Veličanje Ratka Mladića pred testom tužilaštva: Prekršaj za transparent, funkcioneri još na sigurnom

Nakon desetina javnih poruka kojima su Ratka Mladića veličali državni i lokalni funkcioneri, poznato je da je pokrenut prekršajni postupak protiv osam osoba zbog transparenta u Kolašinu i da je formiran predmet protiv mitropolita Metodija. Tužilaštvo nije odgovorilo CIN-CG-u koliko je osoba procesuirano niti šta je urađeno povodom prijava protiv Andrije Mandića, Milana Kneževića i drugih javnih funkcionera

Predrag NIKOLIĆ

Talas javnog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, u kojem su učestvovali predsjednik Skupštine Crne Gore, poslanici, čelnici opština, državni službenici i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, razotkrio je neujednačeno i netransparentno postupanje državnog tužilaštva.

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kolašinu zatražilo je pokretanje prekršajnog postupka protiv osam osoba zbog transparenta „Vječna ti slava, generale“, ocjenjujući da su njime podsticali mržnju i netoleranciju u formi nacionalizma. Više državno tužilaštvo (VDT) u Podgorici formiralo je predmet protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija zbog sumnje na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Istovremeno, javnosti nije poznato šta je tužilaštvo uradilo povodom više krivičnih prijava podnijetih protiv visokih javnih funkcionera, među kojima su predsjednik Skupštine Andrija Mandić, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.

Vrhovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) koliko je osoba procesuirano zbog veličanja Ratka Mladića i koliko je u posljednje dvije godine bilo postupaka zbog veličanja ratnih zločinaca ili negiranja genocida i ratnih zločina. Iz VDT-a su CIN-CG uputili da odgovore traži od Specijalnog i osnovnih državnih tužilaštava, ali odgovori nijesu stigli ni nakon više urgencija. Pitanja su poslata 14. septembra, pa ponovo 21. septembra.

Zbog toga nije moguće utvrditi ni postoji li ujednačena tužilačka praksa, po kojim kriterijumima se neki slučaj tretira kao krivično djelo, drugi kao prekršaj, a treći ostaje bez poznatog epiloga.

„Reakcija državnog tužilaštva nije ni odlučna ni efikasna i zbog toga se slučajevi veličanja ratnih zločinaca ponavljaju. Tužilaštvo nije obezbijedilo prevenciju, a to je ključna funkcija sistema krivične pravde. Da se na vrijeme vidjelo da se to neće tolerisati, sigurno ne bi bilo toliko novih slučajeva“, kaže za CIN-CG izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.

ZAKON POSTOJI, PRAKSA NIJE JASNA

Crnogorsko zakonodavstvo omogućava da se veličanje ratnih zločinaca, zavisno od sadržaja poruke, konteksta i posljedica koje može izazvati, procesuira kao krivično djelo ili prekršaj.

Član 370, stav 2 Krivičnog zakonika propisuje kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda, ako je to učinjeno na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema određenoj grupi ili njenom pripadniku.

Pravni osnov za postupanje postoji i u Zakonu o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, koji je primijenjen u slučaju transparenta u Kolašinu, i Zakonu o javnom redu i miru.

ODT Kolašin je protiv osam osoba podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, navodeći da su 3. septembra, isticanjem transparenta posvećenog Mladiću, podsticali mržnju i netoleranciju „u formi nacionalizma“.

Podgorički odborniku Ujedinjene Crne Gore Milivoje Brković Brdža ekspresno je 8. septembra uhapšen po nalogu osnovnog državnog tužioca zbog sumnje da je objavom podrške Mladiću uznemirio pojedince ili grupu ljudi. Brković je na Facebooku podijelio snimak okupljanja na Visećem mostu u Podgorici, na kojem je grupa muškaraca razvila transparent „Generale, Hristos voskrese“ i aktivirala dimne bombe i baklje u bojama trobojke. Nakon saslušanja najavljeno je njegovo privođenje sudiji za prekršaje.

Ovi slučajevi pokazuju da tužilaštvo i policija mogu reagovati brzo kada su počinioci ili učesnici neposredno identifikovani. I dalje, međutim, nema cjelovitog odgovora o kriterijumima po kojima se slične poruke tretiraju kao krivično djelo, prekršaj ili ostaju bez poznate odluke.

