Sloboda i snaga medija i civilnog sektora- ključni u vršenju pritiska na donosioce odluka 

U sklopu trodnevne  konferencije „Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija“, održan je panel pod nazivom Uticaj medija i civilnog sektora na zaštitu životne okoline. Učesnici su bili Brajan Brković, ekološki aktivista iz Srbije, Dina Đorđević, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) , Aleksandar Dragićević, ekološki aktivista iz Crne Gore, Gudrun Steinacker, nakadašnja ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori, i Milena Perović, urednica nedjeljnika Monitor.

Brković je upozorio na razmjere kojima lažne vijesti u Srbiji upravljaju javnim mnjenjem. 

„U Srbiji se šume ne sjeku, Zrenjanin ima čistu vodu za piće, Rio Tinto neće ništa zagaditi- sve je ovo zvanično izvještavanje javnog servisa Srbije. Kada bi to bilo tako ja danas ne bih bio ovdje sa vama. Veliki broj građana Srbije je doveden u zabludu zbog lažnih vijesti koje su sveprisutne, dok grupa online medija koja tačno izvještava teško dopire do ovih građana”, kazao je Brković. 

On je naveo primjer situacije u kojoj je traktor krenuo na protestante u cilju zastrašivanja, koja je u medijima predstavljena kao situacija u kojoj “radni uzorni građanin Srbije pokušava da stigne na posao dok mu razjarena rulja zlikovaca to ne dozvoljava.“

Dina Đorđević, novinarka CINS-a nagrađivana za tekstove koji se bave ekološkim temama, istakla je da broj ekoloških problema, ali i sve zatvorenije isntitucije dovode do toga  da „nikada nije bilo lakše, a ni teže baviti se ekološkim temama.” Ona je istakla da novinari koji se bave ovim temama trpe višestruke pritiske. 

,,Trpimo različite pritiske – što od države, što od ekoloških aktivista koji nekada i ne budu zadovoljni kako je neka priča ispala, ili od stručnjaka. Sve su to pritisci o kojima moramo govoriti. Vrlo često se dešava da ne postoji strpljenje, a za priču treba vremena i dokaza da bi bila jaka. Mediji moraju da budu filter sa svih strana. Najveći problem je naravno država koja ne sarađuje. Ekološke priče su važne, ali, nažalost, ne podižu hajp, kao one u čijem su centru korumpirani političarii", istakla je Đorđevićeva. 

,,Pri zaštiti prirode važna su tri faktora - lokalna zajednica, civilni sektor i mediji ”, istakao je Aleksandar Dragićević.  

“Civilni sektor, kao treći faktor, mora da mobiliše i napravi most između lokalne zajednce i medija, kao i da edukuje. Važno je istaći i da novinar ima kakvu takvu zaštitu, dok se napad na ekološkog aktivistu tretira tek kao napad na životinju. U ovoj priči namjerno sam izostavio državu, jer je Crna Gora država dezintegrisanih institucija, a svako ko se njima prvo obratio za pomoć, izgubio je”, kazao je Dragićević. 

On je izrazio zabrinutost situacijom nakon promjene vlasti : ,,Od promjene vlasti smo se nadali da više neće biti potrebno konstantno prisustvo na terenu, međutim to se nije desilo, a mediji su i dalje primorani da reaktivno djeluju. To je začarani krug iz kog je mnogo teško izaći.“

Gudrun Steinacker je istakla da ni u Njemačkoj mediji i civilni sektor nemaju uticaj na centre moći onoliko kloliko se od jedne takve države očekuje. Ona je navela skorašnji primejr izgradnje fabrike u Njemačkoj jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, Elona Maska, bez prethodno učinjene procjene o uticaju na životnu sredinu. ,,Ovo je slučaj o kojem se u medijima mnogo pisalo, ali uprkos tome, izgradnja fabrike je započeta”, navela je ona. 

Milena Perović je zaključila ističući da je promjena u rukama onih koji imaju moć, ali da je u tom procesu neizostavna pomoć civilnog sektora i medija. 

,,Svi mi moramo biti budni u misiji stvaranja odgovornijih politčkih elita. Ne treba da dozvolimo političkim elitama da čekamo na promjene, da nas decenijama dijele, da nemamo priče o zagađenju rijeka već priče o crkvi i nacionalizmu.”, istakla je Perovićeva.