ZAPOŠLJAVANJE U EPCG, CEDIS-U I POŠTI I PREKO DRŽAVNE POMOĆI: Privatnom sektoru uzeli stotine hiljada od Zavoda

Od ukupno opredijeljenih 1,4 miliona eura za sprovođenje dva programa ZZZCG, tri kompanije u većinski državnom vlasništvu dobile petinu novca za zapošljavanje, iako su u fokusu javnosti zbog prekomjernog primanja novih radnika

Elektroprivreda (EPCG), Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Pošta Crne Gore, preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države, dobili su ove godine više stotina hiljada eura i uposlili na desetine ljudi preko programa Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG), koji su namijenjeni prvenstveno za podršku privatnom sektoru i nezaposlenima. To potvrđuju dokumenta do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Preko ovih programa Zavoda, prethodnih godina finansirale su se i lokalne samouprave, a EPCG, CEDIS i Pošta nijesu učestvovali u njima.

Ova tri preduzeća su, od ukupno opredijeljenih 1,4 miliona eura za sprovođenje dva programa Zavoda, dobila petinu tog iznosa.

Prekomjerno zapošljavanje u većinski državnim firmama, posebno u EPCG i CEDIS-u je u fokusu javnosti posljednjih mjeseci, od kada je promijenjena uprava u ovim preduzećima. Funkcije predsjednika borda i izvršnih direktora u EPCG i CEDIS-u preuzeli su funkcioneri Demokratskog fronta (DF) i Demokratske Crne Gore. I Pošta Crne Gore je u raspodjeli “po dubini” takođe pripala ovim partijama. Direktor ZZZCG je Goran Folić, funkcioner Demokrata.

Na veliki broj novozaposlenih u EPCG i CEDIS nedavno je upozorio i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić. On je na konferenciji za novinare prošlog mjeseca rekao da u ovim firmama raste broj zaposlenih, a padaju prihodi i da nije srećan zbog toga.

CEDIS i EPCG su među pet državnih kompanija sa najvećim rastom zaposlenih. Prema Izvještaju o poslovanju preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, koje je sačinilo Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), na kraju trećeg kvartala u CEDIS-u je bilo više 18 odsto, a u EPCG 14 odsto zaposlenih.

U EPCG je na kraju septembra bilo 1.129 zaposlenih, 135 više nego u istom periodu prošle godine. CEDIS je, prema izvještaju MKI, na kraju septembra imao 1.591 zaposlenog, 237 više nego u uporednom periodu. CEDIS je u vlasništvu Elektroprivrede.

Pošta je, prema izvještaju o poslovanju objavljenom na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, na kraju trećeg kvartala imala 1.010 zaposlenih, 32 više nego na kraju septembra prošle godine.

Podaci o zaposlenima u tri preduzeća, međutim, ne uključuju zaposlene preko ovogodišnjih programa ZZZCG. Radi se o dva programa Zavoda – Programu osposobljavanja za samostalan rad i Programu osposobljavanja za rad kod poslodavca, za čije sprovođenje je ukupno ZZZCG opredijelio skoro 1,4 miliona eura. Od toga su EPCG, CEDIS i Pošta dobili ukupno oko 278 hiljada eura. To su firme koje ostvaruju visoke prihode i ovakva pomoć njima nije neophodna.

EPCG je kroz oba programa zaposlila ukupno 39 osoba. U okviru Programa osposobljavanja za samostalan rad, državnoj elektroenergetskoj kompaniji je Zavod dodijelio 24.594 eura za zapošljavanje deset osoba. Po osnovu Programa osposobljavanja za rad kod poslodavca, EPCG je dodijeljeno još 71.322 eura za zapošljavanje 29 osoba.

CEDIS je u okviru Programa osposobljavanja za rad kod poslodavca dobio 120.510 eura za zapošljavanje 49 osoba.

Pošta je u okviru programa ZZZCG dobila novac za zapošljavanje 25 osoba, odnosno ovom državnom preduzeću je opredijeljeno 61.485 eura.