Iz HRA ukazuju da nije poznato da li je tužilaštvo u predmetima veličanja ratnih zločinaca ikada reagovalo samoinicijativno ili je predmete formiralo tek nakon krivičnih prijava, kada je to bilo dužno da učini.

„Prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, veličanje ratnih zločinaca se u pojedinim predmetima tretiralo kao prekršaj. Objavljeno je da je maloljetnik procesuiran zbog grafita na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine kojima su veličani Mladić i genocid u Srebrenici, ali još nijesmo dobili informaciju po kom osnovu i sa kojim ishodom“, navode iz HRA.

Nema poznatog epiloga ni predmeta koji je formiran u martu ove godine zbog skandiranja Mladićevog imena na košarkaškoj utakmici klubova „Vukovi“ iz Zete i „Ibar“ iz Rožaja.

Prema podacima HRA, zbog grafita kojima je Mladić veličan u Pljevljima 2024, kao ni zbog grafita u Kotoru i Podgorici 2021. godine, niko nije procesuiran jer počinioci nijesu identifikovani.

„Bez potpunih informacija o postupanju po svim podnijetim krivičnim prijavama i formiranim predmetima teško je govoriti o praksi pravosuđa u ovim slučajevima“, ocjenjuju iz HRA.

PRIJAVE PROTIV FUNKCIONERA ČEKAJU ODLUKE

Krivične prijave su, nakon smrti Ratka Mladića i niza javnih poruka kojima je veličan, podnijete protiv više javnih funkcionera i mitropolita Metodija.

HRA je, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama i građanskim aktivistima, podnijela prijave protiv Metodija i Milana Kneževića. Prijava protiv Andrije Mandića podnijeta je zbog javnog iskazivanja počasti Mladiću. Od tužilaštva je zatraženo da bez odlaganja odluči i o ishodu obavijesti javnost.

„Sada je na potezu državno tužilaštvo. Sloboda izražavanja nije neograničena i nijedna funkcija ne oslobađa od odgovornosti za javno izgovorenu riječ“, poručili su iz HRA.

Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kaže za CIN-CG da se od tužilaštva ne očekuje da svaku politički ili moralno neprihvatljivu izjavu automatski proglasi krivičnim djelom, već da dosljedno utvrđuje kada je pređena granica između problematičnog govora i krivičnopravne odgovornosti.

„Problem crnogorskog tužilaštva je što njegovo postupanje prečesto ostavlja utisak političkog oportuniteta, kao da se prvo odmjeravaju akteri i politički kontekst, a tek onda zakon. Time se urušavaju profesionalni standardi i povjerenje javnosti“, kaže Uljarević.

Ona ocjenjuje da slučaj iz Kolašina pokazuje da je tužilaštvo reagovalo na javni pritisak, ali samo zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka.

„U ovako osjetljivoj oblasti selektivnost, sporost i ćutanje institucija hrane uvjerenje da zakon nije jednak za sve. Tužilaštvo ne treba da bude arbitar istorijskog sjećanja, ali mora biti dosljedan čuvar zakona. U Crnoj Gori ta dosljednost izostaje“, ističe Uljarević.

OD PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE DO LOKALNIH FUNKCIONERA

Najviši državni funkcioner koji je javno odao počast Mladiću bio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Telegram saučešća objasnio je riječima da ga je uputio kao Srbin i vjernik, „u skladu sa običajima“, zanemarujući činjenicu da obavlja drugu najvišu državnu funkciju.

Na sjednici Skupštine na kojoj je trebalo da se glasa o njegovom razrješenju nije bilo kvoruma. Sjednica nije ni počela, novinarima nije dozvoljen ulazak u salu, a Mandić je ostao na čelu parlamenta.

Početkom septembra u Beču, tokom sastanka sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Austrije Valterom Rozenkrancom, Mandić je izrazio žaljenje zbog telegrama. Nije, međutim, objasnio da li žali zbog sadržaja poruke, posljedica koje je izazvala ili međunarodnih reakcija.

