U VRELIMA RIBNIČKIM DROGE LAKO DOSTUPNE: Djeca žrtve dilera

Jun 10, 2023

I najmlađi u podgoričkim romskim naseljima izloženi ilegalnim supstancama, što ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje, dodatno otežava socijalizaciju i izlezak iz siromaštva

Đurđa RADULOVIĆ

Probala sam marihuanu i kokain sa 13 godina, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) djevojčica Lejla romske nacionalnosti (pravo ime poznato redakciji). Ona je još maloljetna, pa je dobila odobrenje staratelja za razgovor sa novinarkom.

Lejla je nasmijana, djeluje opušteno i vrlo pristupačno. Iz očiju sija neka radoznalost. Priča otvoreno o potresnom djetinjstvu, ispunjenom nesigurnošću. Majka je nju, njenu braću i sestru ostavila kada je imala svega pet godina. Ostala djeca bila su još mlađa. Otac je nakon nekoliko godina otišao u inostranstvo i osnovao novu porodicu. Djecu je ostavio starijoj rođaci. Lejla kaže da je išla ponekad u osnovnu školu, ali ne zna da li je završila i ima li svjedočanstva.

Podaci sa terena govore da je droga u naselju prisutna: Vrela Ribnička - Foto: Andrea Jelić

"Puno sam skitala sa društvom", priča govoreći o ranim tinejdžerskim godinama.

"Prosili smo po raznim gradovima, nijesam dolazila kući mjesecima, svašta smo radili", kaže ona.

U njenom društvu tada su bila romska djeca, ali i punoljetni dileri i drugi kriminalci, među kojima je bilo i onih iz drugih zajednica. Droga je bila lako dostupna.

Prisjeća se: "Uvijek je bilo marihuane, kokaina, heroina. Ne znam odakle".

Mnogi pripadnici romske zajednice sa kojima se tokom ranih tinejdžerskih godina družila uhapšeni su zbog prodaje droge, objašnjava. Neka od imena iz tog perioda koja navodi, među kojima je i policijski inspektor, procesuirana su zbog krivičnog djela trgovine drogom, ali i drugih - poput fizičkog zlostavljanja.

Lejla je u svojim nježnim godinama svašta vidjela. Govori o drugarici čije je tijelo nađeno u Cijevni. Vjeruje da je preminula zbog predoziranja i da je gurnuta u rijeku.

U nekim djelovima naselja Vrela ribnička, drogu je lako naći, dilera ne fali, a cijene su višestruko niže nego u gradu, kazalo je za CIN-CG više sagovornika koji su htjeli da ostanu anonimni, a bili su uključeni u rad sa zajednicom Roma u tom podgoričkom naselju, gdje žive neki od naših izvora.

I zavisnicima od ilegalnih supstanci je ovaj kvart poznat.

"Kad sam tamo išao po drogu, djeca su trčala za mnom i pitala me: 'Šta ti treba?", kaže za CIN-CG bivši zavisnik koji je htio da ostane anoniman.

On je tu nabavljao heroin.

"Četvrtinu grama mogao sam naći za dva i po eura, dok je na drugim mjestima bila najmanje 10", kaže on.

"Ljudi ovdje koriste razne stvari, od alkohola, do ilegalnih supstanci", kaže za CIN-CG jedan stanovnik Vrela ribničkih u poznim godinama.

I sam je, kaže, uzimao svašta.

"Ne možeš drugačije da preživiš sve ovo", priča on i rukama pokazuje na prašnjavu stazu od makadama i udžerice.

Više ništa ne konzumira, ali je njegovo zdravlje narušeno. Tvrdi da se djeca drogiraju od ranih tinejdžerskih godina, a nije rijetkost vidjeti malo dijete kako puši.

Iz Uprave policije (UP) nijesu odgovorili na tri puta ponovljen upit CIN-CG, uprkos brojnim pozivima, da li u romskim naseljima, u Vrelima ribničkim i na Koniku, postoji veća stopa trgovine drogom u odnosu na druge djelove Podgorice. Nijesmo dobili ni odgovore na pitanja da li su djeca umiješana u proces preprodaje narkotika, da li je u tim naseljima lakše doći do droge.

Prema pisanjima više medija, predstavnici policije bili su umiješani u kriminalne poslove dilovanja drogom i djelovali su i u naseljima gdje žive najugroženiji.

Iz UP nijesu odgovorili ni na pitanje CIN-CG da li su njihovi zaposleni bili dio kriminalne organizacije koja je djelovala u Vrelima ribničkim.

Potparolka Uprave policije Marija Žugić potvrdila je za CIN-CG da su pitanja stigla i da su proslijeđena odgovornima u toj instituciji.