Moguće je da je situacija još gora

Istraživač javnih politika NVO Institut alternativa Marko Sošić za CIN-CG kaže da sve podatke koji dolaze od državnih preduzeća treba uzeti sa rezervom, jer je moguće da ne odražavaju stvarno stanje i da je situacija mnogo gora.

”Takođe, Ministarstvo kapitalnih investicija vrši nadzor nad tek jednom trećinom svih državnih preduzeća, tako da nemamo cjelovitu sliku stvarnog obima problema. Dok god se uzdamo u dobru volju preduzeća da nekom kvartalno daju podatke, nećemo biti sigurni da znamo stvarno stanje”, rekao je Sošić.

Navodi da Ministarstvo finansija još od 2016. godine ima obavezu da vodi evidenciju zaposlenih i njihovih zarada u javnom sektoru, koji po Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru uključuje i državna preduzeća, ali to ne čini.

Sošić upozorova da će, na izričit zahtjev Ministarstva finansija, državna preduzeća biti izuzeta iz nove strategije reforme javne uprave, a time i iz svih pokušaja optimizacije ili makar uspostavljanja evidencije zaposlenih u ovom dijelu javnog sektora koji je po konzervativnim procjenama brojniji nego centralni nivo uprave - sa preko 12 hiljada zaposlenih.

”Da bi se doveo u red haos u državnim preduzećima mora se sistemski krenuti u rješavanje nagomilanih problema, prvenstveno kroz novi pravni okvir za njihov rad i uspostavljanje centralnog organa nadležnog za vođenje regulatorne i nadzorne politike u državnim preduzećima. Bez novog pravnog okvira, profesionalnog menadžmenta, strogog nadzora i pouzdanih podataka, nastavićemo da se zgražavamo nad neracionalnim praksama i partijskim zapošljavanjem, a na kraju ćemo te gubitke platiti svi mi”, kazao je Sošić.

Prijavili se jer su “društveno odgovorna preduzeća”

Iz CEDIS-a su rekli da jedini razlog zbog kojeg su se prijavili na konkurs Zavoda obezbjeđenje nedostajuće radne snage preko osposobljavanja pojedinaca za samostalno obavljanje određenih poslova, imajući u vidu da na tržištu rada nema dovoljno radne snage koja im je potrebna.

”Pored toga, zapošljavanjem lica koja se duže nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, kao odgovorna kompanija dajemo doprinos smanjenju stope nezaposlenosti i to na način što će se nezaposleni koji su imali prepreke za ulazak na tržište rada zbog nedovoljne osposobljenosti za određene poslove, kroz ovaj Program obučiti u CEDIS-u, što će povećati njihovu zapošljivost”, rekli su iz CEDIS-a za CIN-CG.

Komentarišući kritike o partijskom zapošljavanju u tom preduzeću, kažu da je neshvatljivo da neko ovako ozbiljan program pokušava politizovati, posebno u vremenu kada posljedice pandemije COVID-19 negativno utiću na tržište rada i stopu zaposlenosti.

Objašnjavaju da odavno imaju potrebu za radnom snagom III i IV, ali je problem manjak dobro obučene radne snage te stručne spreme na tržištu rada, pa je jedan dio poslova prepuštan eksternim izvođačima, što im nije cilj.

”Želimo da projekte, posebno one višemilionske na izgradnji, revitalizaciji i održavanju mreže i objekata realizujemo sa zaposlenima koji su dio CEDIS porodice”, kazali su iz preduzeća.

Na pitanje da li se CEDIS ranije prijavljivao na konkurs za učešće u ovom i sličnim programima Zavoda, iz kompanije su odgovorili da od osnivanja, 30. juna 2016. godine, učestvuju kao poslodavac u Programu stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem.

Taj program Zavoda je namijenjen svim poslodavcima, za razliku od Programa osposobljavanja za samostalan rad i Programa osposobljavanja za rad kod poslodavca.