Mandićev telegram pratile su poruke njegovih partijskih kolega i drugih funkcionera vlasti na državnom i lokalnom nivou.

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), objavio je u „Pljevaljskim novinama“ čitulju sa porukom „vječna slava besmrtnom srpskom generalu“, potpisanu funkcijom predsjednika opštine. Predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković, takođe iz NSD-a, objavio je Mladićevu fotografiju uz „izraz saučešća porodici preminulog generala“.

Sekretar kotorskog Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove Ivan Mikijelj objavio je Mladićevu fotografiju uz stih „Nek ti Gospod za junaštvo plati“. Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović bio je dio delegacije DNP-a na sahrani, zajedno sa poslanikom Vladislavom Bojovićem i bratom predsjednika te partije Milana Kneževića.

Knežević je na Facebooku poručio: „Slava je vječna, a patnja je kratka, svaka srpska kuća ima jednog Ratka“.

Ujedinjena Crna Gora (UCG) i njen predsjednik Goran Danilović, koji je istovremeno direktor vladine Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, predstavljali su Mladića kao nekoga ko je „branio svoj narod“ i spriječio „novi Jasenovac i Kozaru“. Funkcionerka UCG i bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nazvala ga je „novoprestavljenim novomučenikom“.

Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović nazvala je Mladića „herojem za srpski narod“ i osporila kredibilitet Haškog tribunala. Njegovo ime i lik veličali su i pojedini funkcioneri Demokrata i UCG, dok je poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović, uz tvrdnju da njena partija poštuje presude Haškog suda, poručila da se „ne smiju zaboraviti Bratunac i fotografije ubijenih dječaka“.

Među njima su bili potpredsjednik Mladih Demokrata Danijel Rmuš i odbornik Demokrata u Beranama Milun Rmuš. Odbornik UCG u Podgorici Milivoje Brković Brdža oprostio se od Mladića riječima „Božja ruka, jača od suda“, . Mladića je na društvenim mrežama veličao i Vujo Grbović, predsjednik Nadzornog odbora Rudnika uglja Pljevlja.

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić objavio je stihove posvećene „đeneralu“, a objavu je podržao Nebojša Vuksanović, savjetnik predsjednika Crne Gore. Generalna konzulka Crne Gore u Sremskim Karlovcima Nevenka Ćirović objavila je u vrijeme Mladićeve sahrane poruku „Hristos voskrese. Voskresosmo“, ali je kasnije tvrdila da se ona nije odnosila na Mladića, već na njenu slobodu vjeroispovijesti.

„Smrt Ratka Mladića nije proizvela novi problem, već je stari učinila vidljivijim“, zaključuje se u analizi CGO „Strategije relativizacije zla: ratni zločinac kao ‘general’ - Glorifikacija Ratka Mladića kao test vladavine prava i demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori“.

U analizi se upozorava da glorifikacija pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca više nije pojava sa društvene margine, već pitanje vladavine prava, političke odgovornosti i vrijednosne usklađenosti države sa Evropskom unijom.

OD RAZRJEŠENJA MINISTRA DO ĆUTANJA VEĆINE

Odnos institucija prema relativizaciji genocida bio je drugačiji prije samo pet godina.

Skupština Crne Gore je 17. juna 2021. usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i istog dana razriješila ministra pravde Vladimira Leposavića zbog izjava kojima je relativizovao genocid. Iste godine raskinut je angažman spoljnog eksperta tadašnjeg Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta zbog objave kojom je veličao Mladića.

Na čelu tog ministarstva tada je bila Vesna Bratić, koja ga sada i sama javno veliča.

„Dešavanja nakon smrti Ratka Mladića pokazala su koliko je suočavanje sa prošlošću u Crnoj Gori i dalje površno i koliko brzo činjenice utvrđene pravosnažnim presudama ustupaju mjesto nacionalnim i političkim interpretacijama“, kaže Uljarević.

Ona upozorava da veličanje Mladića više ne dolazi samo sa društvenih margina, već od nosilaca javnih funkcija i pojedinaca unutar obrazovnog sistema, koji bi trebalo da prenose znanje zasnovano na činjenicama.

