PUSTOŠENJE KORITA MORAČE SE NASTAVLJA: Šljunak se sad kopa pred očima nadležnih iz Zete

Na snimku u posjedu CIN-CG-a vidi se kako mašine za eksploataciju šljunka sprovode nelegalne aktivnosti na teritoriji Podgorice, nadomak kuća u Grbavcima, dok je u neposrednoj blizini, na području Zete, parkirano vozilo zetske Službe komunalne policije i inspekcije 

Andrea PERIŠIĆ

Na video-snimku u posjedu Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) vidi se da se na području Opštine Podgorica, u katastarskoj opštini Grbavci i dalje nelegalno eksploatiše šljunak. U neposrednoj blizini, na zetskoj teriotriji, parkirano je vozilo zetske Službe komunalne policije i inspekcije. Na snimku nema vidljive reakcije službenika u kolima, što ostavlja utisak da nadležni mirno posmatraju nelegalne aktivnosti koje bi morali da spriječe. Snimak je napravljen 23. februara u jutarnjim časovima. 

Vlada Crne Gore je početkom 2023. zaustavila radove više kompanija koje su vršile ekspolataciju šljunka u koritu Morače i Cijevne. Prije toga je usvojila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre. Zadužila je tadašnje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agenciju za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte koji su služili za ekspolataciju u tom području zbog ekološke katastrofe koja je prijetila da uništi vodoizvorište kojim se snabdijeva dobar dio primorja.  

CIN-CG se obratio Službi komunalne policije i inspekcije Opštine Zeta, tražeći objašnjenje da li su reagovali zbog ekspolatacije šljunka, koje je zabranjeno, zašto do sada nijesu izdati nalozi za rušenje nelegalnih separacija šljunka u Grbavcima i Mahali, da li su vršene kontrole, kao i koliko separacija posluje bez potrebnih dozvola i da li su o svemu obaviještene druge institucije, uključujući policiju, urbanističku, građevinsku i ekološku inspekciju, kao i tužilaštvo. Odgovori do objave ovog teksta nijesu stigli. 

Tako smo ostali uskraćeni za pojašnjenje da li je, ako službe izlaze na teren, a nelegalna postrojenja i dalje nesmetano rade na istom mjestu, nezakonita eksploatacija dobila institucionalnu zaštitu.

Iz podgoričke Uprave za inspekcijske poslove za CIN-CG kažu da separacija kao postrojenje ili pak sistem za razdvajanje materijala po veličini i vrsti, u dosadašnjoj praksi nije bio predmet njihove kontrole. ,,Prema zakonskim propisima, prije svega Zakonu o izgradnji objekata i podzakonskim aktima donešenim na osnovu njega, separacija nije prepoznata kao privremeni objekat koji bi bio predmet naše kontrole. Ona se obično tretira kao industrijsko postrojenje ili kao dio eksploatacije mineralnih sirovina. Tamo gdje postoji zahtijeva se jedna dublja analiza, upravo zbog posljedica koje može imati na okolinu, prije svega, procjena uticaja na životnu sredinu, vodne i ekološke saglasnosti, dozvole za eksploataciju i slično“, navode. 

Objašnjavaju da separacija kao građevinski objekat može biti predmet kontrole raznih inspekcija. ,,Prije svega dozvole za separaciju kontroliše urbanističko-građevinska inspekcija, rudarska, ekološka sa stanovišta zaštite životne sredine, vodna ako je u blizini rijeka, tržišna - da li je firma registrova na, da li legalno posluje i slično“, kažu iz Uprave za inspekcijske poslove iz Podgorice. 

,,I dalje nelegalni eksplatatori prirodnih resursa pronalaze načine da vrše opstrukcije u procesu oslobođenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje sestre i borbe protiv eko kriminala i vjerovatno i dalje imaju jak uticaj preko određenih ljudi u institucijama, a možda i političara“, kaže za CIN-CG ekološki aktivista Vuk Vujisić. 