Izvršni direktor CEDIS-a od aprila je Vladimir Čađenović (Demokrate), dok je na čelu borda Rajko Radošević (DF).

Iz EPCG nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG zbog čega su se prijavili na konkurs za učešće u programima Zavoda i kako komentarišu kritike da je u pitanju partijsko zapošljavanje.

Novi bord direktora EPCG izabran je u martu, a na njegovom čelu je funkcioner DF-a Milutin Đukanović, dok je za izvršnog direktora izabran Nikola Rovčanin (Demokrate).

Iz Pošte su za CIN-CG rekli da prvi put učestvuju u programu Zavoda i da je to prije svega, društveno odgovorna odluka.

”Dodatni motiv da učestvujemo u Programu osposobljavanja za rad kod poslodavca jeste i naša realna potreba za anagažovanjem radne snage. Epidemija COVID-a uslovila je odsustva naših zaposlenih, posebno poštara i šalterskih službenika koji su u svakodnevnom kontaktu s velikim brojem ljudi”, kazali su iz Pošte čiji je izvršni direktor Dragan Tufegdžić (Demokrate).

Rekli su da im je Zavod odobrio sredstva u iznosu od dvije trećine zarade za 25 zaposlenih koji budu uključeni u Program na teritoriji Crne Gore.

”Pošta će isplaćivati njihovu zaradu do iznosa koji je predviđen našim Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Pošte i Zakonom o radu”, kazali su iz preduzeća.

Naglašavaju da je ZZZCG predvidio da ovaj program traje šest mjeseci, a da je Pošta odlučila da za njene zaposlene to bude devet mjeseci.

”Dakle, zaradu zaposlenima će posljednja tri mjeseca angažovanja u cjelosti isplaćivati Pošta”, rekli su iz preduzeća.

Petina zaposlenih preko programa otišla u tri preduzeća

U okviru dva programa ZZZCG zaposleno je ukupno u Crnoj Gori 560 osoba na određeno vrijeme, od čega u ova tri državna preduzeća 113.

Na sajtu Zavoda je objašnjeno da su ciljevi ovih programa povećanje zaposlenosti i zapošljivosti učesnika programa.

”Izvođač programa je poslodavac, prvenstveno iz privatnog sektora koji ima odgovarujuće prostorne, tehničko-tehnološke, kadrovske i finansijske uslove neophodne za realizaciju programa”, navodi se na sajtu Zavoda.

Iz Zavoda, međutim, za CIN-CG kažu da nije dat prioritet poslodavcima iz privatnog sektora.

”U realizaciji programa osposobljavanja nije dat prioritet poslodavcima iz privatnog sektora, niti je pripadnost bilo javnom ili privatnom sektoru bila opredjeljujuća za izbor poslodavaca za realizaciju programa osposobljavanja”, rekli su iz Zavoda.

Zavod ova dva programa sprovodi od 2019. godine, i novac za zapošljavanje je odobravan dominantno privatnom sektoru i nevladinim organizacijama za pomoć osobama sa invaliditetom (OSI), ometenima u razvoju, zatim mladima...

Od državnih preduzeća u programima prethodnih godina učestvovali su Monteput i Montecargo, kao i jedan broj lokalnih preduzeća i javnih ustanova.

Zbog državne pomoći posljednje otvoreno Poglavlje 8

Zavod, kako je objašnjeno u konkursima za ova dva programa, dodjeljuje sredstva kao državnu pomoć male vrijednosti, tzv. de minimis pomoć.

Crna Gora kao država kandidat za pristupanje Evropskoj uniji (EU) trebalo bi da poštuje pravila koja se odnose na državnu pomoć. Vladama je, prema propisima EU, dopušteno da dodjeljuju državnu pomoć samo ako su ispunjeni restriktivni uslovi, s ciljem sprečavanja narušavanja tržišne utakmice.

Evropska komisija ranije je godinama upozoravala Crnu Goru zbog kontinuirane podrške bivšoj nacionalnoj aviokompaniji Montenegro Airlines.

