NACRT UNESCO KOMITETA ZA SVJETSKU BAŠTINU PRED SJEDNICU U BUSANU: Upozorenje na prijetnje, rizike i Baošiće

UNESCO konstatovao da je Crna Gora preduzela neke ohrabrujuće korake u zaštiti Boke, ali insistiraju na izradi ključnih dokumenata u kojima će se jasno prekinuti praksa  „administrativnog ćutanja“  i privremena obustava izdavanja novih planskih dozvola i naknadnih zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, kao i uvođenje trajne zabrane dodjele novih i postojećih koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina 

Maja Boričić/Predrag Nikolić

Najnoviji dokument UNESCO-a pripremljen za 48. sjednicu Komiteta za svjetsku baštinu potvrđuje da Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora ostaje pod pojačanim međunarodnim nadzorom. 

U nacrtu odluke o Kotoru, u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, a koji će biti razmatran na sjednici Komiteta u Busanu krajem jula, UNESCO pozdravlja određene poteze Crne Gore, ali istovremeno upozorava da je stanje i dalje ranjivo zbog razvojnih pritisaka, slabe primjene strateškog planiranja i kumulativnih uticaja više projekata.

Iz Vlade smo nezvanično dobili informacije da su zadovoljni što je u Nacrtu pohvaljen napredak i kako tvrde, izbjegnuto stavljanje na Listu svjetske baštine u opasnosti. CIN-CG je početkom ovog mjeseca pisao da se vodi borba za očuvanje statusa Prirodnog i kulturno-istorijsko područje Kotora na UNESCO Listi svjetske baštine, uz napor da se izbjegne stavljanje na Listu područja u opasnosti, na kojoj se Boka nalazila nakon katastrofalnog zemljotresa od 1979. do 2003. 

Slučaj Baošića,međutim, sada se po prvi put izričito pominje u dokumentu UNESCO. Država je obavijestila Centar za svjetsku baštinu da je donijeta formalna odluka o obustavi radova i vraćanju lokacije u prvobitno stanje. U dokumentu se navodi i da su aktivirani pravni mehanizmi radi ublažavanja mogućih negativnih uticaja na izuzetnu univerzalnu vrijednost područja.

,,Kao odgovor na informacije trećih strana dostavljene 27. februara 2026. godine o neovlašćenim aktivnostima u Baošićima (katastarske parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO), država članica je obavijestila Centar za svjetsku baštinu da je donijeta formalna odluka o obustavi radova i vraćanju lokaliteta u prethodno stanje. Pokrenuti su pravni mehanizmi radi ublažavanja mogućih negativnih uticaja na izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) dobra'', navodi se u Nacrtu izvještaja. 

Nasipanje i betoniranje plaže ispod budućeg hotela kompanije Carine u Baošićima počelo je početkom 2026. godine, bez prethodno pribavljenih konzervatorskih uslova i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, zbog čega je ta institucija sredinom februara naložila hitnu obustavu radova i vraćanje lokacije u prvobitno stanje.

Zbog toga je biznismen Čedomir Popović, vlasnik kompanije Carine, uhapšen je krajem marta 2026. godine. U pritvoru je bio do 22. aprila.

Međutim, iako je Vlada Crne Gore obavijestila UNESCO o dosadašnjim potezima, na terenu, za sada, od vraćanja plaže u prvobitno stanje nema ništa. 

Raniji UNESCO dokumenti nijesu projekat u Baošićima izdvajali kao Verige, Fjord, Jugooceaniju ili kamenolome, ali najnoviji materijal pokazuje da je pitanje radova u zaštićenoj okolini Bokokotorskog zaliva ušlo u komunikaciju države sa Centrom za svjetsku baštinu. 

UNESCO u istom dokumentu konstatuje da su koraci koje je država preduzela ohrabrujući, ali da efikasna primjena integrisanog okvira zaštite i dalje zavisi od završetka Studije zaštite baštine i revidiranog Plana upravljanja. 

Zato se u nacrtu odluke traži da se nacrti Studije zaštite baštine i revidiranog Plana upravljanja dostave Centru za svjetsku baštinu na pregled prije finalizacije i prije ukidanja privremene suspenzije planskih dozvola. To znači da UNESCO ne traži samo da država napiše nove dokumente, već da ih prije usvajanja provjere savjetodavna tijela i da se moratorijum ne ukida dok ti okviri ne budu uspostavljeni.

UNESCO dodatno precizira šta Studija zaštite baštine mora da obuhvati: jasno utvrđivanje atributa izuzetne univerzalne vrijednosti, izradu studije buffer zone, mehanizme za usklađivanje prostornih planova i mjera zaštite, jačanje upravljanja, snažne procedure za strateške procjene, procjene uticaja na životnu sredinu i procjene uticaja na baštinu, uključujući procjenu kumulativnih uticaja. Traži se i uspostavljanje mehanizama monitoringa razvojnih projekata i odgovora na faktore koji utiču na dobro.

Izbrišite most Verige iz Prostornog plana

UNESCO pozdravlja to što novi nacionalni plan prepoznaje okvire zaštite svjetske baštine i životne sredine, ali sugeriše da ga treba dodatno uskladiti sa preporukama ICOMOS tehničke revizije iz aprila 2026. Posebno se ukazuje da plan treba da pruži jasnije strateške smjernice za Studiju zaštite baštine, podređene planske instrumente i međuopštinsku koordinaciju zaštitnih mjera.