„Kada se pravosnažno osuđeni ratni zločinac pretvara u heroja, ne revidira se samo prošlost, već se legitimiše naopak vrijednosni sistem sadašnjosti. Opasna je logika po kojoj presude važe kada se odnose na ‘druge’, a relativizuju se kada se odnose na ‘naše’“, kaže Uljarević.

Individualizacija krivice, naglašava ona, služi da se odgovornost za zločine veže za počinioce, a ne za čitav narod.

„Oni koji danas Mladića glorifikuju ne brane srpski narod, već mu čine nesagledivu štetu, jer pokušavaju da individualnu odgovornost pravosnažno osuđenog ratnog zločinca pretvore u pitanje nacionalne lojalnosti i kolektivnog identiteta“, ističe Uljarević.

PRESUĐENE ČINJENICE USTUPAJU MJESTO MITU

Ratko Mladić nije „kontroverzna istorijska ličnost“ o čijoj se ulozi mogu ravnopravno sučeljavati različita tumačenja, već pravosnažno osuđeni ratni zločinac.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je 8. juna 2021. presudu kojom je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Osuđen je za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata, kampanju terora i nezakonite napade na civile u Sarajevu i uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.

Snage Vojske Republike Srpske, kojima je komandovao, sistematski su u Srebrenici ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Tokom 1.425 dana opsade Sarajeva ubijeno je više od 11.000 ljudi, među njima 1.601 dijete, prema podacima institucija u Bosni i Hercegovini. Presudom su obuhvaćeni i sistematsko granatiranje i snajpersko djelovanje protiv civila, progoni, mučenja, seksualno nasilje i druga zlostavljanja nesrpskog stanovništva.

U okviru istraga o genocidu u Srebrenici, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je od 1996. do 2001. izvršio ekshumacije na 23 lokacije, dok je još 20 masovnih grobnica ispitano radi potvrđivanja prisustva posmrtnih ostataka.

Suđenje je trajalo 530 dana. Saslušana su 592 svjedoka, a u dokazni postupak uvedeno je gotovo 10.000 dokaznih predmeta. Mladić je prije hapšenja u maju 2011. bio u bjekstvu gotovo 16 godina. Period njegovog skrivanja u javnosti se dovodio u vezu i sa nerazjašnjenom smrću dvojice gardista u kasarni na Topčideru, ali ta veza nije sudski utvrđena.

Posebnu težinu naknadnom pretvaranju Mladića u nacionalnog heroja daje njegova izjava sa 16. sjednice Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u maju 1992. godine. Govoreći o planu teritorijalnog razdvajanja stanovništva, upozorio je tadašnje političko rukovodstvo:

„Prema tome, mi ne možemo očistiti, niti možemo imati rešeto pa da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Karadžić i gospodin Krajišnik to objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid.“

Uprkos pravosnažno utvrđenim činjenicama, Javni servis RTCG je u prvoj vijesti o njegovoj smrti Mladića nazvao „generalom“. Tekst je naknadno izmijenjen, pa sada stoji da je bio „osuđen za ratne zločine“.

TUŽILAŠTVO RANIJE ODBACILO PRIJAVE PROTIV METODIJA

Posebno pitanje za tužilaštvo predstavlja postupanje prema mitropolitu Metodiju.

On je 28. avgusta u Pivskom manastiru kazao da narod u Mladiću prepoznaje „divne i svete odlike svetih srpskih ratnika i vitezova“ i poželio da Bogorodica njegovu dušu „uspne među sve svete srpske vitezove“.

Više državno tužilaštvo u Podgorici potom je formiralo predmet zbog sumnje na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

To nije prvi put da tužilaštvo ispituje Metodijeve izjave o ličnostima povezanim sa ratnim zločinima. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju ranije je odbacilo dvije krivične prijave zbog njegovih besjeda u kojima je veličao četničkog komandanta Pavla Đurišića. Prvu zbog govora u manastiru Podmalinsko, a drugu zbog obraćanja u Gornjem Zaostru, gdje je 2025. nezakonito podignut spomenik Đurišiću.

