SA OKRUGLOG STOLA „PODRŽAVA LI CRNOGORSKI PRAVNI OKVIR PROMOCIJU RAZLIČITOSTI I BORBU PROTIV GOVORA MRŽNJE U MEDIJIMA“ UPOZORENO: Govor mržnje se prelio i na djecu i mlade

Govor mržnje nije incident, već je postao praksa u crnogorskom društvu i to je vrlo uznemiravajući trend, navela je direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović na okruglom stolu „Podržava li crnogorski pravni okvir promociju različitosti i borbu protiv govora mržnje u medijima“.

Okrugli sto je organizovao CIN-CG, u okviru regionalnog projekta, Reporting Diversity Network-The New Agenda, realizovanog u partnerstvu sa Institutom za medije i različitosti- Zapadni Balkan i uz podršku Evropske Unije.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović je istakla da je borba protiv govora mržnje proces koji će trajati decenijama i ukazala na značaj medijske pismenosti. Ona je navela da su pojedini instant portali godinama služili samo za širenje lažnih vijesti, ali da primjećuje da i sa tradicionalnih medija u posljednje vrijeme se može čuti sve slobodniji govor u smislu diskriminacija i uvreda. 

Ministar pravde Bojan Božović je naglasio da Ministarstvo pravde (MP) radi na uvođenju novog krivičnog djela teški govor mržnje, te da se nada da će sudska praksa i kaznena politika sudova pratiti zakonske izmjene.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je istakao da je potrebno prije svega pravilno procesuirati ova krivična djela, pa da tako imamo više postupaka vođenih za govor mržnje,a ne da gotovo sve završava u prekršajnom postupku po Zakonu o javnom redu i miru.

“Govor mržnje više nije prisutan samo u političkom diskursu, on se prelio i na djecu i mlade između 13 i 19 godina, što je veliki rizik“, naglasio je Bjeković.

Urednica „Pobjede“ Jelena Nelević je naglasila da imamo zapušteni obrazovni sistem, da treba raditi sa mladima prije svega. I ona upozorava da se podiže prag tolerancije među mladima za bilo kakvo nasilje. „Od vrtića i škola treba učiti djecu što je govor mržnje“.

Potrebna je duga,svakodnevna, mukotrpna borba, a nijedno zakonsko rješenje neće u potpunosti riješiti problem, istakao je Neđeljko Rudović, iz Direktorata za medije.

Iz Ministarstva kulture su naveli i da rade na uvođenju Mreže za borbu protiv govora mržnje. 

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić je dodala da bez jake regulacije i samoregulacije ne možemo očekivati bolju situaciju, te da problematičan govor treba javno osuditi.

Urednik i novinar portala „Normalizuj.me“ Brano Mandić je kao dobar pomenuo slovenački primjer, gdje je koordinator projekta borbe protiv govora mržnje Fakultet za sociološka istraživanja.“Nijesam siguran da se zakonima može riješiti ovaj problem. Postoji kategorija bestidnih političara, ali postoji i dobar dio onih koje još možeš da zastidiš i zamisliš“,rekao je Mandić.

Novinarka Đurđa Radulović je istakla da se, u posljednje vrijeme, problematičan govor javljao dominantno iz struktura Srpske pravoslavne crkve i nakon masovnog zločina na Cetinju.

CIN-CG je dokumentovao više stotina slučajeva govora mržnje i diskriminatornog sadržaja, naročito u online prostoru, ali i u govorima javnih ličnosti. Ovi narativi najčešće su usmjereni prema etničkim, vjerskim i političkim grupama, manjinskim zajednicama, ženama i pripadnicima/ama LGBTQ+ populacije. Posebno zabrinjava činjenica da se govor mržnje često širi sa pozicija moći – iz parlamenta, medija, kulturnih i javnih institucija – dok reakcija nadležnih organa izostaje ili je simbolična.