Komitet pozdravlja odluku države da napusti projekat mosta Verige i transportni koridor preko Luštice, ali i dalje traži da se Prostorni plan ažurira u skladu s tim. To znači da odustajanje od spornih saobraćajnih koridora mora biti vidljivo u planskim dokumentima, a ne samo u državnim izjavama prema UNESCO-u.

Fjord, Jugooceanija i Orahovac ostaju pod posebnom pažnjom. UNESCO konstatuje da je zgrada Jugooceanije dobila pravnu zaštitu kao kulturno dobro od nacionalnog značaja i da je za bivši hotel Fjord planirana procjena uticaja na baštinu. Istovremeno traži ažurirane informacije i relevantnu dokumentaciju za obje lokacije, kao i za sve druge projekte koji mogu negativno uticati na izuzetnu univerzalnu vrijednost područja. Za hotel Orahovac posebno se traži da se postupak ne nastavlja, dok Centar za svjetsku baštinu i savjetodavna tijela ne pregledaju ažuriranu projektnu dokumentaciju.

Ne smije biti novih koncesija na kamenolome

Kod kamenoloma, UNESCO pozdravlja zabranu novih koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina i zabranu produženja postojećih koncesija. Komitet traži da država redovno dostavlja informacije o statusu i radu postojećih koncesija. 

UNESCO traži i da plan održivog turizma bude podređen ukupnom Planu upravljanja i okviru koji će uspostaviti Studija zaštite baštine. U dokumentu se posebno navodi da planiranje turizma ne bi trebalo da ide ispred osnovnih dokumenata zaštite. To je važna poruka za Kotor, gdje pritisak kruzera, posjeta, smještajnih kapaciteta i infrastrukture već godinama predstavlja jedan od ključnih izazova.

Nastavak i dokaziv napredak u integrisanoj zaštiti kulturnog pejzaža i efikasnom upravljanju razvojem, navodi se u dokumentu, biće ključni da se izbjegne dalje pogoršanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja.

Traže na uvid Studiju zaštite i Plan upravljanja

UNESCO pozdravlja to što je Crna Gora krenula u izradu sveobuhvatne Studije zaštite baštine i revidiranog Plana upravljanja radi rješavanja dugoročnih izazova koji utiču na zaštitu i upravljanje dobrom. Međutim, zahtijeva da nacrti ovih dokumenata budu dostavljeni Centru za svjetsku baštinu na razmatranje prije njihove finalizacije i prije ukidanja privremene obustave izdavanja dozvola za planiranje.

Studija zaštite baštine, tek treba da bude urađena. Država najavljuje da će ona obuhvatiti cijelo UNESCO područje i njegovu zaštićenu okolinu, mapirati osjetljive zone, definisati režime zaštite i odrediti prostore u kojima su potrebne procjene uticaja i kumulativne procjene. To je dokument koji bi trebalo da prevede UNESCO standarde u konkretne zabrane, ograničenja i pravila odlučivanja. Rok za završetak Studije je godinu dana nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, što je mart 2027. godine.

Slično je i sa Planom upravljanja. UNESCO ga godinama traži kao osnovni instrument upravljanja područjem i njegovom bafer zonom. Završetak novog Plana upravljanja Vlada je najavila za septembar ove godine.

Boka je kulturni pejzaž svjetske baštine, a ne niz investicionih lokacija

U Nacrtu se traži da se u izradi ovih dokumenata u potpunosti uvaže ranije odluke Komiteta, preporuka misija i Tehničkih pregleda ICOMOS-a. A u tim odlukama nema mjesta za ovdašnje nedoumice u primjeni zaštite. UNESCO traži da ključni dokumenti sadrže - usklađivanje svih planskih dokumenata sa Planom upravljanja i Studijom zaštite baštine u roku od 18 mjeseci od njihovog usvajanja. 

Zatim, privremenu obustavu izdavanja novih planskih dozvola i naknadnih zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, uz uspostavljanje strogih kontrolnih mehanizama i pažljivo definisanih izuzetaka za projekte od javnog interesa, koji će biti predmet stroge kontrole Uprave za zaštitu kulturnih dobara. 

Posebno je bitno što se traži ukidanje tzv. „administrativnog ćutanja“ u ključnim postupcima donošenja odluka u oblasti zaštite baštine. Kao i uvođenje trajne zabrane dodjele novih koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, kao i zabranu produženja postojećih koncesija.

Prema nacrtu odluke, Crna Gora bi do 1. februara 2027. trebalo da dostavi novi izvještaj UNESCO-u o stanju očuvanosti područja Kotora i sprovođenju preporuka, uključujući preporuke zajedničke UNESCO/ICOMOS misije iz 2025. Taj izvještaj bi trebalo da bude razmatran na 49. sjednici Komiteta za svjetsku baštinu.

Fokus međunarodnog nadzora pomjera sa obećanja na dokaze: da li su radovi zaustavljeni, da li su lokacije vraćene u prvobitno stanje, da li su planovi usklađeni, da li su projekti zaustavljeni prije nepovratnih odluka i da li država zaista upravlja Bokom kao kulturnim pejzažom svjetske baštine, a ne kao nizom investicionih lokacija.

Ovaj tekst je podržan od strane Balkan Trust for Democracy, projekta German Marshall Fund of the United States. Stavovi izneseni u ovom tekstu isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Balkan Trust for Democracy niti The German Marshall Fund of the United States.