
Na tvrdnje predsjednika Srbije da se hibridni rat protiv njegove države vodi iz Crne Gore, najviši zvaničnici u Podgorici uglavnom ćute
Predrag NIKOLIĆ
Odnosi Crne Gore i Srbije posljednjih sedmica su na jednoj od najnižih tačaka od obnove nezavisnosti. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da se iz Crne Gore vodi hibridni rat protiv Srbije. Retorika se zaoštrila tokom proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, a eksplodirala je u izjavama srpskih zvaničnika i medija uoči i tokom Samita u Tivtu, koji je okupio evropske i regionalne lidere.
Sedmicu prije 21. maja, Dana nezavisnosti, Vučić je izjavio da bi „pljunuo sebi i svom narodu u lice“ ako bi učestvovao na proslavi „otcepljenja“ Crne Gore od Srbije. Reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, a u odbrani predsjednika Vučića stalo je Ministarstvo spoljnih odnosa Srbije.
Uslijedilo je „istorijsko obraćanje Aleksandra Vučića građanima Crne Gore“. „Vi nama niste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i hteli da živimo u istoj državi sa vama. Priznajem, krivi smo, i izvinite što smo vas voleli više nego vi nas“, naveo je on.
O kakvoj se ljubavi radi građani i građanke obje države vidjeli su 21. maja, u dokumentarnom filmu Referendum – priča o izmišljenoj slobodi, u produkciju Centra za društvenu stabilnost iz Novog Sada, bliskog Vučićevoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS). Film je prikazan na Televiziji Informer, a u Crnoj Gori na televizijama Prvoj i Adrija.
Glavna teza filma je da su Crnogorci izmišljena i vještačka nacija koja je zabila nož u leđa svom starijem bratu. „Stariji brat je godinama pomagao mlađem da stasa i opstane”, opisuje se odnos Srbije i Crne Gore u dokumentarcu, a priča se dalje nastavlja u istom narativu – mlađi (crnogorski) brat se vremenom pretvorio u biblijskog Kaina, pa se u prologu potencira da je, kada je Crna Gora u pitanju, vječna samo – izdaja.
Od prvih kadrova jasno je o kakvoj se estetici radi: „Dok su hrabri Cetinjani ginuli širom prostora nekadašnje Jugoslavije boreći se za slobodu, njihove porodice su na Cetinju čuvali italijanski vojnici. Te je nakon Drugog svjetskog rata najveća demografska eksplozija zapravo zabeležena na Cetinju”. Onda poenta: „Cinici bi to nazvali lepota poroka”. Pa insert iz originalne Ljepote poroka Živka Nikolića, da bi potkrijepili skandaloznu tezu.
Centar za ženska prava iz Podgorice oštro je reagovao: „Najoštrije protestujemo protiv ovakvog pokušaja da se istorijska neistina pakuje u mizoginu i diskriminatornu insinuaciju na račun žena Cetinja i Crne Gore“, naveli su.
U filmu se dalje tvrdi da su za „otcepljenje“ krivi – neki bivši političari u Srbiji, intelektualci i dio akademika iz SANU. Najviše se međutim krivi bivši premijer i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a pomalo i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider najveće prosrpke partije u Crnoj Gori Nove srpske demokartije.
U filmu je heroj Vučić, citiraju se njegove riječi neposredno nakon referenduma: „Radićemo na tome da za 10 ili 20 godina referendumskim putem ostvarimo neku novu državu zato što je naš cilj da živimo zajedno a ne odvojeno!”.
Nakon emitovanja filma reagovala je crnogorska Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je donijela odluku o privremenom zabrani, na šest mjeseci, prijema i reemitovanja cjelokupnog programa srpske Informer TV.
Emiteri iz Crne Gore – TV Adria i TV Prva – kažnjeni su maksimalnom novčanom kaznom od 10.000 eura zbog emitovanja spornog filma u kojem, prema AMU, ima elemenata govora mržnje, podsticanja nacionalne netrpeljivosti i diskriminacije, kao i sadržaja kojima se vrijeđa dostojanstvo i osporava legitimnost nacionalnog identiteta Crnogoraca i ustavnog uređenja države.
Na ovu odluku reagovao je Vučićev saveznik iz Crne Gore, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević. Pored crnogorskih političara Predraga Bulatovića i Nebojše Medojevića, on je jedan od sagovornika u filmu. „Sad oni žele da ugase Adriju, Prvu, Informer i sve one koji drugačije misle... DPS, kakav god da je, a nijesu neki, nikad nam nijesu branili da kažemo da smo za zajedničku državu”, ocijenio je Knežević.
Vučić i njemu bliski mediji u Srbiji ocjenili su da se u Crnoj Gori sprovodi cenzura, ali da oni neće ići tim zlim putem.
I javni servis Radio televizija Srbije (RTS) uradio je svoj film povodom 20 godina od nezavisnosti – Crna Gora i Srbija, razdvojena familija. Iako urađen sa širim krugom sagovornika sa crnogorske strane, u filmu sagovornici iz Srbije ponavljaju tezu da je crnogorska nacija vještački stvorena i da predstavlja politički konstrukt koji razdvaja srpski narod.
No filmovi povodom jubileja referenduma su bili samo uvod zvaničnog Beograda i tamošnjih režimskih medija. Početkom juna, u susret najvećem skupu evropskih i regionalnih državnika u Crnoj Gori: Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu, Vučić je, uprkos upozorenjima o navodnim prijetnjama za njegovu sigurnost, rekao da će ipak doći, ali ne zbog crnogorskih, već zbog briselskih zvaničnika.