Ipak, prema njegovim riječima, neke stvari idu na bolje. ,,Prvi put postoji sistemsko i združeno djelovanje tužilaštva i policije u saradnji sa drugim organima koji su neophodni za trajno zaustavljanje ove pljačke prirodnih resursa. Osnivanje nove specijalne jedinice policije i ovlašćivanje časnih i proaktivnih inspektora, kao i formiranje operativnog tima Vrhovnog državnog tužilaštva za borbu protiv ekološkog kriminala na čelu sa tužiocem Markom Mugošom daju rezultate i uskoro će i ove pojave koje vidimo na terenu postati prošlost. Očekujem da će se brzo krenuti u sanaciju rijeke Morače i njene obale, a da će devastatori odgovarati“, navodi Vujisić. 

Prema riječima Azre Vuković iz NVO Green Home, scene nelegalnog iskopavanja šljunka su već puno puta viđene u Crnoj Gori. 

,,Kada se nelegalna eksploatacija šljunka odvija praktično pred očima institucija koje bi trebalo da je spriječe ili da je prijave drugim nadležnim institucijama, onda to ukazuje na, prije svega, nedostatak političke volje da se ovakve nelegalne aktivnosti spriječe. Suštinski, ovakvo ponašanje je prećutna saglasnost i odobravanje nelegalnih aktivnosti“, kaže Vuković za CIN-CG. 

Ona ističe da je posebno problematično što se radi o lokacijama koje su već godinama prepoznate kao kritične i izuzetno ugrožene. ,,Ne postoji institucija u Crnoj Gori, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou, koja nije informisana o riziku koji nelegalna eksploatacija šljunka nosi sa sobom, kako iz ugla zaštite prirode, tako i iz ugla krivične odgovornosti, te se ne može govoriti o neinformisanosti i neznanju, naprotiv“, smatra Vuković. 

Izostanak reakcije u ovakvim slučajevima, kako ističe, šalje vrlo opasnu poruku, a to je da zaštita prirode i prirodnih resursa nijesu prioritet.

Iz Radunovićevog resora tvrde da je u posljednjih pet godina uklonjeno 11 postrojenja sa područja Zete 

Prema informacijama koje je CIN-CG dobio od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUDI), do sada je sa područja Zete uklonjeno 11 postrojenja sa pratećim objektima, dok su za tri pribavljena odobrenja. Dva su u postupku legalizacije dijela objekata, a četiri su pod mjerom zabrane korišćenja.

,,Zaključak Vlade iz februara 2023. odnosio se na hitno uklanjanje inženjerskih objekata - postrojenja na području zahvata vodoizvorišta Bolje sestre uz Moraču i Cijevnu, što je i sprovedeno. U dijelu upita o iskopu i odvozu materijala - šljunka, riječ je o nelegalnoj aktivnosti u nadležnosti kontrole drugih organa: inspektora za vode, ekološke inspekcije, komunalne inspekcije i Uprave policije”, kažu iz Vladinog resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović za CIN-CG. 

Naveli su i da na ovom prostoru “nije utvrđeno građenje, odnosno postavljanje novih inženjerskih objekata – postrojenja iz nadležnosti kontrole građevinske inspekcije”. 

Nelegalna eksploatacija šljunka na širem području donjeg toka Morače godinama je prepoznata kao jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori. Iz Vlade Crne Gore su još 2021. saopštili da je jedna od najkritičnijih dionica upravo donji tok Morače, od Botuna do Ponara, te da na toj dionici postoji više separacija, pri čemu tada nijedan subjekt nije imao dozvolu Uprave za vode za eksploataciju šljunka. 

Uprava za inspekcijeske poslove i Inspekcija za vode su tokom 2021. i 2022. dostavile policiji i tužilaštvu brojne krivične prijave zbog sumnje na nelegalnu eksploataciju šljunka, a te prijave podnijete su i protiv firmi koje posluju na području Grbavaca i Mahale i to protiv “Pe Mar“ DOO, koja se pominje u dva slučaja u KO Grbavci, zatim DOO “FAB LIVE“ i DOO “Mimar Trans“ u Grbavcima i mjestu Vrbiš, kao i DOO “Montenegro Petrol“ u KO Mahala, čija su postrojenja i srušena u februaru 2023. godine. 

Prema podacima Poslovne mreže, izvršni direktor “Pe Mar“ DOO je Predrag Maraš, izvršni direktor DOO “FAB LIVE“ je Marko Popović, dok je izvršni direktor firme DOO “Mimar Trans“, koja je, kako piše u Poslovnoj mreži, u blokadi, Mario Stanić. 

