz ugovora o radu ili naknadu štete, ističe Mihajlović.