Zakonski uslov da neko dobije državnu pomoć je saglasnost Komisije za državnu pomoć, odnosno od 2018. Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) funkcionalno nezavisna institucije, koja je preuzela nadležnosti Komisije.

Nezavisnost Komisije za kontrolu državne pomoći, koja je bila pod okriljem Ministarstva finansija, bilo je mjerilo za otvaranje pregovora sa EU u Poglavlju 8 – Politika konkurencije. To poglavlje je posljednje otvoreno, u junu prošle godine.

Agencija za zaštitu konkurencije donijela je ove godine rješenje kojim je utvrđeno da cijeli Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro Airlinesa nije u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Taj zakon usvojen je krajem 2019. godine, a na osnovu njega je bivša Vlada do kraja avgusta prošle godine kompaniji isplatila 43 od planiranih 155 miliona eura.

Iz AZZK nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG da li su provjeravali državnu pomoć dodijeljenu kroz dva programa Zavoda zapošljavanja.

AZZK je početkom godine pokrenula dva ispitna postupka zbog programa Zavoda. To su program Troškovi profesionalne orijentacije vrijedan 6.986 eura i Program profesionalne rehabilitacije vrijedan 255.781 euro. Savjet AZZK je u martu ove godine ocijenio da navedeni programi ne predstavljaju državnu pomoć.

ASK: Kontrolisali smo zapošljavanja u toku izborne kampanje

Iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) za CIN-CG su rekli da su kontrolisali sva zapošljavanja u organima vlasti u Mojkovcu i na Cetinju u toku kampanje “i svu dokumentaciju učinila javno dostupnom”.

Iz Zavoda su kazali da su tražili mišljenje ASK, s obzirom na to da su programi sprovedeni uoči lokalnih izbora u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju koji su održani 5. decembra.

ASK je, kako navode, dala mišljenje da Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nijesu propisane zabrane i ograničenja za te programe u toku izborne kampanje imajući u vidu da su to redovni programi Zavoda na godišnjem nivou.

Iz Zavoda su pojasnili da će sa izabranim izvođačima iz opština u kojima su održani izbori, a na koje se odnose zabrane i ograničenja zapošljavanja, ugovore o realizaciji programa zaključiti nakon izbora.

ASK odobrila Pošti zapošljavanje u Mojkovcu

Iz Pošte su naveli da je Zavod odobrio zapošljavanje jednog kandidata na teritoriji opštine Mojkovac.

”Imali smo u vidu član 44 Zakona o finansiranju političkih subjekata i političkih partija, te smo kontaktirali ASK ovim povodom. Dobili smo odgovor da, s obzirom na to da je sjedište kompanije u Podgorici i da je ovo mjerodavno, nijesmo u obavezi da dostavljamo dokumentaciju koja je predviđena Zakonom, bez obzira na to što je oglas raspisan i za teritorije opština u kojima će biti održani lokalni izbori. Ukoliko, ipak, bude zahtijevano, Pošta će blagovremeno dostaviti sve što je propisano”, rekli su iz Pošte.

Preporuka EK da se razviju mjere zapošljavanja mladih, žena i OSI

Evropska komisija je u ovogodišnjem izvještaju navela da je Crna Gora u oblasti socijalne politike i zapošljavanje postigla ograničen napredak. Preporuke su, između ostalog, da se nastavi primjena Zakona o radu i razvoju kvalitetne mjere zapošljavanja usmjerene na mlade i žene, osobe s invaliditetom, manjine i ugrožene osobe pogođene pandemijom.

Zavod je krajem oktobra saopštio da je iz evropskih fondova, za teže zapošljiva lica sa evidencije, dobio 1,2 miliona eura. Tako je 159 nezaposlenih sa evidencije Zavoda dobilo bespovratna sredstva za zapošljavanje i otpočinjanje biznisa u vrijednosti od tri do 7,5 hiljada eura.

Biljana MATIJAŠEVIĆ