CIN-CG se obratio ovim firmama i pitao ih da li se sada bave iskopavanjem šljunka na području Zete. Iz firme “FAB LIVE” su CIN-CG-u kazali da nemaju nikakva postrojenja, niti sprovode ikakve aktivnosti na ovom području. Iz firme “Pe Mar“ DOO nijesmo dobili odgovore do objave ovog teksta, dok sa i firmom DOO “Mimar Trans“ nijesmo uspjeli da stupimo u kontakt. 

Postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici protiv direktora firme “Pe Mar“ DOO Predraga Maraša, od prije nekoliko godina, okončan je odloženim gonjenjem i on i njegovo preduzeće kažnjeni su sa 1 700 eura zbog krivičnog djela “nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja”. O tome je CIN-CG već pisao. 

Vujisić podsjeća na to da već ima nekoliko slučajeva uspješne konfiskacije i pečaćenja vrijedne mehanizacije. ,,To je poruka svima koji nastavljaju da nelegalno rade i pljačkaju prirodne resurse da će odgovarati i uz to izgubiti vrijednu imovinu po okončanju postupka, a vjerujem da se vrši i provjera ljudi u institucijama koji potencijalno vrše opstrukcije u korist eksploatatora“. 

On ističe da veliku ulogu u suzbijanju ovog tipa kriminala ima to što Crna Gora pretenduje da postane sledeća članica Evropske unije (EU). ,,Našim partnerima je važna i spremnost u borbi protiv eko kriminala i to je ambasador EU Johan Satler više puta isticao u svojim javnim nastupima, te vjerujem da će ovoga puta Crna Gora zaista pokazati da može da iznese ovaj proces do kraja, uz podršku svih relevantnih činilaca u društvu i jednom za svagda dovrši ovaj proces koji traje godinama“, navodi Vujisić. 

Posljedice iskopavanja šljunka pogubne 

Posljedice višegodišnjeg pustošenja Morače nijesu samo pejzažne. Vodoizvorište Bolje sestre, iz kojeg se snabdijeva crnogorsko primorje, već godinama je pod pritiskom upravo zbog devastacije korita Morače. Od 2007. nivo Morače opao je za šest metara, a kao glavni negativni efekat registrovan je pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre sa 2 300 na 300 litara u sekundi. Iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje su navodili ranije i da je tokom ljetnjih sezona 2021. i 2022. izdašnost padala i do 265 litara u sekundi, uz ocjenu da je riječ o direktnoj posljedici dugotrajne nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska u zoni sanitarne zaštite. 

,,Rijeka Morača i vodoizvorište Bolje sestre nijesu samo pitanje zaštite prirode već pitanje javnog zdravlja, bezbjednosti i dugoročne održivosti. Stoga, očigledno je da institucije ustuknu pred interesima pojedinaca i tako štetu trpe svi građani Crne Gore. To govori o potpunom nedostatku kapaciteta ili hrabrosti institucija, koje podsjetiću, plaćaju građani, da bi štitili njihov interes a ne interese pojedinaca“, navodi još Vuković. 

Ona ističe da posljedice degradacije riječnog korita, ugrožavanje vodoizvorišta i potencijalno narušavanje snabdijevanja pitkom vodom za veliki broj građana je pitanje čije posljedice nijesu privremene, već dugoročne i često nepovratne. ,,Zato treba insistirati na odgovornosti, kako izvršioca nelegalne eksploatacije, tako i onih koji su se oglušili o istu. U suprotnom, šalje se poruka da je nelegalno ponašanje dozvoljeno za one pojedince koji imaju zaštitu u sistemu“. 

Međutim, još nema odlučne sistemske reakcije države, jer ona i dalje registruje slučajeve nelegalnog iskopavanja šljunka. 

Tako je policija u avgustu 2025. u akciji “Kajak” na području Zete uhapsila četiri osobe koje je zatekla u nelegalnoj eksploataciji riječnog nanosa, dok je vodoprivredni inspektor tada sačinio zapisnik, a tužilaštvo ocijenilo da postoje elementi krivičnih djela neovlašćena eksploatacija šljunka i oštećenje pri eksploataciji riječnog nanosa.