Nezaposlenost, siromaštvo, kriminal…

"ESPAD istraživanje koje je Institut za javno zdravlje sproveo 2019. godine među srednjoškolcima do 16 godina pokazuje da je droga u Crnoj Gori dostupna bez obzira na to iz koje regije ili društvenog statusa mladi dolaze. Ovo istraživanje pokazuje da skoro trećina srednjoškolaca do 16 godina smatra da marihuanu može nabaviti ukoliko to želi. Petina njih smatra da isto tako može nabaviti MDMA (ekstazi), a njih 15 odsto kokain i amfetamin. Naselje na Vrelima ribničkim u Podgorici u najgorem slučaju samo odskače od prosjeka, ali ništa više od toga. Sve ovo je jako važno naglasiti kako se ne bi nastavilo sa stigmatizovanjem Roma i Egipćana koji čine najveći dio populacije ovog naselja", kazali su za CIN-CG iz Crnogorske mreže za smanjenje štete LINK.

I istraživanje Ombudsmana Crne Gore iz 2018. pokazalo je da više od 25 odsto učenika smatra da je do droge, ukoliko se želi doći, potrebno od 30 minuta do najviše nekoliko sati, što je znak lake dostupnosti.

Uslovi života mogu uticati da neko počne sa korišćenjem droge: Predstavnici NVO Link - Foto: PR Centar

"Podaci sa terena govore da je droga u naselju na Vrelima ribničkim u Podgorici prisutna, te da postoji percepcija o njenoj dostupnosti kao i o tome da ju je moguće nabaviti nešto lakše nego u drugim djelovima grada. Ipak, kako to nisu podaci istraživanja već zapažanja sa terena, iako se može doći do pogrešnih zaključaka koji bi doprinjeli povećanju već izražene stigmatizacije Roma i Egipćana. Dakle, droga u ovom naselju nije sveprisutna, govorimo samo o povećanom riziku", poručili su iz LINK-a.

Korišćenje droge kao ni uzrast u kojem neka osoba počinje sa korišćenjem droge, ne može se ni u kom slučaju dovoditi u vezu sa pripadanjem određenoj etničkoj grupi, naglašavaju iz LINK-a.

"Uslovi života mogu uticati da neko počne sa korišćenjem droge. I u tom kontekstu možemo govoriti isključivo o povećanom riziku od toga da mladi iz ovih naselja dođu u kontakt sa drogom", kazali su oni.

Brojna istraživanja pokazuju da djeca koja rastu u socijalno ugroženim naseljima lakše razvijaju sklonost ka zavisnosti, navodi se u članku Američke psihološke asocijacije (APA). Istraživanje koje je obuhvatilo 11 hiljada djece iz 21 grada u Sjedinjenim Državama pokazalo je da oni iz siromašnih naselja imaju veću šansu da razviju bolest zavisnosti.

Čak i ako dijete raste u finansijski i socijalno stabilnoj porodici njegov psihološki razvoj biće značajno usporen ukoliko odrasta u naselju sa velikim brojem nezaposlenih, siromaštvom, kriminalom i slično. Takvo dijete će zbog uticaja naselja imati veće šanse da postane zavisnik, objašnjava se u članku APA.

Nema institucija koje se bave maloljetnicima koja pate od bolesti zavisnosti: Mijović - Foto: PR centar/Balša Rakočević

Najsiromašnijima nedostupno liječenje

Kada se govori prevenciji upotrebe psiho-aktivnih supstanci (PAS), ova zajednica se zanemaruje, a ne bi smijela, kaže za CIN-CG Marija Mijović iz NVO Juventas.

"Ovoj zajednici, dijelom zbog načina života i visokog stepena stigme i diskriminacije sa kojima se neminovno suočavaju, nisu uvijek dostupne informacije koje su im potrebne, kao ni preventivni servisi koji bi potencijalno mogli da spriječe prvu upotrebu PAS. Ni kada su opcije za liječenje zavisnosti u pitanju ova zajednica nije u zavidnom položaju, pogotovo uzevši u obzir njihov često neregulisan pravni status koji im oteževa pristup zdravstvenom sistemu koji nudi besplatno liječenje zavisnosti. A nemaju ni mogućnost plaćanja opcija za liječenje koje su u Crnoj Gori dostupne", kaže Mijović.

"Opcija liječenja kao što je tretman u podgoričkoj Kakarickoj gori, ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, nedostupna je maltene svim pripadnicima ove zajednice, pa apelujemo da se obezbijedi besplatan tretman kad god je moguće", objašnjava Mijović.