Tužilaštvo je poslije izviđaja ocijenilo da nema elemenata krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Mladića je sa Jovanom Dučićem uporedio i jerej Pivske parohije Luka Cicmil, dok je Srpski nacionalni savjet Crne Gore na dan sahrane organizovao paljenje svijeća u manastiru Ostrog. Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“ iz Pljevalja, blizak NSD-u, organizovao je prevoz na sahranu.

U danima nakon Mladićeve smrti zabilježena su okupljanja, transparenti, plakati i grafiti u Podgorici, Tivtu, Budvi, Nikšiću, Pljevljima, Andrijevici, Kotoru i Kolašinu.

U Andrijevici je 29. avgusta osvanuo plakat sa Mladićevim likom i natpisom „Posljednji pozdrav našem generalu“, koji je kasnije uklonjen. U Kolašinu je 3. septembra grupa muškaraca razvila transparent „Vječna ti slava, generale“. U Podgorici je desetak mladića na Visećem mostu okačilo transparent „Generale, Hristos voskrese“, uz Mladićev portret, baklje i dimne bombe. Snimak tog događaja podijelio je odbornik Brković.

Organizovani su i odlasci na sahranu u Beograd, dok su pojedine organizacije priređivale paljenje svijeća i druga okupljanja. Time veličanje Mladića nije ostalo samo u prostoru pojedinačnih objava na društvenim mrežama, već se prenijelo na javne površine, u vjerske objekte i organizovane političke i društvene aktivnosti.

Policija je 16. septembra spriječila okupljanje u Podgorici, na kojem je, prema najavama, bilo planirano odavanje počasti preminulom, presuđenom ratnom zločincu.. Prema nezvaničnim podacima, koje su objavili Vijesti, privedeno je 13 osoba okupljenih oko predstavnika Miholjskog zbora za Podgoricu Jovana Merdovića. Mediji su prenijeli da je okupljanje bilo planirano u Maslinama, odakle je grupa trebalo da se uputi prema Kučima, gdje je bilo najavljeno obilježavanje uz pirotehniku, srpsku ikonografiju i nacionalističke pjesme.

REAKCIJA TUŽILAŠTVA TEST I ZA EVROPSKI PUT

Veličanje Mladića već je izazvalo političke posljedice u regionu. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je posjetu Srbiji, dok su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta kritikovali zvanične počasti i masovno prisustvo Mladićevoj sahrani, povezujući takav odnos prema ratnim zločinima sa evropskim putem Srbije.

Odnos prema saradnji sa međunarodnim pravosuđem i ranije je imao neposredne posljedice po evropske integracije država regiona. Evropska unija je svojevremeno odložila pristupne pregovore sa Hrvatskom zbog nedovoljne saradnje sa Haškim tribunalom u slučaju generala Ante Gotovine. Uz podršku EU uspostavljene su i institucije pred kojima se procesuiraju bivši pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova.

Uljarević smatra da ni događaji u Crnoj Gori nijesu prošli nezapaženo u Briselu.

„EU je nedvosmisleno poručila da glorifikacija ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam nemaju mjesto ni u Uniji ni u državama kandidatima“, kaže ona.

Uljarević ukazuje i na Mandićev planirani put u Brisel, do kojeg nije došlo. Njegov kabinet je tvrdio da put nije bio planiran, ali je Evropski parlament potvrdio da je posjeta bila predviđena i da su obaviješteni da Mandić neće doći zbog sjednice Skupštine zakazane za isti dan. Nema, međutim, direktne potvrde da je posjeta otkazana zbog telegrama saučešća porodici Ratka Mladića.

Prema njenim riječima, u završnici pregovora neće se pratiti samo koliko je zakona Crna Gora usvojila, već i kako institucije, Vlada, Skupština i vladajuće partije reaguju kada se temeljne evropske vrijednosti javno dovode u pitanje.

„Crna Gora može administrativno zatvarati poglavlja, ali evropsko društvo ne može izgraditi administrativnim putem. Ako se uz formalni napredak tolerišu glorifikacija ratnih zločinaca, selektivan odnos prema međunarodnim presudama i revizionizam, jaz između evropske retorike i političke prakse postaje sve očigledniji“, zaključuje Uljarević.