Par dana prije Samita, premijer Milojko Spajić na premijerskom satu upozorava: „Prvi put u Crnoj Gori imamo miks spoljnopolitičkih faktora i organizovanih kriminalnih grupa koje zajednički djeluju protiv evropskog puta naše zemlje”, rekao je Spajić, ali nije naglasio odakle dolaze te prijetnje.
Kad je dan prije početka Samita, na tivatski aerodrom sletio avion Air Serbia sa 87 nabildovanih i istetoviranih muškaraca, izgledalo je kao da je đavo odnio šalu. Nezavisni srpski mediji i opozicija su među njima prepoznali batinaše i kriminalce u službi Vučićevskog režima, koji su korišteni za razbijanje demonstracija i nasilja nad studentima u Srbiji. Avion sa putnicima vraćen je isti dan za Beograd.
Na naslovnoj strani Informera objavljeno je „Crnogorski proterali 87 Srba“, a u tekstu se navodi: „Aktuelna vlast u Crnoj Gori na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem pokazala je da je gora od ustaškog režima u Zagrebu, proteravši čak 87 Srba sa aerodroma u Tivtu!“.
Glavni urednik Informera Dragan Vučićević bio je bijesan zbog vraćanja Vučićeve prethodnice iz Tivta. Nije birao riječi: „Stoka, antisrpska, ustaško-milogorska". „Stoka crnogorska, moram tako da kažem, u saradnji sa blokaderskom srpskom stokom direktno dovela do toga da bude ugrožen život predsednika Vučića“, bjesnio je Vučićević.
Nakon ovog događaja na graničnim prelazima crnogorskim građanima i građankama bio je otežan ulazak u Srbiju. Na kraju Vučić je saopšto da je intervenisao i nastavljen je normalan protok na graničnim prelazima.
Pored režimskih medija, i visoki zvaničnici u Srbiji, prije puta u Tivat, upozoravali su Vučića da ne ide u Crnu Goru, jer mu tamo nije sigurno.
Iz srpske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) je zvanično saopšteno da su savjetovali Vučića da ne putuje u Crnu Goru zbog visokog bezbjednosnog rizika. Saopštenje su bazirali na njihovim operativnim saznanjima da se u Crnoj Gori nalazi vođa kavačkog klana Radoje Zvicer.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić govorila je da je pokušala da priča sa predsjednikom Srbije o tome da odustane od Tivta i Samita EU– Zapadni Balkan, ali da „on za to ne želi ni da čuje“. „Čula sam se večeras tri puta sa Milanom Kneževićem, koji mi je rekao, citiram: 'Bolje je da ide u Gazu nego da dolazi ovdje'. Pored toga, ja mislim da ljudi treba da znaju da predsednik Vučić sutra putuje sa obezbeđenjem koje je minimalno“, rekla je Brnabić za TV Informer.
Za istu televiziju i Milan Knežević je izrazio zabrinutost za bezbjednost predsjednika Srbije, poručivši mu da nikako ne ulazi u žičaru Kotor – Lovćen!
Kada je, ipak, došao u Tivat, Vučić je objasnio da su momci koji su vraćeni u Beograd, simpatizeri njegove stranke, te da su htjeli da ga dočekaju sa transparentom Srbija pobeđuje, da bi se on osjećao lagodnije u Tivtu.
Primjetno je da zvaničnici Crne Gore nijesu odgovarali na sva ova dešavanja koja su dolazila iz Srbije prije, tokom i nakon samita u Tivtu.
Vučić je nastavio da se bavi Crnom Gorom, pa je nedavno izjavio „da su mediji u Crnoj Gori imali značajnu ulogu u obojenoj revoluciji u Srbiji, a da Crna Gora vodi hibridni rat protiv Srbije“.
Vučić je nakon samita u Tivtu, kada je stigao u Srbiju, ponovio i da će u Crnoj Gori „ljudi koji su se izjasnili kao Srbi uvijek imati podršku matice, ali i da se nada da će se izboriti za svoja prava – zastavu, jezik“, te istakao da „vjeruje u svog druga Milana Kneževića i mnoge druge ljude u Crnoj Gori koji su vrijedni i ozbiljni“.
Iz Vučićeve orbite ispao je šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, koga režimski mediji u Srbiji sve oštrije kritikuju. Mandić je međutim nedavno izjavio da „Crna Gora nikad nije izdala Srbiju“.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ocijenilo je da učestale izjave iz susjedne države svjedoče o nespremnosti dijela političkih struktura u Srbiji da prihvate Crnu Goru kao suverenu i ravnopravnu državu. Dodaje se i da ovakvi istupi u Srbiji postaju intenzivniji kako se Crna Gora približava članstvu u EU i kako se bliže izbori.
Odgovorilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, navodeći da reagovanje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore predstavlja „potvrdu hibridne prirode delovanja pojedinih krugova u Crnoj Gori prema političkom životu Srbije“.
Lanac uvreda se ne prekida, sve se za sada odvija po scenariju filma o referednumu – u kojem se naglašava da za izdaju ima lijeka: na kraju oba nastavka ovog pamfleta stoji: „Nastaviće se…, jer tek smo počeli”, uz najavu „Vraćamo se po naše!“.