NVO Juventas aktivno pruža usluge zajednicama Roma i Egipćana kroz Drop in centre i putem održavanja aktivnosti koje za cilj imaju psihosocijalnu podršku i osnaživanje članova ove zajednice, dodala je Marija Mijović.

Iz JU "Kakaricka gora" kažu za CIN-CG je cijena participacije smanjena sa 330 na 230 eura, te da je pun program besplatan za Danilovgrađane i Tivćane jer su te opštine preuzele troškove participacije.

Sve opštine da učestvuju u troškovima liječenja u Kakarickoj gori: Milošević Foto: Podgorica.me

"U nadi da će i druge opštine u skladu sa svojim mogućnostima učiniti isto, koristimo svaku javnu priliku da apelujemo za podršku i promjene. Naglašavamo da je puna cijena tretmana u ustanovi ukupno 1.000 eura mjesečno, ali da razliku od 230 eura participacije do punog iznosa snosi Grad Podgorica nezavisno da li su klijenti/klijentkinje iz Podgorice", kaže za CIN-CG, Dijana Milošević, direktorica "Kakaricke gore".

Iz Crvenog krsta Crne Gore objašnjavaju da godinama na različite načine pomažu Romima i Egipćanima, te da su u svrhu prevencije bolesti zavisnosti bile održane radionice. Na radionicama su uglavnom učestvovale žene.

Nema tretmana za zavisnost kod djece

"Naša država nema instituciju koja se bavi maloljetnim licima koja pate od bolesti zavisnosti. Problem je i manjak dječijih psihijatara kojima bi se ova djeca mogla uputiti za tretman. Ne postoji ni kontinuirana edukacija i rad na prevenciji prve upotrebe kod djece", kaže Marija Mijović.

NVO Juventas se bavi mladima, ali maloljetnima koji upotrebljavaju PAS može se pružati podrška jedino uz prisustvo roditelja ili staratelja, objašnjava ona.

Kada je u pitanju preventiva, ključni su kontinuirani i efikasni programi koje bi finansirala država, tvrdi Mijović.

CIN-CG se u vezi sa problemom nedostatka institucije koja se bavi bolestima zavisnosti kod djece obratio Ministarstvu zdravlja, ali nije bilo odgovora.

"Zloupotreba psihoaktivnih supstanci kada su u pitanju djeca iz zajednice Roma i Egipćana usljed dodatnog siromaštva može da utiče na mlade i tako što nakon stvaranja zavisnosti oni koriste najjeftinije droge koje brzo uništavaju organizam", kaže za CIN-CG Jovana Knežević iz Centra za romske inicijative (CRI)

Problem upotrebe ilegalnih supstanci dodatno otežava socijalnu inkluziju, koja je ionako prožeta brojnim izazovima, objašnjava Knežević.

Lejla je provela oko godinu dana jednoj državnoj ustanovi koja se bavi smještajem djece bez odgovarajućeg staranja. Tamo je, kaže, definitivno prestala sa upotrebom opoidnih supstanci, ali joj je bilo veoma teško.

"Divljala sam, bila sam bijesna što sam tamo zatvorena. Stalno su mi uveče davali tablete da me smire".

Kaže da mrzi taj period svoga života.

"Stariji dječaci su me seksualno uznemiravali. Nisam se osjećala bezbjedno…".

Danas živi sa rođakom koja joj je starateljka i mlađom braćom. Rođaka je često podsjeća da će kada postane punoljetna morati da postane finansijski samostalna, kaže Lejla.

"A ja ne znam kako da nađem posao. Znam da čitam i pišem, ali to nije dovoljno", kaže ona.

Žali što njena mlađa sestra živi kao što je ona živjela do prije par godina.

"Ona je u tom svijetu... Prosi, skita, ne zna joj se gdje živi. Nije mjesecima bila kući. Nadam se da ne uzima drogu", kaže naša mlada sagovornica, a njeno prijatno lice poprima izraz brige i tuge.

Štićenici Centra Ljubović uglavnom pozitivni na droge

U oko 80 odsto slučajeva maloljetnici koji dođu su pozitivni na test psihoaktivnih supstanci (PSA), kaže za CIN-CG Nina Delević, direktorica Centra "Ljubović", ustanove za boravak maloljetnika sa problemima u ponašanju.

Objašnjava da je to slučaj i sa djecom koja dolaze iz drugih institucija, poput Odjeljenja za maloljetnike pri zatvoru u Spužu.

Iz zatvora u Spužu nisu odgovorili na pitanje CIN-CG da li su upoznati da njihovi maloljetni štićenici dolaze u dodir sa ilegalnim supstancama i zašto do toga dolazi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *